Fobični poremećaj i socijalne fobije

Katarina Kučak

Anksiozni poremećaji Generalizirani anksiozni poremećaj Opsesivno-kompulzivni poremećaj Panični poremećaj Posttraumatski stresni poremećaj Fobični poremećaj Socijalne fobije

Fobični poremećaj Neurotski poremećaj

karakteriziran prisustvom neracionalnog ili pretjeranog straha od objekata ili situacija koji nisu stvarno opasni i nisu opravdani izvor anksioznosti.

Strah postaje fobija kada onemogućuje osobu u aktivnostima koje je do tada s lakoćom obavljala ili uživaIa u njima.

Sama pomisao na objekt fobije je dovoljna da izazove anksioznost.

Bolesnik osjeća strah bez obzira na to što je svjestan njegove iracionalnosti.

Dolazi do izbjegavanja situacija koje su uzrok straha, što dovodi do onesposobljenosti u svakodnevnim aktivnostima i smanjenoj mogućnosti normalnog funkcioniranja.

Fobije se uobičajeno po prvi put javljaju u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi, ali se isto tako mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, češće u žena.

Specifične fobije u odraslih u najčešćem postotku slučajeva počinju iznenada i traju duži vremenski period, nego fobije u djece.

Specifične fobije u djece često spontano iščezavaju, dok kod odraslih spontano nestaju samo u 20% slučajeva. (Npr. strah od pasa, stranaca, mraka)

Barem 5% ljudi ima u nekom razdoblju života fobiju povezanu s injekcijama, krvi ili ozljedama i ti se ljudi mogu onesvijestiti, što se ne događa pri drugim fobijama i poremećajima sa tjeskobom.

Mnogi ljudi sa poremećajima sa tjeskobom hiperventiliraju što može uzrokovati osjećaj blizu nesvjestice, ali se oni zapravo nikad ne onesvijeste.

Specifične fobijePostoji više vrsta specifičnih fobija koji se temelje na strahu od različitih objekata ili situacija:

FOBIJE OD ŽIVOTINJA: primjerice strah od psa, zmije, insekata ili miševa. To je najučestalija specifična fobija.

SITUACIJSKE FOBIJE: uključuju strah od specifične situacije, npr. strah od letenja avionom, vožnje automobilom, strah od liftova, strah od zatvorenog prostora.

FOBIJE OD PRIRODNOG OKOLIŠA: strah od visine, oluje, vode.

FOBIJE OD KRVI-INJEKCIJA-OZLJEDA: obuhvaća strah i od medicinskih zahvata.

OSTALE FOBIJE: strah od padanja, glasnih zvukova, strah od zamaskiranih osoba (npr. klaunova kod djece).

Uzroci fobija Točan uzrok specifičnih fobija je nepoznat, ali

čini se da postoji veza s traumatskim iskustvom ili naučenom reakcijom. (Npr. osoba koja je doživjela ugriz psa može razviti specifičnu fobiju vezanu za psa.)

Fobiju može razviti i osoba koja je prisustvovala traumatskom iskustvu druge osobe, a koja je bila ozlijeđena ili izložena ekstremnom strahu.

Strah se isto tako može preuzeti kao model ponašanja, npr. djeca čiji roditelji reagiraju strahom prema određenom objektu ili situaciji, najvjerojatnije će reagirati na sličan način prema istim objektima ili situacijama.

Simptomi fobija- Pretjeran ili iracionalni strah od specifičnih objekata ili situacija- Izbjegavajuće ponašanje vezano za objekt ili situaciju- Fizički simptomi anksioznosti ili panični napadaji kao što su lupanje srca, mučnina, diarea, znojenje, drhtanje, zujanje u ušima, problemi vezani s disanjem, subjektivni osjećaj nedostatka zraka, vrtoglavica.- Anksioznost koja obuhvaća napetost i strepnju od mogućeg susreta sa specifičnim objektom ili situacijom.

Liječenje fobija Terapija izlaganjem, vrsta bihevioralne terapije pri

kojoj se osoba postepeno izlaže predmetu ili situaciji koje se boji, najbolje je liječenje specifične fobije.

Lijekovi nisu jako djelotvorni u liječenju fobija. Međutim, benzodiazepini (lijekovi protiv tjeskobe) mogu kratkotrajno obuzdati fobiju kao što je strah od letenja.

Psihoterapija s ciljem stjecanja uvida i razumijevanja unutarnjih sukoba može pomoći u prepoznavanju i liječenju sukoba koji mogu biti pozadina specifične fobije.

Socijalne fobije Socijalna fobija je strah od ljudi i situacija u

kojima se osoba mora susretati s većim brojem ljudi.

To može biti strah od javnih nastupa, govora pred mnoštvom ljudi, jedenja i pijenja pred drugima, strah da će drugi pomisliti da je osoba glupa, neznalica, manje vrijedna, strah od suprotnog spola, rukovanja, pisanja pred drugima, strah od ispita, strah od gubitka kontrole nad svojim tjelesnim funkcijama i slično.

Simptomi Suhoća usta, znojenje, lupanje srca, nagon za

mokrenjem ili pražnjenjem crijeva Crvenilo lica, drhtanje tijela, ubrzano disanje Strah može biti toliko jak da može doći do

paničnog napadaja.

Socijalna fobija utječe na svakidašnji život i na mišljenje o sebi.

U nekih se ljudi uz postojeću socijalnu fobiju razvije i depresivni poremećaj.

Neki Ijudi koji pate od socijalne fobije počinju trošiti alkohol ili anksiolitike kako bi umanjili strah, što može uzrokovati ovisnost.

Otprilike polovica ljudi koji pate od socijalne fobije, poglavito muškarci, imaju teškoća u ostvarivanju dugotrajnijih emocionalnih veza.

Liječenje socijalnih fobija Primjenjuju se različite metode

psihoterapije, npr. metode relaksacije ili liječenje sistemskom i podržavajućom ekspozicijskom terapijom. Najbolji rezultati postižu se analizirajući ponašanje (biheviorizam), odnosno spoznajnom (kognitivnom) psihoterapijom.

U liječenju socijalne fobije mogu se upotrijebiti različiti lijekovi, i to beta-blokatori, antidepresivi i anksiolitici.

Hvala na pažnji!