Forenzi Na Patologija

  • Upload
    jasnamd

  • View
    189

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Kolegij FORENZINA PATOLOGIJA

FORENZINA STOMATOLOGIJAProf.dr.sc. Alan Bosnar

FORENZINA ANTROPOLOGIJA I FORENZINA STOMATOLOGIJA

FORENZINA ANTROPOLOGIJAje grana antropologije koja sa bavi identifikacijom recentnih ljudskih posmrtnih ostataka. Koristei se metodama fizikalne antropologije djeluje u smislu odreivanja spola, dobi, rasne pripadnosti te ostallih karakteristika koje je mogue utvrditi na temelju znaajki raspoloivog kotanog materijala.

FORENZINA ANTROPOLOGIJA I FORENZINA STOMATOLOGIJA

FORENZINA STOMATOLOGIJA

esto se spominje u kontekstu forenzine antropologije i osteologije. Ova forenzina disciplina koristi specifine karakteristike zubi u sloenom procesu identifikacije. Osim identifikacije forenzina stomatologija ima i druge zadae.

FORENZINA ANTROPOLOGIJA FORENZINA STOMATOLOGIJA- zadae

1. Identifikacija tijela i ljudskih ostatka dentalnim tehnikama 2. Identifikacija poinitelja ugriza na temelju izgleda ugriznih rana 3. Utvrivanje odgovornosti i nehaja doktora stomatologije 4. Odreivanje medicinskopravnih aspekata pri traumama oralnih tkiva

FORENZINA ANTROPOLOGIJA FORENZINA STOMATOLOGIJA- zadae

IDENTIFIKACIJA Komparativna Stvaranje generikog biolokog profila

Populacijska pripadnost Spol Dob

FORENZINA ANTROPOLOGIJA FORENZINA STOMATOLOGIJA- zadae

IDENTIFIKACIJA Komparativna Usporeivanje antemortalnih i postmortalnih podataka Stvaranje generikog biolokog profila

OBILJEAVANJE ZUBA

1971.-1995.1995. 1971.

FDI (Svjetska stomatoloka organizacija) razvila je dvobrojni sustav numeriranja zubi kako bi se formirao standardizirani svjetski sustav koji bi omoguio bru, bolju kvalitetniju obradu informaciju, komparaciju podataka kao i njihovo nesmetano razmjenjivanje.

OBILJEAVANJE ZUBA - poloaj

Dvobrojni sustav numeriranja temelji se na pridruivanju brojeva trajnim zubima (1-8) i mlijenim zubima (1-5). Prvi broj u tom dvobrojnom sustavu oznaava kvadrant (T= 1-4; m= 5-8).

OBILJEAVANJE ZUBA - poloaj2

1

5

1 2 3

6

15

3 4

2

4 5 7 8

6

5 4 3

8

2 1

7

4

3trajna denticija

mlijena denticija

OBILJEAVANJE ZUBA zubne povrinePrednji zubi

Stranji zubi

OBILJEAVANJE ZUBA

KOMPARATIVNA IDENTIFIKACIJAPrijesmrtna dentalna obiljeja Prikupljanje poslijesmrtnih obiljeja

1. Pisani podaci (zubna karta) 2. Rendgenska snimka (io ili eo) 3. Gipsani odljev zubala 4. Osobna fotografija lica s osmijehom 5. Usmeni podaci dobiveni od rodbine i prijatelja

1. Prikupljanje dijelova zuba 2. Pregled zubala i resekcija eljusti 3. Utvrivanje morfolokih obiljeja 4. Fotografiranje zubala 5. Izrada Rtg snimke zubala i eljusti 6. Otiskivanje zubala

KOMPARATIVNA IDENTIFIKACIJAPrijesmrtna dentalna obiljeja Prikupljanje poslijesmrtnih obiljeja

KOJE SE KARAKTERISTIKE USPOREUJU? - individualna obiljeja zubiMorfologija/ razvojne nepravilnostiPatologija/ steene nepravilnosti

Aloplastini ispuni

Metalne restauracijeMorfologija krune

Patologija krune- karijesabrazija erozija

Nemetalne restauracije Dentalni implantati Mostovi

Morfologija pulpne komore i korjenskih kanala

Periapikalna patologijaapscesi, granulomi, ciste, cementomi, ostitisti

Morfologija zubnih korjenova

Patologija pulpne komore korjen skihkanala (kalcifikacije, punjenje korjenskih kanala, resorpcija, amputacija vrka korijena)

Zubne proteze

Postojei zubi Nedostatni zubi Poloaj zuba

Patologija zubnih korjenova (dilaceracija,fraktura, hipercementoza, hemisekcija

KOJE SE KARAKTERISTIKE USPOREUJU? - individualna obiljeja zubiMorfologija/ razvojne nepravilnostiPatologija/ steene nepravilnosti

Aloplastini ispuni

KAKO VRIMO USPOREDBU?1. Pisani podaci (zubna karta) 2. Rendgenska snimka (io ili eo) 3. Gipsani odljev zubala 4. Osobna fotografija lica s osmijehom 5. Usmeni podaci dobiveni od rodbine i prijatelja 1. Prikupljanje dijelova zuba 2. Pregled zubala i resekcija eljusti 3. Utvrivanje morfolokih obiljeja 4. Fotografiranje zubala 5. Izrada Rtg snimke zubala i eljusti 6. Otiskivanje zubala

KAKO VRIMO USPOREDBU?Konani odgovor po pitanju identifikacije ostatka mogu biti slijedei:POZITIVNA DENTALNA IDENTIFIKACIJA MOGUA DENTALNA IDENTIFIKACIJA NEDOVOLJNI PODACI ISKLJUIVANJE

FORENZINA ANTROPOLOGIJA FORENZINA STOMATOLOGIJA- zadae

IDENTIFIKACIJA Komparativna Stvaranje generikog biolokog profila

ODREIVANJE BIOLOKOG PROFILA rasa/ populacijska pripadnost

U bijele rase postoji Karabelijeva kvrica na prvim kutnjacima gornje eljusti. Takoer jedino bijela rasa iskazuje nepravilan odnos zubi s veliinom maksilarnog/mandibularnog luka to dovodi do koenja zubi. U ute rase specifini su lopatasti sjekutii.

ODREIVANJE BIOLOKOG PROFILA spol

Seksualni dimorfizam zubi bio je iznimno izraen u prvih hominida gdje su onjaci bili puno vei u mukih nego u enskih pripadnika vrste. Danas se takav seksualni dimorfizam izgubio no i dalje postoje razlike u veliini zuba: onjaci vei u mukaraca, srednji sjekutii u ena (histoloki debljjina caklinskog omotaa ve a je u ena

ODREIVANJE BIOLOKOG PROFILA DOB prema morfolokim metodama

Poznavanje dobi u kojoj niu pojedini zubi omoguava nam da s dovoljnom tonou odredimo starost do 13, odnosno 21 godine

ODREIVANJE BIOLOKOG PROFILA DOB prema morfolokim metodamaNa temelju specifinih promjena tijekom odrastanja (poetak kalcifikacije, zavretak rasta korijena, poetak resoprcije korijena) moemo podijeliti rast zuba u 4 perioda: 1. Razdoblje intrauterinog razvoja 2. Novoroenako razdoblje 3. Razdoblje od roenja do 3. desetljea 4. Razdoblje odrasle i starije dobi Usporeivanje zubala s postojeim atlasima i grafovima. Panja se posveuje stadiju razvoja pojedinog zuba, kao i njegovom smjetaju.

ODREIVANJE BIOLOKOG PROFILA DOB prema morfolokim metodama

Ortopanogramska snimka : 13 yr, 6 mo

Ortopanogramska snimka : 17 yr, 10 mo

ODREIVANJE BIOLOKOG PROFILA DOB prema morfolokim metodama

Troenje zubi- ATRICIJATroenje zubi ovisi o brojnim faktorima, meu kojima socijalne prilike, zubna higijena, nain ivota i prehrane, no ono pogotovo ovisi o dobi. Atricija olakava nam odreivanje dobi u odraslih i starijih osoba

ODREIVANJE BIOLOKOG PROFILA DOB prema mikroskopskim obiljejima

Mikroskopski pregled

Specifinost taloenja minerala kalcijeva hidroksiapatita unutar zubne cakline, dentina i zubnog cementa

ODREIVANJE BIOLOKOG PROFILA DOB prema numerikim metodamaMetoda prema Gustafsonu, Johansonu (modifikacija iz 1971.): Gustafson i Johanson pokuali su numerirati te promjene na strukturama tvrdih zubnih tkiva. Uzeli su u obzir ukupno 6 promjena mjerljivih na izbruscima: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Abrazija (A) Resorpcija alveolarne kosti (P) Nakupljanje sekundarnog dentina (S) Nakupljenost acelularnog cementa (C) Translucencija korijena zuba (T) Resorpcija korijena (R)

Parametri se boduju 0-3

Dob= 11,43 +4,56 x (zbroj bodova svih 6 parametara)A2 S2

P1

T2 C1 R0

ODREIVANJE BIOLOKOG PROFILA DOB prema numerikim metodamaLamendin mjenja 80 ih godina Gustafsonovu metodu: Lamendin ustanovljuje da translucencija korijena zuba je faktor koji ovisi iskljuivo o dobi i ne o drugim vanjskim faktorima i pojavljuje se najee nakon 25 godina. Za razliku od toga periodontoza koju Lamendin takoer uzima u obzir ovisi o dijeti, oralnoj higijeni te dodatnim patolokim stanjima. Lamendin u konanici uzima tri obiljeja za izraunavanje dobi 1. Resorpcija alveolarne kosti (P) 2. Translucencija korijena zuba (T) TSP METODA: Danas se Lamendin 3. Duljina korijena zuba (LR) metoda kombinira sa Suchey- Brookmetodom za odreivanje dobi na temelju promjena pubine simfize. Takav nain utvrivanja dobi za sada daje jedne od najboljih rezultata u forenzinoj antropologiji

Dob= ((P/RL x 0,18) + (T/RL x 0,42)) x 100 +25,53LR P

T

IDENTIFIKACIJA IVIHMakroskopska analiza morfolokih osobitosti Postupci identifikacije ljudskog ugriza: otisnutih zuba usporeivanje s otiskom zubala (danas i 3D vizualne metode usporedbe) 2. Histoloka analiza epidermisa s mjesta ugriza(utvrivanje vremena ugriza)

1.

3. Histokemija enzima iz sline s mjesta ugriza (salivarnaamilaza potvruje da se radi o ugrizu,

4. DNA analiza sline 5. Imunoloki postupci (izlueni aglutinini iz sline omoguujuutvrivanje krvne grupe)

IDENTIFIKACIJA PUTEM DNA

DNA analiza predstavlja najtoniju metodu identifikacije, no esto zbog broja razloga nemogua za izvriti. Skupoa, nepostojanje DNA za usporebu, kontaminacija uzorka ine najsnanije konice rutinskoj primjeni metode. Zubi predstavlju najei uzorak iz kojeg se vri ekstrakcija DNA, uz natkoljeninu kost. DNA je stabilnija u zubnome tkivu jer zatiena vrlo dobrim barijerama.

IDENTIFIKACIJA PUTEM DNA

Analiza DNA u sudskoj medicini te tako i forenzinoj antropologiji/stomatologiji temelji se na spoznaji da se ljudski genom razlikuje u 0,5% DNA. Testiranje tih razlika i formiranje tzv DNA fingerprints omoguuje identifikaciju. Razlike se pronalazi u nekodirajuim sekvencama DNA, i to onima koje pokazuju ponavljanje slijedova baza (tandeam repeats).

IDENTIFIKACIJA PUTEM DNAOsobe se razlikuju po broju ponavljanja slijedova baza, a broj ponavljanja se nasljeuje. Slijedovi ponavljajuih baza nalaze se na specifinim mjestima (lokusima) na DNA.

Ti se lokusi ispituju tijekom DNA analize koja se provodi u dva koraka: PCR koju slijedi elektroforeza. Odgovarajui software provodi analizu fragmenata i generira odgovarajui DNA profil.

Kolegij FORENZINA PATOLOGIJA

FORENZINA ENTOMOLOGIJAProf.dr.sc. Alan Bosnar

FORENZINA ENTOMOLOGIJA

FORENZINA

ENTOMOLGIJA

je disciplina koja iskoritava znanje o ponaanju i ivotnom ciklusu lankonoaca koji sudjeluju u procesu dekompozicije ljudskog tijela s ciljem pomaganja sudsko medicinskim istraivanjima.Za razliku od forenzine stomatologije koja u identificira osobu, forenzina entomologija daje odgovore u vezi okolnosti smrti osobe.

ULOGA FORENZINE ENTOMOLOGIJE sudina leaMrtvo tijelo autoliza Enzimatska aktivnost

Putrefakcija

/ raspadanje

ivotinjska aktivnost (crvi, predatori, kukci)

U pogodnim uvjetima aktivnost kukaca moe dovesti do skeletizacije lea ve nakon 96 sati od smrti.

Bakterijska aktivnost

Okolini faktori

ULOGA FORENZINE ENTOMOLOGIJE Poznavanje ivotnog ciklusa specifine vrste kukca pomae u razotkrivanju postmortalnog intervala dok poznavanje rasprostranjenosti i karakteristika tih istih kukaca moe dovesti do bitnih informacija o sudbini samog tijela nakojemu su te kolonije otkrivene.

1. Vrijeme smrti 2. Godinje razdobolje u kojemu je smrt nastupila 3. Lokalitet gdje je smrt nastupila 4. Seljenje tijela s jednog mjesta na drugo 5. Lokalizacija mjesta na tijelu koja su pretrpjela traumu 6. Seksualno zlostavljanje 7. Prisutnost droga i toksina

ULOGA FORENZINE ENTOMOLOGIJE ivotni ciklus kukaca- PMINa temelju starosti jedinki koje prikupljamo na leu moemo utvrditi postmortalni period, ako je vrijeme odrastanja ispitanog artropoda poznat.Tonost entomologije u odreivanju vremena smrti lea starog 15-20 dana je iznimno visoka (sa standardnom pogrekom od 6-12 sati)130 sati Puperium

Poznato je kako su muhe (Diptera; pogotovo muhe zujalice Calliphoridae) prve koje dolaze do lea. Tu enke polau jaja iz kojih se izleu larve (u nekih vrsta ve nakon nekoliko sati). Postoje tri larvalna stadija (svaki prepoznatljiv po odreenim karakteristikama) prije nego to dosegnu oblik puperie- kukuljice u kojoj e se formirati odrasla jedinka. Podaci koji prate sliku ovise o podvrsti i pokazuju varijacije takoer i s obzirom na klimatske i okoline uvjete.

22 sata 3. larvalni stadij 143 sata Odrasla jedinka

27 sati 2. larvalni stadij

8-24 sata 1. larvalni stadij

ULOGA FORENZINE ENTOMOLOGIJE godinje doba, mjesto smrti, seljenje tijelaNa starijim leevima odnosno kotanim ostacima mogu takoer zaostati kukuljice (pupa cases) koje s obzirom na vrstu govore o godinjem periodu u kojem je smrt najvjerojatnije nastupila.

Iako su kukci najee ubikvitarna bia, postoje vrste koje su karakteristine za odgovarajue lokalitete i geografska podruja i koja prema tome mogu svjedoiti o tome gdje je smrt nastupila (u sluaju da je dolo do seljenja tijela), Prisutnost razliitih vrsta specifinih za razliita podruja, prisutnih na tijelu u razliitim fazama razvoja govori u prilog sukcesivnim i intermitentnim seljenjima tijela (skrivanje lea).

ULOGA FORENZINE ENTOMOLOGIJE evidentiranje traume, seksualnog zlostavljanjaNaseljavanje lea sa strane kukaca i liinki mogue je jedino kroz prirodne ili steene otvore.

Na ljudskom tijelu postoji 9 prirodnih otvora koje kukci koriste za nasljavanje, meu kojima usta i nos predstavljaju prve prostore za kolonizaciju. Analno podruje, kao i podruje vagine i penisa puno su rijee naseljeni te i puno kasnije (larve iz tih podruja najee su 12-36 sata mlae od onih preuzetih iz drugih podruja).

ULOGA FORENZINE ENTOMOLOGIJE evidentiranje traume, seksualnog zlostavljanjaU sluaju silovanja (traumatiziranog tkiva) ta se razlika gubi te vaginalno podruje postaje jedno od prvih koloniziranih kao i ono koje pokazuje najveu gustou kolonizacije liinkama.

Svaki steeni otvor (traumatski zadan) takoer se iskoritava za nasljavanje (prisutnost kolonija na aci, koja se u normalnim okolnostima jako rijetko iskoritava za polaganje jajaaca svjedoi o traumi koja je morala tome prethoditi).

NOVE METODE u FORENZINOJ ENTOMOLOGIJI- DNADNA tehnologija se danas koristi za tonije identificiranje pojedinih vrsta i podvrsta lankonoaca. Kao i ljudi i oni manifestiraju karakteristine DNA sekvence i testiraju se na njih. Time se uklanjaju sumnje o kojem se lankonocu radi i sa sigurnou se moe krenuti u preraunavanje njegovog ivotnog ciklusa s ciljem otkrivanja PMI.DNA fingerprint Lucilia sericatae (1,2,7) i Luciliae cuprinae (3,5,6)

1

2

3

4

5

6

7

Lucilia sericata

Takoer, temeljem koliine mRNA mogu se razlikovati i pojedini larvalni stadiji jedne vrste.

Lucilia cuprina

NOVE METODE- ENTOMOTOKSIKOLOGIJADroge i toksini iz ljudskog tijela prilikom procesa putrefakcije i hranjenja liinki prelaze u njihov organizam. Droge i toksini prisutni u leu takoer utjeu na nain, gustou, brzinu kolonizacije. Toksini se taloe u egzoskeletu kukca- hitinskoj strukturi. Tu ti toksini perzistiraju kroz dui vremenski period.

Pr. Prisutnost kokaina bila je potvrena u kukuljici muhe zujalice 4 godine nakon to su odrasli oblici napustili tijelo mladia umrlog od preodziranja.

Nakon homogenizacije hitinskih struktura koriste se klasine toksikoloke metode.

LANKONOCI KAO UZROCI ALTERACIJE DOKAZAlankonoci mogu dovesti do alteracije mjesta kaznenog djela, odnosno mjesta na kojemu je le naen. Poznavanje ponaanja kukaca moe doprinijeti razotkrivanju tih artefakata. Pr. 1; tragovi koji podsjeu na povlaenje tijela po podu u stvari mogu biti tragovi kolonija koje se pomiu prema leu i od lea. Pr. 2; kukci (pogotovo muhe) mogu dovesti do alteracije krvnih tragova Pr. 3; otvori koji nastaju ulaskom liinki u kou mogu se zamijeniti za ozljede uzrokovane samaricom

LANKONOCI KAO UZROCI ALTERACIJE DOKAZA

Pr. 4; artropodi svojim djelovanjem mogu dovesti i do rasprenja /ratrkavanja preostalih kotanih ostataka (iako je tu znaajnija uloga veih predatora i ptica)

Kolegij FORENZINA PATOLOGIJA

SLIKOVNE METODEu forenzinoj mediciniProf.dr.sc. Alan Bosnar

SLIKOVNE METODE U FORENZINOJ MEDICINIRadioloke snimke predstavljaju slikovne zapise koji se najee koriste u sklopu sudske medicine.Njihovo koritenje moe biti dio autopsije kao i dio vjetaenja u kojemu sudski medicinar daje svoje miljenje o sudsko medicinskim aspektima trauma, nesrea prilikom sudskih procesa. Forenzina antropologija jako esto koristi rendgenske snimke za odreivanj dobi, pogotovo u ivih individua.

SLIKOVNE METODE U FORENZINOJ MEDICINIOsnovne zadae forenzine radiologije jesu slijedee:

1. Identifikacija i odreivanje dobi ivih/ mrtvih 2. Identificiranje i lokalizacija projektila i stranih tijela 3. Identificiranje ozljeda uzrokovanih prometnim nesreama, muenjem, traumama te njihovo diferenciranje

SLIKOVNE METODE ODREIVANJE DOBI I IDENTIFIKACIJAPROCJENA ZRELOSTI- KOTANA DOB

usporedba zapea lijeve ruke sa serijama standardnih slika

metoda TannerWhitehouse prema prisutnosti, veliini i lokalizaciji karpalnih kosti, epifizama i kostiju prstiju

SLIKOVNE METODE ODREIVANJE DOBI I IDENTIFIKACIJA

FUZIJA EPIFIZARazdoblja zatvaranja epifiza dobro su poznata te nam omoguuju procjenu dobi pojedinca, iako su rasponi fuzije katkada izrazito veliki i prema tome neadekvatni za kvalitetniju procjenu

Koljeno prematurusa (lijevo) epifize nisu okotale i djeteta roenog u terminu - epifize prisutne

SLIKOVNE METODE ODREIVANJE DOBI I IDENTIFIKACIJAIdentifikacija teko prepoznatljivog lea esto se temelji na usporedbi poslijesmrtnih s prijesmrtnim podacima te osobe.

Prijesmrtni podaci ukljuuju rendgenske snimke zubala, no takoer i redgenske snimke pretrpjelih ozljeda

Poslijesmrtna snimka pokazuje Hill-Sachs deformitet uzrokovan prednjim iaenjem kojeg su potvrdile prijesmrtne snimke (desno)

SLIKOVNE METODE IDENTIFIKACIJA PROJEKTILA/ STRANIH TIJELAPronalaenje projektila u tijelu rtve moe esto postati dugotrajan i komplicirani proces za sudskog medicinara. Pri tome rendgenske snimke uvelike pomau pri lociranju projketila u tkivu.

Lijevo- ostaci spaljenog tijela; Desno- rendgenskom snimkom utven projektil velikog kalibra u ostacima lubanje

Kraniogram otkriva ukupno 5 projektila od kojih je 4 zapelo u kostima lubanje

SLIKOVNE METODE IDENTIFIKACIJA PROJEKTILA/ STRANIH TIJELA

Ozljeda na kotanim strukturama lubanje vidljiva na CT-u, uzrokovana projektilom koji je proao kroz mali mozak

Ista ozljeda prikazana MR-om, gdje se moe pratiti trajektorij projektila i promjene na modanom tkivu

I druge slikovne metode mogu pomoi u identificiranju strijelnih rana, kao i utvrivanju trajektorija projektila i ukupnog oteenja nastalog njegovim prolaskom kroz tkivo.

KLASINE SLIKOVNE METODE IDENTIFIKACIJA OZLJEDA

Sudski vjetak mora takoer znati razlikovati ozljede i frakture koje su nastale prenaprezanjem odnosno ponavljajuim traumama tzv. stres frakture (koje su esto specifine za odreena zanimanja i aktivnosti) od onih nastalih nasiljem i akutnim traumama. Takoer potrebno je poznavati i znati diferencirati patoloke frakture nastale patolokim stanjima (osteoporoza, nasljedne bolesti kosti).

Toddlerova fraktura karakteristina je za djecu u prvim godinama ivota kada poinju hodati i slabo koordiniraju pokrete. Ista takva fraktura (desno) u djeteta koji nije prohodao s velikom sigurnou govori u prilog zlostavljanja: torzija (uvrtanje) ruice djeteta od strane druge osobe.

KLASINE SLIKOVNE METODE IDENTIFIKACIJA OZLJEDASlikovne metode mogu takoer pomoi razotkrivanju zlostavljanja djeteta kao npr. utvruju posljedice Shaken baby syndrome.

Intracerebralno krvarenje i edem

Frakture rebara

KLASINE SLIKOVNE METODE IDENTIFIKACIJA OZLJEDASlikovne metode mogu takoer pomoi razotkrivanju zlostavljanja djeteta kao npr. utvruju posljedice Shaken baby syndrome.

Intracerebralno krvarenje i Intracerebralno krvarenje edem

Frakture rebara

KLASINE SLIKOVNE METODE IDENTIFIKACIJA OZLJEDAPostmortalni MR koji prikazuje cor bovinum. Autoptiki nalaz potvrdio je slikovni nalaz

Rezna rana u apikalnom djelu lijevog ventrikula. MR pokazuje uz reznu ranu i tamponadu srca.

MR pokazuje nakupinu krvi u nozi pregaenog mukarca. Slikovni nalaz odgovara obdukcijskom nalazu

KLASINE SLIKOVNE METODE IDENTIFIKACIJA OZLJEDA

VIRTOPSY- VIRTUALNA AUTOPSIJA

Virtopsy projekt znanstveni je projekt kojipokuava stvoriti temelje za provoenje virtualne autopsije odnosno minimalno invazivne autopsije kako bi se slikovnim metodama dobile najkvalitetnije informacije za utvrivanje uzroka smrti kao i najbolji prikazi koji mogu biti predstavljeni prilikom sudskih procesa. Virtopsija predstavlja pomono i komplementarno sredstvo klasinoj autopsiji.

VIRTOPSY- VIRTUALNA AUTOPSIJAVirtopsy projekt iskoritava najnovije slikovne metode i tehnikekako bi stvorio trodimenzionalnu sliku koja bi realno prikazala tijelo podvrgnuto obdukciji.

Te metode ukljuuju kombinaciju MSCT (multislicecomputed tomography; MRI- magentic resonance imaging), tehnike trodimenzionalnog optikog mjerenja i fotogrametrije (pretvaranje udaljenosti izmeu toaka u vektore utvrujui njihove trodimenzionalne i dovidmenzionalne koordinate)

Trodimenzionalni prikaz ozljeda zadobivenih prilikom pada od 40 metara (suicid)

VIRTOPSY- VIRTUALNA AUTOPSIJATrodimenzionalni prikaz ubodnih rana i trajektorija uboda na MSCT-u (ubojstvo) Trodimenzionalni prikaz brazde vjeanja (samoubojstvo)