Fm Eseji i Parcijala

7/31/2019 Fm Eseji i Parcijala

1/53

LISTA OKVIRNIH OBLASTI ZA I TEST IZ FINANSIJSKOG MENADMETA

1. Znaaj finansijskog menadmenta

Finansijski menadment brine o sticanju,finansiranju i upravljanju imovinom.Odluka o investiranju zapoinje odreivanjemukupnog iznosa imovine koji je potreban za poslovanje preduzea. Finansijski menader odreuje iznos koji se treba pojaviti iznaddvostruke crte na lijevoj strani bilansa stanja odnosno veliinu preduzea. ak i kada je taveliina poznata, potrebno je odluiti o sastavuimovine. Isto tako se druga strana investicija tjdezinvestiranje, ne smije zanemariti. Imovinakoja se vie ne moe ekonomski opravdati, morase smanjiti, eliminirati ili zamijeniti.Druga vana odluka u preduzeu je odluka ofinansiranju. Ovdje se finansijski menader brineo sastavljanju desne strane bilansa stanja i njenojstrukturi. Osim toga politika dividendi se mora

1


2/53

promatrati kao sastavni dio odluke o finansiranju preduzea. Odnos isplate dividendi odreuje iznosdobiti koji preduzee moe zadrati. Zadravanjeveeg iznosa tekue dobiti u preduzeu znai dae manje novca biti raspoloivo za tekue isplatedividendi. Vrijednost isplaenih dividendidioniarima mora biti u ravnotei saoportunitetnim trokom zadravanih dobitaka,koji se takoe mogu koristiti kao sredstvofinansiranja. Kad se jednom donese odluka ostrukturi finansiranja, finansijski menader jouvijek mora pronai nain kako pribaviti tasredstva.Odluka o upravljanju imovinom je trea vanaodluka u preduzeu. Jednom kad je imovinasteena i kad je osigurano prikladno finansiranje,tom se imovinom i dalje mora efikasno upravljati.Finansijski menader je optereen razliitimstupnjevima poslovne odgovornosti nad postojeom imovinom. Te odgovornostizahtijevaju da se finansijski menader vie brine otekuoj nego o fiksnoj imovini.

2.Osnovna poslovna preokupacija finansijskogmenadera

2


3/53

Kategorije poslova kojima se bavi finansijskimenadzer

Poslovi u firmi koje obavlja FM Finansijski poslovi sa finansijskiminstitucijama

Poslovi FM-a na finansijskim tritima Restruktuiranje firme ili firmi koje mogu biti

interesantne FM

Poslovi sa posebnim finansijskiminstitucijama Poslovi sa dravom i prema dravi Poslovi sa inostranim partnerima Skupina poslova koji se odnose na samu

strukturu finansijskog menadzera

Prva skupina poslova- Najvanija,najkompleksnija, najzahtjevnija. Oduzima najvie panje FM-a. Prosjecna vrijednost firme, odnosno procjena

vrijednosti imovine Osiguranje, pribavljanje potrebnih sredstava za

finansijske i poslovne aktivnosti firme Pracenje realizacije tekuce i razvojne politike Analiza poslovnih i finansijskih pozicija firme

3


4/53

Pracenje izmirenja finansijskih obaveza firme

3. Poslovna , porezna i finansijska okolina

POSLOVNA OKOLINA

U SADu su tri osnovna oblika poslovneorganizacije: Pr eduzee u vlasnitvu pojedinca- vlasnik ima pravo na svu imovinu i osobno je odgovoran zasve dugove preduzea. Vlasnik ne plaa odvojene poreze na dohodak, on dodaje profit ili oduzimagubitak iz poslovanja kad odreuje osobni poreznidohodak. jednostavnost osnivanja ovog preduzea je njegova najvea prednost. Osnovni mu jenedostatak to je vlasnik osobno odgovoran zasve obaveze preduzea. drugi je problem ovog preduzea poveanje kapitala. Budui da suuspjeh i ivot preduzea vezani za samo jednuosobu ono nije tako atraktivno za vjerovnike.Trei nedostatak je tea provedba prenosavlasnitva.Ortakluk - u ortakluku se takoer ne plaaju porezi na dobit, pojedini partneri svoj dio dobiti

4


5/53

ili gubitka iz poslovanja ukljuuje u svojoporezivi dohodak. U opem ortakluku svi partneri imaju neogranienu odgovornost, snosezajedniku odgovornost za obavze ortakluka.Ugovorom o ortakluku odreuju se prava svakog partnera, raspodjela profita, ulog svakog partneraitd. Pravno ortakluk se raspada ako jedan od partnera umre ili se povue, a ortakluk se najeekoristi kod uslunih djelatnosti. Partneri saogranienom odgovornosti ulau kapital, te imajuogranienu odgovornost i prema iznosu uloenogkapitala ne mogu izgubiti vie nego to su uloili.Partneri sa ogranienom odgovornou mogu bitisamo investitori koji sudjeluju u raspodjeligubitka ili profita (koristi se esto kodfinansiranja graevinskih projekata). Korporacija - je zakonski stvoren UmjetniSubjekt, koji moe posjedovati imovinu i stvaratiobaveze. Glavno je svojstvo ovog oblika poslovneorganizacije pravna odvojenost korporacije odnjezinih vlasnika. Vlasnika je odgovornostograniena ulozima. Samo vlasnitvo se dokazujedionicama, a dionice se veoma lako prenose.Besmrtnost kompanije korporacija moeegzistirat ak i ako vlasnici umru ili prodaju svoj

5


6/53

udio (to nije sluaj kod preduzea u vlasnitvu pojedinca i ortakluku). Nedostatak korporacije seodnosi na Porez. Korporacijski profiti su podlonidvostrukom oporezivanju.

FINANSIJSKA OK OLINA

Sva preduzea posluju unutar finansijskogsistema koji se sastoji od mnotva institucija itrita. Finansijsko trite jesu sve institucije i postupci koji povezuju kupce i prodavcefinansijskih instrumenata. Svrha finansijskihtrita je efikasna alokacija tednje krajnjimkorisnicima. Finansijska trita mogu se podijelitina Trite Novca i Trite Kapitala. Tritenovca se odnosi na kupovinu i prodajukratkoronih korporacijskih i vladinih dunikihvrijednosnih papira. Trite kapitala se bavirelativno dugoronim dunikim i vlasnikimobveznicama i dionicama. Unutar trita novca ikapitala postoje primarno i sekundarno

6


7/53

finansijsko trite. Primarno finansijsko trite jetrite na kojem se prvi put kupuju i prodaju novivrijednosni papiri, tj trite novih emisija.Sekundarno finansijsko trite je trite postojeiha ne novi vrijednosnih papira.Tok sredstava od tedia ka investitorima u realnuimovinu moe biti direktan, a ako postojefinansijski posrednici taj tok moe biti iindirektan. Finansijski Posrednicisu finansijske institucijekoje primaju novac od tedia i ta sredstva koristeza odobravanje zajmova i druge finansijskeinvesticije u njihovo ime. Finansijske institucijesu Komercijalne Banke, tedne Institucije,Osiguravajua Drutva, Penzijski Fondovi,Finansijske Institucije i Uzajamni Fondovi.Depozitne institucije komercijalne bankenajvaniji su izvor sredstava za preduzea ucijelini. Banke od pojedinaca, kompanija i vlada primaju depozite, te za uzvrat odobravajuzajmove.Osiguravajua drutvabave se prikupljanjem periodinih uplata od onih kojeosiguravaju u zamjenu za osiguranje isplata akonastanu sluajevi obino sa neeljenim posljedicama.Ostali finansijski posrednici

7


8/53

penzioni fondovi i ostali mirovinski fondovi primaju doprinose od zaposlenih i poslodavaca.Te doprinose fondovi investiraju, te umirovljenimradnicima periodino isplauju kumulativneiznose ili anuitete. Odreene finansijskeinstitucije obavljaju potrebnu brokersku funkciju.Kada brokeri spoje strane koje trebaju stedstva saonima koje imaju tednju, oni djeluju kao agentiili posednici. Investicijski Bankari su posrednicikoji su ukljueni u prodaju korporacijskih dionicai obveznica. To je finansijska institucija kojakupuje po fiksnoj cijeni na fiksni datum novevrijednosne papire za daljnju prodaju. Hipotekarni bankari su finansijske institucije koje kupujuhipoteke prvenstveno za daljnu prodaju.Kupovine i prodaje finansijske aktive obavljaju sena sekundarnom tritu. Transakcije na tomtritu ne poveavaju ukupan iznos finansijskeaktive u prometu, ali poveavaju likvidnost aktivei poboljavaju kvalitet primarnog trita.

POREZNA OKOLINA

Na mnoge poslovne odluke porezi uticu direktnoili indirektno. Lokalna ili drzavna vlast uticu na

8


9/53

ponasanje preduzeca i njihovih vlasnika svojom poreznom moci.

POREZI NA DOBIT KORPORACIJEOporeziva se dobit korporacije utvrdjujeodbijanjem svih rashoda ukljucujuci iamortizaciju i kamate od prihoda. Porezna stopa- postotak od oporezive dobiti koja se mora platitiza porez-primjenja za svaki porezni razred odnosise kao granicna stopa.

Alternativni minimalni porezKompanije ne vole placati porez, te ce iskoristitisve olaksice i kredit koji zakon dopusta. Poreznauprava je stvorila posebne poreze kako biosigurala da oni koji imaju korist od poreznogzakona plate minimalni iznos. Taj se porez zoveAMT.

Tromjesecno placanje porezaOd velikog broja korporacije se zahtjeva placanje poreza. Kompanije koje prate racunovodstvo na

9


10/53

osnovu kalendarske godine moraju placati 25 % poreza 15 aprila, 15 juni, 15 septembar.

AmortizacijaTo je sistemna alokacija troskova kapitalneimovine tijekog odredjenog razdoblja za svrhefinansijskog izvjestanja, porezne svrhe ili oboje.Amortizacija umanjuje oporezivu dobit. Postojeodredjene metode obracuna amortizacije, a tosu:linearna amortizacija koja predstavljametoduamortizacije kojom se rashodi raspodjeljuju u jednakim iznosima. Ubrzana amortizacija-metoda amortizacije koje troskove kapitaneimovine otpisuje brze od linearne amortizacije.Amortizacija smanjivanjem salda metodaamortizacije koja zahtjeva da se godisnji trosak temeljen na fiksnom postotku knjigovodstvenevrijednosti, umanjene za amortizaciju, obracunana pocetku godine na koju se odnosiamortizacijski trosak. Opca formula zaodredjivanjem amortizacijskog troska za bilo kojerazdoblje: m(1/n)NBV m-mutiplikator, n jeamortozacijski vijek trajanja, NBV netoknjigovodstvena vrijednost imovine na pocetkuimovine.

10


11/53

Sistem modficirane ubrzane naknade troskovaZa imovinske razrade od 3, 5, 7 i 10 godina,upotrebljava se amortizacijska metoda dvostrukogsmanjivanja salda. Tom se metodom prelazi nalinearnu amortizaciju za preostalu neamortiziranuknjigovodstvenu vrijednost u prvoj godini kadlinearna metoda daje jednaki ili veci trosak negometoda dvostrukog smanjivanja salda. Za svunekretninu mora se upotrijebiti linearna metoda.Za sve metode smanjivanja salda, mora bitiupotrebljena polugodisnja konvencija sto znaci dace u godini nabavke imovine, imovina bitiamortizirana za razdoblje od pola godine, bezobzira na datum nabave.

Kamatni rashod nasuprot isplacenimdividendamaPlacene se kamate na neplaceni korporacijski dugtretiraju rashod i porezni odbitak. Dividendeisplacene obicnih dionicarima nisu porezniodbitak.za kompaniju koja se poresni obveznik ,upotreba duga u njezinoj finansijskoj strukturirezultira znatnim poreznim prednostima u odnosuna upotrebu prioritetnih obicnih dionica.

11


12/53

Prihodi od dividendiKompanija moze imati udio u drugimkompanijama. Ako prima novcanu dividendu (novcana raspodjela dionicarima obicno natromjesecnoj osnovi.) obicno je 70 % te dividendeizuzeto od oporezivanja. Porezni zakoni dopustajutakva porezna izuzimanja za korporacije ali ne iza fizicke osobe kako bi se pomoglo usmanjivanju efekata multiplikacijkogoporezivanja istih zarada.

Prenos gubitkaAko korporacija ostavri neto poslovni gubitak onse moze prenijeti 3 godine unazad i 15 godinaunaprijed kako bio se za te godine kompenziralaoporeziva dobit. Gubitak koji se prene unazad prvo se mora primjeniti na najraniju predhodnugodinu.

Kapitalni dobici i gubiciKada je finansijska imovina prodana pojavljuje sekapitalni dobitak ili gubitak koji predstavlja iznos

12


13/53

za koji je dobitakj od prodaje finansijske imovineveci ili manji od izvornih troskova imovine.

POREZ NA OSOBNI DOHODAK Svaka dobit koju je prijavilo preduzece koje je uvlasnistvu pojedinca ili ortakluka postaje dohodak vlasnika i oporezuje se po stopi za osobnidohodak. Postoje 4 progresivna razreda za fizickeosobe: 15 % , 28%, 31% i 36 %.15% primjenjuje se do odredjene razineoporezivog dohotka koji varira zavisno od bracnog statusa pojedinca. Tj, samca, bracni par-zajednicka porezna prijava ili glava kucanstva.Unutar pojedinih kategorija razine oporezivogdohotka koje su odredjene stopama 28, 31 i 36 %granicne se porezne stope u pravilu rasti iz godineu godinu jer se indeksiraju u odnosu na inflaciju.

Kamate, dividende i kapitalni dobiciKamate primljene na korporacijske trezorskevrijednosnice potpuno oporezive na federalnojosnovi, medjutim nisu oporezive na dtzavnojrazini. Primljene oporezive kamate i novcanedividende podlozne su obicnim poreznim stopamaza dohodak. Realizirani kapitalni dobici

13


14/53

oporezuju se po normalnim poreznim stopama zadohodak ili po maksimalnoj stopi od 28 %.

Potpoglavlje SPotpoglavlje S Kodeksa porezne upraveomogucuje vlasnicima malih korporacija-one kojeimaju 35 ili manje dionicara- da izaberumogucnost oporezivanja kao S korporacije.Vlasnici imaju mogucnost iskoristavanja pravnih prednosti koje nudi korporacija, te mogu izbjeci porezne nedostatke sto proizilaze izkorporacijskog oblika. Oni jednostavnekorporacijske profite proglas kao osobne dohotkena pro rata osnovi te placaju odg porez na tudobit, i tim postupkom se eliminira dvostrukooporezivanje.

4.Koncepti procjene vrijednosti

Koncepti procjene vrijednosti d.d.

Likvidacijska vrijednostje iznos novca koji bise mogao dobiti kada bi se kada bi se imovinaili dio imovine prodala izvan poslovneorganizacije. Ta je vrijednost izrazito oprenavrijednosti kod neogranienog vremenskog

14


15/53

poslovanjapreduzea, to predstavlja iznos zakoji bi se preduzea moglo prodati sve dok posluje kontinuirano.

Te su dvije vrijednosti vrlo rijetko jednake, ponekad je kompanija stvarno vrijednija mrtvanego iva.Knjigovodstvena vrijednostimovine jeste raunovodstvena vrijednostimovine troak imovine umanjen zaakumuliranu amortizaciju. Knjigovodstvenavrijednost preduzea jednaka je dolarskoj razliciizmeu ukupne imovine preduzea i njegovihobaveza i prioritetnih dionica koje se nalaze u bilansu stanja. Poto se knjigovodstvenavrijednost temelji na istoriskim vrijednostimaona moe imati vrlo malo veze sa trinomvrijednou imovine ili preduzea.Trinavrijednost imovine je trina cijena po kojoj setrguje imovinom na otvorenom tritu. TrinaVrijednost vrijednosnice je trina cijenavrijednosnice, aStvarna Vrijednostvrijednosnice je ona cijena vrijednosnice koja bitrebala biti, s obzirom na sve relevantne faktorekod procijene vrijednosti, odnosno stvarna

15


16/53

vrijednost vrijednosnice je njezina ekonomskavrijednost

5.Vrednovanje vrijednosnih papira tritakapitala i izraun stope prinosa

Obveznica- dugoroni duniki instrument kojiemituje korporacija ili dravaVrijednost po dospijeu (MV) - ili nominalnavrijednost obveznice je njenanominirana/naznaena vrijednost. U sluaju SADobveznice, nominalna vrijednost obino iznosi$1,000.Kuponska kamata obveznice-naznaena kamatna stopa; godinje plaanjekamate podijeljeno sa nominalnom vrijednouobveznice. Kuponski kamatnjak je naznaen na prednjoj strani obaveznice.Diskontna stopa(stopa kapitalizacije)koja se primjenjuje nanovane tokove razlikuje se izmeu obaveznica,ovisino o strukturi rizika emisije obveznica, isastoji se od stope bez rizika plus premije za rizik.

Obveznice koje daju vjenu rentusu obveznicekojenikad ne dospijevaju. One imajuneogranien ivotni vijek.

16


17/53

Obaveznice s konanim dospijeemObveznice sa kuponom i kamatom razliitim odnule su obveznice sa kuponom koje imajukonano dospijee. Sadanja vrijednostobaveznice koja daje vjenu rentu jednostavno je jednaka kapitaliziranoj vrijednosti beskonanogtoka isplate kamata.

Obveznica bez kupona- obveznica koja neodbacuje kamatu ali se prodaje uz veliki popustna njenu nominalnu vrijednost; pruakompenzaciju investitorima u vidu poveanja

17


18/53

vrijednosti (aprecijacije) obveznice. Ostvaruje prinos koji se sastoji od postupnog poveanjavrijednosti vrijednosnice u odnosu na njezinue poetnu kupovnu cijenu koja je nia odnominalne sve dok se ne otkupi po nominalnojvrijednosti na datum dospijea.

PROCJENA VRIJEDNOSTI PRIORITETNIHDIONICA

Prioritetne dionicepredstavljaju dionice kojeobeavaju (obino) fiksnu dividendu, ali u okviru

diskrecije poslovodnog odbora.Prioritetne dionice imaju prioritet nad obinimdionicama kod isplate dividendi i prioritetno pravo nad sredstvima.

P ROCJENA VRIJEDNOSTI OBINIHDIONICA

Obine dionicepredstavljaju rezidualnuvlasniku poziciju u korporaciji.

18


19/53

Srazmjerni udio u buduim zaradama nakon tosu izmirene sve ostale obaveze firme (ukoliko preostane zarade).Dividendemogu biti isplaene iz srazmjernogudjela u zaradama.

Ono to daje vrijednost dionici jeste oekivanje:1. Budue dividende2. Buduu prodaju dionica obinog kapitala

Model diskontiranja dividendiModel procjene vrijednosti dividendi zahtijeva prognozu svih buduih dividendiSlijedee pretpostavke vezane za stope rastadividendi pojednostavljuju proces procjenevrijednosti:

Konstantan rastBez rastaFaze rasta

Modelkonstantnog rastapretpostavlja dadividende rastu vjeno po stopi g.

19


20/53

Modelbez rasta pretpostavlja da e dividenderasti u beskonanost po stopi od g = 0.

Modelfaze rasta je model oekivanog rastadividendi takav da model konstantnog rasta nije prikladan. Neka preduzea mogu imatnatprosjeni rast tijekom odreenog broja godina.

IZRAUN STOPE PRINOSA

Koraci za izraunavanje stope povrata (iliprinosa).

1. Odrediti oekivane tokove gotovine.2. Zamijeniti stvarnu vrijednost (V) sa trinomcijenom (P0).

20


21/53

3. Pronaitrinu zahtijevanu stopu povratakoja izjednaava diskontovane tokove gotovinesa trinom cijenom.

Utvrivanje prinosa do dospijea na obveznice(YTM)

Utvrditi prinos -do- dospijea (YTM) naobveznicu sa kuponom sa konanim dospijeem.

Odnos cijena obveznice - prinos

Diskont obveznice- Trino zahtijevana stopa povrata je vea od kuponske kamate(Par > P0 )

Premija na obveznice Kuponska kamata jevea od trino zahtijevane stope povrata(P0 > Par)

21


22/53

Al pari obveznica Kuponska kamata je jednakatrino zahtijevanoj stopi povrata(P0 = Par)

Kadarastu kamatne stope,rastu i trinozahtijevane stope povrata a cijene obveznica padaju.

Zahtijevana stopa povrata na obveznice sa 10%kuponom i 15-godinjim dospijeem je porasla sa10% na 12%.

Kada kamatne stope padaju , onda trinozahtijevane stope povrata padaju a cijeneobveznicerastu .

Odreivanje prinosa na prioritetne dionice

Odredite prinos na prioritetne dionice sakonanim dospijeemP0 = DivP / k P

Izraunavamo k P tako to jek P = DivP / P0

22


23/53

Odreivanje prinosa na obine dionice

Pretpostavimo da je model konstantnog rastaodgovarajui. Odredite prinos na obinedioniceP0 = D1 / ( k e - g )

Rjeenje za k e tako dak e = ( D1 / P0) + g

6.Vrednovanje dionikih drutava

7.Oekivani prinos, standardna devijacija ikoeficijent varijacije

Oekivani prinos23


24/53

Oekivani prinos je ponderiran prosjek moguih prinossa, gdje su ponderi vjerovatnostiostvarivanja.

Odreivanje oekivanog povrata (kontinuiranadistribucija)R =

( )

=

n

i 1( Ri ) / (n )

R je oekivani povrat na sredstvo, Ri je povrat za i-to posmatranje,n je ukupan broj posmatranja.

Odreivanje standar dne devijacije (Mjerarizika)

)(

)(1

2

n

R Rn

ii

=

=

24


25/53

Napomena, ovo vai za kontinuiranu distribucijugdje distribucija vai za populaciju . U ovom primjeru R predstavlja modus populacije.

Standardna devijacija

Standardna devijacija je statistika mjeraodstupanja distribucije od njene sredine.Kvadrat standardne devijacije2 poznat je kaovarijanca razdoblja. Prvo izraunamo varijancurazdiobe ili ponderirani prosjek kvadrataodstupanja moguih vrijednosti frekvencije odsrednje vrijednosti razdiobe, gdje su ponderivjerovatnosti ostvarivanja.

=

=n

i

iiP R R

1

2 )()(

Koeficijent varijacijaOdnos standardne devijacije distribucije imodusa te distribucije.Ovaj koeficijent je mjera za RELATIVNI rizik.

25


26/53

CV = / R

8. Stavovi in vestitora prema riziku

Ekvivalent sigurnosti (CE ) je iznos gotovine koji bi neko za sigurnost zahtijevao u odreenomtrenutku koji bi ga uinio indiferentnim - izmeusigurnog iznosa i oekivanog iznosa uz rizik uistom vremenskom trenutku.

Ekvivalent sigurnosti > Oekivana vrijednostSklonost prema riziku

Ekvivalent sigurnosti = Oekivana vrijednostRavnodunost prema riziku

Ekvivalent sigurnosti < Oekivana vrijednost Nesklonost prema riziku -Veina osoba nijesklona riziku

Nesklonost prema rizika je izraz koji seupotrebljava za investitora koji za vei rizik,zahtjeva i vei oekivani prinos. To znai darizinije investicije moraju ponuditi veeoekivane prinose od manje rizinih investicija da bi ljudi u njih ulagali. Da bi ste imali manji rizik,

26


27/53

morate prihvatiti one investicije koje imajumanje oekivane prinose. Za pojedince koji suneskloni riziku razlika izmeu ekvivalentasigurnosti i oekivane vrijednosti investicije je

premija na rizik , to je dodatni oekivani prinoskoji rizina investicija mora ponuditi investitoruda bi je prihvatio.

9.Rizik i prinos u kontekstu portfolijavrijednosnih papira

Rizik i prinos portfolija vrijednosnih papiraInvestitori vrlo rijetko ulau cijelo svoje bogatstvo u samo jednu imovinu ili investiciju.Oni radije konstruiraju Portfolio (kombinacijadviju ili vie vrijednosnica ili sredstava) ili Skupinvesticija. Oekivani prinos na portfolio je ponderisani prosjek oekivanih prinosa navrijednosnice koje ine portfolio. Ponderi su jednaki udjelu ukupnih sredstava uloenih usvaku vrijednosnicu (suma pondera mora biti100%). Standardna devijacija nije ponderirani prosjek standardnih devijacija na pojedinevrijednosnice. Kovarijansa je statistika mjerakoja pokazuje do kojeg se stupnja dvije varijable

27


28/53

kreu zajedno. Pozitivna vrijednost znai da se, u prosjeku, one kreu u istom smijeru. Koeficijentkorelacije je standardizirana statistika mjeralinearne veze izmeu dviju varijabli.

10. Diverzifikacija rizika

Ideja diverzifikacije je da se rizik rasporediizmeu razliitih oblika imovine ili investicija.Iako nas upuuje na pravi smjer, to je poprilinonaivan pristup diverzifikaciji. Stvar je u tome da jednostavna diverzifikacija ignorira korelaciju ( ilikovarijansu) izmeu prinosa na vrijednosnice.Portfolij koji se sastoji od 10 vrijednosnica moe predstavljati dionice samo 1 industrije iimativisokokorelirane prinose. Potfolij od 5vrijednosnica moe predstavljati razliitedjelatnosti iji su prinosi na vrijednosniceniskokolerirane i stoga ima niu varijabilnost prinosa na portfolij.Znaajna diverzifikacija kombinira vrijednosnicetako da se smanji rizik. prinosi su zavrijednosnicu A ciklini tako da se kreu u smjerukao i ukupno gospodarstvo. Prinosi su za

28


29/53

vrijednosnicu B pomalo kontraciklini. Na tajnain prinosi su za te 2 vrijednosnice negativnokorelirani. Jednaki iznosi investirane u objevrijednosnice smanjit e dispreziju prinosa na portfolij investicija. Koristi od diverzifikacije, usmislu smanjivanja rizika, postoje sve dotle dok vrijednosnice nisu savreno , pozitivno korelirane.Investiranjem na svjetskim finansijskim tritimamoe se postii vea diverzificiranost negoinvestiranjem u vrijednosnice samo 1 zemlje.Teajni rizik i ostali rizici poveavaju uinak diverzifikacije. Ako imamo samo jednu dionicu u portfoliu , tada je rizik portfolia jednak standardnoj devijaciji te jedne dionice. Kako se broj dionica u portfoliu poveava , ukupni rizik portfolia se smanjuje i to po opadajuoj stopi.Ukupni rizik portfolia = sistemski rizik +nesistemski rizik Sistemski rizik Nastaje zbog rizinih faktora kojiutiu na cijelo trite a to su : promjene u

nacionalnoj privredi , porezna reforma i promjeneu svjetskoj energetskoj industriji. Ovaj rizik utiena sve vrijednosne papire , nemoe se izbjei izato se ne moe diverzificirati , tj, moe seoekivati premija za rizik.

29


30/53

Nesistemski rizik Je rizik koji je jedinstven zaodreenu kompaniju ili djelatnost. Ovisi oekonomskom , politikom okruenju. ( trajk zaposlenih , pojava novih konkurenata itd ).Moe se smanjiti ali ga je i mogue uspjenotretirati diverzifikacijom.Tj. ne oekuje se premijaza rizik.

11.Capital Asset Pricing Model (CAPM)

Model procjene kapitalnih sredstava - CAPM,odreuje odnos izmeu oekivanog prinosa odrizinog ulaganja i sistemskog rizika tog ulaganja

u uslovima trine ravnoteze. Sistemski rizik sene moe izbjei diverzifikacijom. to je sistemskirizik v.p. vei , to e investitor oekivati vei prinos na v.p. Ovaj model pokuava izmjeriti ponaanje trita , jednostavan je te se moe primjeniti na stvarni ivot.

U takvim uslovima oekuje se od investicije daobezbijedi prinos koji je proporcionalan veliinisistemskog rizika.

30


31/53

Rizinost ulaganja determiniu 2 faktora: betakoeficijent kao mjera sistemskog rizika ulaganja uodnosu na diverzificirani portfoio predstavljenindexom posmatranog trita, dok je rizinostsamog trita opisana premjom za rizik, koja jerazliita za razliita trita.

Predpostavke CAPM modela su : Trita kapitala su uinkovita u smislu da su

investitori dobro informisani Trokovi transakcija su niski Niti jedan investitor nije dovoljno velik da bi

uticao na trinu cijenu dionice

Postoje zanemarive restrikcije na ulaganja Investitori su saglasni o mogim performansama pojedinih v.p.

Oekivanja investitora se temelje naopeprihvaenom razdoblju ulaganja

U ovom modelu postoje 2 vrste investicijskihmogunosti :1. bezrizini v.p. iji je prinos tokom razdobljaulaganja sa sigurnou poznat

31


32/53

2. trini portfolio obinih dionica koji se predouje svim raspoloivim obinim dionicama i ponderira u skladu s njihovim ukupnim trinimvrijednostimaTemeljna jednaina CAPM-a je ( ) j f m f j R R R R +=* .gdje je j nagib karakteristinog pravca kojiopisuje odnos izmeu dodatnih prinosa na projekat k i prinosa na trini portfelj.

Primjena CAPM modela

Tekoa u primjeni pristupa CAPM u izboru projekata jeste procjena bete za projekat.Izvoenje karakteristinog smjera temelji se na

prinosima razdoblja za dionice i na prinosima zatrini portfolio, s toga je neophodno da se procjene prinosi razdoblja projekta u terminimanjegovih tokova novca po razdobljima i njihove promjene u vrijednosti od poetka svakograzdoblja do kraja tog razdoblja.Problem je

naravno u procjeni vrijednosti projekta odrazdoblja do razdoblja. Na alost , za imovinekojima se trguje javno , ne mogu se direktno procjeniti vrijednosti , pa se ni beta ne moeizraunati.

32


33/53

Za velike se projekte esto mogu identificirati onekompanije kojima se javno trguje , a koje su ucjelosti ili u veem djelu angairane uoperacijama istog tipa. Vano je da se identificiraona kompanija ili kompanije s takvimkarakteristikama sistemskog rizika koje su slineonima to ima projekt to se razmatra

12. Pokazatelji iz bilansa stanja

Bilans stanja je saetak finansijskog stanja preduzea na odreeni datum, koji pokazuje da jeukupna imovina=ukupnim obavezama +dioniarska glavnica. Bilans stanja se dijeli naaktivu i pasivu. Aktiva sadri imovinu: stalna itekua sredstva. Novac i novani ekvivalentinajlikvidniji su dijelovi imovine. Novaniekvivalenti su vrlo likvidni kratkoroni utrivivrijednosni papiri koji se mogu odmahkonvertovati u poznate novane iznose i kojima jeu pravilu ostalo tri mjeseca do dana dospijea ilimanje.Potraivanja od kupaca su po likvidnosti jedan

korak iza novca, dok su zalihe dva koraka iza.

33


34/53

Fiksna imovina, dugorone investicije i ostaladugorona imovina su najmanje likvidni. U pasivise nalaze obaveze i kapital preduzea. Obaveze sedijele na kratkorone moraju se platiti u roku jedne godine, i dugorone rokovi plaanja sudui od jedne godine. Dionika glavnica razlikaizmeu ukupne imovine i ukupnih obaveza.Alternativno, knjigovodstvena vrijednost obinihdionica kompanije (al pari) plus premija nauplaeni kapital i zadrana dobit. Zadranu dobitine svi akumulirani profiti od osnivanjakompanije, a nakon odbitka dividendi, dakle,dobit koja je zadrana (ili reinvestirana) u preduzee.

13. Pokazatelji iz bilansa uspjeha i bilansastanja

Finansijska analiza ukljuuje upotrebu razliitihfinansijskih izvjetaja.Bilans stanja je saetak finansijskog stanja preduzea na odreeni datum, koji pokazuje da jeukupna imovina=ukupnim obavezama +dioniarska glavnica. Bilans stanja se dijeli naaktivu i pasivu. Aktiva sadri imovinu: stalna i

34


35/53

tekua sredstva. Novac i novani ekvivalentinajlikvidniji su dijelovi imovine. Novaniekvivalenti su vrlo likvidni kratkoroni utrivivrijednosni papiri koji se mogu odmahkonvertovati u poznate novane iznose i kojima jeu pravilu ostalo tri mjeseca do dana dospijea ilimanje. Potraivanja od kupaca su po likvidnosti jedan korak iza novca, dok su zalihe dva korakaiza. Fiksna imovina, dugorone investicije i ostaladugorona imovina su najmanje likvidni. U pasivise nalaze obaveze i kapital preduzea. Obaveze sedijele na kratkorone moraju se platiti u roku jedne godine, i dugorone rokovi plaanja sudui od jedne godine. Dionika glavnica razlikaizmeu ukupne imovine i ukupnih obaveza.Alternativno, knjigovodstvena vrijednost obinihdionica kompanije (al pari) plus premija nauplaeni kapital i zadrana dobit. Zadranu dobitine svi akumulirani profiti od osnivanjakompanije, a nakon odbitka dividendi, dakle,dobit koja je zadrana (ili reinvestirana) u preduzee.Bilans uspjeha pokazuje prihode i rashode preduzea tokom odreenog vremena. Dok je bilans stanja slika finansijskog stanja preduzea u

35


36/53

odreenom vremenskom trenutku, bilans uspjehasaeto opisuje profitabilnost preduzea tokomvremena.Kada od prihoda od prodaje oduzmemo trokove prodatih proizvoda dobijemo bruto dobit. Rashodiod prodaje, opi i administrativni rashodi kao irashodi od kamata se prikazuju odvojeno odtokova prodatih proizvoda jer se oni posmatrajukao rashodi perioda a ne trokovi proizvodnje.Kada od bruto dobiti oduzmemo rashode periodadobijemo dobit prije oporezivanja. Nakon to takoizraunatu dobit umanjimo sa porez ostatak moemo rasporediti na dividende ili na zadranudobit.

14. Likvidnost i soleventnost firme

Pokazatelji likvidnostiOdnosi likvidnosti upotrebljavaju se za mjerenjesposobnosti preduzea da podmiri svojkratkorone obaveze.Oni usporeuju kratkoroneobaveze s kratkoronim izvorima dostupnim za podmirenje tih obaveza.Pokazatelji likvidnostiobuhvataju:

36


37/53

1.pokazatelje utemeljene na osnosu tekueaktive i tekue pasive

a)tekua likvidnost b) radno raspoloivi kapitalc)ubrzana likvidnost

2.pokazatelje utemeljene na mogunosti pretvaranja tekue aktive u novac

a)broj obrta zaliha b) prosjeno vrijeme naplate potraivanja od

kupaca

Pokazatelji utemeljeni na odnosu tekue aktive itekue pasive:

a) Tekua likvidnost predstavlja odnos izmeutekue aktive i tekue pasivei pokazujesposobnost preduzea da pokrije svoje tekueobaveze svojom tekuom imovinom.Poeljnim se smatra odnos tekuih sredstava prema tekuim obavezama 2:1-tzv. pravilo palca. Teoretski, to je vei tekui odnos, preduzee ima veu sposobnost platiti svojeobaveze.

37


38/53

b) Radno raspoloivi kapital je razlika izmeutekue aktive i tekue pasive. Ukazuje na pozitivno, odnosno negativno prekoraenjetekue aktive nad tekuom pasivom. Drugimrijeima, daje informaciju o kapitalu koji stojina raspolaganju za podmirenje tekuihobaveza i neoekivanih novanih izdataka.

c) Ubrzana likvidnost jeste razlika izmeutekue imovine i zaliha podijeljena tekuimobavezama.Pokazuje sposobnost preduzeada podmiri svoje tekue obaveze svojomnajlikvidnijom imovinom. Ovaj odnos daje bolju mjeru likvidnosti nego tekui odnos,sobzirom da su iz tekue imovine iskljuenezalihe kao njen najmanje likvidan dio.Poeljnim se smatra odnos 1:1.

Pokazatelji utemeljeni na mogunostipretvaranje tekue aktive u novac:

a) Broj obrta zaliha predstavlja odnos trokovaza prodane zalihe i prosjenog stanja zaliha.Pokazuje koliko se puta prosjena vrijednost

38


39/53

zaliha pretvori u potraivanja od kupaca utoku jedne poslovne godine.

b) Prosjeno vrijeme naplate potraivanjaodkupaca predstavlja odnos izmeu potraivanjaod kupaca i ukupno naplaenih potraivanja podjeljena sa 365. Daje informaciju kada e potraivanja od kupaca stvarno bitinaplaena.

Pokazatelji solventnosti

Likvidnost i solventnost su ekonomske kategorijekoje su meusobno usko povezane. Solventnost jesposobnost preduzea da u roku podmiri svojedugorone obaveze. U dugom roku, preduzeakoja odravaju planiranu likvidnost ne bi trebalaimati veih problema sa solventnou. U kratkomroku, likvidnost i solventnost ne moraju bitimeusobno usklaene, jer nelikvidno preduzeemoe biti u kratkom roku solventno, i obrnuto.Opti obrazac za izravanje stepena solventnosti preduzea je slijedei:

S O

39


40/53

gdje je: S = raspoloiva novana sredstva naodreeni dan (novana sredstva naodreenidan uveana za sve novane prilive togdana )O = ukupno dospjele obaveze tog dana

Polazei od predhodnog obrasca mogue jedefinisati:Optimalnu solventnost- raspoloiva

novana sredstva kojima preduzee uspjeva podmiriti svoje dospjele obaveze, uz ostatak rezerve solventnosti za neoekivane obaveze

Pretjeranu solventnost- raspoloivanovana sredstva znatno premauju njegovedospjele obaveze, dakle ekonominost irentabilnost preduzea su narueni.

Graninu solventnost- rasploiva novanasredstva su jednaka dospjelim obavezama

Privremenu insolventnost- preduzeenema dovoljno raspoloivih novanih sredstava

da podmiri svoje dospjele obavezeTrajnu insolventnost prduzea- situacija ukojoj se nad preduzeem provodi steaj,odnosno likvidacija.

40


41/53

15. Upravljanje obrtnim kapitalom (pojam iproblemi)

Postoje dva pojma obrtnog kapitala:1. neto obrtni kapital2.bruto obrtni kapital

Kada se koristi izraz obrtni kapital pod njim seopcenito podrazumjevaneto obrtni kapital,koji predstavlja novanu razliku izmeu tekueimovine i tekuih obaveza. On je jedan od pokazatelja razmjera do kojeg je tvrtka zatienaod problema nelikvidnosti.Bruto obrtni kapital- investicija tvrtke u tekuuimovinu( u obliku gotovine, utrivihvrijednosnica, potraivanja i zaliha)

Problemi obrtnog kapitala

Optimalna koliina ( ili razina) tekue imovinePri odreivanju odgovarajue koliine ili razine ,tekue imovine menadment mora razmisliti orazmjeni izmeu profitabilnosti i rizika.Proizvodnja je neprekidna u posmatranom

41


42/53

periodu u kojem postoje neke odredjene proizvodne razine. Za svaku posebnu razinu preduzee mora imati mnogobrojne razliciterazine tekuce imovine. Na pocetku postojeodredjene 3 razlicite alternative o politici tekuceimovine. Stoje veca proizvodnja vea potreba zainvestiranjem u tekucu imovinu, kako bi se ta proizvodnja odrzala.

42


43/53

Medjutim taj odnos nije linearan: tekuca seimovina povecava opadajucom stopom u odnosuna proizvodnju. Potrebno je vece proporcionalnoulaganje u tekucu imovinu kada se proizvodesamo nekoliko jedinica proizvoda nego kasnijekada preduzece moze efikasnije koristiti svojuimovinu. Ako izjednaimo likvidnost sakonzervativnou politika A je

43

Proizvodnja( jedinice)

R azina imovine

Tekuca imovina

Politika B

Politika A

Politika C


44/53

najkonzervativnija, jer kod svih razina proizvodnje politika A omoguuje veu tekuuimovinu nego bilo koja druga politika. to je vearazina tekuce imovine, veca je likvidnost preduzeca, kad je sve ostalo jednako. Politika C jenajmanje likvidna i moe biti oznaena kaoagresivna Znaaj politika obrtnog kapitala uodnosu na likvidnost :

Visoko Nisko__________________________

Likvidnost politika A politika B politika C Profitabilnost politika C politika B politika A Rizik politika C politika B politika A

Kretanjem od politike A prema politici C rezultiradrugim efektima osim poveane profitabilnosti.Smanjenje novca smanjujesposobnost kompanije u ispunjavanju finansijskihobaveza.Politika C je najrizinija politika obrtnogkapitala.Ona je takoer politika koja naglaava profitabilnost nad likvidnou.

Dva najosnovnija naela u finansijama :1. Profitabilnost se mjenja obrnuto proporcionalno s likvidnouPoveana se

44


45/53

likvidnost uglavnom postie gubitkom dijela profitabilnosti.

2. Profitabilnost se kree zajedno s rizikom( tj. Postoji proporcionalnost izmeu rizika i prinosa). U potrazi za veom profitabilnosti ,moramo oekivati preuzimanje veih rizika

16. Finansiranje tekue imovine

Nain finansiranja imovine nekog preduzeaukljuuje zamjenu rizika i profitabilnosti

U pocetku predpostavljamo da preduzece imautvrdjenu politiku prema kupnjama, radu, porezima, i ostalim troskovima.

1. Pristup zatite je metoda finansiranja kodkoje za svaku pojedinu nektretninu postojiodgovarajui finansijski instrument s problinoistim datumom dospjea. Kod pristupa zatitekratkorone ili sezonske promjene u tekuojimovini bile bi finansirane kratkoronim dugom, a stalne komponente tekue imovine i sva

45


46/53

fiksna imovina bili bi finansirani dugoronimdugom ili dionike uloge. Samo e sekratkorocne varijacije finansirati kratkorocnimdugom. Ako je dugorocni dug upotrebljen zafinansiranje kratkorocnih potreba, preduzece bi placalo kamate za sredstva ionda kad ih ne bitrebala koristiti.2. Kratkorono nasuprot dugoronom finansiranju. Iako je egzaktno zadovoljenjerasporeda dinamike buducih neto-priljevagotovine ( cash flows) irasporeda dinamikeotplate dugovanja prikladno uvjetimasigurnosti, ono obicno nije prikladno kad postoji nesigurnost.- raspored je dinamikedospjea dugovanja i vrlo je znaajno uodreivanju odnosa izmeu rizika i profitabilnosti

Relativni rizici -to je kratkoroniji rasporeddinamike dospjea obaveza preduzea u podmirenju dugova vei je rizik da preduzeenee moi podmirivati ni glavnicu niti kamate.Sdruge strane , to je dugoroniji rasporeddinamike dospjea kompanija ima vie vremenada otplati i glavnicu i kamate , tako da je manje

46


47/53

rizino finansiranje tog preduzea ako je sveostalo jednako.Ukoliko preduzece uzme kratkorocnu posudburadi izgradnje novog pogona, tokovi gotovineod tog pogona nece biti dostatni da u kratkomroku otplate zajmove, i zbog toga preduzecemora snositi rizik da zajmodavac nece obnovitizajam na dan dospijeca. Taj bi se rizik refinansiranja mogao smanjiti prvenstvenofinansiranjem pogona na dugorocnoj bazi. Ako bi se preduzece naslo u teskoj situacijizajmodavci mogu obnovu zajmova smatratisuvise rizicnom i azhtjevati hitnu naplatu svojih potrazivanja. U skladu sa tom situacjom preduzece da bi otplatilo svoje obaveze moralo bi ili prodavati imovinu da pribavi novac ili da proglasi stecaj.

Proporcionalnost rizika i trokova-razlike uriziku izmeu kratkoronog i dugoronogfinansiranja moraju biti izjednaene s razlikama utrokovima kamata.to je dugoroniji rasporeddinamike dospjea dugovanja preduzeavjerovatnije je da e finanisiranje biti skuplje.Imamo obrnuto proporcionalni odnos rizika i

47


48/53

profitabilnosti. Kratkorocnja dugovanja uglavnomnose veci rizik nego dugorocna dugovanja, ali imanji trosak. Na granicu sigurnosti koju je preduzece postavilo moze se misliti kao narazliku izmedju ocekivanih neto tokova novca preduzeca i ugovorenih rata otplate duga i tagranica sigurnosti ovisi o orjentacijimenadzmenta nasuprot riziku. Odlukemenadzmenta odredit ce onaj dio tekuce imovinekoji ce biti finansiran kroz tekuce obaveze, te onajkoji ce biti finansiran na dugorocnoj osnovi.Ova politika finansiranja preduzea naziva se

konzervativna politika .to je finansijska politika preduzea konzervativnija troak je vei. Agresivna finansijska politika je suprotnakonzervativnoj finansijskoj politici.Preduzeefinansira dio svoje stalne tekue imovinekratkoronim zaduivanjem.Kao rezultat onomora refinansirati taj dug po dospjeu , a toukljuuje element rizika.Oekivana granicasigurnosti vezana uz politiku preduzea omjeavini kratkoronog i dugoronog finansiranjamoe biti pozitivna , negativna i nula.Nula bi bilau sluaju politike zatite. Preduzece moze stvaratigranicu sigurnosti povecavajuci svoju tekucu

48


49/53

imovinu, stoga preduzece moze smanjiti rizik gotovinske nesolventnosti bilo produljujuciraspored dospijeca dugovanja, bilo ostavljajucivece svote kratkorocne tekuce imovine.Odrzavanje politike kratkorocnog finansiranja za potrebe kratkorocne ili privremene imovine, tedugorocnog finansiranja za potrebe dugorocne, ilistalne imovine ugrozilo skupinu strategijaumjerenog rizika-profitabilnosti sto smo nazivali pristupom zastite finansiranju.

49

kratki rok Dugi rok

Kratkirok( privremeni)

1. umjerenrizik- profitabilnost

2. nizak rizik- profitabinost

Dugi rok ( stalni )

3. visok rizik- profitabinost

4. umjerenrizik- profitabilnost

Dospjeceimovine

Dospijece finansiranja


50/53

17. Upravljanje gotovinom

Efikasnost upravljanja gotovinomTri su razloga a dranje gotovine: transakcijskimotiv (da bi se ispunila plaanja), pekulativnimotiv (da bi se iskoristile privremene mogunostizarade) i motiv promiljenog opreza (da bi seostvarila sigurnost kako bi se ispunileneoekivane potrebe za gotovinom). Upravljanjegotovinom podrazumijeva efikasno prikupljanje,raspodjelu, te privremeno investiranje gotovine.Proraun gotovine slui kao temelj za prognoze ogotovini i za njenu kontrolu. Preduzee e imati

50


51/53

koristi od ubrzanog primanja gotovine iusporavanja isplate gotovine. Preduzee eliubrzati naplatu svojih potraivanja tako da to prije moe imati koristi od novca. Isto tako, preduzee eli platiti svoje obaveze to je kasnijemogue, a da se odri kreditni poloaj preduzeasa dobavljaima, tako da moe maksimalnoiskoristiti novac koji ve ima. Brojne su metodeoblikovane kako bi se ubrzao proces naplate i provodi se na jedan od sljedeih naina: brza priprema i slanje rauna, ubrzana plaanja kupaca preduzeu, te skraivanje vremena uplate. Da biubrzalo naplaivanje preduzee moe koristitikompjuterizovano izdavanje rauna, prethodnoodobrena dugovanja, sistem zakljuanog pretinca.Prethodno odobrena dugovanja podrazumijevajuzakljuenje ugovora sa kupcem koji doputa da seautomatski odbije dugovanje sa njegovog raunana odreeni datum, te prenesu sredstva sakupeve banke na banku preduzea. Zakljuani pretinac je pretinac koji preduzee ima u banciza primanje novanih poiljki kupaca.Koncentracija gotovine se provodi kako bi se poboljala kontrola priliva i odliva gotovine,smanjila neaktivna stanja gotovine, i osiguralo

51


52/53

efektivnije investiranje. Usporavanje isplategotovine se provodi kroz bankovnoodugovlaenje, kontrolu isplata, udaljenu isplatu.

18. Upravljanje utrivim vrijednosnim papirima

Preduzea pokuavaju odravati neku ciljanurazinu gotovine kako bi zadovoljila svoje potrebeza stanjima transakcija i/ili kompenzacija, alinakon toga preduzea obino investiraju ukratkorone utrive vrijednosne papire. Portfoliovrijednosnih papira se dijeli na tri dijela: utrivivrijednosni papiri u slubi rezervi, vrijednosni papiri koji se dre za podmirenje kontroliranihodljeva, i slobodni gotovinski dio koji se odnosina dodatnu gotovinu koju je preduzeekratkorono uloilo.Menader portfolia preduzea mora znati dasvaka potencijalna kupovina vrijednosnih papirautie na odreene kljune varijable. Meunajvanijim su sigurnost, utrivost, prinos idospijee.Sigurnost se odnosi na vjerovatnou povrata istesvote novca koja je originalno bila investirana.

52


53/53

Utrivost vrijednosnog papira vezana je uzvlasnikovu sposobnost da je proda nasekundarnom tritu tj pretvori u gotovinu ukratkom vremenu bez znaajnih ustupaka u cijeni.Prinos ili povrat na vrijednosni papir je vezan zakamatu i/ili aprecijaciju glavnice koju dajevrijednosni papir. Menader mora biti svjestanrizika kamatne stope tj varijabilnosti cijenevrijednosnog papira zbog promjene kamatnestope.Dospijee se jednostavno odnosi na vrijemetrajanja vrijednosnog papira.I test e imati slijedeu strukturu:5 pitanja viestrukog izbora 5 poena2 eseja 10 poena2 zadatka (s vjebi) 10 poena

SRETNO

Documents

Fm Eseji i Parcijala