15
FIZILOGIJA BILJAKA (KONTROLA CVJETANJA) Studenti: Said Mahmutagic Profesor: prof.dr. Hamdija Čivić Haris Džinović

Fizilogija biljaka

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kontrola cvjetanja

Citation preview

Page 1: Fizilogija biljaka

FIZILOGIJA BILJAKA(KONTROLA CVJETANJA)

Studenti: Said Mahmutagic Profesor: prof.dr. Hamdija Čivić

Haris Džinović

Page 2: Fizilogija biljaka

UVOD

Tijekom životnog ciklusa kod biljaka se može razlikovati početna faza vegetativnog rasta i kasnija, reproduktivna faza. U nekih vrsta biljaka, npr. pšenice i suncokreta, taj je prijelaz vrlo oštar, dok u drugih vrsta, npr. graha i paradajza, istovremeno mogu biti prisutni i

vegetativni rast i cvjetanje.

Kod prvog tipa biljaka rast je obično određen, a stablo završava cvijetom, dok se kod drugog tipa biljaka cvjetovi razvijaju na bočnim ograncima, a glavno stablo nastavlja rasti.

Page 3: Fizilogija biljaka

U nekih je vrsta izražena autonomna kontrola cvjetanja, tj. prijelaz prema cvjetanju zbiva se neovisno o okolišnim uvjetima, dok druge vrste zahtijevaju izlaganje tačno određenim okolišnim uvjetima, npr. određenoj duljini dana i/ili temperaturi da bi procvjetale.

No, prijelaz iz vegetativne u reproduktivnu fazu može biti određen i unutrašnjim, genetskim kontrolnim mehanizmima.

Page 4: Fizilogija biljaka

CVIJET

Cvijet ili cvat je reproduktivni organ biljaka cvjetnica (Magnoliophyta). Cvijet sadrži reproduktivne organe biljke, a jedna od funkcija mu je da proizvodi sjeme.

Cvat je skup cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci. Cvatovi mogu biti različite građe. Razlikujemo glavicu (maslačak), klas (pšenica), grozd (vinova loza) itd.

Page 5: Fizilogija biljaka

Nakon oplodnje, dijelovi cvijeta se razvijaju u plod. Kod viših biljaka sjemenke služe za razvoj slijedeće generacije potomaka, kao primarni način razmnožavanja određene biljne vrste.

Cvijet je smješten na cvjetištu, gornjem proširenom dijelu cvjetne stapke

Page 6: Fizilogija biljaka

DIJELOVI CVIJETA

Vanjski dijelovi cvijeta su čaška i vjenčić. Čašku čine lapovi, a vjenčić čine latice. U unutrašnjosti cvijeta nalaze se spolni dijelovi cvijeta. Ženski spolni dio cvijeta je tučak. Građen je od plodnice,vrata i njuške tučka. Donji prošireni dio tučka naziva se plodnica.U njoj se nalazi jedan ili više sjemenih zametaka, a u svakom od njih je ženska polna ćelija. Prašnici su muški dijelovi cvijeta.Svaki prašnik građen je od prašničke niti i prašnice u kojoj su peludna zrnca

Page 7: Fizilogija biljaka

CVJETANJE

Cvjetanje je prvenstveno određeno trajanjem razdoblja tame, pa bi bilo tačnije biljke kratkog dana nazivati biljkama duge noći, a biljke dugog dana biljkama kratke noći.

Minimalno razdoblje tame koje zahtijevaju biljke kratkog dana da bi mogle cvjetati naziva se

kritičnim razdobljem tame.

Page 8: Fizilogija biljaka

U većine biljaka samo listovi moraju biti izloženi fotoperiodičnom efektu, ili samo jedan list, ili barem njegov dio, da bi se javilo cvijetanje.

Zreli listovi koji još nisu počeli stariti su najosjetljiviji na fotoperiod. Općenito odgovor biljaka na fotoperiod ovisi onjihovoj starosti i fazi razvoja.

 

Page 9: Fizilogija biljaka

KONTROLA CVJETANJA

Fotoperiodizam je metabolički odgovor biljaka na dužinu dana, tj. njihov period

osvjetljenja. Period trajanja u kojem su biljke izložene svijetlu u toku 24 sata, zove se fotoperiod. Ovo je najpouzdaniji ekološki signal koji informira biljku o sezoni, i kao takavu mnogih biljnih vrsta igra važnu ulogu u regulaciji trajanja vegetativnog perioda istvaranja cvijeta.Razlikujemo biljke koje su osjetljive na fotoperiod i zahtijevaju specifičan režim

osvjetljenja da bi mogle cvjetati i biljke koje su neutralne na fotoperiod i one cvjetaju bez

obzira na fotoperiod, često nakon određene faze ontogeneze.

Page 10: Fizilogija biljaka

PODJELA BILJAKA U ODNOSU NA FOTOPERIOD

U biljaka koje su osjetljive na fotoperiod razlikujemo vrste čije cvjetanje se potiče izlaganjem uvjetima kratkog dana (biljke kratkog dana, BKD) i vrste čije cvijetanje se potiče izlaganjem uvjetima dugogdana (biljke dugog dana, BDD).

Page 11: Fizilogija biljaka

BILJKE KRATKOG DANA

U biljke kratkog dana ubrajaju se mnoge vrste koje su samonikle u područjima male geografske širine gdje duljina dana nikada ne prelazi 14 sati. One biljke kratkog dana koje rastu u umjerenim područjima cvjetaju u kasno ljeto i jesen kada dani postanu kraći. Primjer biljaka kratkog dana su riža, soja i krizantema. Takve biljke cvjetaju najčešće u kasnu jesen i ranu zimu. 

Page 12: Fizilogija biljaka

BILJKE DUGOG DANA

Tipične biljke dugog dana su samonikle u umjerenom području a cvjetaju ljeti kada su dani dugi (mnoge trave i žitarice, špinat, djetelina i dr.).

Page 13: Fizilogija biljaka

DULJINA DANA

Duljina dana je dvosmislen signal jer biljka ne razlikuje proljeće od jeseni. Jedan od načina izbjegavanja te dvosmislenosti jest dodatni zahtjev za određenom temperaturom. Npr. u jagode koja je biljka kratkog dana, cvjetovi se zameću u jesen ali se ne razvijaju do proljeća kada poraste temperatura.

 Neke biljke zahtijevaju izlaganje hladnoći da bi mogle procvjetati. Proces u kojem se cvjetanje stimulira izlaganjem hladnoći naziva se vernalizacijom. Zahtjev za vernalizacijom često je povezan sa zahtjevom za određenim fotoperiodom

Page 14: Fizilogija biljaka

MONOKARPNE I POLIKARPNE BILJKE

Biljke koje cvjetaju samo jednom u životu označavaju se kao monokarpne, a one koje cvjetaju više puta kao polikarpne biljke.

Višegodišnje biljke imaju podjeljen životni ciklus na dva dijela. U prvom mladalačkom odnosno juvenilnom prediodu one nisu sposobne da cvjetaju. Juvenilni period može trajati više godina, kod drvenastih voćaka nekoliko godina, breze 10-12, lipe 20-25, bukve 60-70, hrast čak 80-100 godina.

Sticanjem sposobnosti cvjetanjem biljka prelazi u adultnu fazu života, pri čemu se cvjetanje ponavlja svake godine. Biljke u juvenilnom i adultnom stupnju se mogu znatno razlikovati čak i morfološkim karakteristikama kao što je slučaj kod bršljena.

Page 15: Fizilogija biljaka

JEDNOGODIŠNJE, DVOGODIŠNJE I VIŠEGODIŠNJE BILJKE

Postoje višegodišnje biljke koje duži niz godina provedu u juvenilnom stadijumu, a onda nakon cvjetanja odumiru.

Biljke jednogodišnjeg trajanja čitav životni ciklus obavljaju u istoj sezoni u kojoj se i razvijaju iz sjemena. Kod njih postoji jasan signal prelazka u reproduktivnu fazu koji se izgleda podudara sa signalom ubrzanog starenja jer dovodi do smrti indvidualne jedinke.

Dvogodišnje biljke prvu godinu provedu u razvoju vegetativnih organa, a tek u drugoj godini cvjetaju. Odgađanjem cvjetanja vještački se može produžiti život ovih biljaka.

Posotoje i prelazne forme višegodišnjih biljaka kod kojih ne odumire čitava biljka, a period između sezona preživljava neki njen dio: korijen, rizomi, tuber i sl.