Fizioterapija 3-Fizioterapija u Neurologiji

ŽIVČANI SUSTAV

Pripremila : Slavica Babić

ŽIVČANI SUSTAV (Systemanervosum)

• Ima dva temeljna dijela:• 1.)periferni živčani sustav(PŽŠ)• 2.)središnji živčani sustav(SŽS)

• PŽS čini živčelje i manje nakupine živčanih stanica(ganglij)

• SŽS čini mozak i kralježnična moždina

SŽS

• Kralježničnu moždinu s perifernim živčanim sustavom povezuje 31 par moždinskih živaca

• Mozak s periferijom povezuje 12 pari moždanih živaca

Temeljni dijelovi mozga:

• 1)moždano deblo(truncus encephalicus )• 2)mali mozak(cerebellum)• 3)veliki mozak(cerebrum)

Dijelovi moždanog debla i velikog mozga

• Dijelovi moždanog debla:• 1)produljena moždina(medulla oblongata)• 2)most(pons)• 3)srednji mozak(mesencephalon)• Dva dijela velikog mozga:• 1)međumozak(diencephalon)• 2)krajnji mozak(telencephalon)

Slika diencephalona i telencephalona...

Embrionalni razvitak

• Tijekom 3 .i 4. tjedna života embrija dolazi do razvoja neuralne cijevi=razvojna osnova cijelog SŽS

• Prvo se razvija prednji mozak(prosencephalon),srednji mozak(mesencephalon) i stražnji mozak(rombencephalon).

• U 5.tjednu se prosencephalon podjeli na telencephalon i diencephalon,a rombencephalonna metencephalon i myelencephalon

Embrionalni razvoj mozga

• 1)Telencephalon=podijeljen na dvije hemisfere,čine ga siva i bijela tvar mozga,bazalni gangliji(nucleuscaudatus,putamen,claustrum i corpusamygdaloideum); te lateralne moždane komore.

• 2)Diencephalon=epitalamus,talamus i hypotalamus i subtalamus, te treća moždana komora

Embrionalni razvoj mozga

• 3)Mesencephalon=sadrži 3. i 4.moždanu komoru.

• 4)Isthmus rhomboencephali =iz njega se razvijaju kraci malog mozga

• 5)Metencephalon=iz njega nastaju pons i mali mozak

• 6)Myelencphalon= iz njega se razvija kralježična moždina.

Stanična građa SŽS

• SŽS sastoji se od neurona(živčanih stanica ) i glija(potpornih stanica)

• Četiri glavna dijela neurona su:-soma (tijelo)-dendriti-akson-presinaptički aksonski završetak

Akson

• Akson započinje aksonskim brežuljkom nastavlja se u početni odsječak aksona i završava presinaptičkim aksonskim završetkom tzv. završnim čvoričem.

• Sinapsa=mjesto interakcije između neurona i služi prijenosu signala s jednog neurona na drugi.

Vrste neurona

• Unipolarni,bipolarni,pseudounipolarni i multipolarni

• Amakrilne stanice (u mrežnici)• Aksoni provode(projiciraju ) živčane

impulse iz jednog područja u drugo pa ih nazivamo projekcijskim(aferentnim ili eferentnim) neuronima

Izgled neurona

Neuroni

• Aferentni neuroni –donose informacije (osjetne)

• Eferentni neuroni-odnose informacije(motoričke)

• Dvije vrste aferentnih neurona su:• 1)prvi(primarni) neron=neuroni osjetnih

ganglija moždinskih i moždanih živaca,fotoreceptori,neuroni slušnog i vestibularnog sustava

Neuroni

• 2)talamokortikalni neuron=završni neuroni vidnog,slušnog i somatosenzibilnogsustava

• Eferentni neuroni:• 1)piramidni neuroni moždane kore=

(tzv. Gornji motoneuron) oblikuju voljni motorički put ili kortikospinalni put

Neuroni

• 2)alfa-motoneuroni=tzv . donji motoneuroni inerviraju poprečnoprugaste mišiće

• 3)Purkinijeve stanice=projekcijski neuroni malog mozga

Autonomni živčani sustav

• Dio živčanog sustava koji sudjeluje u nevoljnoj inervaciji srčanog mišića,glatkih

mišića,žljezda i viscelarnih organa.Odgovoran je za

respiraciju,probavu,cirkulaciju,reprod-ukciju,tjelesnu temperaturu,sekreciju.

Autonomni živčani sustav

• Čine ga simpatikus i parasimpatikus• Hipotalamus je glavno mjesto organizacije

AŽS• Prednji dio hipotalamusa odgovoran je za

parasimpatičku ,a stražnji dio za simpatičku aktivnost

• U moždanom deblu su centri koji su odgovorni za toničku aktivnost AŽS

Simpatikus

• Sastoji se od živčanih vlakana koja potječu iz lateralnog roga sive supstance kralježične moždine i to razine C8-Th1 i L1-L2

• Aktivnost ovog sustava uzrokuje:-dilataciju zjenica-porast srčanog minutnog volumena s

tahikardijom

Simpatikus

-Bronhalnu dilataciju-kutanu vazokonstrikciju-dilataciju koronarnih i intramuskularnih

arterija -znojenje-inhibiciju peristaltike

Parasimpatikus

• Uzrokuje:-suženje zjenica-usporeni rad srca ,smanjenje srčanog

minutnog volumena-povećanje peristaltike-evakuacija mjehura i crijeva-povećanje sekrecije salivacijskih i

lakrimalnih žljezda-Kontrolira seksualnu aktivnost

Kralježična moždina(medulla spinalis)

• Proteže se od C1(atlasa) do L2• Prosječna duljina kralježične moždine iznosi 45

cm u muškaraca i 40-42 cm u žena• Kralježnična moždina je tkivni stup,različitih

zadebljanja koji u vratnom i slabinskom dijelu proširen ,te su ti djelovi povezani s spletovima živaca(plexus cervicalis,brachialis i lumbosacralis)

Izgled kralježične moždine

• Prednji i stražnji korjenovi povezuju 31 par moždinskih živaca s kalježičnommoždinom

• U području foramena intervertebraledorzalni i ventralni korjen se spoje u moždinski živac(nervus spinalis).Svaki par označava jedan spinalni segment.

Spinalni živci

• Nastaju spajanjem spinalnih korjenova• Ventralni korjenovi su motorički,dorzalni

korjenovi su osjetni• Svaki spinalni korjen fiksiran je na tri

mjesta:• 1)na spoju s moždinom• 2)na mjestu gdje probija duru• 3)u foramenu intervertebrale

Moždani živci

• 1)n.olfactorius je izravno povezan s telencephalonom

• 2)n.opticus – povezan s diencephalonom• Preostalih 10 živaca su povezani s

moždanim deblom

Moždano deblo

• Spaja kralježičnu moždinu s malim i velikim mozgom kontinuitetom sive i bijele tvari

• Čine ga produljena moždina,pons i srednji mozak

• Bazu moždanog debla oblikuju velike mase mijeliziranih aksona silaznih motoričkih putova(tractus corticospinalis,

tractus corticonuclearis,tractus corticopontinus)

Motoričke funkcije

• Ovise o pravilnoj usklađenosti više motoričkih sustava:

• 1)gornjeg motoričkog neurona(piramidniput)

• 2)ekstrapiramidnog sustava• 3)Motoričkog sustava malog mozga• 4)neuromišićne spojnice

GMN ili piramidni put

• Odgovoran je za voljnu motoričku aktivnost čovjeka

• Započinje u stanicama motoričke kore u precentralnoj vijuzi

• Dio završava na stanicanma prednjih rogova krelježnične moždine(kortikospinalni trakt)

• Dio motoričkih vlakana(kortikobulbarni ili kortikonuklearni put ) završava u jezgrama moždanog debla

Ekstrapiramidni motorički sustav

• Filogenetski je stariji od piramidnogsustava

• Neuralna organizacija je vezana za bazalne ganglije= (subkortikalne nakupine jezgara smještenih u bijeloj tvari)

Jezgre bazalnih ganglija

• Glavne jezgre bazalnih ganglija su :*n.caudatus* n.putamen*globus pallidus*substantia nigra*n.ruber*n.subthalamicus


• Ekstrapiramidni sustav tvori istoimene putove koji zajedno s vlaknima kortikospinalnog puta završavaju u prednjim rogovima leđne moždine,od tuda se zajedničkim putem(donji motorički neuron)šire impulsi do mišića.


• Ima ulogu u facilitaciji i inhibiciji motoričkog odgovora

• Kontroli i regulaciji mišićnog tonusa• Modulaciji tijela• Posturalnim refleksima

Ekstrapiramidalni putevi:

• Retikulospinalni put->impulsi iz moždanog debla utječe na mišiće udova i poziciju glave

• Rubospinalni put->utječe na fleksore ruku i inhibira ekstenzore

• Taktospinalni put->kontrolira posturalne reflekse• Vestibulospinalni->facilitira spinalne reflekse i

mišićni tonus

Donji motorički neuron

• Izvršna jedinica koja prenosi podražaje pojedinim mišićnim skupinama iz viših struktura

• Čine ga:*alfa i gama motoneuroni*prednji korjenovi*periferni živci

Ispitivanje motoričkih funkcija

• Motorička aktivnost čovjeka se kombiniranim djelovanjem različitih dijelova motoričkog sustava

• Voljna aktivnost ispituje se pokusima snage mišića inspekcijom u mirovanju,držanju,izgled i ekspresijom mimičnih mišića


• Ispitivanje voljne motoričke aktivnosti• Ispitivanjem mišićnog tonusa• Ispitivanjem refleksne aktivnosti• Pregledom trofike mišića• Ravnoteža i koordinacija u stajanju i

hodanju

Ispitivanje voljne motorike gornjih udova

• Ukriženi test grube motoričke snage• Pozicijsko – supinacijski test• Zasebno ispitivanje motoričke snage

pojedinih mišića• Savladavanje sile teže u teško pokretnih

bolesnika svih dijelova tijela

Refleksi

• Normalan refleksni odgovor znači da je neoštećen osjetni i motorički sustav

• Miotatsko ispitivanje refleksa(udarcem čekića po tetivi) dobivamo uvid u patološka stanja.Radi se na oba ekstremiteta i uspoređujemo reakciju.

• Asimetričan odgovor znači patologiju,ali ne i simetričan pojačan ili oslabljen.

Refleksi

• Miotatski refleksi su oslabljeni ili nestaju:*Bolestima mišića*bolestma donjeg motor.neuron*pojačanje refleksa znači oštećenje gornjeg

motoričkog neurona

Refleksi

• U patološke reflekse ubraja se :• 1)asimetrično pojačanje refleksa –znak

oštećenja kortikospinalnog puta • 2)klonus-znak oštećenja gornjeg

motor.neurona• Kod ispitivanja oštećenja piramidnog puta

znakovi oštećenja na gornjim udovima su znatno manje izraženi

Tonus mišića

• Mišićni tonus –stanje refleksne,nesvjesne,trajne ,djelomične kontrakcije mišića

• Tonus ovisi o stanju mišića,neuromišićnojspojnici,perifernim živcima,alfa i gama moto.neuronima,supraspinalnim vezama

• Motoričke st. prednjih rogova kralj.možd.stalno šalju impulse koji su odgovorni za normalan tonus(vestibulospinalni put)

Ispitivanje mišićnog tonusa

• Ispituje se na relaksiranim mišićima-palpacijom i pasivnim pokretanjem mišićaPoremećaj mišićnog tonusa:1)Hipotonije 2)hipertonija(spastičnost ili rigidnost)



Rigidnost

• Znak je bolesti bazalnih ganglija• Podjednako zahvaća sve skupine mišića

na ekstremitetu

Paratonija

• Znak oštećenja frontalnog režnja• Dolazi do ukočenja mišića pri pokušaju

izvođenja pasivnih kretnji ili pri promjeni položaja.

Trofika mišića

• Ispituje se palpacijom i inspekcijom• Eutrofija=normalan tonus mišića

prilagođen dobi• Hipotrofija• Hipertrofija• Pseudohipertrofija

Simptomi oštećenja gornjeg motoričkog neurona

• Centralna kljenut je posljedica oštećenja piramidnog puta na njegovom putu do kralježnične moždine

• Javlja se slabost mišića,pareza ili paraliza• Monopareza• Hemipareza• Dipareza• Kvadripareza• Ukrižena hemipareza




Obilježja oštećenja gornjeg moto.neurona

• Pareza ili paraliza• Pojačani mišićni refleksi• Oslabljeni trbušni reflaksi• Oslabljeni mišićni tonus• Patološki refleksi• Asocirani pokreti (sinkinezije)

Simptomi oštećenja ekstrapiramidnog sustava

• Usporenost i osiromašenje kretnji(bradikineza)

• Smanjenje izražavanja mimikom(hipomimija)

• Otežano započinjanje i eventualno blokiranje hoda

• Poteškoće u pokretanju s poremećajem održavanja ravnoteže


• Prisutnost nevoljnih pokreta i njihov karakter

• Abnormalno držanje tijela pri kretanju(distonije)

• Hipokinetički sindrom (Parkinson)

Tremor

• Tremor=je oblik hiperkineze;ritmički oscilacijski pokreti

• U procjeni tremora važno je uočiti amlitudu (fini ,grubi) i frekvenciju tremora

• Akcijski ili kinetički tremor=pojavljuje se u aktivnosti ,nestaje u mirovanju.

*Intencijski tremor pojačava se što se više približava cilju(oštećenje cerebelluma;multiplaskleroza)

Tremor

• Akinetički tremor-nastaje u mirovanju i nestaje pri voljnoj aktivnosti i u snu.(Parkinson)

• Posturalni tremor-u ispruženom i fiksiranom stanju udova;u aktivnosti i mirovanju nestaje

• Psihogeni tremor-prisutan je u mirovanju i aktivnosti;pojačava se stresom

Koreja

• Hiperkineza obilježena nesvrsishodnim,nehotičnim,brzim kretnjama

• Pojačava ju stres• Zahvaća mišiće udova,lica i mišiće

odgovornim za artikulaciju i gutanje

Mioklonus

• Nagli,kratki,munjeviti pokreti uzrokovani mišićnom kontrakcijom

• Pojavljuje se kod različitih bolesti PŽS i SŽS

Ispitivanje funkcija i oštećenja malog mozga

• Glavna funkcija cerebelluma je ravnoteža i koordinacija

• Ispitivanje koordinacije pokusom:*prst-nos*prst ispitivača-nos bolesnika*peta-koljeno*fenomen odboja*ravnoteža pri hodu i stajanju

Ravnoteža

• Ispitujemo:*pokusom stajanja s priljubljenim stopalima*pokusom hodanja naprijed-nazad*okretanje pri hodu

Oštećenje donjeg motoričkog neurona-periferna kljenut

• Periferni moto.neuron može biti oštećen u gangljskim stanicama,u području prednjeg korjena i pleksusa ili perifernih živaca

• Simtomi su:-pareza mišića-arefleksija-atonija-atrofija

-fascikulacije

Poremećaj hoda

• Spastički hod-kod oštećenja kortikospinalnog puta

• Jednostrano oštećenje-> spastičkahemipareza

• Obostrano oštećenje ->spastičnaparapareza(škarast hod)

• Spastičko-ataksičan hod->multiplaskleroza

Poremećaj hoda

• Hod u parkinsonizmu• Pjetlov hod• Patkast hod• Hod kod koreje• Apraksija hodanja• Antalgičan hod

Poremećaj hoda


Osjetni sustav

• Dio živčanog sustava koji prenosi,prerađuje i prepoznaje osjetne podražaje s površine i unutrašnjosti tijela

• Periferni dio osjetnog sustava tvore receptori , osjetna vlakna i jezgre osjetnih moždanih živaca u moždanom deblu

• Središnji dio čine ascedentni putovi kojim se informacije šire putem kralježnične moždine i moždanog debla do talamusa

Osjetni sustav

• Talamus prepoznaje osjet boli,ostali se osjeti prepoznaju u parijetalnomrežnju,dok mnogi ne dopiru do svjesti,većsu nesvjesne i refleksne radnje

Vrste osjeta

• 1)somatski• 2)viscelarni• Klinički se uvijek ispituje somatski osjet• SOMATSKI OSJET:- površinski(ekteroceptivni)-duboki (proprioceptivni)-interoceptivni(osjet unutarnjih organa)

Površinski osjet

• U osjetnim organima kože i sluznica kao odgovor na vanjske podražaje i promjene okoline

-temperatura-bol-grubi dodir

Duboki osjet(proprioceptivni)

• Prenosi se iz dubokih struktura tijela,mišića,tetiva,kostiju i zglobova

• Receptori su mišićna vretena koja reagiraju na pritisak,napetost rastezanje mišića

• U posteriornom parijetalnom režnjuzavršavaju vlakna dubokog osjeta

Duboki osjet(proprioceptivni)

• Čine ga:• 1)osjet položaja(posturalni osjet)• 2)osjet kretanja(kinestetski

osjet),pokretanje pojedinih dijelova tijela• 3)osjet vibracije(paleoestezije)• 4)osjet duboke boli

Ispitivanje osjetnih funkcija i poremećaj osjeta

• Preciznost ispitivanja ovisi o mogućnosti suradnje s bolesnikom

• Nije potpuno objektivno• Poremećaji osjeta dijele se na subjektivne

smetnje(boli i parestezije) i objektivni osjetni ispadi

Poremećaj osjeta

• -smanjenom sposobnošću registracije osjeta osjetnim organom

• -smanjenom provodljivošću živaca ili osjetnih putova

• -disfunkcijom viših centara• Promjena kvalitete osjeta u vidu

parestezija i disestezija

Ispitivanje površinskog osjeta

• Blagi podražaj na simetrična mjesta obje strane tijela

• Osjet dodira ispitujemo kistom,prstom ili vatom (hipestezijom,anestezija ili hiperestezijom)

Poremećaj osjeta

• Ispituje se laganim ubodom• Poremećaj osjeta boli:hipoalgezija(smanjena)• algoanestezija(potpuno odsutna bolnost)• hiperalgezijom(povećana osjetljivost)• Spontana (centralna)bol oštećenje talamusa• Kauzalgija oštećenje živca s palećom boli

Ispitivanje dubokog osjeta

• Osjet kinestezije(posturalni i kinestetskiosjet)

• Kod malih oštećenja prvo se gubi osjet položaja npr.prstiju,pa tek kasnije osjet kretanja

Motoričke funkcije

Slavica Babić

Motoričke funkcije

• Ovise o pravilnoj usklađenosti više motoričkih sustava:

• 1)gornjeg motoričkog neurona(piramidniput)

• 2)ekstrapiramidnog sustava• 3)Motoričkog sustava malog mozga• 4)neuromišićne spojnice

GMN ili piramidni put

• Odgovoran je za voljnu motoričku aktivnost čovjeka

• Započinje u stanicama motoričke kore u precentralnoj vijuzi

• Dio završava na stanicanma prednjih rogova krelježnične moždine(kortikospinalni trakt)

• Dio motoričkih vlakana(kortikobulbarni ili kortikonuklearni put ) završava u jezgrama moždanog debla


• Filogenetski je stariji od piramidnogsustava

• Neuralna organizacija je vezana za bazalne ganglije= (subkortikalne nakupine jezgara smještenih u bijeloj tvari)

Jezgre bazalnih ganglija

• Glavne jezgre bazalnih ganglija su :*n.caudatus* n.putamen*globus pallidus*substantia nigra*n.ruber*n.subthalamicus


• Ekstrapiramidni sustav tvori istoimene putove koji zajedno s vlaknima kortikospinalnog puta završavaju u prednjim rogovima leđne moždine,od tuda se zajedničkim putem(donji motorički neuron)šire impulsi do mišića.


• Ima ulogu u facilitaciji i inhibiciji motoričkog odgovora

• Kontroli i regulaciji mišićnog tonusa• Modulaciji tijela• Posturalnim refleksima

Ekstrapiramidalni putevi:

• Retikulospinalni put->impulsi iz moždanog debla ;utječe na mišiće udova i poziciju glave

• Rubospinalni put->utječe na fleksore ruku i inhibira ekstenzore

• Taktospinalni put->kontrolira posturalne reflekse• Vestibulospinalni->facilitira spinalne reflekse i

mišićni tonus

Donji motorički neuron

• Izvršna jedinica koja prenosi podražaje pojedinim mišićnim skupinama iz viših struktura

• Čine ga:*alfa i gama motoneuroni*prednji korjenovi*periferni živci


• Motorička aktivnost čovjeka se kombiniranim djelovanjem različitih dijelova motoričkog sustava

• Voljna aktivnost ispituje se pokusima snage mišića inspekcijom u mirovanju,držanju,izgled i ekspresijom mimičnih mišića


• Ispitivanje voljne motoričke aktivnosti• Ispitivanjem mišićnog tonusa• Ispitivanjem refleksne aktivnosti• Pregledom trofike mišića• Ravnoteža i koordinacija u stajanju i

hodanju

Ispitivanje voljne motorike gornjih udova

• Ukriženi test grube motoričke snage• Pozicijsko – supinacijski test• Zasebno ispitivanje motoričke snage

pojedinih mišića• Savladavanje sile teže u teško pokretnih

bolesnika svih dijelova tijela

Refleksi

• Normalan refleksni odgovor znači da je neoštećen osjetni i motorički sustav

• Miotatsko ispitivanje refleksa(udarcem čekića po tetivi) dobivamo uvid u patološka stanja.Radi se na oba ekstremiteta i uspoređujemo reakciju.

• Asimetričan odgovor znači patologiju,ali ne i simetričan pojačan ili oslabljen.

Refleksi

• Miotatski refleksi su oslabljeni ili nestaju:*Bolestima mišića*bolestma donjeg motor.neuron*pojačanje refleksa znači oštećenje gornjeg

motoričkog neurona

Refleksi

• U patološke reflekse ubraja se :• 1)asimetrično pojačanje refleksa –znak

oštećenja kortikospinalnog puta • 2)klonus-znak oštećenja gornjeg

motor.neurona• Kod ispitivanja oštećenja piramidnog puta

znakovi oštećenja na gornjim udovima su znatno manje izraženi

Tonus mišića

• Mišićni tonus –stanje refleksne,nesvjesne,trajne ,djelomične kontrakcije mišića

• Tonus ovisi o stanju mišića,neuromišićnojspojnici,perifernim živcima,alfa i gama moto.neuronima,supraspinalnim vezama

• Motoričke st. prednjih rogova kralj.možd.stalno šalju impulse koji su odgovorni za normalan tonus(vestibulospinalni put)



Spastičnost

• Oštećenjem gornjeg moto.neurona(piramidni put)

• Nastaje gubitkom normalnog inhibicijskog utjecaja moždane kore na moto.st.prednjih rogova leđne moždine

• Jače zahvača antigravitacijskemišiće(fleksore ruku i ekstenzore nogu)

Rigidnost

• Znak je bolesti bazalnih ganglija• Podjednako zahvaća sve skupine mišića

na ekstremitetu

Paratonija

• Znak oštećenja frontalnog režnja• Dolazi do ukočenja mišića pri pokušaju

izvođenja pasivnih kretnji ili pri promjeni položaja.

Trofika mišića

• Ispituje se palpacijom i inspekcijom• Eutrofija=normalan tonus mišića

prilagođen dobi• Hipotrofija• Hipertrofija• Pseudohipertrofija




Obilježja oštećenja gornjeg moto.neurona

• Pareza ili paraliza• Pojačani mišićni refleksi• Oslabljeni trbušni reflaksi• Oslabljeni mišićni tonus• Patološki refleksi• Asocirani pokreti (sinkinezije)


• Usporenost i osiromašenje kretnji(bradikineza)

• Smanjenje izražavanja mimikom(hipomimija)

• Otežano započinjanje i eventualno blokiranje hoda

• Poteškoće u pokretanju s poremećajem održavanja ravnoteže


• Prisutnost nevoljnih pokreta i njihov karakter

• Abnormalno držanje tijela pri kretanju(distonije)

• Hipokinetički sindrom (Parkinson)

Tremor

• Tremor=je oblik hiperkineze;ritmički oscilacijski pokreti

• U procjeni tremora važno je uočiti amlitudu (fini grubi) i frekvenciju tremora

• Akcijski ili kinetički tremor=pojavljuje se u aktivnosti ,nestaje u mirovanju.

*Intencijski tremor pojačava se što se više približava cilju(oštećenje cerebelluma;multiplaskleroza)

Tremor

• Akinetički tremor-nastaje u mirovanju i nestaje pri voljnoj aktivnosti i u snu.(Parkinson)

• Posturalni tremor-u ispruženom i fiksiranom stanju udova;u aktivnosti i mirovanju nestaje

• Psihogeni tremor-prisutan je u mirovanju i aktivnosti;pojačava se stresom

Koreja

• Hiperkineza obilježena nesvrsishodnim,nehotičnim,brzim kretnjama

• Pojačava ju stres• Zahvaća mišiće udova,lica i mišiće

odgovornim za artikulaciju i gutanje

Balizam

• Unilatrelnim nevoljnim eksplozivnim kretnjama obilježenim snažnim zabacivanjem uda

• Kretnje prestaju tek u dubokom snu,jako iscrpljuje bolesnika

• Nastaje oštećenjem subtalamičke jezgre

Mioklonus

• Nagli,kratki,munjeviti pokreti uzrokovani mišićnom kontrakcijom

• Pojavljuje se kod različitih bolesti PŽS i SŽS

Ispitivanje funkcija i oštećenja malog mozga

• Glavna funkcija cerebelluma je ravnoteža i koordinacija

• Ispitivanje koordinacije pokusom:*prst-nos*prst ispitivača-nos bolesnika*peta-koljeno*fenomen odboja*ravnoteža pri hodu i stajanju

Ravnoteža

• Ispitujemo:*pokusom stajanja s priljubljenim stopalima*pokusom hodanja naprijed-nazad*okretanje pri hodu

Oštećenje donjeg motoričkog neurona-periferna kljenut

• Periferni moto.neuron može biti oštećen u gangljskim stanicama,u području prednjeg korjena i pleksusa ili perifernih živaca

• Simtomi su:-pareza mišića-arefleksija-atonija-atrofija

-fascikulacije

Poremećaj hoda

• Spastički hod-kod oštećenja kortikospinalnog puta

• Jednostrano oštećenje-> spastičkahemipareza

• Obostrano oštećenje ->spastičnaparapareza(škarast hod)

• Spastičko-ataksičan hod->multiplaskleroza

Poremećaj hoda


FIZIOTERAPIJA U NEUROLOGIJI

Pregled pacijenta

• Karakteristike fizioterapijskog pregleda:-pregled je individualan-pregled je svakodnevan-pregled je funkcionalan-procjena pacijentova stanja-pregled je orijentiran na kvalitetu

Funkcionalni status sadrži:

-procjenu mišićnog tonusa-procjena reakcija balansa-pokretljivost ekstremiteta-aktivnosti svakodnevnog života-procjena asociranih reakcija-kompenzacijske aktivnost-problemi govora,vida i sluha

Funkcionalni status

• Pruža uvid u stanje motorike pacijenta• Omogućuje rješavanje problema na nivou

fizioterapijskog tima• Omogućuje komunikaciju unutar tima• Evaluira tretman

Tretman pacijenta

• Opće karakteristike:-provodi se individualno-pacijent je aktivan subjekt tretmana-tretman ima edukacijski karakter-holistički pristup-funkcionalne aktivnosti naglašene su u

tretmanu

Neurolško ispitivanje

• Anamneza-sadašnja-dosadašnja-psihosocijalna-individualne osobitosti

bolesnika-ispitivanje stanja moždanih živaca

• Ispitivanje snage mišića• Ispitivanje koordinacije i ravnoteže(pokus prst-nos,pokus hodanja…)Ispitivanje refleksaIspitivanje osjeta

Pokreti

• 1)Voljni pokreti• 2)Automatski pokreti• 3)Automatizirani pokreti ili vještine

Vještine

Što je normalan pokret ?

• Odgovor koji dobivamo kao reakciju neuromuskularnog sustava na podražaje iz okoline ili iz tijela

• Za normalan pokret neophodan je normalan mišićni tonus

• Normalan tonus je uvijet za normalan balans i koordinaciju

Posturalni tonus

• Normalan posturalni tonus važan je za održavanje normalne posture tijela u odnosu na centar gravitacije

• Posturalni tonus je adaptibilan i ovisi o bazi oslonca i udaljenosti centra gravitacije

Posturalne reakcije

• Aktivni pokreti koji osiguravaju normalan odnos glave i trupa,trupa i ekstremiteta , ali i održavanje balansa

Osnove tretmana neurološkog pacijenta

• Cilj:normalan pokret• kako doći do cilja?• Facilitacijom normalne motoričke reakcije

,a inhibicijom nenormalnih oblika pokretanja

Što je balans?

• Automatska posturalna prilagodba mišića protiv sile teže u svrhu održavanja posturei centra gravitacije unutar površine oslonca.

• Čine ga:ekvilibrijske reakcijezaštitne reakcije ,reakcije

uspravljanja

• Ekvilibrijske reakcije:prisutne prije,za vrijeme i nakon izvođenja pokreta

• Recipročna inervacija:uravnotežena aktivnost CNS-a između ekscitacije i inhibicije agonista,antagonista i sinergista

• Reakcije uspravljanja-počinju od rođenja• Zaštitne reakcije štite nas od pada

Normalna posturalna kontrola

• Uvjetuje ju:• *normalni posturalni tonus• *normalna recipročna interakcija• *automatski obrasci pokreta ekvilibrijskih i

zaštitnih reakcija

Inhibicija

• Važna za kontrolu posture i pokreta• Prisutna na svakoj razini SŽS-a• Količina inhibicijske kontrole uvjetuje veću

selektivnost pokreta• Gubitak presinaptičke inhibicije uvjetuje

nastanak spazma

Uloga periferne kontrole

• Fizioterapeut preko periferije utječe na SŽS

• To je moguće zbog neuroplastičnostiSŽS,koju karakterizira tri fenomena:

• *denervacijska supersenzitivnost• *nicanje dendritskih sveza• *otkrivanje latentnih sinapsi

Neuroplastičnost SŽS

• Omogućava reorganizaciju funkcije,adaptaciju na promjene,ulaz informacija i nakon lezije

• Fizioterapeut može preko periferije facilitirati normalan pokret i utjecati na SŽS i nastanak novih sveza i obrazaca pokreta

Facilitacija normalnih pokreta

• Provodimo ih kada osiguramo normalan posturalni tonus,normalan posturalnipoložaj i inhibiramo povišen tonus

• Važno je pacijentu davati što više senzornih informacija preko centralne ključne točke

Facilitacija normalnih pokreta

• Redoslijed pokreta nije određen ,ali se uvijek ide od jednostavnijih ,prema složenijim

• Izbor posturalnog položaja ovisi o samom stanju pacijenta i motoričkom cilju kojeg želimo postići

Cerebrovaskularne bolesti

Cerebrovaskularne bolesti

• Skupina vaskularnih poremećaja koji zahvaćaju moždane ili vratne krvne žile najčešće arterije,a rjeđe vene i venske sinuse

• Najčešće su posljedice moždani udari(MU).

• Svake godine na milijun stanovnika oko 2400 osoba oboli od MU.

Moždani udar

• Definiramo kao akutnu ili subakutnupojavu neuroloških simptoma koja je prouzročena poremećajem arterijske cirkulacije.

• MU razlikujemo po mehanizmu nastanka i po dužini trajanja

Klasifikacija moždanih udara:

• 1)ishemijski(beskrvni)moždani udar-tromboza-embolija

2)hemoragijski(intracerebralno krvarenje)3)Subarahnoidalno krvarenje

Statistika:

• 75%-čine ishemijski moždani udari• 15%-hemoragijski ~//~• 5-10 %-subarahnoidalna krvarenja• Najveća je smrtnost kod

hemoragijskih,iako u konačnici imaju najbolju prognozu

Simptomi:

• Ovise o lokalizaciji i vrsti m. udara• Ukoliko je udar zahvatio prednje prednju ili

srednju karotidnu arteriju javlja se:-hemiplegija ili hemipareza suprotne strane-pareza n. facialisa-gubitak osijeta dodira-afazija

• Ako je m.udar u području vertebralne arterije javlja se:

-mučnina,povraćanje-vrtoglavica-jake zatiljne glavobolje-ataksija-pareza n.facialisa-ispadi u vidnom polju-smetnje gutanja i fonacije-poremećaj svijesti

• Ishemijski m.udar nastaje najčešće noću-s neurološkim ispadima

• Hemoragijski m.udar-nastupa naglo,nakon neke aktivnosti

• Subarahnoidalno krvarenje-nastupa naglo,pračeno jakom glavoboljom i povračanjem.Nema neuroloških ispada.

Dijagnoza:

• Klinička slika• CT• MR• Cerebralna angiografija

Čimbenici rizika

• Arterijska hipertenzija• Razne srčane bolesti• Povišena razina kolesterola i triglicerida• Šečerna bolest• Pušenje• Oralni kontraceptivi• Genetska predispozicija• Povišena tjelesna težina• Psihofizički stres• dob

Rehabilitacija nakon moždanog udara

• 1)rana• 2)kasna• RANA RH:prilikom određivanja treba razmotriti

određene činjenice:-tolerancija na vježbe-motivacija-motorički deficitSenzorički deficit-posturalna kontrola

• U ranoj rehabilitaciji :provodimo pasivne ili potpomognute vježbe.

• Pravilno pozicioniramo zglobove plegićnestrane(posebno vodimo računa o glenohumoralnom zglobu)-sklon subluksaciji

• Provode se govorne vježbe• Kineziterapiju provodimo 4 puta

dnevno(idealno)

2)Kasna rehabilitacija

• Provodi se u rehabilitacijskim centrima• Očekuje se maksimalano sudjelovanje pacijenta• Počinje se s posjedanjem u krevetu i vježbama

za ravnotežu u tom položaju• Provodimo motoričku reedukaciju koja treba

sadržavati neke principe:• -bolesnu stranu tretirati pasivnim i aktivnim

pokretima• -bolesniku smanjiti spazam pravlnim položajem

• -pasivne i aktivne vježbe započeti čim ranije ali i nastaviti kasnije –važan su izvor ekseroceptivnih i proprioceptivnihstimulusa

• Vježbe početi s trupom,proksimalnim i tek kasnije distalnim zglobovima

• Vježbe reakcija uspravljanja,ravnoteže,prenošenja težine rade se usporedno s aktivnim vježbe.

Kasne komplikacije

• Spasticitet• Centalno uzrokovana bol• Sindrom rame-šaka• Bolno rame rješavamo pravilnim

pozicioniranjem ruke još u ranoj reh.,a može se primijeniti:TENS,dijadinamske,IFS…

• -koristimo i ortozu za rame i šaku

• Terapija obuhvaća i učenje transfera čim pacijent postigne ravnotežu

• Hod –pomoću pomagala,u razboju• Jačati ekstenzore kuka,koljena i skočnog

zgloba zahvaćene strane tijela• Ukoliko je potrebna stabilizacija

koljena,može se pomoći koljenskomortozom

Zaključak:

• Moždani udari su svijetu treći razlog smrtnosti.• Svake godine u Hrvatskoj registrira se 35 000 -

40 000 • Potrebne su velike količine novaca za liječenje

svakog oboljelog, stoga je od izuzetne važnosti raditi na prevenciji i edukaciji stanovništva o rizičnim čimbenicima,koji dovode do nastanka bolest.

Rehabilitacija osoba s traumatskom ozljedom glave i

oštećenjem mozgaSlavica Babić

Uzroci:

• Djelovanje vanjske sile u području glave• Promjene svijesti mogu biti privremene ili

trajne• Ishod liječenja i tijek rehabilitacije

procjenjujemo Glasgow Outcome Scale

Ishod liječenja:

• 1)smrt• 2)vegetativno stanje• 3)teška nesposobnost• 4)umjerena sposobnost• 5)dobar oporavak

Ozljede mozga

• Primarne i sekundarne• 1)fokalne ozljede-kontuzije i hematomi

,posljedica ozljede u temporalnom i orbitofrontalnom režnju-subduralni hematomi-česti kod starijih

ljudi,neophodna operacija-kognitivni poremećaji i poremećaj

ponašanja- ozljede frontalnog režnja

Ozljede mozga

• 2)Difuzna aksonalna ozljeda-oštećenja i lezije aksona

-manifestira se 12-24h od ozljede�formiranje aksonalnih kuglica vidljivih u bijeloj tvari i u moždanom deblu

3)Difuzno oštećenje malih krvnih žila�poremećaj cerebralne cirkulacije,odražava se na interkranijalni tlak.

• 4)Hipoksijsko-ishemični poremećaj�dovodi do edema i sekundarnih oštećenja mozga

Mjerenje težine ozljede

• Gleda se dubina i trajanje kome i posttraumatske amnezije(PTA)

• Koristimo:• Barthelov indeks• RancoLos Amigos Scale• GOS• Blago oštećenje mozga�GOS 13-15• Umjereno jako ošt.� GOS 9-12• Teško ošt. mozga� GOS 8 i manje

Rehabilitacija

• Rehabilitacija započinje još u JIL-u• Kod bolesnika u komi provodi se pasivna

gimnastika,lagana masaža.• Primjena statičkih udlaga (npr. gležanj)• Udlage je potrebno obložiti• Provoditi vježbe disanja zbog prevencije

respiratorne insuficijencije

Vegetativno stanje

Vegetativno stanje

• Sinonim:budna koma• Mogu imati otvorene oči,ali ne reagiraju na

vanjske podražaje• Održane su im niže moždane funkcije(rad

srca,tjelesna temperatura…)• Inkontinentne su i ovise 24h o drugoj osobi• Povratak svijesti kod ovih osoba je moguć

i do 12 mj. od ozljede

Stupnjevi oporavka:

• Faze:1)javljaju se primitivni refleksi-plakanje• 2)smije se,prepoznaje osobe• 3)karakterizirana hiperseksualnošću• 4.)poremećaj pamćenja,nadoknađuju

izmišljanjem događajaU ovoj fazi postoji emocionalna labilnost5)Javlja se ekstremna uzbuđenost s besmislenim

pokretima i govorom6.)poremećaj asocijativnog mišljenja,anksioznost i

depresija

Rehabilitacija:

• Odvija se u dvije faze:• 1)dok je pacijent u vegetativnom stanju:-provode se pasivne vježbe-masaža-Električna stimulacija paretičnih mišića2)Nakon dolaska svijesti:-Bobath terapija,radna terapija,komunikacijske

vježbe,psihološki tretmaniU sve je uključen član obitelji

Rehabilitacija

• Stalni članovi tima:neurolog,fizioterapeut,logoped,medicinske sestre,klinički psiholog,radni terapeut,dijetetičar

• Povremeni članovi:neurokirurg,internist,ortoped,ortopedski tehničar,pravnik,svećenik

Sekundarne komplikacije:

• Povišen tonus mišića• Kontrakture i deformiteti• Urinarne infekcije• Opstipacija/proljev• Neuhranjenost• Respiratorne infekcije• Ulkusi• Duboka venska tromboza• Dekubitusi• Poremećaj obiteljske dinamike• Nus pojave lijekova

Zaključak

• S terapijom se započinje odmah nakonstabilizacije vitalnih funkcija

• Provoditi mjere prevencije sekundarnih komplikacija

• Rehabilitacija je naporna,doživotna• Važan faktor u oporavku je obitelj i

zajednica u kojoj bolesnik živi.

REHABILITACIJA OSOBA S SPINALNIM OZLJEDAMA

Spinalna ozljeda

• Spinalna ozljeda ili ozljeda kralježnične moždine je svako oštečenje moždine koje ometa komunikaciju izmedju mozga i tijela

• Rezultira promjenom motornih,senzornih i autonomnih funkcija

• uzrok:traumatskiatraumatski

Posljedica spinalne ozljede

• Tetraplegija –potpuna oduzetost od cervikalnog dijela na niže

• Tetrapareza-djelomična oduzetost od cervikalnog dijela na niže

• Paraplegija-potpuna oduzetost od Th1 na niže

• Parapareza-djelomična oduzetost

Potpuna i nepotpuna oduzetost

• Potpuna oduzetost-nema prolaza signala kroz mjesto ozljede,stoga dolazi do poremećaja kontrole mokrenja i stolice

• Nepotpuna oduzetost-održano je nešto osjeta ili pokreta ispod nivoa ozljede.

-često se mijenja način funkcioniranja mokračnog mjehura i crijeva

Spinalni šok

• To je razdoblje u kojem nema refleksa,pokreta i osjeta ispod razine ozljede

• može trajati od nekoliko sati do nekoliko tjedana

• Ponekad se rade kirurški tretmani radi stabilizacije kralježnice i nakon toga pacijenti nose ortoze

Kako je ASIA podjelila ozljede?

• ASIA-američka udruga za spinalne ozljede• 1)kompletna lezija• 2)nekompletna lezija• 3)očuvana nekomletna motorna funkcija• 4)nekompletna mišična funkcija• 5)komletni povratak motorne i senzorne

funkcije

Prognoze kod spinalnih ozljeda:

• C1-C2-smrtan ishod• C3-C4-tetraplegija• C5- Th1-tetraplegija• Th1-Th2-paraplegija

Komplikacije:

• 1)RESPIRATORNE-što je na višem mjestu ozljeda moždine češći su problemi

-provoditi vježbe disanja-asistirani kašalj-koristiti spirometar-provoditi položajnu drenažu-lupkanje

Prevencija dišnih smetnji

• Vježbama disanja želi se spriječiti pojava upale pluća. Provodimo torakalno i abdominalno disanje ekspiratornog tipa zbog utjecaja na kardiovaskularne djelatnosti.

• Respiratorna fizikalna terapija sastoji se od asistiranja pacijentovim respiratornim mogućnostima. Potrebno je pacijenta naučiti da diše duboko te potpuno širi pluća i iskašljavanje prilikom izdisaja. Ako je donji dio abdomena paraliziran pacijent će morati stabilizirati to područje rukama kako bi se mogao nakašljati. Kod jače onesposobljenih pacijenata fizioterapeut će vršiti stabilizaciju pomažući tako da zrak izađe naglo i sa kašljem.

Prevencija respiratornih smetnji

Položajna drenaža

Kako spriječiti respiratorne probleme?

• Piti puno tekučine• Mjenati često položaj• Koristiti metode asistiranog kašlja• Koristiti spirometar• Vježbe disanja• Koristiti položajnu drenažu• Cijepiti se protiv gripe

2) Dekubitus

Načini pozicioniranja radi prevencije dekubitusa

Bolesnici u kolicima trebaju:

• Uzdigniti se okomito podupirući se rukama u kolicima.

• Naslanjanje na jednu pa na drugu stranu. • Mijenjajući položaj što je moguće češće. • Saginjanje gornjeg dijela tijela do koljena. • Spuštanjem naslona kolica unatrag ili se

poslužiti posebnim naslonom koji će omogućiti da pacijent sijedi sasvim uspravno.

• Povremeno podizanje stražnjicu s kolica.

3) TROMBOZA

• 2)tromboza

3)TROMBOZA

• Tromboza i embolija nastaju zbog slabog protoka krvi,smanjenog mišičnog tonusa i rada

• Spriječavamo:aktivnošćuvježbomodjevanjem prikladne

odjeće i obuće

OSTALE KOMPLIKACIJE:

• 4)VRTOGLAVICA I NESVJESTICA• Vrlo često kod osoba s vratnim ozljedama• 5)HETEROTOPIČNA OSIFIKACIJA(HO)• Najčešća u ramenu i kuku• 6)SPAZMI• 7)GASTROINTESTINALNE SMETNJE• 8)URINARNE INFEKCIJE• 9)BOLNO RAME

ULOGA FIZIOTERAPEUTA

• Procjenjuje stanje• Educira bolesnika o vježbama• Preporuča pomagala• Podučava transfer• Preporuča pomagala za aktivnosti

svakodnevnog života• Provodi se el. stimulacija

VERTIKALIZACIJA

• Vertikalizacija se provodi uz pomoćdvodijelnog ležaja s mogućnošću stupnjevanja od 0-90. U istu svrhu upotrebljavamo oscilatornu dasku, invalidska kolica za stajanje i stajalice.

• Svrha vertikalizacije: povoljan utjecaj na prozračivanje pluća i plućni krvotok, ekspektoraciju, diurezu, defekaciju, sprečavanje osteoporoze te pojačanu facilitaciju nogu.

TRANSFER

• Za bolesnikovu veću samostalnost nužan je preduvjet mogućnost prijelaza s postelje na kolica i obrnuto, s kolica na stolicu, strunjaču, u osobni automobil… U početnom razdoblju bolesnik se uči uz upotrebu daske za transfer i uz pomoćterapeuta. Kako remeni obruč, ruke i trup ojačavaju, tako je i ta tehnika lakša i brža

REHABILITACIJA

• Fizikalne procedure :• -El. stimulacije paretične muskulature,

kvarc-lampe za liječenje dekubitusa TENS za bolna stanja, modulacijske struje -Hidroterapiji ( Hubard, bazen, četverostanična galvanizacija, Hauffeove kupke )

PLIVANJE

• Korištenje bazena pod nadzorom terapeuta. Važno je da se radi strogo individualno sa svakim bolesnikom. Bolesnika se uči: samostalan ulazak i izlazak iz vode ( transfer), savladavanje straha od vode, dovođenje u okomiti položaj u vodi, ispit sigurnosti.

HIPOTERAPIJA

• Dio bolesnika koristi i mogućnost hipoterapije radi smanjenja spazma kod spastičknih paraplegija

ZAKLJUČAK

Nakon provedenog rehabilitacijskog tretmana svakog mladog čovjeka trebalo bi zaposliti,da bude neovisan i aktivan član društva.

Pridržavanje navedenih principa omogućiti će se svakom spinalnom bolesniku dug i kvalitetan život.

NEUROMUSKULARNE BOLESTI

Neuromuskularne bolesti

• Grupa heterogenih bolesti• Kronične i progresivne

bolesti,degenerativnog karaktera• Za većinu ne postoji terapija• Posljedice su-veća ili manja

onesposobljenja,smanjena fizička sposobnost i funkcionalni kapacitet pacijenta

Glavni znak bolesti

• Gubitak mišićne snage• Posljedice-kontrakture zglobova,skraćenje

tetiva,smanjenje opsega pokreta,otežana pokretljivost do nesposobnosti,skolioze,ostećenje funkcije disanja

Klasifikacija neuromuskularnihbolesti

• Bolesti motorne jedinice dijele se u više skupina:

• 1.neuropatije-grupa bolesti živčane stanice• 2.miopatije-bolesti mišićne stanice• 3.poremećaji neuromuskularne spojnice

Neuropatije

• 1)spinalne amniotrofije(SMA):• nasljedne• stečene• 2)periferne polineuropatije• neuropatije s nepoznatim uzrokom• neuropatije sekundarne s poznatim

uzrokom• kompresivne neuropatije

Neuropatije

• SPINALNE MIŠĆNE AMNIOTROFIJE(SMA)• Bolest motorne jedinice • Smanjen tonus mišića,oslabljeni

refleksi,fascikulacije,smanjena pokretljivost • Problemi s disanjem,gutanjem,

žvakanjem,poremećaj u radu srca,deformacije grudnog koša

• Brza progresija –u periodu od 12-18 mj od postavljanja dg. nastupa nepokretnost

Neuropatije

• Kineziterapija mora biti dozirana• Ortoze • Radna terapija• Terapiju prilagođavamo fazi funkcionalnog

stanja u kojem se pacijent nalazi• SMA –ako se razvije ima tri oblika:• 1)djeca se rađaju s SMA• 2)SMA nastupa nakon prve god.• 3)nastupa u kasnijoj životnoj dobi djeteta –

otežano se kreću ali nisu nepokretna

Neuropatije

• POLINEUROPATIJE• Najčešće na distalnim dijelovima(šake ,stopala)• Atrofija

mišića,parestezije,bolovi,deformacije,kontrakture• Th:kineziterapija• elektroterapija(magnet,parafin,krioth.,TENS)• ortoze

Poremećaji neuromuskularnespojnice

• 1)Mijastenija gravis• 2)Eaton-Lambertov sindrom• 3)koligeneričnu paralizu• 4)manjak kolinersteraze

Miopatije

• 1)primarne (nasljedne) miopatije:• Mišićna distrofija• Myotonija• Polymiositis• 2)sekundarne (nenasljedne) miopatije:• Zarazne• Endokrine• Toksične

Dijagnoza

-klinički pregled-procjena elektrofizioloških karakteristika

živaca i mišića-biokemijska analiza mišićnih enzima-biopsija - EKG,RTG

Ciljevi u rehabilitaciji

• Ublažavanje ili spriječavanje smanjenja funkcionalnog kapaciteta

• Zadržavanje neovisnosti u svakodnevnim aktivnostima

• Savjetovanje i poduka pacijenata

Faze rehabilitacije

• Faza samostalnog hoda• Prijelazna faza ili faza otežanog hoda• Faza kretanja u invalidskim kolicima• Rehabilitacija se planira individualno ,na

osnovu procjene

Funkcionalna procjena stanja pacijenta

• 1)gornji udovi:• -bolesnik može raširiti i abducirati ruke u punom

opsegu s dodirom iznad glave• -može podići ruke iznad glave upotrebom

pomoćnih mišića ili skraćenjem poluge ruku• -ne može podići ruke iznad glave,može podići čašu do usta

• -ne može podići ruke do usta,ali može držati olovku u šaci

• -ne može podići ruke ,niti ima funkciju šake


• 2)donji udovi:• -hoda i penje se po stepenicama bez

pomoći• -hoda po stepenicama pomoću rukohvata• -hoda samostalno,ali ne može savladati

stepenice• -hoda samostalno,ne savladava

stepenice,niti podizanje s stolice• -hoda uz pomoć ili pri hodu koristi ortoze


• -hoda uz ortoze,ali treba pomoć pri održavanju ravnoteže

• -može stajati s ortozama,ali treba pomoćpri hodu

• -mora koristiti invalidska kolica• Nepokretan,vezan uz krevet

Kineziterapija NMB

• Mora biti dozirana• Prevelik intenzitet utječe negativno na bolest• Vrste vježbi:• 1)aktivne- s otporom(raniji stadiji bolesti)• -potpomognute• 2)vježbe istezanja-aktivno• -statičko pozicijske vježbe istezanja• -pasivno istezanje• 3)hidroterapija• 4)vježbe disanja• 5)medicinska gimnastika s loptom

Kineziterapija NMB

• Vježbe se provode u svim položajima,prilagođeno stanju bolesnika

• Kod male djece se puno postiže i rehabilitacijskim vježbama kroz igru:

-lopte,vožnja bicikla,igre lovice,ples…

Vježbe istezanja

• 1)statično pozicijsko istezanje-paziti kako će pacijent zauzeti položaj-u početku traje od 5 min,do 15 min-Manji je učinak,ali ugodnije za pacijenta-koristi se u ranom stadiju bolesti2)Aktivno istezanje-dobro stabilizirati tijelo u pravilnom položaju-u početku traje 10-15 sek,oko 5 ponavljanja,kasnije do

1min.,ali manje ponavljanja 2-3 puta

Kineziterapija NMB

• 3)pasivno istezanje-pomaže terapeut ili roditelj-potrebno je voditi računa o pravilnom

položaju pacijenta,ali i asistenta-provoditi svakodnevno,što duže(20 sek -1

min)

Vježbe disanja

• NMB dišu plitko i ubrzano• Skloni su pneumonijama ,nerijetko su one i

uzrok smrti• Procjena plućne funkcije se provodi testovima:-spirometrijom-oksimetrijom-analizom načina disanja-kapnografijom-mjerenjem plinova u kapilarnoj krvi

Edukacija pacijenta o :

-ranom provođenju vježbi dubokog disanja-nepušenju i izbjegavanju takvog prostora-kontroli tjelesne težine-cjepljenju protiv gripe-izbjegavanju antitusika

Ciljevi respiratorne terapije:

• Usporiti smanjenje vitalnog kapaciteta pluća

• -povećati mobilnost prsnog koša• Ojačati muskulaturu-neke vježbe provode se samo u ranom

stadiju,a neke u svim stadijima-Vježbe disanja provoditi svakodnevno više

puta, u svim položajima


• 1)vježbe dubokog udaha• 2)vježbe forsiranog disanja

3)vježbe disanja kombinirane s pokretima ruku

4)vježbe disanja s aparatom-fluterom5)perkusija toraksa6)položajna drenaža


• Medicinska gimnastika s loptom-zanimljiviji djeci

• Početi s vježbama ruku,a kasnije uključiti i noge

• Hidroterapija ima veliku primjenu u rehabilitaciji NMB-uvijek koristimo prsluke za neplivače

Polimiozitis

• Posljedica imunosnih promjena u organizmu• Nastaje nakon 30.g.• KS:proksimalne mišićne skupine mišića

bolovi u paravertebralnoj muskulaturi poremećaj govora,žvakanja i gutanjamiokarditis,slabost interkostalne musk.,respiracijska insuficijencijaedem muskulature,crvenilo kože,bolovi u

mišićima• EMG pokazuje spontanu aktivnost

Miotonije

• Poremećaj koji zbog abnormalnosti sarkoleme nastaje kašnjenje u relaksaciji mišića nakon kontrakcije.

• To uzrokuje kratkotrajnu mišićnu ukočenost

• KS:poteškoće u relaksaciji šake nakon stiska

• Genetski poremećaj• Karakterističan EMG nalaz

Mišićne distrofije

• Mišićne distrofije(MD)• Nasljedne bolesti• Progresivni razvoj mišićne slabosti• Mišićna slabost prisutna je od rođenja ili

nastaje u odraslo doba


• DUCHENNEOVA MIŠIĆNA DISTROFIJA-najčešći oblik MD koji se nasljeđuje

autosomno recesivno-Simptomi:prije 5 godine života s

usporenjem motoričkog razvoja-završava smrtno oko 25 .g.zbog zatajenja

disanja ili srčanih komplikacija-muška djeca-X-kromosom vezano nasljeđe


• Rani simptomi su gegajući hod,hod na prstima,teškoće pri trčanju

• Pojačana lordoza i pojava skolioze• Slabost proksimalnih mišića nogu• Kasnije razvoj pseudohipertrofije u

m.gastrocnemius-u uzrok je nakupljanje masnih stanica

• Pozitivan Gowersov znak=pri pokušaju ustajanja koriste se rukama

• EKG pokazuje abnormalnost• EMG miopatske promjene


• Dg:na osnovu kliničkog pregleda i biopsije• Th:na početku se koriste steroidi• fizikalna terapija• ortoze• operativni zahvati


• BENIGNA MIŠIĆNA DISTROFIJA(Becker)• Započinje između 5.-20.g života• Ima recesivno nasljeđivanje na X

kromosomu• Razlikuje se od Duchennove po brzini

progresije


• POJASNI TIP MIŠIĆNE DISTROFIJE• Obuhvaća oba spola• Počinje između 20.-30.g života• Zahvaća mišiće ramenog pojasa i zdjelice• Progresija bolesti je individualna


• KONGENITALNA MIŠIĆNA DISTROFIJA• Dominira hipotonija muskulature i

neprogresivna mišićna slabost• Ponekad brzo progredira i završava

fatalno• DISTALNA DISTROFIJA• Zahvaća šake i stopala• Progresija je slaba


• FACIOSKAPULOHUMERALNA MIŠIĆNA DISTROFIJA

• Javlja se između 5.-20.g.• Progresija je spora• Simptomi :zahvaćeni mišići lica,ramenog

obruča,kasnije slabost zdjelične muskulature

Faze rehabilitacije

• 1)FAZA SAMOSTALNOG HODA• Kretnje su sporije izvode se s više truda• Teže se ustaju iz sjedećeg položaja,penju

uz stepenice,odižu ruke iznad glave• Mišićna slabost mišića gornjih

ekstremiteta,slabost fleksora i ekstenzoranogu,slabost mišića trupa i zdjelice

• Narušena je postura i koordinacija

1)FAZA SAMOSTALNOG HODA

• Ciljevi:održavanje snage u proksimalnimmišićima ruku i nogu

• Sprječavanje i usporavanje gubitka snage• Održavanje koordinacije i ravnoteže-pacijenti mogu provoditi:Plivanje,vožnja bicikl,borilačke vještine*Paziti na pretjerano zamaranje

1)FAZA SAMOSTALNOG HODA

• U ranoj fazi treba posebno održavati mišiće potkoljenice,fleksore kuka,i spriječiti skraćenje iliotibijalnog ligamenta

• Terapija se sastoji od:• -vježbi jačanja mišića• -vježbi istezanja• -vježbi koordinacije i ravnoteže• -ortopedska pomagala(AFO ortoze)• -ortopedske cipele• -prehrana• -edukacija

2)Prijelazna faza

• Naziva se i faza otežanog hoda• Držanje tijela je najupadljivija promjena u

ovoj fazi• Ustajanje je teško uz oslonac na

natkoljenice• Slabost svih mišića ,a posebno mišića

ramena,zdjelice i natkoljenice• Započinje razvoj kontraktura• Hod je sve teži i sporiji

2)Prijelazna faza

• Ciljevi fizioterapije u ovoj fazi:• 1)vježbe jačanja • 2)spriječiti nastanak kontraktura• 3)respiratorni trening• 4)koristiti ortoze (AFO ,KAFO)• 5)ortopedske cipele• Poticati dijete da hoda• Eventualno invalidska kolica• Prehrana• 6)česti pregledi fizijatra (3-6 mj.)• 7)rano otkrivanje skolioza• 8)edukacija i adaptacija kuće

3)Faza invalidskih kolica

• Slabost svih mišića • Razvoj kontraktura svih zglobova• Problemi s disanjem• Razvoj skolioze• Operativni zahvati-tenotomije i operativni zahvati

deformacije skolioze• Rehabilitacija se sastoji od:• 1)vježbi snage (ciljane)• 2)vježbi disanja• 3)ublažavanju kontraktura• 4)primjena ortoza• 5)edukacija

Ekstrapiramidne bolesti

Ekstrapiramidne bolesti(poremećaj pokreta)

• S.A.K.Wilson početkom prošlog stoljeća dao je naziv motornom sustavu koji sudjeluje u kontroli motoričke aktivnosti( a nije dio kortikospinalnogputa) bazalnih ganglija.

• Obilježavaju ga neuronski krugovi u kojima se prijenos signala obavlja specifičnim neurotransmitorima(npr.dopaminergički,acetilkolinergički i drugi)

• Bolesti ovog sustava mogu se podjeliti na hipokinetičke i hiperkinetičke poremećaji

Patologija bolesti

• Patologija bolesti je vezana za biokemijske promjene unutar bazalnih ganglija

-Parkinsonova bolest-substantia nigra-Koreja-nucleus cudatus i putamen-Distonija –Globus pallidus-Tremor-talamus,nucleus ruber

Morbus Parkinson

• Parkinsonova bolest (PB)-je sporo progresivna degenerativna bolest ekstrapiramidnog sustava starije životne dobi.

• Nazvana je po liječniku Jamesu Parkinsonu koji ju je 1817.nazvao drhtajuča paraliza.

• J.Parkinson opisao je tremor,siromaštvo pokreta,rigidnost mišića i nestabilnost održavanja položaja tijela kod PB.

Kako nastaje PB?

• PB nastaje zbog smanjenog lučenja kemijske supstance dopamina i to u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta(bazalni ganglij).

• U bazalnim ganglijima(supstanca nigra)postoji manjak stanica koje proizvode dopamin,remeti se ravnoteža neurotransmitora dopamina i acetil-kolina.

• Posljedica ovih promjena su nevoljni pokreti.

Morbus Parkinson

• Tko oboljeva od PB?• Nešto češće muškarci,nakon 50-te godine.• 300 pacijenata na 100 000

stanovnika.Polovina bolesnika je starija od 60 g.

• 10% slučajeva bolest započinje prije 40.g. života =IDIOPATSKI PB

• Ukoliko se bolest razvije u djetinjstvu govorimo o JUVENILNOM PB

PODJELA

• Parkinsonizam ili Parkinsonov sindrom odnosi se na primarni,idiopatski i tipični koji obuhvaćaju 95% slučajeva

• 1)Primarni parkinsonizam• *dolazi do gubitka i degeneracije

dopaminergičnih pigmentiranih neurona u substanciji nigri ,a posljedica je smanjena dopaminergička transmisija u neuronskim krugovima bazalnih ganglija

PODJELA

• 2)Sekundarni parkinsonizam je izazvan uzimanjem blokatora dopaminergičnihreceptora i vaskularnim lezijama(infarkti mozga i/ili bazalnih ganglija),hidrocefalus,traume glave,trovanja CO2,droge

• 3)Parkinson plus sindromi (atipični parkinsonizam)=simptomi PB-a + simptomi oštećenja drugih sustava

Klinička slika

• Bolest započinje postupno i podmuklo• Četiri glavna klinička simptoma su:• *tremor u mirovanju(frekvencije 4-6 Hz)• *rigidnost muskulature• *akineza/hipokineza/bradikineza• *oštećenje posturalnih refleksa• Bolesnici imaju poteškoće s započinjanjem i

završavanjem pokreta,ne postoje normalne sukretnje(npr.njihanje ruku pri hodanju)

• Treptanje je rijetko• hipomimija

Klinička slika

• Gestikulacija je oskudna• Govor je monoton,hipofoničan,slabo artikuliran i

tih s karakterističnim monotonom,mucajućom disartrijom

• U kasnijoj fazi bolesti prisutan je fenomen smrzavanja

• Fenomen brojanja novca-najprije zahvaća jednu ruku,pa obje.Najjači je u mirovanju,smanjuje se pri pokretu,a odsutan je u snu.

• Tremor zahvaća šake,ruke,noge,čeljust,jezik,čelo ,vjeđe

Klinička slika

• Tonus mišića je povišen za vrijeme cijelog opsega pokreta.

• Fenomen zupčanika• Otežano ustaju iz sjedećeg položaja,a u kasnijoj fazi

bolesti ta radnja im je onemogućena,prisutno je otežano okretanje u krevetu.

• Položaj tijela je ukočen,savijen i nagnut prema naprijed.Glava je u fleksiji.

• Često padaju.• Hod započinju sitnim koracima uz naginjanje prema

naprijed(anteropulzija),noge vuku po podlozi,nesigurni su u hodu.

Klinička slika

• Koljena su blago flektirana,ruke aducirane u ramenima,flektirane u laktovima i zglobovima prstiju,bez normalnih sukretnji.

• Festinacija –pri hodu iznenada počnu trčati da ne bi pali.• Propulzija –sklonost padanju naprijed• Retropulzija –sklonost padanju natrag• Prisutni su i nemotorički simptomi:• *slabljenje/gubitak osjeta njuha(hiposomnija/asomnija)• *seboreja,opstipacija,hipersalivacija,erektilna disfunkcija

Klinička slika

• Osjetni simptomi uključuju neugodan osjećaj unutarnjeg nemira i neugodnu bolnost u udovima

• Poremećaj spavanja uz prisutne halucinacije• Anksioznost,promjene raspoloženja i kognitivni

poremećaji(uznapredovali stadij).• Demencija u 50% bolesnika• Depresija• Psihotični simptomi –vidne halucinacije posebno

u popodnevnim i večernjim satima.

Klinička slika

• Bolesnici sve teže obavljaju aktivnosti dnevnoga života

• Mikrofagija-pri pisanju prva slova su velika,a ostala mala i jedva vidljiva.

• Refleksi ostaju normalni ,ali se zbog tremora i rigora ponekad teško izazivaju.

• U procjeni stanja PB –a upotrebljava se Hoehnova i Yahrova skala

Hoehnova i Yahrova skala

STADIJ SIMPTOMI0 nema znakova bolesti1 Jednostrana bolest1,5 jednostrana bolest s zahvaćenjem

tjelesne osi2 Obostrana bolest bez oštećenja

ravnoteže2,5 blaga obostrana bolest,s oporavkom

na testu povlačenja– Blaga do umjerena obostrana bolest,

tjelesno neovisan4 Teška onesposobljenost,ali može

stajati i hodati5 Vezan za invalidska kolica ili krevet

Klinička slika

Dijagnoza

• Dijagnoza:na osnovu kliničke slike• Potrebno je potvrditi bar dva simptoma PB• U liječenje oboljelih uključen je cijeli tim stručnjaka• Cilj:osigurati što dulje i kvalitetnije funkcioniranje

oboljelih na radnom mjestu,u obitelji i društvu.• Sveobuhvatnim i multidisciplinarnim pristupom liječenju

bolesnika može im se znatno poboljšati kvaliteta života.• U liječenju se koriste farmakološke,neurokirurške i

neurorehabilitacijske metode.Zopočinje kada simptomi počnu utjecati na kvalitetu bolesnikova života

Program fizioterapije oboljelih od PB

• Program je strogo individualan i terapiju odabiremo prema stupnju hipertonusa,hipokineze i tremora.Provode se pasivne vježbe u smislu “rastezanja” rigidnih mišića.Ako stanje dozvoljava aktivnim vježbama dajemo prednost.

• 1.vježbe disanja-nekoliko puta dnevno• 2.PNF tehnika-za savladavanje otpora hipertonične

muskulature-pogoduje razvoju automatizma-koriste se funkcionalni pokreti vezani uz

bolesnikove funkcionalne aktivnosti


• Jačanje ekstenzora glave,trupa i ekstremiteta• Vježbe za preciznost i koordinaciju• Razvijanje automatskih

pokreta(hod,ustajanje,sjedanje,hranjenje)• Vježbe za mišiće mimike pred ogledalom• Vježbe govora i pisanja• Masaža-opuštanje mišića(vrata,prsti ruku,

aduktori natkoljenice,mišici stopala)• Elektostimulacija• Hidroterapija


• Vježbe u Hubbardkadi,hidromasaža,četverostaničnagalvanizacija.

• Krioterapija,balneoterapija• Motivacija• U tretmanu se izabire najprikladniji početni

položaj i za vrijeme vježbe forsiramo brzinu pokreta koja im nedostaje.

Tretman u ležećem položaju

• Široka baza oslonca-omogućuje smanjenje mišićnog tonusa i i relaksaciju ,jer zahtjeva vrlo malo reakcija balansa

• Mobilizacija ramena i lopatice-preduvjet za facilitaciju selektivnih pokreta ruku preko ramena i šake

• Mobilizacija zdjelice-preduvjet za facilitaciju ekstremiteta preko kuka i stopala

• Facilitacija selektivne inklinacije i reklinacije zdjelice razbija masovnu spastićnu aktivnost trupa.

• Facilitacija okretanja na bok

Tretman u sjedećem položaju

• Funkcionalne aktivnosti gornjih ekstremiteta

• Trening ustajanja i sjedenja

Tretman u stojećem položaju

1.Prijenos težine-razvoj normalnog balansa2.Vježbe hoda-prebacivanje težine s noge

na nogu3.Hod

• Fizioterapijska intervencija:• 1. RANI STUPANJ -savjetuju se vježbe za

preciznost i koordinaciju,vježbe za povećanje opsega pokreta,vježbe izdržljivosti,vježbe istezanja,respiratorne vježbe,vježbe mimićne muskulature,vježbe govora,vježbe pisanja,relaksacija

Srednji stupanj

• Tehnike povećanja pokretljivosti i posturalnesvjesnosti

• Svakodnevne aktivnosti:sjedenje,dizanje,ustajanje iz kreveta,dizanje sa poda,djelovati na kontroli hoda i ravnoteže –da se spriječe padovi,

• Inicijalni iskorak olakšavamo-njihanjem u stranu,stupanjem na mjestu,koračanjem unatrag prije iskoraka naprijed

Bol u bolesnika s PB

• Može biti posljedica same bolesti zbog oštećenje mozga(primarna bol),može biti posljedica dugotrajne ukočenosti mišića,tetiva i zglobova(sekundarna bol).Najčešći bolovi kod bolesnika u vratu i leđima.

• Ovisno o bolnosti primjenjuju se fizikalne procedure:elektroanalgezija,magnetoterapija-niskofrekventane struje,manualna i podvodna masaža,vježbe

• Radna terapija-slikanje,šivanje,modeliranje

• Sugeriraju se i promjene u kući s ciljem olakšanja ASŽ-kuhanje,oblačenje,svlačenje

• Logoped

Anketa života oboljelih od Parkinsonove bolesti

• anketirano 20 pacijenata u dobi od 55-71 godine• Anketirana pokretljivost,briga za sebe,uobićajne

aktivnosti,bol/nelagoda,psihičke promjene• 25% je pokretno• 20% samostalno u ASŽ• 55% nisu u stanju obavljati uobićajne aktivnosti• 50% prisutna bol kod pac.• 55% ima psihičke promjene stalno,50%

povremeno,5% nikad

Distonija

• Radi se o nevoljnim promjenama mišićnog tonusa koje se kreću od hipotonije do spazma

• Označavamo ih po lokalizaciji ;stoga mogu biti fokalne,segmentalne ili generalizirane

• Uzrok je biokemijski poremećaj u bazalnim ganglijima

Distonija

•• Cervikalna distonija ili spazmodički tortikolis• * grč mišića uzrokuje pokretanje vrata u stranu,

naprijed ili natrag• *glava se rotira, naginje u stranu, naprijed ili

natrag• *rame može biti podignuto prema nagnutoj glavi• *može biti prisutan tremor glave• *pokreti mogu biti bolni

Liječenje

• Ovisi o stanju bolesnika i vrsti distonije• Koristi se botulin toksin intramuskularno uz

primjenu fizikalne terapije • U praksi najčešće susrećemo cervikalnu

distoniju• Fokalne distonije su vezane za mišiće lica

i očiju• Segmentalne distonije su najčešće

zahvaćaju gornje ekstremitete i vrat

Liječenje

• Fizikalna terapija kod cervikalnedistonije(najćešča u praksi):

• - vježbe snaženja • -masaža• -TENS• -vježbe istezanja skraćenih mišića• Upotreba Šancovog ovratnika radi

korekcije

Koreja,mioklonus,tik

• Koreja =nehotični brzi pokreti dijela tijela ili cijelog tijela

• Mioklonus =nevoljne ,brze kretnje izazvane aktivnom kontrakcijom mišića.

-mogu biti na dijelu ekstremiteta ili cijelom• Tik =iznenadna brza kretnja koja se

stereotipno ponavlja

Sindrom nemirnih nogu

• Čest je poremećaj pokreta• Bolesnik ima osjećaj da neprestalno treba pokretati noge• Prisutne su parestezije i grčevi u mišićima nogu• Pokretanje nogu smiruje tegobe• Međunarodno društvo za sindrom nemirnih nogu

postavilo je kriterije za postavljanje dijagnoze:• 1)potreba za pokretima nogu praćena je bolnim

senzacijama• 2)nemir• 3)pogoršanje simptoma mirovanjem• 4)simptomi su izraženiji noću

Primjeri vježbi balansa i ravnoteže

• Vježbe na trbuhu• *podizati suprotnu nogu i ruku uz

zadržavanje pokreta ,naizmjenično• *osloniti se na dlanove i podizati gornji dio

tijela do ispruženih laktova• * osloniti se na dlanove i podizati gornji dio

tijela do ispruženih laktova i prenositi težinu s jedne strane na drugu


• Četveronožni položaj• *dijagonalno ispružanje ekstremiteta• *prenositi težinu tijela s jedne strane na

drugu(kružno)• *puzanje prema naprijed i natrag


• Klečeći položaj• *Hodati na koljenima naprijed i natrag• *hodati na koljenima u jednu, pa u drugu stranu• *iskorak s jednom nogom ,pa

drugom(naizmjenično)• *iskorak s jednom nogom,zatim prenositi težinu

na stopalo ,naizmjenično• *iskorak u stojeći položaj


• Položaj na leđima• *lijevom rukom dodirnuti desno rame(i

obrnuto)• *saviti koljena ,jednu nogu abducirati i par

sekundi zadržati taj položaj(i obrnuto)• *ispod nogu staviti valjak,abducirati jednu

nogu i ponovno ju vratiti na valjak(i obrnuto)

• Okrenuti se na bok i bočno se posjesti


• Sjedeći položaj• *dijagonalno odizanje ekstremiteta uz

nagib zdjelice lijevo-desno• *odizanje sva četiri ekstremiteta uz nagib

zdjelice lijevo-desno• *ustati iz sjedećeg položaja uz prijenos

težine naprijed


• Stojeći položaj• *noge su u raskoraku,prenositi težinu s

jedne na drugu uz kontrolu zdjelice• *iskorak prema naprijed uz prijenos težine• *kažiprstom jedne pa druge ruke dodirnuti

nos


• Bolesnici s ekstrapiramidnim bolestima trebali bi provoditi Frenkelove vježbe

• Primjer vježbi u supiniranom položaju• *flektira se kuk i koljeno jedne noge i vraća se u prvobitni položaj• *flektira se kuk i koljeno i abducira se ista noga ,te vraća u početni

položaj• *fleksija kuka i koljena i zaustavi se u određenom položaju na

komandu fizioterapeuta• *fleksija oba ekstremiteta do plovice opsega pokreta ,te abdukcija s

poluflektiranim nogama• *Fleksija jedne noge u kuku i koljenu s petom 5 cm iznad podloge• *fleksija kuka i koljena s petom 5 cm iznad podloge,peta dotiče

suprotnu patelu i polako klizi duž tibije prema nožnom zglobu• *Vježba poput prethodne s razlikom da fizioterapeut kaže kada da

se zaustavi pokret

Frenkelove vježbe

• Vježbe u sjedećem položaju• *vježba se pravilan sjedeći položaj u

trajanju od 2 minute –u stolici s naslonom i stopalima na podlozi –u stolici bez pomoći rukohvata-u stolici bez naslona

• *vježba se ustajanje iz stolice na fiziotrapeutovo brojanje

• *trup se flektira preko natkoljenica

Frenkelove vježbe

• Stojeći položaj• *hod u stranu• *Nacrtana stopala po podu i hodati po

njima• *okretanje na prstima i petama

Savjeti za oboljele:

• 1. Ostavite si dovoljno vremena za svakodnevneaktivnosti jer tako nikada nećete biti u žurbi

• 2. Ukoliko Vam se vježbanje i svakodnevneaktivnosti ponekad čine teškima ili nemate za njihuvijek snage, nemojte biti obeshrabreni.

• 3. Nemojte se stalno povlačiti i uvijek dozvoljavatisvojoj okolini da se brine za Vas. Pokušajte bitisamostalni koliko možete i obavljatisvakodnevne aktivnosti bez obzira na brzinu kojomih obavljate.

Bobath koncept

Osnove Bobath koncepta

• Princip ovog koncepta je holistički pristup,individualni pregled i tretman,edukacija i timski rad.

• Baziran na :-analizi normalnog• -analizi odstupanja od

normalnog• -primjerenom korištenju

tretmana

Povijest koncepta

• Pojavljuje se 40-tih godina ovog stoljeća• Na početku se tretirala samo zdrava

strana tijela,dok se oštećena zbrinjavala pomoću mitela i ortoza

• Noviji Bobath podržava fenomen neuroplastičnosti mozga

• Tehnika se zasniva na inhibiciji i facilitaciji motoričkih reakcija

Inhibicija

• Inhibicija tonusa i spastičnih oblika pokreta,provodi se kroz:

1)Odgovarajući posturalni položaj2)Kroz normalan oblik aktivnog pokreta3)Normalne reakcije balansa4)Korištenje manualnih postupaka

Inhibicija

• Inhibicija hipertonusa i spastičnosti provodi se izoliranim manualnim zahvatima na tetivama i mišićima

Facilitacija

• Označava terapeutski postupak kojim se nastoji poticati pacijenta na izvođenje aktivnih normalnih pokreta

• Za facilitaciju agonističke skupine mišića je inhibicija antagonističkih mišića

• Provodi se preko jedne ili više ključnih točaka

• Nije određen redosljed niti položaj

Ključne točke

• To su dijelovi tijela preko kojih se manipulacijom utječe na tonus muskulature

• Proksimalne točke su:glava• ramena• CKT• zdjelica• Distalne točke su:šake• stopala

Ključne točke(proksimalne)

• CKT-nalazi se u nivou Th-7-8-preko nje se može facilitirati u

anteriorno-posteriornom smjeru i lateralnom smjeru

*GLAVA-prati položaj CKT*ZDJELICA-manipulacija u

anteriornom,posteriornom i lateralnom smjeru.Facilitiramo ustajanje i hod

Ključne točke(proksimalne)

• *-Rameni pojas-facilitacija u smjeru ekstenzije podlaktica,abdukcijenadlaktica,rotacija

• Facilitiramo okretanje,ustajanje i hod

Ključne točke (distalne)

• *Šake –provode se svi funkcionalni pokret• *Stopala-provodi se facilitacija stajanja i

hoda

Posturalni položaji u tretmanu

• 1)LEŽEĆI NA LEĐIMA:• Terapeutski ciljevi:inhibicija hipertonusa• facilitacija selektivnih pokreta• facilitacija reakcija uspravljanja

Facilitacija gornjeg ekstremiteta olakšana je jer je lopatica na bazi i čini se preko šake i ramena.Tad pokret može ići u svim smjerovima

• Facilitacija zdjelice se provodi uz flektiranenoge

• Facilitacija donjih ekstremiteta ima za cilj uspostaviti normalan tonus,radi što boljeg hoda

• Facilitacija uspravljanja (okretanja)provodi se preko ramena i zdjelice

Facilitacija iz ležećeg u sjedeći položaj

• Npr:facilitacija preko šaka i ramenog zgloba zahtjeva vođenje ruku prema internoj rotaciji,što omogućuje fleksiju trupa,zatim uz povećanje vanjske rotacije vodi trup u ekstenziju i uspravljanje

Sjedeći položaj

• U ovom položaju karakteristične su motoričke aktivnosti:

-fleksijski položaj donjih ekstremiteta-ekstenzijska aktivnost trupa-funkcionalne aktivnostiMože se tretirati preko više ključnih točaka

što zahtjeva uigrani rad dva ili više terapeuta

Može se provoditi i na lopti

Stojeći položaj

• Facilitacija ustajanja preko CKT-terapeut potiče svojom rukom na prsima i leđima ,prema fleksiji trupa i prenosi na težinu na stopala.Nakon toga slijedi ekstenzija zdjelice ,trupa i uspravljanje

Facilitacija hodanja

• Terapeut preko CKT vodi trup lateralno i naprijed što dovede do opterećenja jedne noge i ekstenzije pripadajuće strane tijela-što omogućuje fazu njihanja tj. iskorak

• Facilitacija preko zdjelice izvodi se na sličan način

• Za sve aktivnosti pacijentu pružiti sigurnost ,tj.provoditi tretman blizu stola,kreveta,zida.

Rehabilitacija u gerijatriji

Starenjem nastaju:

• Promjene na muskulaturi• Promjene na kostima• Promjene na skeletu• Promjene u hodu• Promjene u psihi čovjeka• Kardiorespiratorne promjene

Starenjem nastaju:

• Promjene na koži• Bolovi• Najčešće bolesti:artroze

osteoporozacerebrovaskularne bolestikardiorespiratorne bolestidijabetes-amputacije

Rehabilitacija

• Kineziterapija je prilagođena stanju bolesnika

• Provodimo :respiratornu terapiju-Kardiovaskularna terapija-Vježbe balansa i ravnoteže-Vježbe jačanja muskulature-Masažu ,drenažu,elektroterapiju ….

Vježbe za urogenitalni trakt

• 1.kontrahirati sfinktere mjehura i crijeva• 2.kontrahirati aduktore natkoljenice• 3.aktivno izvođenje vanjske rotacije

natkoljenice uz max. otpor• 4.izvođenje statičkih i dinamičkih

kontrakcija gluteusa maximusa

• trodimenzionalni pokreti natkoljenice

CILJ rehabilitacije:mora biti dostupan i realističan.

Pravilnom terapijom podiže se kvaliteta života starijih osoba.

Literatura

• Judaš,M.,Kostović,I.:Temelji neuroznanosti.Zagreb:MD;1997

• Grozdek,G.,Maček,Z.:Osnove Bobath koncepcije.Interna skripta

• Briner,V.:Neurologija.Medicinska naklada.Zagreb.2009.

• Zbornici radova HZF-a

Documents

Fizioterapija 3-Fizioterapija u Neurologiji