FOTO Trikovi

  • Upload
    strimer

  • View
    107

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

upload zbog download-a :)

Citation preview

  • 01 FOTO naslovnica 6/21/07 12:06 Page 3

  • UVODNIK I SADRAJ

    Izrazite svoju kreativnostFotografije s profesionalnim tihom nisu vie rezervirane samo zaone s mnogo novca i godinama iskustva - osnovne principe dobrefotografije moete nauiti i ako ste fotograf hobist, sa sasvimprosjenim fotoaparatom. Potrebno je samo malo volje i sat dodva vremena da shvatite kako treba ukrotiti svjetlost i natjerati fotoaparat da uini tono to od njega elite. I prije nego se okrenete, otvorit ete si vrata sasvim novog svijeta, prepunog prilika za kreativnost koju niste ni sanjali da skrivate u sebi...

    Sadraj:

    Kompjutorsko oblikovanje oglasa: VIDI studio; Barbara Mareti

    Kompjutorski prijelom:VIDI studio; eljka Srbi, Hrvoje omoi

    Tisak: Tiskara Mei, Zagreb, Sv. KlaraTiskano u Republici Hrvatskoj

    Sva prava pridrana

    Rukopisi, slike, crtei i diskete ne vraajuse, osim ako to nije drugaije reguliranoposebnim dogovorom. Niti jedan dio ovogizdanja ne smije biti reproduciran u bilokojem obliku bez prethodne pismene sug-lasnosti izdavaa. Svi tekstovi u ovom pri-logu pripremljeni su s osobitom panjom ikontrolirani na vie razina. Meutim, reda-kcija asopisa VIDI ili izdava ne moguodgovarati za mogue tete bilo kakvevrste nastale na osnovi tekstova.

    Portret 9

    PPoogglleeddaajj mmee - Pokuajte snimiti ono to ste vid-jeli dok ste neobavezno razgovarali s modelom.Snimite lice, ali i detalj koji e otkriti osobnost.

    Fotografiranje pokreta 12

    KKaakkoo zzaauussttaavviittii ppookkrreett - Pokuajte uhvatiti dramatini prizor i doarajte svaki napeti detalj

    Fotografiranje ivotinja 15

    UU lloovvuu ss oobbjjeekkttiivvoomm - Ne dirajte lava dok spava.Radije upotrijebite teleobjektiv.

    Osnove fotografije 5

    NNaauuiittee uukkrroottiittii ssvvjjeettlloosstt - Prva stvar koju moratenauiti da biste uspjeno fotografirali jest koji jepravi medij fotografije...

    Makro fotografija 21

    MMiikkrroosskkooppsskkii - Nemojte se ograniiti samo nabiljke. Vaim makro kadrovima moe zavladatibilo to.

    Fotografije sa putovanja 25

    ZZaammrrzznniittee ssjjeeaannjjaa - Kako napraviti fotografijekoje e vas fascinirati godinama nakon to sevratite s odmora?

    Koji foti kupiti? 28

    BBeezz aallaattaa nneemmaa zzaannaattaa - Kakvu fotografsku opre-mu trebate da biste primijenili sve ove savjete?

    Nona fotografija 18

    MMrraakk ffoottooggrraaffiijjee - Uvjeti smanjenog osvjetljenjamogu predstavljati izazov i za najiskusnije.

    Nakladnik: Vidi-TO d.o.o.

    Florijana Andraeca 14, Zagreb

    Direktor: Tomislav Kotnik

    Nakladniki kolegij:Tomislav Kotnik, Robert Slaveki

    Glavni urednik:Ivan Pekarik

    Asistenti urednika:Boo Kauri, Dejan Rudi

    ddooddaattaakk 113366 .. bbrroo jjuu aassoopp ii ssaa VVIIDDII

    ss rrppaann jj 22000077..

    Grafika urednica: eljka Srbi

    Autor tekstova: Mario Besprska

    Naslovnica: Mario Besprska

    Autori fotografija:Mario Besprska, Dejan Rudi, IvanPekarik, eljka Srbi, Lana Rakoni,

    Monika Kovaljesko, stock photo izvori

    Direktor marketinga: Darko Beljan

    Asistentica marketinga: Barbara Mareti

    Tehnika sluba: eljko Zirdum

    IIvvaann PPeekkaarriikk,,glavni urednik

    03 FOTO uvodnik_sadrzaj_impr 6/21/07 11:04 Page 3

  • FOTO PRIRUNIK 5

    Da biste jednom u nekoj situacijimogli rei kako ste fotograf, potrebno jeznati barem znaenje te rijei. Bez brige,neemo vas gnjaviti sa suvinim strunimizrazima koji vam mogu koristiti samokada elite nekoga impresionirati. Norazumjeti znaenje rijei FOTOGRAFIJAneophodno je ukoliko elite ovladatisvojim fotoaparatom i rabiti ga kaoorue svojega ivota.

    FOTO = SVJETLOGRAFIJA = CRTANJE

    Doslovno prevedeno s grkog jezikaglasilo bi crtanje svjetlom.

    Naravno, nije rije o suvremenojnovotariji staroj stoljee ili dva, ve jerije o tamnoj kutiji. Princip na kojem jezasnovana otkrio je Aristotel (384. -322. pr.n.e.). U 10. stoljeu arapskiuenjak Ibn al-Hartam (Alhazen) jasno jeopisao njezin princip rada, a u 15. sto-ljeu slikar Leonardo da Vinci spominjeje u svojim biljekama. Rije je o vrlo jed-nostavnoj napravi pomou koje moe-

    mo sa svjetlou reproducirati slikuonoga od ega se ta svjetlost odbija. Fo-toaparat je pak suvremena izvedba Aris-totelove mrane kutije, a napretkomdigitalne tehnologije doveden je dosvojih bljetavih vrhunaca.

    Svjetlost kao medijDakle, svjetlo pada na neto, odbija

    se od toga u objektiv naeg fotoapara-ta, tamo se usmjerava na film ili fo-toosjetljivi ip i nastaje slika. Ukoliko je

    Osnove fotografije

    Prva stvar koju morate nauiti da biste uspjeno fotografirali jest koji je pravi medij fotografije... Ne, to nije memorijska kartica ili fotografski film - to je svjetlost!

    Nauite ukrotiti svjetlost!

    Rune kontrole: prvikorak ka fotografskoj slobodi

    Okrenite kotai na "M".

    Ukoliko takav odabir ne postoji

    na vaem aparatu, bit ete

    poprilino ogranieni

    nedostatkom rune kontrole

    05-07 FOTO osnove (3) 21/06/2007 11:00 Page 5

  • FOTO PRIRUNIK6

    ISO

    Duljina ekspozicije

    F-Broj

    Osjetljivost filma i svjet-losnih senzora mjeri seprema poznatom meu-narodnom standardu. Veaosjetljivost oznaava seveim brojem ISO jedinice,

    dok je nia brojkarezervirana za niuosjetljivost.Standardne vrijed-nosti kod digitalnihfotoaparata kreuse od nisko osjet-ljivih 50 preko stan-dardnih 100 do

    visoko osjetljivih 1600. Prikoritenju klasinog filmaISO vrijednost, osjetljivostfilma, rastee se od 100do 400. Odabrana via ISOosjetljivost rezultirat e

    veim "umom", tj. smet-njama koje e izgledatipoput zrnatosti i nepravil-nosti koji se pojavljuju ipri visoko osjetljivomfilmu. Ponekad je takavefekt poeljan, a u svimdrugim sluajevima nieISO vrijednosti daju boljerezultate.Iz tog razloga ovu metodunavodimo kao zadnjuopciju za kojom trebaposezati ako elite boljeosvijetljenu fotku.

    Koliinu svjetla je moguekontrolirati pomou otvorablende.To je mehaniki centralnisistem lamela ugraen uobjektiv fotoaparata kojim

    se regulira koliinaproputene svjet-losti. Zatvaranjemili otvaranjemblende objektivadirektno utjeemona raspon dubinskeotrine snimanescene. Vei otvor

    rezultirati e manjomdubinskom otrinom, amanji otvor veom dubin-skom otrinom. Ujedno,najvei mogui otvorzaslona ili blende u praksi

    se tretira kao svjetlosnajaina objektiva koja jeopisana "f" brojem. Manji"f" broj podrazumijevavei otvor blende, a samimtim i svjetlosno jai objektiv. Sa svjetlosno jaim objektivom moi ete sa jednakom brzinom zat-varaa snimiti bolje osvi-jetljenu fotografiju.Naravno, morat ete pris-tati na kompromis to setie dubinske otrine.

    Duljina ekspozicije, tojestizloenost ipa ili filmasvjetlu, odreuje se brzi-nom zatvaraa. Zatvaraje mehanizam koji sefiziki otvara i zatvara u

    odreenom vremenskom razdoblju i takoproputa svjetlostna povrinu filmaili digitalnog sen-zora. U upotrebikod digitalnihfotoaparata posto-

    je mehaniki i elektronskizatvarai. Kod SLR foto-aparata je uvijek rije omehanikom zatvaraukoji je zasluan za karak-teristian zvuk prilikom

    okidanja fotografije.Svjetlost moe doprijeti dosenzora samo dok je zat-vara otvoren. Brzina zatvaraa izraenaje u sekundama, odnosnostotinkama i tisuinkamasekunde, a moe dosezatibrzinu i od 1/8000sekunde. U praksi senajbolji rezultati najeepostiu tako da se kom-binira korekcija brzinezatvaraa sa korekcijomotvora blende.

    ISO osjetljivost: to je vea, tofotografija postaje svjetlija, ali ima ivie uma. Treba nai pravi balans...

    Mali ISO Velik ISO

    Brz zatvara Spor zatvara

    Mali F-broj Velik F-broj

    Brzina zatvaraa: to je vea, to jefotka tamnija, ali se pokretni objektilake zamrznu - i ne treba vam stativ.

    Otvor blende: to je vei (F-brojmanji), to fotografija postaje svjetlija,ali se i smanjuje dubinska otrina.

    05-07 FOTO osnove (3) 21/06/2007 11:00 Page 6

  • Rjeenja najeih problema foto-amatera

    slika previe tamna, a na mjestima pot-puno crna, to je zato to nije bilo do-voljno svjetlosti koja bi djelovala na filmili ip. Takvu fotografiju zovemo podek-sponiranom. Ukoliko je pak fotografijaprevie svijetla, a na mjestima uopenema boje (potpuno je bijela), u tom

    sluaju svjetlosti je bilo previe. Za takosnimljenu fotografiju kaemo da je preek-sponirana ili "spaljena". Fotograf amatermora znati na koji nain rijeiti oveprobleme ne koristei se automatskimpostavkama na fotoaparatu. Iako ete upoetku imati problema s kontrolom

    svjetlosti, ne odustajte. Vrlo brzo etevidjeti da je na suvremenim fotoapara-tima vrlo lako precizno kontrolirati svjetlo, a to e vam omoguiti potpunukontrolu nad fotografijom i dobijanjeefekata o kojima ste do sada modasamo sanjali.

    Veina problema na koje nailaze fotografi koji po prvi puta koristeruno namjetanje postavki svog fotoaparata veinom su lako rjeivi,uz samo malo poznavanja nekih osnovnih fotografskih pojmova...

    FOTO PRIRUNIK 7

    1. SLIKA JE PRETAMNA

    PPRROOBBLLEEMM RRJJEEEENNJJEE

    Poveajte otvor blende(smanjite F-broj). To epoveati koliinu upadne svjetlosti.

    Struno reeno, fotografijaje podeksponirana. Tamnitonovi su pretamni, svijetlitonovi su u premalomkontrastu, a fotografijageneralno odaje suviemraan dojam, kao da jenetko zaboravio ukljuitisvjetlo. Moete koristitibljeskalicu, to estouniti fotku, ili...

    Ako elite fotografiju koja e biti otra punodalje od toke fokusa (npr. grupna ili pejsa-na fotografija), to e biti tee. Smanjenje F-broja smanjuje i dubinsku otrinu, pa seobjekti van toke fokusa brzo zamute.

    Poveajte ISO osjetljivost,to e rezultirati veomkoliinom svjetlosti nafotografiji.

    Poveanje ISO osjetljivosti u pravilupoveava i um na fotografiji, to moeznatno naruiti konani dojam fotografije.esto na LCD ekranu fotoaparata umneete vidjeti, ali na gotovoj fotografiji da.

    Produljite ekspoziciju(smanjite brzinuzatvaraa). Fotoaparat e due primati upadnu svjetlost.

    to je ekspozicija dugotrajnija, to je veaansa da e podrhtavanje vaih rukuzamutiti fotografiju. Usporavanje zatvaraau pravilu zahtijeva koritenje stativa ioteava fotografiranje pokretnih objekata.

    Struno reeno, fotografijaje preeksponirana. Svijetlitonovi su presvijetli("spaljeni"), sjene su seizgubile, a fotografija generalno odaje isuvieblijed dojam. Moeteslikati kroz sunanenaoale, to je doistabedasto, ili...

    2. SLIKA JE PRESVIJETLA Smanjite otvor blende(poveajte F-broj). To esmanjiti koliinu upadnesvjetlosti.

    Ukoliko elite imati lijepu fotografiju u kojojje sve osim objekta u fokusu zamueno(primjerice, umjetniki portret), smanjenjeotvora blende pokvarit e vam planove,budui poveava dubinsku otrinu.

    Smanjite ISO osjetljivost.To e potamniti fotografiju,te ujedno smanjiti razinuuma na fotografiji.

    Ako iz nekog razloga, prvenstvenoumjetnikih pobuda, ipak elite viu razinuuma, onda rezultirajue smanjenje umamoete smatrati nuspojavom.

    Poveajte brzinuzatvaraa. To e skratitivrijeme ekspozicije, pa e fotoaparat primitimanje svjetlosti.

    Ako ne elite da vam se pokretni objektizamrznu, ve elite postii umjetniki dojami dobiti zamuenje pokreta, smetat e vaminjenica da ubrzavanjem zatvaraa lakezaustavljate objekt u pokretu.

    3. SLIKA JE MUTNA

    4. DUBINSKA OTRINA

    Ukoliko vam se ruke tresu,statine objekte pokuajteslikati koristei stativ. Za pokretne objekte,poveajte brzinu zatvaraa

    Ako ne elite da vam se pokretni objektizamrznu, ve elite postii umjetniki dojami dobiti zamuenje pokreta, smetat e vaminjenica da ubrzavanjem zatvaraa lakezaustavljate objekt u pokretu.

    Poveajte otvor blende(smanjite F-broj). to je F-broj manji, to je manjeobjekata van toke fokusa otro...

    Ukoliko elite s malom dubinskom otrinomfotografirati objekt u pokretu, moe vam se dogoditi da objekt izae iz toke fokusa prije nego okinete, to rezultirapogreno zamuenom fotografijom.

    NNUUSSPPOOJJAAVVAA

    Slikate pokretneobjekte ili vamse ruka trese?

    elite da vam diofotografije budeotriji od drugih?

    05-07 FOTO osnove (3) 21/06/2007 11:00 Page 7

  • FOTO PRIRUNIK12

    Objekt se kree, sve mirujeJedan od naina na koji moemosnimiti pokret jest da fotoaparatpostavimo na stativ, postavimo sporijizatvara i u kadar ukljuimo mnotvoelemenata koji miruju. Zgrade, parki-rani automobili, drvee i brojne drugeelemente koji su nam dostupni. Na taje nain objekt u pokretu jedini bitizamuen i jasno e naglaavati kret-nju. Ako pretpostavimo da svjetlaimamo dovoljno, da je objekt udaljenod fotoaparata 4 m i da je objektivirokokutni (28 mm), ostatak jed-nadbe izgleda ovako: brzina kretanjapjeaka je otprilike 7 km/h, brzina zat-varaa s kojim moemo zaustavitipokret na fotografiji ovisiti o smjerukretanja tog pjeaka. Objekt, u ovomsluaju pjeak kojeg elimo fotografi-rati, moe se kretati u tri osnovnasmjera u odnosu na fotoaparat, kaoto je prikazano na slici lijevo: 1. slije-va nadesno i obratno ispred fotoapara-ta; 2. dijagonalno sa lijeva nadesno ili

    Sve se kree, objekt mirujeSnimiti objekt koji se kree tako dadjeluje kao da miruje nije neki pro-blem. Kao to smo rekli ranije, sveom brzinom zatvaraa jednostavnozamrznemo sve. No snimiti taj istiobjekt tako da izgleda kako se sveosim njega kree, to je pravi izazov.Sagledajmo situaciju iz "irega kuta".U jednadbi imamo: 1. objekt, 2.pozadinu, 3. fotoaparat. Od toga ukadar ulaze objekt i pozadina. Akoelimo ostaviti dojam pokreta sa spori-jim zatvaraem, dopustit emo fotoa-paratu da zabiljei kretnju objekta. Akoobjekt (u ovom sluaju naa pozadina)miruje, pomaknut emo fotoaparattijekom ekspozicije i uinak e biti isti.Ovo je laki dio, sada nam preostaje danapravimo isto to, ali ovaj put da izdvojimo objekt naeg zanimanja.Kako? Lako. Dok pomiemo fotoaparatda bismo stvorili iluziju pokreta i za-mutili pozadinu, potrudimo se fotoa-

    Fotografiranje pokreta

    Pokuajte uhvatiti dramatinu fotografiju idoarajte svaki njezin napeti trenutak

    Kako zaustaviti isnimiti pokret

    Blic INFO KreirajtePanningom i slinim metodamadodajte efekt brzine i inae sporimobjektima. Stvorite motion blur efektesami! PredviajtePratite kuda objekt ide, a neiskljuivo sam objekt. Predviditesituaciju u kojoj e se uskoro nai ipripremite se za okidanje unaprijed. MontirajteVrebajte pokraj lokve na autobusnojstanici ili namamite golubove nabiciklistiku stazu. Akcija zajamena!

    Gr na licu golmana koji se proteg-nuo kako bi zaustavio loptu na putu domree, lie koje raznosi jesenski vje-tar i razbacuje ga po perivoju, biciklistkoji juri niz ulicu - akcija, akcija, akci-ja. Uzbudljivo i dramatino, ali kako tudramu i akciju zabiljeiti fotoaparatom?

    Kao i obino, Vidi je ovdje da vampomogne uiniti vae fotografije dra-matinijima od "Velikog plavetnila" i svie akcije nego to je ima u "Umrimuki 1, 2 i 3".

    Prije svega moramo donijeti odlukuto elimo snimiti i na koji nain. Uzetemo kao primjer onog biciklista koji juri

    12-14 FOTO u pokretu (3) 21/06/2007 11:15 Page 12

  • FOTO PRIRUNIK 13

    obratno prema fotoaparatu; 3. direktnoprema fotoaparatu ili od njega pravoprema horizontu. Da objasnimo. Fotoaparat biljei samodvije dimenzije - "plohu" ispred sebesnima kao fotografiju. To znai da eaparat bolje zabiljeiti pokrete po hori-zontali i vertikali nego po dubini. Dakle,ako se objekt kree u smjeru 1, potrebnabrzina zatvaraa da bismo zamrznuliobjekt je 1/250, ako se kree po smjeru2 potrebna brzina zatvaraa je 1/125 iako se kree po smjeru 3 dovoljna brzinazatvaraa bit e 1/60. Ako se promijenineki od uvjeta, mijenja se i minimalnapotrebna brzina zatvaraa. Ako poveate

    udaljenost od objek-ta za duplo, smanjitebrzinu zatvaraa zaduplo. Ako dvaputpoveate arinuduljinu, potrebnabrzina zatvaraatakoer e se

    poveati za duplo i slino. Kad znatekolika je brzina zatvaraa potrebna da"zamrznete" pokret, puno je lake sni-miti fotografiju na kojoj e objekt upokretu biti zamuen upravo tolikokoliko vama odgovara. Iako vam modau ovome trenutku to zvui komplicirano,kada uzmete fotoaparat u ruke i izietevan, vidjet ete da je sve to djeja igra, amogunosti za bolju fotografiju samorastu.

    Pokret: Objekt u pokretu e biti zamuen akone prilagodimo brzinu zatvaraa.

    paratom pratiti kretanje objekta naegzanimanja tijekom ekspozicije. Kaorezultat, ako smo dobro uskladili brzinupokretanja fotoaparata sa brzinom sni-manog objekta, dobit emo izotrenmotiv na zamuenoj pozadini. Brzinazatvaraa ovisi o brzini objekta kojielimo snimiti i o brzini kojom pomiemofotoaparat. Zvui komplicirano, ali potrebno je samojedno popodne vjebe da savladate ovutehniku. Evo nekoliko savjeta kako sni-miti jednostavnu fotografiju s otrimmotivom na zamuenoj pozadini.Vrtuljak u parku idealan je za takvefotografije. Vrtuljci obino imaju po etirisjedala rasporeena jedno nasuprot dru-gome ukri. Jedan lan obitelji ili prija-telj neka sjedne na vrtuljak nasuprotvama - lagano zavrtite vrtuljak i snimitenekoliko fotografija. Jednostavno je, jerse fotoaparat i objekt zanimanja kreujednakom brzinom. Nakon to ste stekli

    osjeaj za brzinu zatvaraa koja vam jepotrebna, predlaemo da odete do nekeprometnije ceste te da vjebate na auto-mobilima koji prolaze. Mogue je da ezbog sporijeg zatvaraa biti potrebnopoveati dubinsku otrinu.

    Panning: Pratite li fotoaparatom objekt upokretu, dobit ete izuzetan efekt vidljiv naovoj skici - pozadina e postati mutna, aobjekt e izgledati bre nego to jest.

    Jurcavi Jurica: Juri li i va klinac po graduna svojoj trokolici?

    Pogoditi vrijeme: Manji senzor za posljedicuima to da je objekt u trailu neto manjinego u stvarnosti, pa je potrebna vjeba akoelite pogoditi trenutak u kojem je itavobjekt u kadru.

    Kontrola: Brzinomzatvaraa mogue je

    odrediti izgledobjekta u pokretu i

    dati potpunodrugaiji tih

    fotografiji.

    12-14 FOTO u pokretu (3) 21/06/2007 11:15 Page 13

  • FOTO PRIRUNIK14

    niz ulicu. Jedan od naina na koji moe-mo snimiti taj pokret jest svakako ko-ristei veliku brzinu zatvaraa: 1/500 bitrebalo zamrznuti kompletnu situaciju.Ako pak pritom koristimo i vei F-broj,sve bi trebalo nalikovati na "kockuleda", smrznuto i bistro. Ukoliko vam seovo ini kao dobra ideja, razmislite tre-nutak o tome to takva fotografija pri-kazuje.

    Trenutak zaustavljenogvremena

    Pokuajte razmisliti o tome opisuje litakva fotografija zaista situaciju koju stedoivjeli. Kada promatrate takvu foto-grafiju, moete li si predstaviti snagu vje-tra koji ste osjetili u trenutku kada je bi-ciklist projurio kraj vas? Teko. Imajte naumu da u kadru mora postojati neki element pomou kojega moete doaratipokret. Ukoliko ste se odluili za veubrzinu zatvaraa, pokuajte snimiti netokarakteristino. Na primjer, ako je vje-tar koji je stvorio biciklist jurei nizulicu s poda podigao list novina, svakakoga snimite dok je u zraku u istom kadrus biciklistom. Prolazak biciklista krozlokvu vode na cesti prouzroit e prska-nje vode na stranu i iza kotaa; snimitevodu u zraku. Ukoliko je netko od pro-

    laznika poprskan tom vodom, svakakoprobajte snimiti reakciju, naravno u is-tom kadru s biciklistom. Ako biciklist pro-lazi pored jata golubova, smjestite ukadar i lepet njihovih krila dok bjee predbiciklistom.

    Moda se pitate kako sve to stavitina fotografiju? Uz malo vjebe sve jemogue...

    U poetku je potrebno nauiti kakopredvidjeti situaciju. Znamo da nisteprorok, no pokuajte stati na nekoprometno mjesto te promatrajte ljude,njihove kretnje i razloge zato se kreuna odreeni nain. Ne promatrajte samopokretne objekte, ve smjer kojim idu isituacije u koje e doi u sljedeih neko-liko sekundi. Ako vidite dijete koje tri,nauite se promatrati prema emu tri.Predvidite da e doi do prodavaa sla-doleda, i pripremite se za fotografiranjeprimopredaje sladoleda izmeu proda-vaa i djeteta. Snimite film u glavi pri-je nego to se doista odigra!

    Takoer, razmiljajte logiki i isko-ristite okolinu za svoje potrebe. Prim-jerice, ako elite snimiti kako je netkood prolaznika poprskan vodom iz lokve,sasvim sigurno ete taj kadar najlakesnimiti ako iziete s fotoaparatom odmahnakon kie i smjestite se na mjesto s ko-

    jeg imate pregled na neku autobusnustanicu ili na raskre s pjeakim pri-jelazom. Na takvim mjestima uvijek imaljudi, a asfalt je zbog koliine prometai tereta vozila obino malo udubljen, toje idealno za stvaranje lokvi koje eka-ju svoj baloner.

    Kada malo razmislite, vidjet ete daje veina situacija predvidljiva ili ih semoe lako montirati.

    Reirajte si fotku!Evo jedan primjer jednostavne mon-

    tae. Jato golubova koje rastjeruje veselidjeak. Pokuajte nagovoriti golubove nasuradnju. Na nekom od trgova u svoje-mu gradu prospite aku kukuruza ili nekehrane za ptice i za as ete imati jato go-lubova ispred sebe; jo samo da dijeteprotri kroz njih prema vama dok ih sli-kate, i to je to - potpuno montirana sce-na puna akcije i dinamike.

    Ono to e vam rei rodbina i prijateljidok budu gledali fotografiju glasit e ot-prilike ovako: "Kako si samopogo-dio/pogodila izvrstan trenutak!" Samoete vi znati da je scena montirana.

    Druga stvar koja je bitna kod sni-manja pokreta jest to da znate kada eobjekt koji se kree biti u kadru koji elitesnimiti. Kod 35-milimetarskih aparataveliina slike koju vidite kroz trailo jejednaka slici koju vidite drugim okom,pa fotografi koji koriste ove aparate kodsnimanja scena u pokretu gledaju na obaoka (jednim normalno, a drugim kroztrailo). Na taj nain jasno vide u kojemtrenutku objekt ulazi u kadar, kako bi gapravovremeno snimili.

    Svi mi koji rabimo fotoaparate sipom manjim od 35 mm (dakle, goto-vo svi digitalni fotoaparati osim nekihvrlo skupih SLR-ova) moramo dobroupoznati svoj fotoaparat i znati kolikoje tono slika koju vidimo kroz trailomanja od slike koju vidimo drugimokom. U suprotnome, moglo bi nam sedogoditi da fotografiramo objekt koji sekree tek kad izlazi iz kadra ili pak daga ne snimimo uope.

    Koristimo se ovom prilikom da na-glasimo koliko je potrebno upoznati ses mogunostima svojega fotoaparata.Eksperimentirajte!

    Primjer dobrog panninga: Za panning mogu posluiti i svi drugi objekti koji se kreu. Naroito

    efektni mogu biti inae spori objekti, kojima moemo panningom dati karakteristike koje inae

    nemaju. Primjerice, majke sa djejim kolicima, starci sa tapom i slino. Ti motivi snimljeni

    panningom rezulitrat e fotografijama neobino napunjenima dinamikom.

    12-14 FOTO u pokretu (3) 21/06/2007 11:15 Page 14

  • FOTO PRIRUNIK 15

    Dragi itatelju, imamo prednost iv-jeti u zemlji u kojoj postoji ak osam na-cionalnih parkova i deset parkova priro-de; dakle, ako ste ba nematoviti po pi-tanju izbora pojilita divljih ptica, na po-pisima zatienih podruja moete pro-nai barem 18 mjesta na kojima su seivotinje vie-manje navikle na prisutnostljudi i automobila. Sve to trebate uini-ti jest saznati koji vam je park je najbliii koje ivotinjske vrste ga nastanjuju.

    Obvezna zadaa biti e vam saznatineto o ivotinji koju namjeravate foto-grafirati. Barem one vanije stvari kao tosu: ime se hrani i u koje doba dana, ivili u krdu/oporu ili sama, s kojim ivoti-njama dijeli teritorij, ignorira li ljude iliim tri ususret (i agresivnost pri tome)i slino. Od uvara u parku moete saz-nati koje su im uobiajene rute. Kada do-bijete odgovore na ova pitanja, samo tre-bate odrediti datum za izlet.

    Budui da ete rabiti zoom ili tele-objektiv, dobro je da upotrijebite stativza fotoaparat. Uko-liko nemate stativ,objektiv moete na-sloniti na prozor au-tomobila, ali u tomsluaju ispod objek-tiva stavite jastuiili presavijte jaknu.Pokuajte organizi-rati izlet tako da bu-dete na mjestu kojeste odabrali prije iz-

    lazaka i poslije zala-zaka sunca; takoete moi snimitifotografije u dijeludana s najboljimosvjetljenjem (satnakon izlaska i satprije zalaska sunca,ako se ne sjeatelekcija sa stranice 6).Vea je vjerojatnostda ete ivotinjesnimiti u ranu zoru ipredveerje, nego liu podne. Tad, naime,poten svijet radi.

    Prirodno staniteFotografiranje ivotinja u njihovom

    prirodnom stanitu moe biti pravi iza-zov. Profesionalni fotografi esto suopremljeni vrhunskim objektivima, snekoliko fotoaparata, maskirnim atori-ma i voljom da po nekoliko dana prove-

    du u divljini u "lovu" nasvoju fotografiju. Radovi-ma tih fotografa se svi di-vimo. esto nas ostavljajubez daha i rado ih koristi-mo kada elimo slikomprezentirati slobodu.

    Naravno, to ima svoju ci-jenu: vrhunska, sve samone jeftina oprema i tjedniprovedeni u divljini, dalekood civilizacije i kioska s

    Fotografiranje ivotinja

    Ne dirajte lava dok spava. Radije uporabite teleobjektiv.

    Blic INFO PticeAko ste ljubitelj ptica, u blizini prozo-ra moete postaviti hranilicu. Pazitena poloaj kuice u odnosu na vas. KukciCvijee u vrtu e vam pomoi daprivuete kukce. Pripremite makroobjektiv. Dobar trik: posudica svodom u travi privlai bubamare! Akvarij / terarijProvjerite moete li za svoj fotoaparatnabaviti polarizacijski filter. On eukloniti refleksiju svjetlsoti sa staklaakvarija. Ne koristite bljeskalicu! DivljaTeleobjektiv u ruku i oboruajte se sa mnogo strpljenja. ekanje pravefotografije moe potrajati.ivotinje na farmamafotografirajte u prisut-nosti vlasnika.

    U lovu sobjektivom

    Tele zoom: Dakle,ovaj portret ne elitesnimiti irokokutnimili, ne daj Boe,makro objektivom.

    Mravi: Odaberite kadar kojim etemoi prikazati i dio njihovog ivotnog prostora!

    15-17 FOTO zivotinje (3) 21/06/2007 11:17 Page 15

  • irokokutni makro standardni tele

    FOTO PRIRUNIK16

    brzom hranom. No neemo vam savje-tovati da podignete kredit i umjesto au-tomobila kupite objektiv s kojim eteotii na planinu na nekih mjesec-dva. Banaprotiv, rei emo vam kako snimiti iz-vrsne fotografije ivota u prirodi apara-tom koji imate, a da to bude jednodnev-na avantura ili moda romantini izlet sdragom vam osobom.

    U vrtuUkoliko iz nekog razloga niste u

    mogunosti otii u neki od parkova i fo-tografirati svijet divljine, predlaemovam da makro objektivom fotografiratesvijet mikrodivljine u vlastitome vrtu. Cvi-jee u vrtu e vam pomoi da privuetekukce u svoj vrt. Postavite li negdjeplitku posudu s vodom, privui ete i

    bubamare, koje su se navikle na ljudei sigurno e vam dopustiti da ih ugnjavitemakro objektivom. Stolisnik i tratiniceprivlae leptire. Fokusirajte cvijet i kadri-rajte manji dio oko njega, budite strpljivii doi ete na svoje. Potrudite se da per-spektiva bude takva da kukac domini-ra kadrom - ipak je to njegov svijet, uiteu njega! Kolonija mrava takoer moe bitizanimljiva. Pokuajte izdvojiti pojedin-ca, onaj malian s najveim listom bit eizvrstan model. Ako ste ljubitelj ptica, ublizini prozora moete postaviti hranilicu.Dok postavljate hranilicu, pripazite nakadar koji moete ostvariti sa svojeg pro-zora bez da preplaite ptice, i pazite napozadinu.

    U kuito se tie kunih ljubimaca, moe-

    mo ih fotografirati tijekom cijele godine,a proljee samo po sebi ne ini poseb-nu prigodu. Ipak, i nai su ljubimciskloni promjenama raspoloenja ovisnoo vremenskim uvjetima. To znai: ljepevrijeme = vedrije raspoloenje = razigrani

    ljubimac = bolja,veselija fotografija.Kod fotografiranjaivotinja imatiemo priliku po-kazati svu svojuvjetinu u postav-ljanju otvora blen-

    de i brzine zatvaraa. Ako ste upamtililekcije na poetku ove knjiice, ne bi tre-balo biti problema.

    Vaa maca je zapravo vrhunski lovac,a proljee je razdoblje kada se na nje-zinu teritoriju (va vrt) pojavljuju brojnekrilate lovine (leptiri, kukci, manje ptice).Upotrijebite li sporiji zatvara i manjiotvor blende, zabiljeit ete trenutak ukojemu se va lovac baca na plijen. Upo-trijebite li bri zatvara i vei otvorblende, fokusirati ete se na plijen dokje lovac nad njim. Fotografirajte ivotinjeiz perspektive lovca ili plijena upotrebomirokokutnog objektiva (ili odzumirajtemaksimalno svoj kompaktni fotoaparat)!Vano je imati na umu da ne moete for-sirati situaciju; morate biti spremni i str-pljivi. vro i nije neki lovac, tu i tamoulovi pokoji frizbi ili loptu, to je ideal-

    Odaberite objektiv u skladu saivotinjom koju fotografirate!

    SLR kutak: koji objektiv koristiti?

    Domainstvo: Istaknite karakter ivo-tinje (gore, De Niro koka) i upamtite daje kavez tuan prizor (desno, zatoenizeko)

    Oprez: ivotinje su oprezne i plaljive.Budite strpljivi.

    Kukci: Makroobjektivi, unekim sluajevi-ma i irokokutni

    Domae ivotinje: Zamanjeivotinje i daljedobro slui makro, zavee moete koristitistandardni objektiv

    Odabir objektiva je u osnovi prilino jednostavna stvar, samokoristite zdravi razum. Lava neete ii snimati s makro objek-tivom, jer e vas pojesti. Tu vam je potreban teleobjektiv. Mrave ikukce neete moi dovoljno pribliiti koritenjem standardnihobjektiva, pa e vam trebati makro. Uvijek stavite svoju sigurnosti komfor ivotinje ispred fotografije!

    Legenda:

    15-17 FOTO zivotinje (3) 21/06/2007 11:17 Page 16

  • FOTO PRIRUNIK 17

    na prilika da vjebate panning (fotoa-paratom pratimo svojega psa sa spori-jim zatvaraem I manjim otvorom blen-de). Rezultat bi trebala biti fotografija nakojoj je prilino jasan vro s frizbijemu gubici na zamuenoj pozadini. Igra somiljenim igrakama, susjedovim psomili djecom - sve su to dobre prilike za fo-tografiju.

    U zoolokom vrtuivotinje u zatoenitvu rijetko su

    vesele i razigrane, a niti reetke nisuneto to bismo voljeli vidjeti na svojimfotografijama. Zato preporuujemo tele-objektiv (to vei zoom kompaktnogfotoaparata) i veliki otvor blende (maliF-broj). Ta kombinacija omoguit enam izolaciju ivotinje u odnosu nanjen okoli, hvatanje detalja i odabirkadra u kojemu e dominirati ivotinja,a ne njezin kavez. Prilikom posjetalokalnom zoolokom vrtu raspitajte sekod uvara u koje su doba ivotinje naj-aktivnije, u koje doba ih hrane, posto-je li ivotinje koje su tek dobile mladun-ad, ili pak one koje bi uskoro trebaledobiti mlade. Moda ete imati priliku fo-tografirati dolazak mladunaca na svijet.Izbjegavajte aparate koji za autofokus ko-

    riste lasere, ne upotrebljavajte direktanbljesak bljeskalice iz neposredne blizine,te nikako ne upotrebljavajte bljeskalicuu zatvorenim prostorima u kakvima suobino smjeteni akvariji i terariji. Uvi-jek potujte postavljena pravila. Pola-rizacijski filtar na objektivu e ukloniti re-fleksiju sa stakla akvarija, a nedostataksvjetla morat ete rijeiti podizanjem ISO

    vrijednosti, sporijim zatvaraem i najve-im otvorom blende. Akvarijska je rasv-jeta prilagoena ivotinji u akvariju / te-rariju i na takvim mjestima rijetko imamopriliku vjebati runo namjetanje bal-ansa bijele boje, ako nam to fotoa-parat omoguava.

    Jo jednom napominjemo: nikada neupotrebljavajte bljeskalicu!

    Divlja: Straljivim ivotinjama nepokuavajte prii blizu.Koristite teleobjektiv

    Velike ivotinje: Mirnimvelikim ivotninjama,primjerice cirkuskomslonu, noju ili pak konju,moete prii blizu. U timsituacijama irokokutniobjektiv zlata vrijedi.

    Bambi: U parkovima prirode ivotinje su navikle na ljudsku prisutnost, pa se anse za ovakvufotografiju znatno poveavaju.

    15-17 FOTO zivotinje (3) 21/06/2007 11:17 Page 17

  • FOTO PRIRUNIK18

    Mjesec, zvijezde, ulina rasvjeta,neonske reklame, vrtuljak lunaparka,vatromet - sve to sija naprosto plijeninau panju i, prirodno, u nama se jav-lja elja da ovjekovjeimo taj prizor.Noi koje su pred nama obilovat enajraznovrsnijim bljetavilom, a mi emose pobrinuti da vam osim uspomena os-tane i pokoja fotografija.

    Kako smo ranije objasnili, fotografi-ja je slika iscrtana svjetlom. Imajui tona umu razumijemo da se, ako elimofotografirati objekte koji svijetle u noi,javlja problem s pravilnom ekspozicijom.Naime, fotoaparati koji imaju ugraenesvjetlomjere vrlo esto e pogrenoodrediti "EV" vrijednost. Ako fokusiramoizvor svjetlosti i posluamo savjet ugra-enog svjetlomjera, brzina zatvaraa bimogla biti prevelika, pa e tako dio slikeoko objekta biti vrlo esto podeksponiran(previe taman). S druge strane, akofokusiramo tamniji dio prizora koji e-limo ovjekovjeiti, svjetlomjer bi mogaozakljuiti kako je za ispravnu ekspozicijupotreban vrlo spor zatvara. To za pos-ljedicu moe imati vrlo mutnu i ne otrufotografiju na kojoj je izvor svjetla ne-jasan, osobito ako je rije o izvoru kojise kree. U tom sluaju e svjetlo biti pot-puno razmazano po fotografiji, pa e pri-zor biti potpuno neraspoznatljiv.

    Sve ove probleme moete rijeititako da ukljuite bljeskalicu. No, u tomsluaju ete ubiti atmosferu i rezultat ebiti loa fotografija. Zato priekajte sa uk-ljuivanjem bljeskalice, jer o njezinojuporabi emo rei neto vie kasnije utekstu.

    Za poetak emo se poigrati s korigi-ranjem "EV" (exposure value - ekspo-zicijska vrijednost) vrijednosti, kojumoete pronai u opcijama svakog bol-

    jeg fotoaparata, ak i kod kompaktnihmodela koji nemaju rune kontrole ek-spozicije. Konzultirajte prirunik!

    Kako radi ugraenisvjetlomjer?

    Ugraeni svjetlomjer ne mjeri koliinusvjetla koja pada na neki objekt, daklekoliko je objekt osvijetljen, ve koliinusvjetla koja se odbija od objekta. Zatonam je to vano? Ovisno o boji objek-ta, svjetlomjer vrlo lako moe pogrijeiti.Primjerice, elite li fotografirati neki odspomenika koji je osvijetljen po noi,obzirom na to da su spomenici ili dijelovizanimljivih graevina uglavnom od bije-loga kamena, dogodit e se to da e svjetlomjer na vaemu fotoaparatu oitativeliku koliinu svjetla koje se odbija odsvijetlih boja i gotovo obvezno prepo-ruiti prekratku ekspoziciju. Rezultattoga bit e podeksponirana fotografijana kojoj su sve prekrasne sjene u pot-punoj tami.

    Rjeenje problema jest u tome datakav objekt fotografirate u predveerje,kada su svjetla rasvjete upaljena, anebo je jo uvijek prirodno osvijetljenoi nadopunjuje prizor bojom. Pazite da sudnevno svjetlo i rasvjeta u ravnotei,kako ne bi remetili jedno drugo, ve senadopunjavali. Rasvjeta daje crvenkastiton spomenicima, to rezultira "mekan-

    Nona fotografija

    Uvjeti smanjenog osvjetl-jenja mogu predstavljatiizazov i za najiskusnije

    Blic INFO Mjerenje svjetlaKada mjerite svjetlo, inite to naobjektima koji su umjereno osvjetl-jeni, kako fotografija ne bi bila nitipreeksponirana niti podeksponirana.(kompaktnim digitalcem fokusirajtena umjereno osvjetljeni dio, pa prijekonanog okidanja namjestite kadar) Dramatina osvjetljenjaAko fotografirate ljude uz vatru, svjet-lo mjerite na njihovim licima. Na tajnain ete dobiti pravilno osvijetljenalica, a vatra e biti djelomino pre-eksponirana, to je u redu. Dosvijetlite bljeskalicomU situacijama sa jakim svjetlom izaobjekta kojeg elite fotografirati slo-bodno koristite bljeskalicu, pa i usunano popodne. Ipak, smanjiteintenzitet bljeskalice, ako ikakomoete. Poigrajte se i sa bljeskom nadrugu zavjesu, to stvara korisne izanimljive efekte. Ne vjerujte slijepo svjetlomjeruImajte na umu da scene sa jakimkontrastom, kao to su plaa i snjeg,svjetlomjer percipira preeksponirani-ma, pa automatika esto previeubrza zatvara i previe zatamnifotografiju. U tim prilikama samismanjite brzinu zatvaraa.

    Mrak slike

    Svjetla u pokretu: Paljivo izmjerite svjetlost i prilagodite brzinu zatvaraa.

    18-20 FOTO nocna fotografij (3) 21/06/2007 11:22 Page 18

  • FOTO PRIRUNIK 19

    im" kontrastom plavome nebu. Svakakosauvajte atmosferu koju stvaraju teboje. Ukoliko pak ne moete uhvatititrenutak predveerja za takvu fotografiju,svejedno nije sve izgubljeno: pokuajteizmjeriti svjetlo na srednjim tonovima inakon prve fotografije korigirajte ekspo-ziciju tako da je produite za korak ili ko-rak i pol.

    BljeskalicaNaravno, postoje trenuci u kojima

    elite uhvatiti neto od opisane atmos-

    fere, ali i ljude koji je stvaraju, prolaznike,djecu, mlade kako pleu... I za to pos-toji rjeenje: bljeskalica. Samo se po-brinite da po aktiviranju bljeskalice pri-lagodite njenu snagu, trajanje i vrijemebljeska... Da, do-bro ste proitali,na veini bljeska-lica, ak i onihugraenih, mogu-e je prilagoditibarem ove tristvari. To nam

    omoguuje koristiti se bljeskalicom, a dane unitimo atmosferu. Primjerice, kadaelimo fotografirati lunapark, sauvati at-mosferu, ali i snimiti svoje voljene kakose zabavljaju, upotrijebiti emo ranije

    Bljeskalica usred bijela dana?Upotrijebiti bljeskalicu usredsunana dana moe zvuatiudno, ali postoje brojnesituacije u kojima jednos-tavno morate upotrijebiti

    bljeskalicu. To suuglavnom situacijekoje obiluju visokimkontrastima i jakimpozadinskim svjet-lom. U tim uvjetimamjerenje svjetla etepostaviti na SpotMetering (mjerenje utoki tono u sreditu

    kadra), uperiti centar kadraprema licima i na tom dijelufotografije tako izmjeritisvjetlost. Kao rezultat emodobiti jasna i pravilno os-vijetljena lica, ali snjenaokolina bi mogla biti pot-puno "spaljena" (preek-sponirana). No ukolikoodluimo upotrijebitibljeskalicu, mjerenje svjetlamoemo postaviti na MultiSegment Metering (mjerenjecijelog kadra). Tada korigi-rajte "EV" vrijednost naniei ukljuite bljeskalicu.

    Slino je i u svim ostalimsituacijama kada je scenakoju fotografirate uvisokom kontrastu i sjakim pozadinskim osvjetljenjem.Eksperimentirajte sbljeskalicom i po danu,kada elite eliminiratinepoeljne sjene nanekom objektu ili do-svijetliti model prilikomportreta na arkom suncukoje stvara neugodnesjene na licu...

    Tamni objekti: Reflektiraju malo svjetla, pafotoaparat produuje ekspoziciju.

    Sivi objekti: Reflektiraju umjerenu koliinusvjetla, pa foti dobro odredi osvjetljenje.

    Svijetli objekti: Reflektiraju mnogo svjet-losti, to prevari foti da ubrza zatvara.

    Dosvjetljavanje: U situacijamajakog kontrasta i pozadinskogosvjetljenja, kao ovdje, dobro

    je koristiti bljeskalicu soslabljenim intenzitetom, da se

    ispravno osvijetli prvi plan.

    18-20 FOTO nocna fotografij (3) 21/06/2007 11:22 Page 19

  • FOTO PRIRUNIK20

    opisane postavke za tu situaciju, alisada emo ukljuiti bljeskalicu i pode-siti je na opciju SLOW2, poznatiju kao"bljesak na drugu zavjesu". Veinanaprednijih fotoaparata, a ba svakiSLR, ima ovu mogunost.

    Rije je o bljesku koji se ukljuujeneposredno prije kraja ekspozicije. Rezul-tat toga jest to da je u vremenu ekspo-zicije prije bljeska fotoaparat zabiljeioatmosferu, svjetla u pokretu, ali i ljudskepokrete, to znai da su osobe zamuenei neprepoznatljive. U posljednjemtrenutku bljeskalica jako osvjetljava ob-jekte koji su nam najblii i zamrzava ihu sceni. Rezultat je neobino iva fo-tografija, puna prekrasnih boja, atmos-fere i dinamike nastale tijekom dueg di-jela ekspozicije, a opet potpuno pre-poznatljivih lica s prilino otrim linija-ma koje su nastale u posljednjemtrenutku posredstvom bljeska.

    Kako pravilno usmjeriti bljesak?

    Kada koristite bljeskalicu u zatvorenim prostorima, slijedite nekoliko osnovnihpravila. Pokuavajte izbjegavati varijantu tri, prikazanu dolje. Bljeskalica uper-ena direktno u objekt koji snimate dobro e ga eksponirati, ali e unititi svedetalje na objektu. Takoer, stvorit e onaj amaterski efekt otre sjene na zidu.Bljeskalicu usmjerite u strop ili u zid, tako da se svjetlost bljeskalice difuznoodbije i ravnomjerno osvijetli objekt koji snimate. Ko-nani rezultat e biti iluzija "dnevnog osvjetljenja", bezotrih sjena. Ako ne moete rotirati svoju bljeskalicu,posegnite za "zdravoseljakim" metodama usmjera-vanja svjetla, koristei posjetnicu ili bijeli papir.

    Ponekad ubrzajte zatvara: Iako po mrakuzatvara veinom usporimo, neke intenzivneizvore svjetlosti brzi zatvaraem moe"utiati" - a efekti mogu iznenaditi.

    Igre fokusa: Gore je isti mjesec u fokusu,dolje van fokusa. Jednostavan trik kojimmoete poveati dramatinost fotografije.

    Trik: Moda izgledasmijeno, ali funk-

    cionira! Svjetlostbljeskalice odbit ese prema stropu, a

    zatim e difuznopasti na objekt.

    Problem rijeen!

    Varijanta #3: Izbjegavati. Otre sjene ulaze u kadariza objekta koji snimate i naruavaju dojam.

    Varijanta #2: Ovo je dobro. Sjene miemo iz kadra u stranu,odbijanjem svjetla od zid, a objekt je difuzno osvijetljen.

    Varijanta #1: Ovo je dobro. Sjene miemo iz kadra prema dolje,odbijanjem svjetla o strop, a objekt je difuzno osvijetljen.

    18-20 FOTO nocna fotografij (3) 21/06/2007 11:22 Page 20

  • FOTO PRIRUNIK 21

    Postoje situacije u kojima smo pri-morani (vlastitom eljom ili okolnostima),snimiti fotografiju vrlo malog objekta.Tako malen objekt prikazan preko cijelefotografije ili veeg njezinog dijela nazi-vamo makro fotografijom.

    Takvu fotografiju moemo snimiti nadva naina. Prvi je taj da cijeli objektbude podjednako otar. Za tako snim-ljenu fotografiju trebati e nam vei F-broj i sporiji zatvara. Ovo je sluaj u ko-jem emo upotrijebiti stativ i makrobljeskalicu. Najvei problem kod takvemakro fotografije je difrakcija svjetla.

    O emu se zapravo radi? Poveava-njem F-broja smanjujemo otvor blende,i na taj nain se svjetlost, koja ulazi uobjektiv paralelno u ravnim valovima,prolaskom kroz malen otvor na blendirasprava konusno. Zato toka fokusanikad nije jasna - takva fotografija je uvi-jek blago van fokusa. Idealan F-broj zaovakvu fotografiju kod SLR fotoaparatabio bi 16, a iznad 16 slika e se poetimutiti. Kod kompaktnih fotoaparata,poradi manjeg senzora, ve sa F8.0

    moemo dobiti "veliku" dubinu polja.Kod obinih fotografija snimljenih saovakvim otvorom blende imamo zaistaveliku dubinu polja, no u sluaju makrofotografije radi blizine objekta kojeg fo-tografiramo stvar se mijenja.

    Kako doskoiti problemu? Prije sve-ga moramo imati na umu da u digital-noj fotografiji zapravo imamo dalekoveu fleksibilnost nego to je to sluajsa standardnom fotografijom - i moe-mo prilino brzo uiti. Dakle, ako e-limo maksimalno otru makro fotogra-fiju napraviti emo sljedee: postavit

    Makro fotografija

    Kako i najsitnije objekteuiniti velikima idetaljnima...

    Blic INFO Makro ne podrazumijeva mutnoCilj makro fotografije nije mutna slikaoko toke fokusa, to je posljedicamalog F-broja koju je ponekad, ali neuvijek, poeljno izbjei. Koristite stativIako radi malog otvora blende imamodovoljno svjetla, moramo naglasiti daje upotreba stativa gotovo obavezna,a razlog tome je upravo vrlo mali F-broj. Ovo vam nee zvuati udno akose sjetite stranice 6. i injenice damali F-broj za posljedicu ima maludubinsku otrinu, pa i najmanji pokretrukom moe promijeniti toku fokusa. Makro objektivi dobri za portreteMakro objektivi, radi svojih karakter-istika, mogu odlino posluiti zafotografiranje portreta. Mali F-brojomoguit e vrlo efektno zamuivanjepozadine. Jeftinije alternativeU nedostatku novca posluiti e imakro lea koja, za razliku od objek-tiva, moe fokusirati samo na odree-noj udaljenosti od objekta, ali je jef-tinija desetak puta. Upotrijebite matu!Nemojte se ograniiti na kukce i bilje.Vaom makro fotografijom moe vla-dati bilo koji motiv.

    Mikroskopski

    Softverski spojite fotografije: Pri makro fotografiranju dubinskaotrina je mala, pa nije mogue dobiti potpno otar objekt. Tomemoete doskoiti viestrukim fotografiranjem istog objekta premjetajui fokus u razliite toke na objektu, a zatim ih naraunalu spojite u jednu koristei neki program za obradufotografija.

    21-23 FOTO MAKRO (3) 21/06/2007 11:37 Page 21

  • emo fotoaparat na stativ, maksimalnose pribliiti objektu, iskljuiti auto fokus,odabrati kadar i snimiti nekoliko fotogr-afija na nain da ne mijenjamo nita osimda izmeu dvije fotografije podesimofokus na drugo mjesto na objektu. Nataj nain emo dobiti nekoliko fotografijakoje su identine po svemu osim po tokifokusa. Dobivene fotografije je potreb-no stopiti u jednu u nekom od raunal-nih programa za obradu fotografija.

    Drugi i daleko ei oblik makro fo-tografije je onaj na kojem je jedan de-talj na objektu maksimalno otar, a os-tatak fotografije je artistiki zamuen. Tose postie velikim otvorom blende,odnosno malenim F-brojem.

    to se dogodi kadaukljuite makro opciju?

    Blenda se irom otvori (najmanji F-broj), to omoguava vrlo velik dotok svjetla i vrlo malenu arinu duljinu. Ciljkod ovakve fotografije je da se jedan de-talj maksimalno istakne, da dominira fo-tografijom, a da sve ostalo bude potpunomutno i neprepoznatljivo.

    Iako radi velikog otvora blendeimamo dovoljno svjetla za bri zatvara,za kvalitetnu makro fotografiju dobro evam koristiti stativ. Izbjegavajte podiza-nje ISO vrijednosti (po mogunosti mak-nite tu vrijednost sa automatskih postav-ki i stavite ju na to niu moguu). Kori-

    tenje viih ISO vrijednost e za rezultatimati jai um, radi kojeg e se smanji-ti otrina i opasti intenzitet boja. Buditestrpljivi sa izotravanjem, autofokusnee uvijek dati eljeni rezultat.

    Veina kompaktnih i ultrazoom fo-toaparata imaju opciju makro. Naravno,kod SLR-a je situacija neto drugaija -elite li kvalitetnu makro fotografiju,morat ete nabaviti makro objektiv.

    Financijski manje zahtjevna varijan-ta makro objektivu je makro lea, kojaje deset, pa i vie puta jeftinija od ma-kro objektiva, ali s razlogom, naravno.

    Sa makro leom mogue je izotra-vati na udaljenosti od svega 20 do 40centimetara, ovisi o modelu lee, dokkod makro objektiva postoji ogranienjejedino sa minimalnom udaljenou na ko-joj je mogue izotriti (dok je maksimalnaudaljenost ograniena specifikacijama ob-jektiva, kao to je arina duljina. Makroobjektivi su fiksnih arinih duljina i g-eneralno vrlo malog F-broja (zbog egasu vrlo pogodni i za portretnu fotogra-fiju!).

    Moe li vie od toga?Makro objektivi, radi velikog otvora

    blende i fiksnih arinih duljina 50 mmdo 110 mm, zapravo su idealni za por-trete jer nam omoguuju da fokusirajuioko modela lagano zamutimo ve vrhnosa, uho i iza njega. Na taj nain naj-otrije su oi i lice. arina duljina ob-jektiva od 50 mm je relativna. Radiveliine ipa, 50 mm objektiv se moeponaati kao 80 mm u sluaju, recimoCanon EOS fotoaparata ili 100 mm kodOlympusovih fotoaparata E serije. Ovovai za sve fotoaparate koji nemaju"full frame" senzor. Kako e se ponaati50 mm objektiv na vaem fotoaparatuovisi o njegovom mnoitelju.

    Zato je to vano?Ako koristimo objektive kojima je

    arina duljina manja od 80 mm riski-

    FOTO PRIRUNIK22

    Priroda: est motiv makro fotografija. Ideja: fotografirajte cvijee nakon kie!

    Posve novi svijet: Inae nezanimljivom komadu alata mogue je dati "teinu". Dovoljno jeodabrati jedan detalj i pametnim fokusom od muhe napraviti slona.

    21-23 FOTO MAKRO (3) 21/06/2007 11:37 Page 22

  • ramo dadoe do izoblienja fotografije. elimoli izbjei izoblienja, moramo se udalji-ti od modela. Objektiv od 100 mm namne dozvoljava da se previe pribliimoobjektu pa su i anse da doe doizoblienja gotovo nikakve.

    FOTO PRIRUNIK 23

    11.. UUvviijjeekk iimmaajjttee ffoottooaappaarraatt pprrii rruuccii

    TToo jjee oossnnoovvnnii pprreedduuvvjjeett ddaa zzaabbiilljjeeiittee nneeppoonnoovvlljjiivv ttrreennuuttaakkkkoojjii eettee sspprreemmiittii uu ssvvoojj ffoottooaallbbuumm..

    22.. UUppoozznnaajjttee ssee ss mmoogguunnoossttiimmaa ffoottooaappaarraattaa

    UUggllaavvnnoomm iimmaattee ddoovvoolljjnnoo vvrreemmeennaa ddaa iisspprraavvnnoo nnaammjjeessttiitteeffoottooaappaarraatt ii ssnniimmiittee nneeppoonnoovvlljjiivv ttrreennuuttaakk.. NNaarraavvnnoo,, ssaammooaakkoo ssuu vvaamm ppoozznnaattee mmoogguunnoossttii ffoottooaappaarraattaa..

    33.. NNee nnaammjjeettaajjttee ssiittuuaacciijjuu -- pprreeppoozznnaajjttee jjuu

    KKaadd lljjuuddii zznnaajjuu ddaa iihh eelliimmoo ffoottooggrraaffiirraattii ppoonnaaaajjuu sseenneepprriirrooddnnoo ii nneeee ddooppuussttiittii ddaa ssnniimmiittee iisskkrreenn ttrreennuuttaakk..BBuuddiittee ssttrrpplljjiivvii ii sspprreemmnnii ii pprreeppoozznnaajjttee pprraavvii ttrreennuuttaakk,, aalliinniikkaaddaa nnee iinnzziissttiirraajjttee nnaa nnjjeemmuu..

    44.. PPaazziittee nnaa ppoozzaaddiinnuu

    PPoozzaaddiinnaa mmooee ooddvvuuii ppaannjjuu oodd oobbjjeekkttaa ssnniimmaannjjaa ii ddaattiinneejjaassnnuu ppoorruukkuu..

    55.. BBuuddiittee ddoovvoolljjnnoo bblliizzuu

    ttoo ssttee bblliiee ssvvoomm oobbjjeekkttuu ssnniimmaannjjaa,, ffoottooggrraaffiijjaa jjee bboolljjaa,, aalliipprriittoomm nnee ssmmiijjeettee zzaabboorraavviittii nnaa iinnjjeenniiccuu ddaa pprreettjjeerraannaa bblliizz--iinnaa mmooee iizzoobblliiiittii oobbjjeekktt ii pprroommiijjeenniittii ppeerrssppeekkttiivvuu,, ttoo eennaarruuiittii kkoommppoozziicciijjuu ffoottooggrraaffiijjee..

    66.. PPoozziicciioonniirraajjttee oobbjjeekktt ttaakkoo ddaa oossttaavvlljjaa pprroossttoorr zzaa pprriiuu

    UU vveeiinnii sslluuaajjeevvaa ppoozziicciioonniirraannjjee oobbjjeekkttaa uu cceennttaarr ffoottooggrraaffii--jjee jjee ddoobbaarr iizzbboorr,, aallii aakkoo eelliittee uukklljjuuiittii nneekkee ddeettaalljjee iizz ppoozzaa--ddiinnee,, ddooaarraattii ppookkrreett iillii ppeerrssppeekkttiivvuu -- rraazzmmiisslliittee hhooeettee lliioobbjjeekktt ssnniimmaannjjaa ppoommaakknnuuttii lliijjeevvoo iillii ddeessnnoo uu ooddnnoossuu nnaa cceenn--ttaarr ffoottooggrraaffiijjee..

    77.. DDaajjttee ffoottooggrraaffiijjii dduubbiinnuu

    UUkkoolliikkoo uu ffoottooggrraaffiijjuu uukklljjuuiittee oobbjjeekkttee kkoojjii ssuu bblliizzuu ii oonnee kkoojjiissuu ddaalleekkoo,, oossttaavviitt eettee ddoojjaamm dduubbiinnee ii ppeerrssppeekkttiivvee..

    88.. PPoobbrriinniittee ssee ddaa iimmaattee ddoovvoolljjnnoo ssvvjjeettllaa zzaa oonnoo ttoo eelliitteessnniimmiittii

    SSvvjjeettlloo jjee nneeoopphhooddnnoo zzaa ssnniimmiittii ffoottooggrraaffiijjuu:: aakkoo ggaa nneemmaaddoovvoolljjnnoo,, kkoorriissttiittee bblljjeesskkaalliiccuu iillii kkoommppeennzziirraajjttee dduulljjoommeekkssppoozziicciijjoomm..

    99.. IIsspprraavvnnoo ddrriittee ffoottooaappaarraatt

    MMoorraa vvaamm bbiittii jjaassnnoo ddaa ssuu mmuuttnnee ii nneeoottrree ffoottooggrraaffiijjee vvrrlloo,,vvrrlloo eessttoo rreezzuullttaatt nneeiisspprraavvnnoogg ddrraannjjaa ffoottooaappaarraattaa..

    1100.. PPrroovvjjeerriittee oopprreemmuu pprriijjee iizzllaasskkaa

    PPaazziittee ddaa ssuu vvaamm bbaatteerriijjee ppuunnee,, aa mmeemmoorriijjsskkaa kkaarrttiiccaa pprraazznnaa-- nnii jjeeddnnaa ddrruuggaa kkoommbbiinnaacciijjaa nneeee ddaattii eelljjeennee rreezzuullttaattee.. ::--))

    alabahter

    Obrati panju na detalje i oni e izgraditi tvoju fotografiju

    ikad me nije prestalo opinjavati to to pogled naprirodne detalje izbliza uvijek poziva da im se jo vie

    pribliimo. Najprije vidimo velik vidik, tada se neka bojapojavi u kutu okvira. Jo blii pogled otkriva cvijet i na

    jednom cvijetu leptira. Njegova krila otkrivaju odreeniuzorak, uzorak koji je nastao preciznim slaganjem nizovaboja na krilima, a svaki je niz savren sam po sebi.

    fotograf John Shaw

    N

    Alternativa: Makro lee su dobra i desetakputa jeftinija alternativa makro objektivi-ma, iako kvalitetom, naravno, ne mogukonkurirati punokrvnom objektivu.

    Milimetri: Dubinska otrina je uvijekjednu treinu ispred i dvije treineiza toke fokusa, a kod makroobjektiva mjeri se u milimetrima.

    21-23 FOTO MAKRO (3) 21/06/2007 11:37 Page 23

    01 FOTO vidi03 FOTO vidi05-07 FOTO vidi09-11 FOTO vidi12-14 FOTO vidi15-17 FOTO vidi18-20 FOTO vidi21-23 FOTO vidi25-27 FOTO vidi28-30 FOTO vidi