fizika -nastavnički smjer

~ 1 ~

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET SARAJEVO ODSJEK ZA FIZIKU

NASTAVNI PLAN

PRVI CIKLUS STUDIJA

FIZIKA -NASTAVNIČKI SMJER

4 GODINE (8 SEMESTARA) 240 (E) CTS BODOVA

ZVANJE

BACHELOR FIZIKE

NASTAVNIČKI SMJER (ČETVEROGODIŠNJI STUDIJ)

~ 2 ~

FIZIKA-NASTAVNIČKI SMJER ČETVEROGODIŠNJI STUDIJ

PRVA I DRUGA GODINA

PREDMETI

SEMESTRI

I II III IV BROJ (E)CTS

BODOVA P+V P + V P+V P + V Mehanika 3+3 7 Fizikalna mjerenja I 3+2 6 Linearna algebra za fizičare 3+3 7 Matematička analiza za fizičare I 3+3 7 Uvod u računare za fizičare I 0+3 3 Ukupno sati/ECTS bodova 26 30 Termodinamika i molekularna fizika 3+2 6 Fizikalna mjerenja II 2+2 5 Matematička analiza za fizičare II 3+4 8 Fizikalni praktikum I 0+3 3 Opšta hemija/Opća kemija za fizičare 2+1 4 Uvod u računare za fizičare II 0+4 4 Ukupno sati/ECTS bodova 26 30 Elektromagnetizam 3+2 6 Klasična mehanika I 3+3 7 Matematičke metode fizike I 4+4 10 Fizikalni praktikum II 0+2 3 Fizikalni praktikum III 0+3 4 Ukupno sati/ECTS bodova 24 30 Optika 3+2 6 Atomska fizika 2+2 5 Klasična mehanika II (N) 3+2 6 Matematičke metode fizike II (N) 3+3 7 Fizikalni praktikum IV 0+2 2 Psihologija 2+1 4 Ukupno sati/ECTS bodova 25 30

P-predavanja, V-vježbe

~ 3 ~

FIZIKA-NASTAVNIČKI SMJER ČETVEROGODIŠNJI STUDIJ TREĆA I ČETVRTA GODINA

PREDMETI SEMESTRI

V VI VII VIII BROJ (E)CTS

BODOVA P+V P + V P+V P + V Uvod u nuklearnu fiziku 2+1 4 Teorija elektromagnetnog polja 2+2 5 Kvantna mehanika I 3+2 6 Fizikalni praktikum V 0+2 2 Metodika nastave fizike I 4+2 6 Praktikum metodike nastave fizike I 0+3 3 Pedagogija 2+1 4 Ukupno sati/ECTS bodova 26 30 Specijalna teorija relativnosti 2+2 5 Kvantna mehanika II 3+2 6 Statistička fizika 3+2 6 Fizika čvrstog stanja I 2+1 4 Metodika nastave fizike II 4+2 6 Praktikum metodike nastave fizike II 0+3 3 Didaktika 2+1 4 Ukupno sati/ECTS bodova 29 34 Fizika čvrstog stanja II 2+1 4 Kompjutaciona fizika I 2+2 5 Eksperimentalne metode u modernoj fizici

2+0 2

Elektronika I 2+2 5 Historija fizike 2+0 2 Viši fizikalni praktikum I 0+3 3 Praktikum metodike nastave fizike III 0+3 3 Nastavna praksa iz fizike I 2+3 6 Ukupno sati/ECTS bodova 26 30 Kompjutaciona fizika II 2+2 5 Elektronika II 2+2 5 Viši fizikalni praktikum II 0+3 3 Razvoj moderne teorijske fizike 2+0 2 Praktikum metodike nastave fizike IV 0+3 3 Nastavna praksa iz fizike II 2+3 6 Diplomski rad 6 Ukupno sati/ECTS bodova 21 30

P-predavanja, V-vježbe

~ 4 ~

I GODINA

(I i II semestar)

~ 5 ~

Šifra predmeta PHY101 Fakultet PMF Sarajevo

MEHANIKA

NASTAVNI PROGRAM A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Prvi (I) Naziv predmeta MehanikaTip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 7 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 120 45 45 15 15 Samostalni rad (sati) 45 Obavezni prethodno položeni predmeti

Predmet relevantan za predmete

Za sve dalje predmete

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac predmeta - Ostali nastavnici - Asistenti B. CILJEVI PREDMETA

Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno uvede u svijet fizike kroz predavanja, računske i laboratorijske vježbe. Uvode se osnovni pojmovi kao što su brzina, ubrzanje, sila, itd. preko diferencijalnog aparata. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovladavanje mehanikom i osnovnim zakonima, omogućava studentima dalje uspješno savladavanje studija. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da prate dalja predavanja. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Uvod

Fizikalne veličine. Sistem jedinica. KINEMATIKA Općenito o mehaničkom kretanju.Vektori. Položaj tijela u prostoru – sistem referencije. Pojam

Predavanja 3

3

~ 6 ~

materijalne tačke (čestice). Računske vježbe: Vektori

2

2. KINEMATIKA (NASTAVAK) Matematički uvod: izvod i diferencijal funkcije. Vektor pomaka i brzina čestice. Ubrzanje čestice. Kružno kretanje. Ugaona brzina. Ugaono ubrzanje. Tangencijalna i radijalna komponenta ubrzanja. Računske vježbe:

Predavanja 3

2

3

3. DINAMIKA MATERIJALNE TAČKE I TRANSLACIONOG KRETANJA ČVRSTOG TIJELA Inercija, masa i impuls. Njutnovi zakoni mehanike. Kretanje pod dejstvom konstantne sile. Zakon sačuvanja impulsa. Kretanje centra masa. Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

4. Mehanički princip relativnosti. Kretanje u neinercijalnim koordinatnim sistemima. Granice primjenjivosti klasičnog opisa kretanja.

Predavanja 3

2

3

5. MEHANIČKA ENERGIJA I RAD Energija, rad i snaga. Kinetička energija. Konzervativne i nekonzervativne sile. Potencijalna energija. Zakon sačuvanja mehaničke energije. Sudari. Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

6. GRAVITACIJA 1 Keplerovi zakoni. Njutnov zakon gravitacije. Gravitaciono polje. Gravitaciono polje Zemlje. Sila teže. Kretanje u gravitacionom polju. Gravitaciona potencijalna energija. Kosmičke brzine. Prvi test - program

Predavanja 3

2

3

7. GRAVITACIJA 2 Kretanje u gravitacionom polju. Gravitaciona potencijalna energija. Kosmičke brzine.

3

2

3

8. DINAMIKA OBRTNOG KRETANJA ČVRSTOG TIJELA Osnovni zakon dinamike obrtnog kretanja. Rotacija oko nepokretne ose. Zakon sačuvanja momenta impulsa. Rad, snaga i energija rotacije. Uslovi ravnoteže čvrstog tijela. Kretanje žiroskopa. Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

9. DEFORMACIJE ČVRSTOG TIJELA Istezanje i sabijanje. Smicanje. Savijanje. Uvrtanje. Energija elastične deformacije. Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

10. OSCILACIJE Harmonijsko oscilatorno kretanje. Energija

Predavanja 3

3

~ 7 ~

harmonijskog oscilovanja. Računske vježbe

2

11. OSCILACIJE (NASTAVAK) Prigušene oscilacije. Prinudne oscilacije. Rezonancija. Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

12. TALASI 1 Postanak i vrste talasa u elastičnoj sredini. Brzina prostiranja elastičnih talasa. Energija elastičnog talasa. Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

13. TALASI 2 Dopplerov efekat. Difrakcija talasa. Interferencija talasa. Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

14. TALASI 3 Zvučni talasi. Računske vježbe

Predavanja 3

2

6

15. MEHANIKA FLUIDA Statika tečnosti i gasova. Kretanje fluida. Bernulijeva jednačina. Sile unutrašnjeg trenja u fluidima. Poazejev zakon. Čvrsto tijelo u struji fluida. Računske vježbe Drugi test

Predavanja 3

2

3

16. Završni ispit 2 3 F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE

Provjera znanja - kriteriji Ocjenjivanje

Kriterij Maksimalan broj bodova

Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Domaće zadaće 10 5 95-100 10 A Prvi parcijalni ispit 25 13 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 25 13 75-84 8 C Završni ispit 40 24 65-74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA

1. F. W. Sears: Mehanika, talasno kretanje, toplota, Naučna knjiga, Beograd 1961. 2. V. Saveljev: Kurs opšte fizike, ETF, Sarajevo 1968. 3. F. E. Friš, A. V. Timorjeva: Opšta fizika I, Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd, 1969 4. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb 1974.

~ 8 ~


FIZIKALNA MJERENJA I

NASTAVNI PROGRAM 1. OPĆI PODACI Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Nastavnički, opći Semestar Prvi (I) Naziv modula Fizikalna mjerenja I Tip modula Obavezni Broj (E) CTS bodova 6

Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 105 45 30 / 30

Samostalni rad (sati) 45 Obavezni prethodno položeni moduli

/

Modul relevantan za module

Opće fizike, Fizikalni praktikumi

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac modula Dr Suada Sulejmanović, docent - Ostali nastavnici - Asistenti Mr Maja Đekić, viši asistent, novoprimljeni asistent B. CILJEVI MODULA Sastavni i neodvojivi dio svih fizikalnih istraživanja je eksperiment. Cilj predmeta je da se studentima približe različite eksperimentalne tehnike i metode mjerenja fizikalnih veličina, kao i da se omogući da razviju sposobnosti za vještine izvođenja eksperimenta, prikupljanje podataka i savladavanje različitih numeričkih problema, koji su povezani sa mjerenjima i ispitivanjima ovih veličina. C. SPECIFIČNI ZADACI MODULA Specifični zadaci predmeta su: -Usvajanje osnovnih znanja i vještina neophodnih za izvođenje eksperimenata iz različitih oblasti fizike -Upoznavanje sa različitim metodama i tehnikama mjerenja -Ovladavanje računom grešaka dobivenih pri mjerenju -Ovladavanje procjenom grešaka pri datim mjerenjima -Ovladavanje specifičnim numeričkim proračunima različitih elemenata u eksperimentima D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Nakon odslušanog predmeta student bi trebalo da - razumije eksperimentalne tehnike za ispitivanje fizikalnih veličina u oblasti mehanike, nauke o

toploti, vakuumske tehnike - da zna osnovne elemente vakuumske tehnike, kao i mogućnosti njihove primjene - da može samostalno da procijeni, kao i da izvrši neophodne proračune u planiranju eksperimenta, kao i da pravilno obradi dobivene podatke u toku mjerenja.

E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA

~ 9 ~

Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni

metod Sati rada

Kontakt Samostalno

1. Opšti dio. Značaj mjerenja u fizici. Mjerenja i greške. Internacionalni sistem jedinica-definicije osnovnih jedinica. Sistematizacija grešaka.

Predavanja Vježbe Konsultacije

7 2

2. Srednja vrijednost mjerene veličine. Greške kod direktnih mjerenja. Greške kod indirektnih mjerenja.


7 3

3. Normalna raspodjela. Obrada rezultata mjerenja na osnovu normalne raspodjele slučajnih grešaka.


7 3

4. Grafičko prikazivanje rezultata mjerenja. Metoda najmanjih kvadrata


7 2

5. Mjerenja u mehanici. Mjerenje mase. Cavendishov ogled za određivanje gravitacione konstante.


7 3

6. Metode za mjerenje ubrzanja Zemljine teže. Ispitivanje elastičnih osobina materijala.


7 3

7. Određivanje Youngovog modula elastičnosti: a) metoda štapa učvršćenog na jednom i b) na dva kraja. I parcijalni ispit


7 3

8. Određivanje Youngovog modula metodom vibracija. Tenzometri. Metode za određivanje modula torzije


7 3

9. Metode za određivanje modula torzije. Metode za određivanje momenta inercije.


7 3

10. Metode za određivanje momenta inercije. Mjerenje temperature. Formiranje temperaturne skale. Vrste termometara.


7 3

11. Termoelementi. Termostati. Metoda za određivanje termičkog koeficijenta širenja tečnosti.


7 3

12. Metode za ispitivanje karakteristika fluida. II parcijalni ispit


7 3

13. Osnove vakuumske tehnike. Elementi vakuumskog sistema. Dobivanje vakuuma. Tipovi vakuumskih pumpi. Mehaničke pumpe. Difuzione pumpe. Turbomolekularne pumpe. Kriogene pumpe.


7 3

14. Mjerenje vakuuma.Vakuummetri. Mc Leodov vakuummetar. Piranijev vakuummetar. Vakuummetri sa toplom katodom. Jonizacioni vakuummetri.


7 3

15. Osnovna jednačina vakuumske tehnike. Ispitivanje vakuumskih sistema. Mjerenje brzine rada vakuumskih pumpi. Metode za ispitivanje nezaptivenih mjesta u sistemu


7 3

16. Završni ispit* Pismeni / 2

~ 10 ~

*Završni ispit traje 90 minuta. F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Aktivnosti (zadaće, vježbe) 10 5,5 95 - 100 10 A Prvi parcijalni ispit 30 16,5 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 30 16,5 75-84 8 C Završni ispit 30 16,5 65 – 74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA

1. T. Čajkovski, D. Čajkovski: Fizikalna mjerenja, I i II, skripta 2. V. Vučic: Mjerenja u fizici, Naučna knjiga, Beograd, 2003.g. 3. S. Marić, Fizika, Svjetlost, Sarajevo, 2003. g. 4. A. Saveljev, Fizika I i II 5. W. F. Sears: Mehanika, talasno kretanje i toplota 6. F.W.Sears: Elektricitet i magnetizam, Naučna knjiga, Beograd, 1963. 7. G. Dimić, M. Mitrinović: Metrologija u fizici, Građevinska knjiga Beograd 1990.g

~ 11 ~

Šifra predmeta POT171 Fakultet PMF Sarajevo

LINEARNA ALGEBRA ZA FIZIČARE

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Prvi (I) Naziv predmeta Linearna algebra za fizilčare Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 7 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 120 45 45 15 15 Samostalni rad (sati) 60 Obavezni prethodno položeni predmeti


Sve dalje predmete


Cilj i zadatak predmeta je da studenti ovladaju vektorskim računom. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Primjena vektorskog računa u fizikalnim problemima. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA


Kontakt Samostalno 1. Vektori u dvo i trodimenzionalnom prostoru. Predavanja

Vježbe 3 3

3

2. Skalarni produkt vektora i primjena

Predavanja

Vježbe

3 3

3

3. Vektorski product i primjena. Mješoviti produkt i primjena

Predavanja

Vježbe

3 3

3

4. Ravni i prave u trodimenzionalnom prostoru. Predavanja Vježbe

3 3

3

5. Sistemi linearnih jednačina, kriteriji za Predavanja 3 3

~ 12 ~

egzistenciju u jedinstvenost.

Vježbe

3

6. Matrice, operacije sa matricama. Elementarne matrice, matrične jednačine. Simetrične matrice, inverzna matrica.

Predavanja Vježbe

3 3

3

7. Predavanja vježbe

3 3

3

8. Determinante

Predavanja Vježbe

3 3

3

9. Predavanja Vježbe

3 3

3

10. Euklidski vektorski prostor Rn Predavanja Vježbe

3 3

11. Linearne transformacije

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3

13. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori.

Predavanja Vježbe

3 3

3

14. Kvadratne forme. Krive drugog reda.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3

F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE

Provjera znanja – kriteriji Ocjenjivanje


Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 5 4 95 – 100 10 A Domaće zadaće 15 10 85-94 9 B Prvi test 15 8 75-84 8 C Drugi test 15 8 65-74 7 D Završni ispit 50 25 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA

1. Zabilješke sa predavanja. 2. Howard Anton, Chris Rorres, Elementary linear algebra. 3. Svetozar Kurepa, Uvod u linearnu algebru

~ 13 ~


MATEMATIČKA ANALIZA ZA FIZIČARE I


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Prvi (I) Naziv predmeta Matematička analiza za fizičare I Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 7 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 150 45 45 15 15 Samostalni rad (sati) 60 Obavezni prethodno položeni predmeti


Sve dalje predmete


Cilj i zadatak predmeta je da studenti ovladaju diferencijalnim računom C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Primjene u fizikalnim problemima. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA


Kontakt Samostalno 1.

Aksiomi skupa realnih brojeva. Skup prirodnih brojeva. Princip matematičke indukcije. Skup racionalnih brojeva. Iracionalni brojevi. Intervali. Brojna osa. Stav o nizu zatvorenih umetnutih razmaka. Stav o otvorenom pokrivaču. Stav o tački gomilanja.

Predavanja Vježbe

3 3

3

~ 14 ~

2.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3

4. Nizovi brojeva. Granična vrijednost niza. Operacije s graničnim vrijednostima. Monotoni nizovi. Broj e.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3

6. Redovi brojeva. Suma reda. Redovi s nenegativnim članovima. Kriteriji za konvergenciju.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3

8. Realne funkcije jedne promjenljive. Granične vrijednosti funkcija. Neprekidne funkcije. Elementarne funkcije.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3

10. Pojam izvoda i diferencijala. Osnovna pravila diferenciranja. Diferencijal višeg reda. Osnovne teoreme diferencijalnog računa. L’Hospitalovo pravilo. Tajlorova formula.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3


3 3

3

13. Ispitivanje funkcija metodama diferencijalnog računa.

Predavanja Vježbe

3 3

3

14 Predavanja Vježbe

3 3

3

15. Primjene diferencijalnog računa u fizici.

Predavanja Vježbe

3 3

3

~ 15 ~




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 5 4 95 – 100 10 A Domaće zadaće 15 10 85-94 9 B Prvi test 15 8 75-84 8 C Drugi test 15 8 65-74 7 D Završni ispit 50 25 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA

1. Zabilješke sa predavanja 2. V.A.Zorich, Mathematical analzsis I

~ 16 ~

Šifra predmeta PCS135 Fakultet PMF Sarajevo

UVOD U RAČUNARE ZA FIZIČARE I


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Prvi (I) Naziv predmeta UVOD U RAČUNARE ZA FIZIČARE Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 3 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 75 0 45 10 Samostalni rad (sati)/semestar 20 Obavezni prethodno položeni predmeti


Sve dalje predmete


Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno uvede u praktično korištenje računara, kroz savladavanje osnovnih programa. . C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovladavanje osnovnim neophodnim programima, koji se koriste u nastavi fizike. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da su u stanju da koriste navedene programe. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Uvodne teme: Osnovne karakteristike hardvera i

softvera , operativni sistem predavanja i demonstracija

3

2

2. Uvodne teme: Internet i elektronska pošta predavanja i demonstracija

3

2

3. MS Windows –operativni sistem, sadržaj MS Office

interaktivni rad 3

2

4. MS Word (kreiranje dokumenta i korištenje alata, formatiranje, rad sa tekstom , štampanje)

interaktivni rad 3

2

5. MS Word ( Rad sa tabelama i grafikonima, crtanje)

interaktivni rad 3

2

~ 17 ~

6. MS Excell (Karakteristike kreiranje dokumenta i korištenje alata , štampanje)

interaktivni rad 3

2

7. MS Excell (rad sa podacima: unošenje, selektiranje, kopiranje, sortiranje, liste, formatiranje podataka)

interaktivni rad 3

2

8. MS Excell (crtanje grafikona) interaktivni rad 3

2

9. Prvi parcijalni ispit Test 3 2 10. MS Excell (funkcije u ekselu, automatske

operacije)

interaktivni rad 3

2

11. MS Power Point (kreiranje dokumenta i korištenje alata, štampanje)

interaktivni rad 3

2

12. MS Power Point (grafici, tabele, slike, multimedija, animacije)

interaktivni rad 3

2

13. MS Access ((kreiranje tabela, ključevi, indeksi, filteri, upiti, izvještaj, veza sa određenim programom kao na primjer sa C+, C#)

interaktivni rad 3

2

14. Prezentacija najboljih zadaća interaktivni rad 3

2

15. Drugi parcijalni ispit Test 3

2




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Domaće zadaće 95 - 100 10 A Prvi parcijalni ispit 50 27,5 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 50 27,5 75-84 8 C 65 – 74 7 D Završni ispit* 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX * Na završnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita. G. LITERATURA Osnovna literatura:

1. Microsoft Windows, Microsoft Office

~ 18 ~


TERMODINAMIKA I MOLEKULARNA FIZIKA


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Drugi (II) Naziv predmeta TERMODINAMIKA I MOLEKULARNA FIZIKA Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 6 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 105 45 30 15 15 Samostalni rad (sati) semestar 45 Obavezni prethodno položeni predmeti

-


Za sve dalje predmete


Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno uvede u osnove izučavanja toplotnih pojava kroz predavanja, računske i laboratorijske vježbe (laboratorijske vježbe se izvode u sklopu Fizikalnog praktikuma I) C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovladavanje zakonima termodinamike omogućava studentima dalje uspješno savladavanje studija. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Da studenti savladaju osnovne zakone termodinamike i molekularne fizike i da mogu pratiti druge predmete koji su povezani sa ovim predmetom. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Uvod. O atomima i molekulama. Termodinamički

sistem i termodinamički parametri. Intenzivne i ekstenzivne veličine. Temperatura. Idealni gas: jednačina stanja. Avogadrov zakon. Daltonov zakon parcijalnih pritisaka. Izo-procesi.

Računske vježbe. Izoprocesi

Predavanja 3

2

3

2. Temperaturna skala na osnovu Klapejron-Mendeljejeve jednačine- Kelvinova skala.

Predavanja 3

3

~ 19 ~

Unutrašnja energija sistema; toplota; rad. Računske vježbe

2

3. Prvi princip termodinamike. Toplotni kapacitet i specifična toplota idealnog gasa. Adijabatski proces u idealnom gasu. Politropski proces. Rad gasa pri različitim procesima.

Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

4. Drugi zakon termodinamike. O termodinamičkim procesima. Toplotna mašina. Mašina za hlađenje. Karnoov ciklus. Karnoova teorema. Ciklusi realnih toplotnih mašina.

Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

5. Termodinamička temperaturna skala. Teorema Klauziusa. Entropija. Teorema Nernsta. Promjena entropije idealnog gasa kod reverzibilnog procesa.

Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

6. Statistički karakter drugog principa termodinamike. Entropija i vjerovatnoća. Entropija i informacije.

Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

7. Termodinamički potencijali. Termodinamički koeficijenti. Prvi test

Predavanja 3

2

3

8. Diferencijalni odnosi termodinamike. Maksvelove relacije

3 2

3

9. Osnovni pojmovi molekularne fizike. Pojmovi molekularne fizike i statističkog metoda. Pojam o statističkoj vjerovatnoći. Srednje vrijednosti promjenjive veličine. Jednačina molekularno-kinetičke teorije za pritisak idealnog gasa. Stepeni slobode kretanja mehaničkog sistema. Apsolutna temperatura sa gledišta molekularno-kinetičke teorije.

Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

10. Raspodjela energije po stepenima slobode kretanja molekula idealnog gasa. Specifična toplota idealnog gasa na osnovu molekularno-kinetičke teorije. Raspodjela molekula gasa po brzinama. Maksvelova raspodjela.

Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

11. Eksperimentalna provjera Maksvelove raspodjele brzina. Raspodjela molekula idealnog gasa u homogenom gravitacionom polju. Braunovo kretanje. Eksperimenti Perena – određivanje Avogadrovog broja.

Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

12. Transportne pojave u gasovima. Viskoznost gasova. Toplotna provodljivost gasova. Difuzija

Predavanja 3

3

~ 20 ~

gasova.

Računske vježbe

2

13. Realni gasovi: molekularne sile. Van der Valsova jednačina. Druge jednačine stanja. Unutrašnja energija i entropija van der Valsovog gasa. Džulov eksperiment. Džul-Tomsonov efekat.

Predavanja 3

2

3

14. Termičko širenje čvrstih tijela. Termodinamika šipke. Provođenje toplote. Specifična toplota čvrstih tijela.

Računske vježbe

Predavanja 3

2

3

15. Fazni prelazi. Isparavanje i kondenzacija. Topljenje i kristalizacija. promjena entropije pri faznom prelazu. Klauzius-Klapejronova jednačina. Dijagrami stanja.

Drugi test

Predavanja 3

2

3

16. Završni ispit

2




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Domaće zadaće 10 5 95-100 10 A Prvi parcijalni ispit 25 12 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 25 12 75-84 8 C Prezentacija ili mali projekat 10 5 65-74 7 D Završni ispit 30 17 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA

1. E. Hadžiselimović, Osnove termodinamike i molekularne fizike, bosniaARS, Tuzla, 2005. 2. F. W. Sears: Uvod u termodinamiku, kinetičku teoriju gasova i statističku mehaniku, Vuk Karadžić,

Beograd 1969. 3. V. Saveljev, Kurs opšte fizike, ETF, Sarajevo 1968. 4. F. E. Friš, A. V. Timorjeva, Opšta fizika I, Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd, 1969 5. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb 1974.

~ 21 ~


FIZIKALNA MJERENJA II

NASTAVNI PROGRAM 8. OPĆI PODACI Fakultet Prirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjek Odsjek za fiziku Smjer Nastavnički, općiSemestar Drugi (II) Naziv modula Fizikalna mjerenja II Tip modula Obavezni Broj (E) CTS bodova 5

Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 75 30 15 / 30

Samostalni rad (sati) 50 Obavezni prethodno položeni moduli

Fizikalna mjerenja I

Modul relevantan za module

Opće fizike, Fizikalni praktikumi

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac modula Dr Suada Sulejmanović, docent - Ostali nastavnici - Asistenti Mr Maja Đekić, viši asistent B. CILJEVI MODULA Sastavni i neodvojivi dio svih fizikalnih istraživanja je eksperiment. Cilj predmeta je da se studentima približe različite eksperimentalne tehnike i metode mjerenja fizikalnih veličina, kao i da se omogući da razviju sposobnosti za vještine izvođenja eksperimenta, prikupljanje podataka i savladavanje različitih numeričkih problema, koji su povezani sa mjerenjima i ispitivanjima ovih veličina. C. SPECIFIČNI ZADACI MODULA Specifični zadaci predmeta su: -Usvajanje osnovnih znanja i vještina neophodnih za izvođenje eksperimenata iz oblasti elektromagnetizma,

optike i akustike -Upoznavanje sa različitim metodama i tehnikama mjerenja -Ovladavanje procjenom grešaka pri datim mjerenjima -Ovladavanje specifičnim numeričkim proračunima različitih elemenata u eksperimentima. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA Nakon odslušanog predmeta student bi trebalo da -razumije eksperimentalne tehnike za ispitivanje fizikalnih veličina u oblasti elektromagnetizma, akustike i optike -razumije princip rada instrumenata za mjerenje električnih veličina, kao i da zna kako da ih pravilno upotrebljava -da može samostalno da procijeni, kao i da izvrši neophodne proračune u planiranju eksperimenta


~ 22 ~

Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni

metod Sati rada

Kontakt Samostalno

1. Mjerenja u elektromagnetizmu. Instrumenti za mjerenje jačine struje i napona. Osjetljivost instrumenata.


5 3

2. Galvanometri. Balistički galvanometar


5 3

3. Električna mjerenja neelektričnih veličina. Senzori. Analogna i digitalna mjerenja.


5 3

4. Metode za mjerenje električnog otpora. UI-metoda. Wheatstoneov most. Mjerenje malih otpora.


5 3

5. Metoda supstitucije. Šantiranje instrumenata. Univerzalni šant Ayertona. Korištenje ampermetra kao voltmetra. Ommetar. Mjerenje otpora galvanskih elemenata. Potenciometri.


5 3

6. Metoda kompenzacije. Wulfov elektrometar. Metode za mjerenje kapaciteta kondenzatora. Thomsonova metoda. De Sautyeva metoda.


5 3

7. I parcijalni ispit


5 4

8. Mostovi sa naizmjeničnom strujom. Sheringov most za određivanje kapacitata kondenzatora. Wienov most za odredivanje kapaciteta kondenzatora. Robinsonov most za mjerenje frekvencije. Owenov most za mjerenje koeficijenta indukcije.


5 3

9. Mjerenja u optici. Savremene metode za mjerenje brzine svjetlosti.


5 3

10. Metode za mjerenje indeksa prelamanja.


5 3

11. Fotometrija. Osvjetljenost površine tačkastim izvorom. Fotometri. Vizuelni fotometri. Objektivni fotometri.


5 3

12. Osnovi spektrometrije. Spektrometri. Interferencija svjetlosti i primjena u mjerenjima.


5 3

13. II parcijalni ispit Predavanja Vježbe Konsultacije

5 4

14. Fizikalne osnove lasera. Holografija


5 3

15. Metode za mjerenje brzine zvuka. Određivanje frekvencije pištaljke pomoću Quinckeove cijevi


5 4

16. Završni ispit* Pismeni / 2

~ 23 ~

*Završni ispit traje 90 minuta. F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Aktivnosti (zadaće, vježbe) 10 5,5 95 - 100 10 A Prvi parcijalni ispit 30 16,5 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 30 16,5 75-84 8 C Završni ispit 30 16,5 65 – 74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA

1. T. Čajkovski, D. Čajkovski: Fizikalna mjerenja, I i II, skripta 2. V. Vučic: Mjerenja u fizici, Naučna knjiga, Beograd, 2003.g. 3. S. Marić, Fizika, Svjetlost, Sarajevo, 2003. g. 4. A. Saveljev, Fizika I i II 5. W. F. Sears: Mehanika, talasno kretanje i toplota 6. F.W.Sears: Elektricitet i magnetizam, Naučna knjiga, Beograd, 1963. 7. G. Dimić, M. Mitrinović: Metrologija u fizici, Građevinska knjiga Beograd 1990.g

~ 24 ~


MATEMATIČKA ANALIZA ZA FIZIČARE II


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Drugi (II) Naziv predmeta Matematička analiza za fizičare II Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 8 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 150 45 45 15 15 Samostalni rad (sati)/semestar 60 Obavezni prethodno položeni predmeti

Matematička analiza I za fizičare


Sve dalje predmete


Cilj i zadatak predmeta je da studenti ovladaju integralnim računom. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Primjene u problemima fizike. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA



Tablica integrala elementarnih funkcija. Metode integracije. Parcijalna integracija. Metoda supstitucije. Integracija racionalnih funkcija. Integracija trigonometrijskih funkcija.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3

~ 25 ~


3 3

3


3 3

3

5. Određeni integral. Riemannova integralna suma. Prostor integrabilnih funkcija. Lebesgueov kriterij Riemann integrabilnosti. Prvi teorem o srednjoj vrijednosti za integrale. Osnovni teorem diferencijalnog i integralnog računa. Smjena promjenljive u određenom integralu. Drugi teorem o srednjoj vrijednosti za integrale.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3


3 3

3


3 3

3


3 3

3

10. Primjene određenog integrala. Površina figura u ravni. Zapremina rotacionih tijela. Dužina luka krivih. Površina rotacionih tijela.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3

12. Nizovi i redovi funkcija. Obična i ravnomjerna konvergencija. Svojstva ravnomjerno konvergentnih redova funkcija.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3

14. Stepeni redovi. Radijus konvergencije.

Diferencijacija i integracija.

Predavanja Vježbe

3 3

3


3 3

3

~ 26 ~




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Uredno pohađanje nastave 5 4 95 – 100 10 A Domaće zadaće 15 10 85-94 9 B Prvi test 15 8 75-84 8 C Drugi test 15 8 65 – 74 7 D Završni ispit 50 25 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA

1. Zabilješke sa predavanja 2. V.A. Zorich, Mathematical analisis I

~ 27 ~


FIZIKALNI PRAKTIKUM I


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Drugi (II) Naziv predmeta FIZIKALNI PRAKTIKUM I Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 3 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 55 0 45 - 10 Samostalni rad (sati)/semestar 20 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Uvod u računare za fizičare, Metode mjerenja i obrada podataka



Cilj i zadatak predmeta je da studente, kroz mjerenje fizikalnih veličina, povežu predavanja i eksperimente. Fizika, kao eksperimentalna nauka, zasniva se na jedinstvu teorije i eksperimenta. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Mjerenje mehaničkih veličina. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Studenti trebaju da se uvedu u svijet mjerenja fizikalnih veličina, i da steknu osjećaj kako se to radi. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Uvodni časovi: uputa za izradu laboratorijskih

vježbi Laboratorijske vježbe

3

1

2. Mjerenje dužine i zapremine 3 1 3. Mjerenje površine 3 1 4. Određivanje ubrzanja Zemljine teže 3 1 5. Određivanje početne brzine kuglice pri

horizontalnom hicu 3 1

~ 28 ~

6. Određivanje gustine čvrstih tijela 3 1 7. Određivanje gustine tečnosti 3 1 8. Određivanje momenta inercije 3 1 9. Elastične deformacije čvrstih tijela 3 1 10. Određivanje koeficijenta viskoznosti pomoću

viskozimetra sa jednom kapilarom-apsolutna metoda

3

1

11. Određivanje koeficijenta viskoznosti pomoću: a) viskozimetra sa dvije kapilare- apsolutna metoda, b) relativnom metodom

3

1

12. Stojeći akustički talasi 3 1 13. Ponavljanje: mjerenje za zadatke sa velikom

greškom pri mjerenju 3

2

14. Ponavljanje: mjerenje za zadatke sa velikom greškom pri mjerenju

3

2

15. Verifikacija ovjere vježbi 3 2 16. Završni ispit 3 2 F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Ovjerene laboratorijske vježbe 80 43 95-100 10 A 85-94 9 B Završni ispit 20 12 75-84 8 C 65-74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA

1. F. W. Sears: Mehanika, talasno kretanje, toplota, Naučna knjiga, Beograd 1961. 2. V. Saveljev: Kurs opšte fizike, ETF, Sarajevo 1968. 3. Praktikum iz mehanike-interna skripta, PMF Sarajevo

~ 29 ~


OPŠTA HEMIJA/OPĆA KEMIJA ZA FIZIČARE

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Drugi (II) Naziv predmeta Opšta hemija/Opća kemija za fizičare Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 75 30 15 15 15 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti



Upoznavanje studenata sa osnovnim gradivom iz hemije iz oblasti imenovanja spojeva, kemijskih veza, ponašanja rastvora, energetskih promjena i elektrohemije. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Usvajanje kemijskog načina razmišljanja. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Ovladavanje osnovnom kemijskom terminologijom E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Vrste supstanci. Rastavljanje supstanci na čiste

supstance. Svojstva i vrste čistih supstanci. Rad u kemijskoj laboratoriji.

Problemsko proučavanje – razgovor Lab. vježba

2

2

6

2. Relativna atomska masa. Relativna molekulska masa. Mol.

Predavanje – razgovor, kem. račun

2

4

3. Rastvori i njihove osobine. Kvantitativno izražavanje sastava rastvora. Dekantacija, destilacija, filtracija.

Predavanje – razgovor, kem. račun Lab. vježba

2

2

5

~ 30 ~

4. Difuzija i osmoza. Rastvori elektrolita.

Predavanje – razgovor

2 2

5. Koloidno-disperzni sistemi. Koloidi Koloidi

Predavanje – razgovor Lab. vježba

2

2

4

6. Periodni sistem elemenata Predavanje - razgovor

2 3

7. Opće osobine elemenata (veličina atoma, energija jonizacije, elektronski afinitet, elektronegativnost, polarizaciona moć i polarizabilnost, koordinacioni broj i oksidaciono stanje) Određivanje molarne mase (CO2 ili metala)


3

2

3

8. 9. Klasifikacija elemenata (s-, p-, d- i f-elementi)

Elektroliti. Galvanski elementi


2

2

5

10. Hemijske veze – jonska, kovalentna Predavanje – razgovor

2

4

11. Hemijske veze – energija kovalentne veze. Alotropija i izomorfija. Tipovi hemijskih reakcija.


2

2

5

12. Energetske promjene pri hemijskim reakcijama. Predavanje – razgovor

2

3

13. Osnovne klase anorganskih jedinjenja. Osnovne klase anorganskih jedinjenja.


2

2

5

14. Energetske promjene pri hemijskim reakcijama.

Predavanje – razgovor

3 4

15. Pojam hemijske ravnoteže u homogenim i heterogenim sistemima. Hemijske ravnoteže.


2

1

4




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 10 5 95-100 10 A Angažman na nastavi 10 6 85-94 9 B Testovi tokom kursa 35 19 75-84 8 C Seminarski rad 10 6 65-74 7 D Završni ispit 35 19 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA

1. Ivan Filipović, Stjepan Lipanović, Opća i anorganska hemija I dio, Školska knjiga Zagreb, 1995. 2. Emira Kahrović, Anorganska hemija, Bemust, Sarajevo 2005. 3. Praktikum iz opće kemije, interna skripta.

~ 31 ~


UVOD U RAČUNARE ZA FIZIČARE II


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Drugi (II) Naziv predmeta Uvod u računare za fizičare II Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 55 0 45 0 10 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Uvod u računare za fizičare I


Kompjutaciona fizika I, Kompjutaciona fizika II


1. Osposobljavati studente za vršenje relativno složenih matematičkih proračuna pomoću programskog paketa Mathematica. 2. Razvijati kod studenta znanja, sposobnosti, navike i pozitivne stavove vezane za primjenu računara kao podrške eksperimentalnoj metodi u fizici. 3. Razvijati kod studenta kreativnost pri računarskom modeliranju fizikalnih pojava kroz podsticanje učenja putem otkrića

4. Razvijati naviku korištenja računara radi efikasnijeg ostvarivanja principa očiglednosti u nastavi fizike i kao pomoćnog sredstva pri rješavanju fizikalnih problema i vizualizaciji apstraktnih pojmova. 5. Razvijati znatiželju i pozitivne stavove kod studenta vezane za mogućnosti koje nam nudi primjena računara u fizici. 6. Razvijati kod studenta strategijsko znanje vezano za kreiranje algoritama i njihovu implementaciju u programskom paketu Mathematica. 7. Razvijati kod studenta naviku za samostalnim učenjem i osposobljavati ga u tom pravcu. 8. Razvijati osjetljivost za probleme i divergentnost mišljenja.

~ 32 ~

C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA 1. Student upoznaje osnovne funkcije programskog paketa Mathematica, izvodi manipulacije sa konkretnim brojevima, listama, simbolima i simboličkim izrazima, rješava jednačine, nejednačine i sisteme jednačina. 2. Student upoznaje i pri rješavanju problema koristi funkcije vezane za vektorski i matrični račun, kao i osnovne funkcije vezane za diferencijalni i integralni račun, te kreira i vlastite funkcije. 3. Student u postavkama matematički zahtijevnih fizikalnih problema prepoznaje mogućnosti primjene funkcija programskog paketa Mathematica i koristi ih za njihovo rješavanje. 4. Student pomoću ugrađenih funkcija programskog paketa Mathematica kreira dijagrame i na taj način vizualno predstavlja ispitivane fizikalne procese. 5. Student kreira animacije i grafikone, te ih je sposoban i tumačiti. 6. Student varira određene parametre, posmatra ishode do kojih uslijed toga dolazi i donosi odgovarajuće zaključke o fizikalnim zakonitostima koje leže u osnovi ispitivane pojave. 7. Student kreira algoritme, sposoban je za komunikaciju ideja i kritičko razmatranje drugačijih mišljenja. 8. Student samostalno osmišlja fizikalne probleme koji bi bili pogodni za rješavanje putem programskog paketa Mathematica, prezentuje ih i aktivno učestvuje u zajedničkoj analizi tih problema. 9. Student se efikasno služi odgovarajućom literaturom radi rješavanja problema koji podrazumijevaju korištenje za studenta do tada nepoznatih funkcija i postupaka.

D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekivani rezultat nastavnog procesa je kreativan student koji je sposoban da prepozna situacije u kojima je primjena računara veoma svrsishodna i da potom efikasno iskoristi stečeno znanje. U situacijama u kojima student ne raspolaže činjeničnim znanjem potrebnim za rješavanje problema, on je sposoban da pronađe i samostalno interpretira odgovarajuće informacije koje će ga voditi do rješenja. Student uspješno modelira i fizikalno tumači neke jednostavnije fizikalne pojave i procese. Budući nastavnik koristi računar radi unapređivanja principa očiglednosti u nastavi i razvijanja pozitivnih stavova kod učenika vezanih za moderne tehnologije. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavna jedinica Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Uvod: Upoznavanje studenta sa

programom; Transakcije u programskom paketu Mathematica

izlaganje, demonstracioni, rasprava

2 2

2. Manipulacije sa brojevima; Upotreba promjenjivih i simboličko računanje


1 2

3. Manipulacije sa simboličkim izrazima; Uvjeti i njihova upotreba


1 2

4. Rješavanje jednačina, nejednačina i sistema


1 2

5. Manipulacije sa listama, vektorima i matricama; Definiranje vlastitih funkcija


1 2

6. Grafički prikaz funkcija; Kreiranje animacija i dijagrama; Primjena u matematičkoj analizi


1 2

7. Proceduralno programiranje I izlaganje, demonstracioni, rasprava

1 2

8. Proceduralno programiranje II izlaganje, demonstracioni, rasprava

1 2

9. Osnovni numerički proračuni (izvod, integral, rješavanje jednačina metodom bisekcije)


1 2

~ 33 ~

10. Eksport i import podataka;Primjena pri obradi eksperimentalnih podataka I


1 2

11. Primjena pri obradi eksperimentalnih podataka II


1 2

12.

Primjena u fizici (ravnomjerno pravolinijsko, ravnomjerno ubrzano kretanje)


1 2

13. Primjena u fizici (kretanje tijela u gravitacionom polju)


1 2

14. Primjena u fizici (Keplerov problem, harmonijski oscilator, talasno kretanje)


1 2

15. Primjena u fizici (Strujni krugovi) izlaganje, demonstracioni, rasprava

1 2

F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE Nastava se održava u računarskom centru, studenti, nakon uvodnog izlaganja asistenta, diskutuju o zadatim problemima sa svojim kolegama iz klupe te pristupaju njihovom rješavanju. Tokom samog procesa rješavanja problema asistent pažljivo osmišljenim pitanjima po potrebi usmjerava studente ka rješenju problema. Nakon toga, u slučaju da veći broj studenata nije u zadovoljavajućem vremenskom roku uspio da riješi problem, asistent poziva nekog od studenata da ostalima saopšti svoje ideje vezane za rješavanje problema. Kako ne bi bili suviše pasivni, od studenata koji nisu pravovremeno riješili problem očekuje se da kolegi koji prezentira rješenje problema postavljaju pažljivo osmišljena pitanja.

Nakon odrađenog prvog ciklusa vježbi, koji uključuje osposobljavanje studenata za interaktivna računanja u programskom paketu Mathematica, studenti pristupaju prvoj provjeri znanja.

Nakon završenog cjelokupnog kursa studenti pristupaju i završnoj provjeri znanja koja provjerava u kojoj mjeri student zadovoljava postavljene kriterije vezane za primjenu Mathematice u fizici.

U međuvremenu student može prikupiti dodatne bodove na osnovu samostalnog osmišljanja i prezentacije rješavanja fizikalnih problema pomoću programskog paketa Mathematica pri čemu se ocjenjuje originalnost osmišljenih problema, svrsishodnost njihovog rješavanja pomoću programskog paketa Mathematica i sistematičnost prilikom njihove prezentacije.



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 95-100 10 A Prvi parcijalni ispit 50 27,5 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 50 27.5 75-84 8 C Završni ispit* 65-74 7 D 55-64 6 E Ukupno 100 55 Manje od 55 5 F, FX *Na završnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita. G. LITERATURA Osnovna literatura: 1. Ž. Jurić, Interaktivna računanja u programskom paketu Mathematica, skriptum, PMF, Sarajevo, 2006. 2. K. Kumerički, Simboličko programiranje (Mathematica), skriptum, PMF, Zagreb, 2006. 3. R. L. Varley, Mathematica Exercises in Introductory Physics, Prentice Hall, 1996. 4. R.L. Zimmerman, F.I. Olness, Mathematica for Physics, Addison-Wesley, 2002. Dopunska literatura: 1. P. Young, Introduction to Mathematica, Lecture notes (Physics 115/242), 2005. 2. S. Wolfram, The Mathematica Book, Cambridge Iniversity Press, Cambridge, 2003.

~ 34 ~

II GODINA

(III i IV semestar)

~ 35 ~


ELEKTROMAGNETIZAM


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Treći (III) Naziv predmeta ElektromagnetizamTip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 6 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 85 45 30 - 10 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Matematika I

Predmet relevantan za Predmete

Optika


Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe kao i samostalan rad upozna sa fenomenima iz oblasti elektromagnetizma u cilju njihove pripreme za budući rad kao profesora i/ili istraživača. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Najveći dio programa predmeta ELEKTROMAGNETIZAM bavi se fenomenima elektromagnetizma koji su osnova savremenog globalnog civilizacijskog razvoja. Cilj je pokazati kako su jednostavni eksperimenti izvedeni u posljednih 150 godina doveli do današnjeg tehnološkog napretka u oblastima kao što su energetika, elektronika, transport, automatska regulacija, komunikacije. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti steknu kako znanje tako i vještinu i samopouzdanje u daljem radu. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA

Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod

Sati rada

Kontakt Samostalno 1. UVOD

Osnovna uputstva za rad u toku semestra i upoznavanje plana i programa predmeta Elektromagnetizam. Definicije i osnovni zkoni statičkog elektriciteta. Kulonov zakon. Električno polje.

Predavanja i auditorne vježbe

3+2

5

~ 36 ~

2. GAUSOV ZAKON (Tok električnog polja. Ravnoteža naelektrisanja u provodniku. Primjena Gausovog zakona.) ELEKTRIČNI POTENCIJAL (Elektrostatička potencijalna energija. Električni potencijal. Napon. Električni potencijal i električno polje. Ekvipotencijalne površine.)

3+2

5

3. KAPACITET (Kapacitet izoliranog provodnika. Kondenzatori. Vezivanje kondenzatora. Energija pohranjena u kondenzatoru. Sila između ploča kondenzatora. Energija električnog polja. Gustoća energije.)

3+2

5

4. DIELEKTRICI (Materijali u električnom polju. Inducirano naelektrisanje u dielektriku. Polarizacija dielektrika. Dipoli. Susceptibilnost, permitivnost i dielektričnost materijala. Gausov zakon u općem obliku. Električni pomak. Sile između naelektrisanja u dielektriku.)

3+2

5

5. ELEKTRIČNA STRUJA (Voltina baterija. Električno kolo. Zakoni istosmjerne struje. Električni otpor. Jednačina vodljivosti. Omov zakon. Granice važenja Omovog zakona.)

3+2

5

6. PROLAZ ELEKTRIČNE STRUJE KROZ TEKUČINE I GASOVE (Hemijska energija i elektromotorna sila. Elektroliza. Fizikalni mehanizam elektrolitičke vodljivosti. Elektrolitička disocijacija. Prolaz elektriciteta kroz gasove. Termička elektromotorna sila. Tomsonova, Peltierova i Seebeckova elektromotorna sila. Zavisnost elektromotorne sile od temperature.)

3+2

5

7. POJAVE U ELEKTRIČNIM KRUGOVIMA ISTOSMJERNE STRUJE (Džulov zakon. Snaga električne struje. Srednja i efektivna vrijednost električne struje. Kirhofova pravila. Potencijalna razlika između tačaka u strujnom krugu. Metod napona čvorova. Metod konturnih struja. )

3+2

5

8. MAGNETIZAM (Magnetno polje i njegovo djelovanje na električnu struju. Magnetna indukcija. Sile na naelektrisanje u kretanju. Kretanje naelektrisanja u magnetnom polju. Ciklotron i maseni spektrograf. Sila na provodnik kojim teče struja. Magnetna sila i moment sile na strujni krug.)

3+2

5

9. Prvi parcijalni ispit BIOT-AMPEROV ZAKON (Magnetno polje elementa struje. Polje ravnog provodnika. Sila između dva provodnika kojima teče struja. Magnetno polje naelektrisanja u kretanju. Magnetno polje kružnog provodnika i zavojnice. Magnetni dipolni momenat.)

2

3+2

5

10. ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA (Elektromagnetna indukcija u provodniku koji se kreće u magnetnom polju. Faradejev zakon. Lenzovo pravilo. Inducirana elektromagnetna sila u petlji koja rotira. Generatori istosmjernog i naizmjeničnog napona.)

3+2

5

11. INDUKTIVITET (Međuinduktivitet dva strujna kruga. Samoindukcija. Struja u električnom kolu sa zavojnicom. Elektromagnetna energija pohranjena u zavojnici. Energija magnetnog polja. Zavojnice u seriji. Ekvivalentna induktivnost. )

3+2

5

12. IZMJENIČNE STRUJE (Strujni krug naiymjeni;ne struje. Impedansa i reaktansa. Rezonantni krug. Rezonanca. Efektivna vrijednost napona i struje naizmjenične struje. Razlika potencijala između tačaka u kolu naizmjenične struje. Admitansa. Snaga i rad naizmjenične struje. Transformator.)

3+2

5

~ 37 ~

13. MAGNETSKA SVOJSTVA MATERIJE (Vrste magnetizma – dijamagnetizam, paramagnetizam i feromagnetizam. Porijeklo dijamagnetizma i paramagnetizma. Magnetska susceptibilnost i magnetna permeabilnost. Magnetizacija, Jačina magnetnog polja i magnetska indukcija. Dijamagnetizam i atomska struktura.)

3+2

5

14. FEROMAGNETIZAM (Histereza. Priroda feromagnetizma. Magnetni polovi. Sila na magnetni dipol. Zavojnica i šipkasti magnet. Magnetski krug. Gustoća energije magnetnog polja)

3+2

5

15. ELEKTROMAGNETNI TALASI (Oscilatorna kola. Prigušene oscilacije. Električno polje oko promjenljivog magnetnog polja i magnetno polje oko promjenljivog električnog polja. Mehanizam elektromagnetnog zračenja. Jednačine prostiranja elektromagnetnih talasa.) Drugi parcijalni ispit

3+2

2

5

16. Završni ispit 3 F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

95-100 10 A Prvi parcijalni ispit 50 27,5 85-94 9 B 75-84 8 C Drugi parcijalni ispit 50 27.5 65-74 7 D Završni i popravni ispit* 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX * Na završnom/popravnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita. G. LITERATURA Osnovna literatura:

1. Nikola Cindro: Elektricitet i magnetizam, Školska knjiga, Zagreb, 1988. 2. Đurić i Ž. Ćulum: Elektricitet i magnetizam, Naučna knjiga, Beograd, 1974.

Dopunska literatura:

1. F. W. Sears: Electicity and Magnetism, Addison-Wesley Publiching Company, Reading, 1974. 2. I. Bleaney and B. Bleaney: Electicity and Magnetism, Oxford University Press, Oxford, 1993. 3. S. Grant and W. R. Phillips: Electromagnetism, John Wiley & Sons, Chichester, 1995.

~ 38 ~

Šifra predmeta PTH221 Fakultet PMF Sarajevo

KLASIČNA MEHANIKA I


Fakultet Prirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika – Opći, Nastavnički Semestar Treći (III) Naziv predmeta Klasična mehanika ITip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 7 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 45 45 Po potrebi Samostalni rad (sati) Individualno Obavezni prethodno položeni predmeti



Cilj predmeta Klasična mehanika I, zajedno sa predmetom Klasična mehanika II, je da se studenti upoznaju sa osnovnim pojmovima i principima klasične mehanike, te da ovladaju relevantnim metodama teorijske fizike. Pri tome se naglašavaju veze sa drugim dijelovima savremene teorijske fizike, specijalno kvantne mehanike. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA


E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno Predmet, osnovni pojmovi i granice primjenljivosti

Klasične mehanike. Predavanja Vježbe

Kinematika materijalne tačke Matematički opis kretanja, osnovne kinematičke veličine. Krivolinijske koordinate.

Predavanja Vježbe

Principi dinamike Newtonovi zakoni, princip determiniranosti,

Predavanja

~ 39 ~

Galilejev princip relativnosti. Vježbe Dinamika materijalne tačke (čestice)

Diferencijalne jednačine kretanja, integrali kretanja. Osnovne dinamičke veličine: impuls, moment impulsa, kinetička energija, rad. Kretanje čestice u potencijalnom polju sile, zakon održanja energije. Pravolinijsko kretanje, kvalitativno ispitivanje kretanja na osnovu zakona održanja energije. Centralno kretanje: rješenje jednačina kretanja u polarnim koordinatama, kvalitativno ispitivanje radijalnog kretanja, Binetova formula, kretanje čestice pod djelovanjem Newtonove gravitacione sile. Raspršenje čestica u centralnom polju sile.

Predavanja i vježbe

Dinamika sistema čestica Diferencijalne jednačine kretanja, unutrašnje i vanjske sile. Impuls, centar masa, moment impulsa, energija sistema. Königove formule - dinamičke veličine u sistemu centra masa. Zatvoreni sistemi, klasični integrali kretanja. Kretanje tijela promjenljive mase. Problem dvaju tijela. Kinematika sudara.

Predavanja Vježbe

Dinamika sistema sa vezama Veze i sile reakcije, klasifikacija veza. Moguća i virtuelna pomjeranja, idealne veze, d'Alembertov princip, Lagrangeove jednačine prve vrste. Kretanje čestice po glatkoj površini i glatkoj liniji, određivanje sile reakcije. Sferno i matematičko klatno.

Predavanja Vježbe

Lagrangeova mehanika Generalisane koordinate, Lagrangeove jednačine druge vrste, Lagrangeova funkcija. Integrali kretanja: cikličke koordinate, uopštena energija. Primjeri.

Predavanja Vježbe




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Zadaće 10 5 95-100 10 A Prvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 C Završni ispit 40 22 65-74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F Vježbe prate program predavanja. Tokom semestra daju se dvije do četiri zadaće. Prvi parcijalni ispit održava se sredinom semestra, a drugi na kraju semestra. Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% ili više iz zadaća i parcijalnih ispita. Parcijalni ispiti su pismeni, a završni ispit po pravilu usmeni. G. LITERATURA 1. K. Suruliz, Klasična mehanika, u pripremi za objavljivanje

~ 40 ~

2. Ivan Supek, Teorijska fzika, I dio, Školska knjiga, Zagreb 1988. Dopunska literatura 1. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teorijska fizika, Tom I: Mehanika, 5. izdanje, Fizmatlit, Moskva 2004. (na ruskom; postoji prevod na engleski) 2. H. Goldstein, C. Poole, J. Safko, Classical Mechanics, Third Edition, Pearson/Addison- Wesley, Upper Saddle River 2002

~ 41 ~


MATEMATIČKE METODE FIZIKE I


Fakultet Prirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički, opštiSemestar Treći (III) Naziv predmeta Matematičke metode fizike ITip predmeta Obavezni Broj kreditnih bodova 10 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 135 60 45 15 15 Samostalni rad (sati) 65 Obavezni prethodno položeni predmeti


Sve dalje predmete


Cilj i zadatak predmeta je da studente pripremi za nastavu teorijske fizike. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovladavanje aparatom teorijske fizike. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA


Kontakt Samostalno 1. Funkcije više varijabli. Veza nizova i redova

funkcija. Weierstrassov teorem (o ravnomjernoj aproksimaciji neprekidne funkcije polinomima). Funkcije više varijabli. Prostor Rn i skupovi u njemu – otvoreni, zatvoreni, povezani, kompaktni. Oblasti. Limes funkcije više varijabli, osobine limesa. Neprekidnost funkcije. Ravnomjerna neprekidnost. Osobine neprekidnih funkcija (posebno funkcija definisanih na kompaktnom skupu).

Predavanja Vježbe

4

3

4

~ 42 ~

2. Parcijalni izvodi. Diferencijabilnost funkcija više promjenjivih, parcijalni izvodi složenih funkcija. Deriviranje složenih funkcija, specijalni slučajevi, primjeri. Diferencijal funkcije, pravila diferenciranja. Invarijantnost forme diferencijala.

Predavanja 4

3

4

3. Geometrijsko značenje diferencijala, tangencijalna ravan površi. Homogene funkcije. Eulerova formula. Parcijalni izvodi višeg reda, nezavisnost od redosljeda deriviranja. Diferencijali viših redova. Taylorova formula za funkcije više varijabli. Osobine operatora diferenciranja. Ekstremi funkcija više promjenjivih, potrebni i dovoljni uslovi (Silvester- bez dokaza).

Predavanja 4

3

4

4. Ekstremi funkcija sa dvije promjenjive – dokaz uslov dovoljnosti, klasifikacija stacionarnih tačaka. Implicitno zadane funkcije, jakobijan. Vezani ekstremi, Lagrangeovi multiplikatori. Vezani ekstremi, primjer. Preslikavanje prostora Rn, osobine jakobijana. Primjer – polarne koordinate. Legendrova transformacija. Smjena promjenjivih.

Predavanja 4

3

4

5. Dvostruki integrali – definicija, uslovi integrabilnosti funkcije (donje i gornje Darbouxove sume), integrabilnost neprekidne funkcije i funkcije čiji produkti čine skup površine nula (krive površine 0). Dvostruki integral po (konačnoj) oblasti opšteg oblika (granica-kriva površine 0). Osobine dvostrukog integrala (uključujući i teorem o srednjoj vrijednosti). Izračunavanje dvostrukih integrala preko uzastopnih jednostrukih integracija; prvo za pravougaonik, a onda za oblast između dvije krive.

Predavanja 4

3

4

6. Smjena promjenjivih u dvostrukom integralu. Trostruki i višestruki integrali. Nesvojstveeni integrali. Višestruki integrali. Višestruki nesvojstveni integrali. Primjer, gravitaciona sila. Funkcije definisane integralima. Integral kao funkcija gornje i donje granice. Integral kao funkcija parametra u podintegralnoj funkciji – neprekidnost, integrabilnost, diferencijabilnost. Promjenljive granice.

Predavanja 4

3

4

7. Nesvojstveni integrali kao funkcije parametara. Ravnomjerna konvergencija. Primjeri. Višestruki integrali kao funkcije parametara. Primjeri

4

4

~ 43 ~

(Gaussova dvodimenzionalna raspodjela, potencijal gravitacionog polja). Krivolinijski integrali prve vrste – definicija, osobine, primjeri. Krivolinijski integrali druge vrste.

3

8. Greenova formula. Površinski integrali, predstavljanje površi u parametarskom obliku, orijentacija površi. Površinski integral prve vrste, osobine. Površinski integral druge vrste. Površinski integral druge vrste-osobine. Skalarna i vektorska polja, ponašanje pri transformaciji koordinata. Diferenciranje polja: gradijent, izvod polja u datom pravcu. Prvi test

Predavanja 4

3

4

9. Elementi vektorske analize (divergencija, rotor, Laplaceov operator, Gaussov i Stokesov teorem). Obične diferencijalne jednačine. Osnovni pojmovi: red, rješenje, neproduživo rješenje, opšte rješenje, početni uslovi. Formulacija teorema o postojanju i jedinstvenosti rješenja, primjeri. Metode rješavanja dif. jednačina prvog reda: separacija varijabli, homogene jednačine.

Predavanja 4

3

4

10. Metode rješavanja (jedn. I reda): linearna jedn., Bernulijeva jedn., Rikatijeva jedn., egzaktna jedn. integrirajući množitelj. Jedn. neriješene po izvodu: (Clairautova jedn., Lagrangeova jedn.) Jedn. višeg reda. Snižavanje reda – nepotpune jedn. raznih tipova, homogena jedn. Teorem o egzistenciji i jedinstvenosti rješenja diferencijalne jedn. y’ = f(x,y) – konstrukcija rješenja pomoću uzastopnih aproksimacija. Linearna diferencijalna jedn. n-tog reda, opšta svojstva. Homogene jedn. – princip superpozicije.

Predavanja 4

3

4

11. Kompleksna rješenja dif. jedn. Osobine eksponencijalne funkcije. Linearna zavisnost i nezavisnost funkcija, determinanta Wronskog. Liouvilleova formula. Fundamentani sistem rješenja, opšte rješenje homogene dif. jedn.

Predavanja 4

3

4

12. Nehomogena lin. dif. jedn. – metod varijacije konstanti. Metode rješavanja linearnih dif. jedn.. Homogena dif. jedn. 2. reda, Abelova formula. Nehomogena jedn. 2. reda, varijacija konstanti (primjeri). Linearna dif. jedn. sa konstantnim koeficijentima.. Karakteristična jedn.

Predavanja 4

3

4

13. Slučaj kada karakt. jedn. ima višestruka rješenja. Nehomogena jedn. (sa konstantnim koeficijentima). Desna strana - eksponencijalna funkcija, trigonometrijska funkcija, polinom. Eulerova jedn. Rješavanje linearnih jednačina

Predavanja 4

3

4

~ 44 ~

pomoću redova. Primjeri.

14. Sistemi diferencijalnih jedn. Normalan sistem, simetrična forma (jedn. prvog reda). Prvi integrali, opšte rješenje. Primjeri. Sistemi linearnih dif. jedn. Homogeni sistemi – vronskijan, linearno nezavisna rješenja, opšte rješenje. Homogeni sistemi sa konstantnim koeficijentima. Matrična eksponencijalna funkcija – definicija pomoću reda.

Predavanja 4

3

6

15. Osobine matrične eksponencijalne funkcije. Funkcije matrica općenito. Rješenje lin. homogenog sistema pomoću eksp. funkcije matr. Primjeri. Parcijalne diferencijalne jedn. prvog reda. Osnovni pojmovi. Linearne homogene jedn., veza sa sistemima običnih dif. jedn.. Primjer. Kvazilinearne parc. dif. jedn. prvog reda.

Predavanja 4

3

4

16. Završni test 4 3 F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Kvizovi 5 2 95 – 100 10 A Domaće zadaće 10 6 85 – 94 9 B Prvi parcijalni ispit 25 15 75 – 84 8 C Drugi parcijalni ispit 25 15 65 – 74 7 D Završni ispit 35 17 55 – 64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA

1. V. Ilin, E.Poznyak, Fundamentals of mathematical analysis, Mir Publishers, Moscow, 1982. 2. B.Budak, S. Fomin, Multiple Integrals, Field Theory and Series, Mir Publishers, Moscow, 1973. 3. D. Mihailović, D. Tošić, Elementi matematičke analize II, naučna knjiga, Beograd, 1983. 4. K. Suruliz, Interna skripta (knjiga u štampi) 5. E. Hadžiselimović, Interna skripta, 2006.

~ 45 ~


FIZIKALNI PRAKTIKUM II


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Treći (III) Naziv predmeta Fizikalni praktikum II Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 3 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 40 30 - 10 Samostalni rad (sati) 10 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Termodinamika, Uvod u računare za fizičare, Metode mjerenja i obrada podataka


Termodinamika


Cilj i zadatak predmeta je da studente kroz praktične laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim zakonima iz oblasti termodinamike C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Precizna mjerenja iz oblasti termodinamike D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti steknu samopouzdanje u rukovanju laboratorijskom opremom i budu sposobni da na osnovu uputstva ovladaju radom aparature i dobiju smislene i relevantne rezultate mjerenja E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA


Sati rada


Osnovna uputstva za rad u laboratoriji za fizikalni praktikum II i opšti prikaz načina pripremanja, izvođenja i kolokviranja vježbi.

Predavanja

2

0

2. VJEŽBA 1 : Površinski napon Zadaci: 1. Odrediti koeficijent površinskog napona date

tečnosti metodom otkidanja prstena 2. Odrediti koeficijent površinskog napona tečnosti

Laboratorijske vježbe

2

2

~ 46 ~

pomoću kapilarne cijevi 3. Odrediti koeficijent površinskog napona date

tečnosti pomoću stalagmometra 3. VJEŽBA 2 : Termičko širenje čvrstih tijela

Zadaci: 1. Odrediti termički koeficijent linearnog širenja

metalne šipke


2

2

4. VJEŽBA 3 : Gasni procesi Zadaci:

1. Odrediti termički koeficijent pritiska gasa pomoću Jolly-evog gasnog termometra


2 2

5 VJEŽBA 4: Osnovna kalorimetrijska mjerenja Zadaci:

1. Odrediti toplotni kapacitet kalorimetarske posude

2. Odrediti specifični toplotni kapacitet čvrstog tijela metodom miješanja


2 2

6 VJEŽBA 5: Specifični toplotni kapacitet metala i gasova

Zadaci: 1. Odrediti specifični toplotni kapacitet za

aluminijum i za željezo metodom hlađenja 2. Odrediti politropski eksponent metodom

Clèmenta i Desormesa

Lab. vježbe 2+2

4

7 VJEŽBA 6 :Promjena agregatnih stanja Zadaci: 1. Odrediti toplotu topljenja leda 2. Odrediti toplotu isparavanja vode 3. Odrediti relativnu vlažnost vazduha pomoću

psihrometra

Lab. vježbe 2 2

8 VJEŽBA 7: Toplotna provodljivost (apsolutna metoda) Zadaci: 1. Odrediti koeficijent toplotne provodljivosti

apsolutnom ( direktnom) metodom

Lab. vježbe 2 2

9 VJEŽBA 8: Određivanje koeficijenta prenosa topote konvekcijom

Zadaci: 1. Odrediti koeficijent toplotnog prenosa

konvekcijom

Lab. vježbe 2 2

10. Ponavljanje: mjerenje za zadatke sa velikom greškom pri mjerenju

Lab. vježbe 2 2

11 Ponavljanje: mjerenje za zadatke sa velikom greškom pri mjerenju

Lab. vježbe 2 2

14. Verifikacija ovjere vježbi

4 4

15. Završni ispit

2

2

~ 47 ~




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Vježba 1 10 6 95 - 100 10 A Vježba 2 10 6 85-94 9 B Vježba 3 10 6 75-84 8 C Vježba 4 10 6 65 – 74 7 D Vježba 5 10 6 55-64 6 E Vježba 6 10 6 Vježba 7 10 6 Vježba 8 10 6 Završni ispit 20 7 U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX

G. LITERATURA 1. Esad Hadžiselimović „Osnove termodinamike i molekularne fizike“ Univerzitetski udžbenik bosniaARS

Tuzla, 2005. 2. L.Tanović i N.Tanović „Fizika:Osnove termodinamike i molekularno-kinetičke teorije gasova, Svjetlost,

1988. 3. Gojko L. Dimić „Metrologija u fizici D viši kurs“ DP Građevinska knjiga Beograd, 1990. 4. Uputstva za vježbe „ Fizikalni praktikum II “ (interna skripta), PMF – Sarajevo

~ 48 ~


FIZIKALNI PRAKTIKUM III

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Četvrti (IV) Naziv predmeta FIZIKALNI PRAKTIKUM III Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati sedmično/nastavnik Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 55 - 45 - 10 Samostalni rad sedmično (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Uvod u računare


Elektromagnetizam


Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno kroz praktične laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim zakonima u području elektriciteta i magnetizma kao i rukovanjem i korištenjem električnih uređaja i instrumenata. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Najveći dio predmeta bavi se pojavama koje ne možemo čulno opažati optičke pojave, provjeriti kvalitativne i kvantitativne relacije među fizičkim veličinama. Posebno je važno osposobiti studente da posredno mjereći različite fizičke veličine ovladaju tehnikama opažanja, mjerenja i obrade mjernih podataka. Pristup rješavanju zadanih eksperimentalni zadataka treba da se odvija kroz tri sekvence: predvidjeti, izvesti eksperiment i mjerenje i objasniti, odnosno koristiti dobijene podatke. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti steknu vještinu i samopouzdanje u rukovanju laboratorijskom opremom i budu sposobni da na osnovu uputstva ovladaju radom aparature i dobiju rezultate mjerenja prema kojima se treba da odnose kritički. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada


Osnovna uputstva za rad u laboratoriju za elektromagnetizam, podjela zaduženja, dogovor o radu i upoznavanje plana i programa predmeta.

Predavanja

3

~ 49 ~

PRVI DIO

2. ELEKTROSTATSKO POLJE Ulazni kolokvij.


3 2

3. ELEKTRIČNI OTPOR Kolokviranje prve urađene vježbe

3 2

4. IZVORI STALNE ELEKTROMOTORNE SILE Kolokviranje druge urađene vježbe

3 2

5. MJERENJE INDUKTIVNOSTI I KAPACITETA Kolokviranje treće urađene vježbe

3 2

6. GEOMAGNETSKA MJERENJA Kolokviranje četvrte urađene vježbe

3 2

7. ELEKTRONSKA CIJEV – TRIODA Kolokviranje pete urađene vježbe

8. Prvi parcijalni ispit

Test i praktični dio ispita

3 2

DRUGI DIO

9. ODREĐIVANJE OTPORA I KAPACITETA U KRUGU NAIZMJENIČNE STRUJE GRAFIČKOM METODOM Ulazni kolokvij


3 2

10. ENERGIJA NAIZMJENIČNE STRUJE Kolokviranje prve urađene vježbe

3 2

11. KATODNI OSCILOSKOP Kolokviranje druge urađene vježbe

3 2

12. ELEKTROMAGNETSKA MJERENJA Kolokviranje treće urađene vježbe

3 2

13. FEROMAGNETIZAM Kolokviranje četvrte urađene vježbe

3 2

14. ELEKTROMOTOR I GENERATOR Kolokviranje pete urađene vježbe

3 2

15. Drugi parcijalni ispit Test i praktični dio ispita

3 2




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Kolokvirane vježbe 24 13 95-100 10 A Prvi parcijalni ispit -test 18 10 85-94 9 B Prvi parcijalni ispit-praktični dio 20 11 75-84 8 C Drugi parcijalni ispit -test 18 10 65-74 7 D Drugi parcijalni ispit-praktični dio 20 11 55-64 6 E Završni ispit ili završni popravni* U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX * Na završnom/popravnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita. G. LITERATURA

~ 50 ~

Osnovna literatura:

1. Nada Gabela, Zalkida Hadžibegović, Azra Gazibegović – Busuladžić i Lada Gabela, Praktikum iz elektromagnetizma, Sarajevo 2007.


1. Vučić, Osnovna mjerenja u fizici, Beograd, Naučna knjiga, 1998.

~ 51 ~


OPTIKA

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Četvrti (IV) Naziv predmeta OPTIKA Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 6

Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Terenska nastava

Konsultacije

100 45 30 5 20 Samostalni rad (sati) 40 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika (položen ispit), Elektromagnetizam (odslušan)


Viši fizikalni praktikum, Viši kurs optike I i II

Nastavno osoblje Nastavnik nosilac predmeta Ostali nastavnici Asistenti B. CILJEVI PREDMETA Cilj predmeta je da studenti dobiju temeljna znanja o svjetlosti kao fenomenu, njenoj prirodi, zakonima geometrijske optike, principima valne optike, veličinama fotometrije. Studenti treba da steknu znanja o vrsti instrumenata za mjerenje veličina u optici, o optičkim sistemima, primjeni optike u raznim područjima ljudskog djelovanja. Studenti treba da ovladaju primjenom naučnih metoda u pripremanju malih samostalnih projekata iz optike. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA Educirati buduće fizičare i profesore fizike u srednjim školama kao i u osnovnoj školi (devetogodišnje obrazovanje) za poučavanje osnova geometrijske, valne optike i fotometrije u redovnoj i dodatnoj nastavi. Posebno je da kao budući edukatori u izbornoj nastavi ili kroz vannastavne aktivnosti za nadarene učenike sadržaje iz valne optike poučavaju kroz pokuse, demostracije i nalaženje primjera u prirodi i osposobe ih da razumiju svjetlosne fenomene, da ih znaju objasniti i da rješavaju numeričke, grafičke i druge zadatke kroz primjenu stečenih znanja. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA Da studenti budu osposobljeni da primijene znanja u optici, za nastavak svog obrazovanja ili da steknu potrebna znanja da budu sposobni da poučavaju svoje buduće učenike i da stečenaa znanja mogu primijeniti i staviti u interdisciplinarni kontekst.

~ 52 ~

E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Tjedan/ sedmica Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Broj sati rada

Direktni kontakt

Samostalan rad

PRVI DIO - GEOMETRIJSKA OPTIKA I FOTOMETRIJA 1. Uvodno Predavanja: Upoznavanje i dogovor o

realizaciji plana i programa predmeta Optika. Veza optike s drugim naukama i fizičkim disciplinama. Predmet optike i metode izučavanja optičkih pojava.

Elektromagnetsko zračenje. Sunčevo zračenje. Brzina svjetlosti.

Predavanja i

razgovor- interaktivna

metoda

2 3

2

2. Geometrijska optika Osnovni zakoni optike. Refleksija i refrakcija na ravnim površinama. Refleksija i refrakcija na sfernoj površini. Centrirani optički sistem. Fermatov princip. Indeks prelamanja materijala. Totalna refleksija. Optička vlakna. Vježbe: Rješavanje problema iz fotometrije

Predavanja i demonstracije-

interaktivna metoda

3 2

2

3. Primjena zakona geometrijske optike. Sferna ogledala. Jednadžba ogledala, uvećanje. Vježbe: Rješavanje problema i primjena zakona optike. Ravno ogledalo.

Predavanja i demonstracije-

interaktivna metoda

3 2

2

4. Složeni optički sistemi. Leće/sočiva. Aberacije. Vježbe: Rješavanje problema refleksije i refrakcije svjetlosti. Sferna ogledala

Predavanja i vježbe

demonstracije- interaktivna

metoda

3 2

1

5. Optički instrumenti: Oko, naočale, lupa, durbin, teleskop, projekcioni aparati, spektrometar sa prizmom. Vježbe: Ogledala i leće: rješavanje numeričkih i grafičkih zadataka

Predavanja i vježbe-

interaktivna metoda

3 2

1

6. Osnove molekularne optike: Disperzija svjetlosti. Spektri, vrste spektara i spektralni uređaji. Spektroskopija i spektrometri. Apsorpcija, rasipanje i prolaz svjetlosti kroz granicu dvije sredine. Djelovanje svjetlosti na tvari. Vježbe: Optički instrumenti (Rješavanje numeričkih i grafičkih problema)

Predavanja i

vježbe interaktivna

metoda

3 2

3

7. Posjeta destinaciji primjene optike (optičarska radionica, Očna klinika, Astronomska opservatorija)

Posjeta

3

4

8. Osnovi fotometrije (jačina svjetlosti, jačina osvijetljenosti, luminacija. Izvori svjetlosti.

3 2

~ 53 ~

Fotometri. Kolorimetrija. 9. Prva provjera znanja (Test 1)

Uvod u valnu optiku: Povijest/historija razvoja valne optike. Priroda svjetlosti. Haygens –Fresnelov princip.

Test

Predavanja- interaktivna

metoda

2 1

4

DRUGI DIO -VALNA OPTIKA 10. Interferencija valova svjetlosti: Koherentnost,

monokromatičnost svjetlosti. Interferencija na tankim listovima i klinu. Vježbe: Svjetlost u prirodi-interakcija svjetlosti i materije (studentski prilozi)

Rad na tekstu.

Interaktivna metoda

3 2

2

11. Young-ov eksperiment, Fresnel-ova biprizma, Pohlov eksperiment, Newton-ovi prstenovi. Michelson-ov interferometar. Vježbe: Interferencija svjetlosti: Rješavanje numeričkih zadataka


metoda

3 2

2

12. Difrakcija valova svjetlosti Difrakcija na pukotini (Fresnelova i Fraunhoferova difrakcija). Fresnelove zone. Vježbe: Interferencija i interferometri: rješavanje numeričkih problema


metoda

3 2

2

13. Difrakciona rešetka. Difrakcija X-zraka na kristalu. Granica razlaganja (Rayleighova granica razlaganja), granica razlaganja oka, prizme i rešetke. Granica razlaganja mikroskopa i durbina. Vježbe: Difrakcija svjetlosti:rješavanje numeričkih, grafičkih problema i simulacija na računaru.


metoda

3 2

2

14. Elektronski mikroskop. Holografija. Polarizacija valova svjetlosti: Prirodna i polarizirana svjetlost. Interferencija polarizovane svjetlosti. Vježbe: Rješavanje numeričkih problema primjenom znanja o interferenciji i difrakciji svjetlosti.


metoda

3 2

2

15. Kružna i eliptična polarizacija. Optika anizotropnih sredina: elementi kristalne rešetke, valna površina. Redovan i neredovan zrak u jednoosnom kristalu. Dvoosni kristali. Anizotropija pri deformacijama. Vježbe: Primjena polarizacije svjetlosti (samostalni projekti/prezentacije studenata) i priprema za drugi parcijalni ispit


interaktivna metoda

3 2

3

15. Dvojno prelamanje svjetlosti u električnom i magnetskom polju. Obrtanje ravni polarizacije u kristalima i amorfnim tijelima. Druga provjera znanja (Test 2)


interaktivna metoda

1 2

4

16.

~ 54 ~

Završni ispit Test 2 4




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Aktivnost studenta (rasprava, zadaća, projekt)

10 5,5 95-100 10 A

Test 1 30 16,5 85-94 9 B Test 2 30 16,5 75-84 8 C Završni ispit 30 16,5 65-74 7 D Popravni ispit 90 49,5 55-64 6 E Manje od 55 5 F, FX U k u p n o 100 55

G. LITERATURA Osnovna udžbenička literatura

1. Fransis Weston Sears (1963), Optika, Beograd: Naučna knjiga 2. Suada Bikić (1998), Zbirka zadataka iz fizike, Zenica: Dom štampe

Dopunska literature

1. Eugene Hecht (2001). Optics, 4/E, Addison - Wesley (ISBN-10: 0805385665, ISBN-13: 9780805385663). 2. Mladen Paić (1983), Osnove fizike IV, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber 3. Nikola Cindro (1988), Fizika 1 i 2, Zagreb: Školska knjiga 4. Višnja Henč-Bartolić i Petar Kulišić (2004), Valovi i optika, Zagreb: Školska knjiga, Zagreb 5. Douglas C. Giancoli (2005), Physics: Principles with applications, London: Pearson Educational

International 6. Stjepan Marić i drugi (1995), Zbirka zadataka iz fizike, Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu 7. Emil Babić, Rudolf Krsnik i Miroslav Očko (1985), Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Zagreb: Školska

knjiga 8. Boško Pavlović i Stanoje Milojević (1975). Praktikum računskih vežbanja iz fizike, Beograd: Naučna knjiga

~ 55 ~


ATOMSKA FIZIKA

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Četvrti (IV) Naziv predmeta Atomska fizika Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 5 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 80 30 30 10 10 Samostalni rad (sati) 45 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Analiza I i II


Uvod u nuklearnu fiziku, Fizikalni praktikum V


Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja, računske i laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim zakonima na mikro-nivou materije, tj. na nivou pojedinačnih atoma. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Najveći dio predmeta bavi se pojavama koje ne možemo ćulno opažati pa je veoma važno osposobiti studente da apstraktno percepiraju veoma važne zakone koji upravljaju svijetom na mikroskopskom nivou. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i osposobe se za samostalno jasno izvođenje predavanja kroz seminarske radove i steknu neophodno predznanje za praćenje drugih predmeta kao što su Uvod u nuklearnu fiziku i Odabrana poglavlja savremene fizike. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA


Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Uvod

Istraživanja koja su dovela do novih spoznaja ZRAČENJE CRNOG TIJELA – Definicija apsolutno crnog tijela. Emisione i apsorpcione karakteristike act. Zakoni toplotnog zračenja: Kirhofov, Stefan Bolcmanov,

Predavanja Računske vježbe

2

2

2

~ 56 ~

Vinov. Računske vježbe: Zakoni zračenja

2. TOPLOTNO ZRAČENJE - nastavak Rejli-Džinsova formula. Ultraviolentna katastrofa. Plankova formula. Ideja kvanta. Računske vježbe: Izvođenje zakona zračenja iz Plankove formule za spektralnu gustinu.


2

2

2

3. KVANTIZIRANOST FIZIKALNOG SVIJETA Kvantiziranost naelektrisanja. Otkriće elektrona. Tompsonov eksperiment Milikenov eksperiment. Računske vježbe: Kretanje elektrona u električnom, magnetnom i kombinovanom polju.


2

2

2

4. Kvantiziranost energije. Fotoni – kvanti elektromagnetnog zračenja. Fotoelektrični efekat. Ajnštajnova teorija fotona i fotoefekta. Računske vježbe: Zadaci iz fotoefekta


3

2

2

5. Daljnji dokazi kvantiziranosti energije: X-zraci. Kontinuirani spektar X-zraka. Zakočno zračenje. Prvi test - : 1 čas Računske vježbe: Zakočno zračenje


2

2

2

6. ELEMENTI SPECIJALNE TEORIJE RELATIVNOSTI: Transformacije koordinata. Dilatacija vremena. Kontrakcija dužine. Odnos mase i energije Komptonov efekat. Računske vježbe: Specijalna relativnost. Komptonov efekat

Predavanja 2

2

2

7. MODELI ATOMA Statički Tompsonov model atoma. Radefordov planetarni model atoma: Radefordov eksperiment rasijanja alfa-čestica. PARCIJALNI ISPIT Računske vježbe: Određivanje prečnika atoma po Tompsonovom modelu. Određivanje orbite elektrona prema Radefordovom modelu.

2 2

8. BOROVA TEORIJA ATOMA VODONIKA Linijski spektri. Borovi postulati. Energetski nivoi. Primjena Borove teorije na atome slične atomu vodonika. Računske vježbe: Zadaci iz Borove teorije atoma.

Predavanja 2

2

2

9. EKSPERIMENTALNE POTVRDE BOROVOG MODELA ATOMA Frank –Hercov eksperiment. Linijski spektri X-zraka – Mozlijev zakon. Računske vježbe: Mozlijev zakon.

Predavanja 2

2

2

10. USAVRŠAVANJE BOROVOG MODELA ATOMA Vilson-Zomerfeldova pravila kvantovanja. Eliptični

Predavanja 2

2

~ 57 ~

model atoma. Prostorno kvantovanje. Računske vježbe:Drugi test - : 1 čas Eliptični model atoma – značenje kvantnih brojeva.

2

11. KVANTNOMEHANIČKI MODEL ATOMA Talasni vid materijalnih čestica. De-Broljevi talasi. Dejvison-Džermerov eksperiment difrakcije elektrona. Hajzenbergove relacije neodređenosti. Računske vježbe: po temama iz predavanja.

Predavanja 2

2

2

12. TALASNA FUNKCIJA I VJEROVATNOĆA, KVANTIZACIJA ENERGIJE Šredingerova jednačina Amplitudna Šredingerova jednačina.

Predavanja 2

2

2

13. KVANTNI BROJEVI Kvantizacija energije. Porijekloi značenje kvantnih brojeva. Štern-Gerlahov eksperiment. Računske vježbe: Pisanje elektronskih termova i određivanje kvantnih brojeva.

Predavanja 2

2

2

14. PERIODNI SISTEM ELEMENATA Paulijev princip isključivosti. Višeelektronski atomi. Dimenzije atoma. Računske vježbe: Računski zadaci iz materijala sa predavanja

Predavanja 2

2

2

15. ZAVRŠNE KONSULTACIJE I NADOKNADE Treći test: 1 čas

Predavanja 2

2

2




Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

95 – 100 10 A Parcijalni ispit 60 33 85 – 94 9 B Završni ispit 40 22 75 – 84 8 C 65 – 74 7 D 55 – 64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA

1. N.Tanović i L.Tanović: OSNOVE ATOMSKE I NUKLEARNE FIZIKE, Uniprint Sarajevo, 1991. 2. Hugh D. Young, PHYSICS, Addison-Wesley Publ., inc, 1992. 3. Paul G. Hewitt, CONCEPTUAL PHYSICS, Addison-Wesley Publ. Inc, 1998.

~ 58 ~


KLASIČNA MEHANIKA II (N)

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Četvrti (IV) Naziv predmeta Klasična mehanika II (N) Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 6 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 105 45 30 15 Samostalni rad (sati) 70 Obavezni prethodno položeni predmeti


Sve dalje predmete


Cilj predmeta Klasična mehanika II, koji čini logičku cjelinu sa predmetom Klasična mehanika I, je da se studenti upoznaju sa osnovnim pojmovima i principima klasične mehanike, te da ovladaju relevantnim metodama teorijske fizike. Pri tome se naglašavaju veze sa drugim dijelovima savremene teorijske fizike, specijalno kvantne mehanike. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA



Kontakt Samostalno 1. 2. 3.

Male oscilacije Kretanje sistema u blizini položaja stabilne ravnoteže. Linearizacija i rješavanje jedna čina kretanja -normalne koordinate, vlastite frekvencije. Prigušene i prinudne oscilacije. Greenova funkcija oscilatora.

Predavanja Vježbe

9

9

3

4. Kinematika krutog tijela Matrični opis kretanja krutog tijela, translatorno i rotaciono kretanje, ugaona brzina, Eulerovi uglovi.

Predavanja Vježbe

3

3

5

5.

Kretanje čestice u neinercijalnom referentnom sistemu

Predavanja

3

5

~ 59 ~

Kinematika i dinamika relativnog kretanja, inercijalne sile. Primjeri: slobodan pad, Foucaultovo klatno.

Vježbe 3

6. 7. 8.

Dinamika krutog tijela Rotacija krutog tijela oko nepomi£ne ose: jednačina kretanja, moment inercije, fizičko klatno. Rotacija krutog tijela oko nepomične tačke: jednačine kretanja, tenzor inercije, glavne ose i glavni momenti inercije, Eulerove jednačine, regularna precesija, ellipsoid inercije, Eulerov i Lagrangeov slučaj kretanja krutog tijela. Kretanje krutog tijela bez nepomi£ne tačke, zakon izmjene energije, primjeri.

Predavanja Vježbe

9

9

8

9.

Varijacioni principi dinamike Hamiltonov princip. Maupertuis-Lagrange-Jacobijev princip. Analogija mehanike i optike -Fermatov princip.

Predavanja Vježbe

3

3

10.

Hamiltonova mehanika Kanonske jednačine. Poissonove zagrade. Kanonske transformacije, Hamilton-Jacobijeva jednačina.

Predavanja Vježbe

3

3

11.

Simetrije i zakoni održanja Teorem E. Noether. Konstante kretanja kao generatori grupe simetrije hamiltonijana.

Predavanja Vježbe

3

3

12. 13.

Prelazak sa diskretnih sistema na kontinualne Elastični štap kao sistem vezanih oscilatora, prelazak na kontinualni model. Varijacioni princip, Lagrangeove i Hamiltonove jednačine za kontinualne sisteme. Transverzalne oscilacije zategnute žice.

Predavanja Vježbe

6

6

14. 15.

Osnove mehanike kontinualnih sredina Kinematika kontinualne sredine, vektorske i tenzorske metode. Osnovne jednačine hidrodinamike. Kretanje idealnog fluida, potencijalno tečenje. Zvučni talasi. Viskoznost.

Predavanja Vježbe

6

6




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Zadaće 10 5 95-100 10 A Prvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 C Završni ispit 40 22 65-74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F Vježbe prate program predavanja. Tokom semestra daju se dvije do četiri zadaće. Prvi parcijalni ispit održava se sredinom semestra, a drugi na kraju semestra. Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% ili više iz zadaća i parcijalnih ispita. Parcijalni ispiti su pismeni, a završni ispit po pravilu usmeni.

~ 60 ~

G. LITERATURA

1. K. Suruliz, Klasična mehanika, u pripremi za objavljivanje 2. Ivan Supek, Teorijska fizika, I dio, Školska knjiga, Zagreb 1988.

Dopunska literatura

1. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teorijska fizika, Tom I: Mehanika, 5. izdanje, Fizmatlit, Moskva 2004. (na ruskom; postoji prevod na engleski)

2. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teorijska fizika, Tom VI: Hidrodinamika, 5. izdanje, Fizmatlit, Moskva 2001. (na ruskom; postoji prevod na engleski)

3. H. Goldstein, C. Poole, J. Safko, Classical Mechanics, Third Edition, Pearson/Addison- Wesley, Upper Saddle River 2002

~ 61 ~


MATEMATIČKE METODE FIZIKE II (N)

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Četvrti (IV) Naziv predmeta Matematičke metode fizike II (N) Tip predmeta Obavezni Broj kreditnih bodova 7 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 120 45 45 15 15 Samostalni rad (sati) 55 Obavezni prethodno položeni predmeti


Sve dalje predmete


Cilj i zadatak predmeta je da studente pripremi za nastavu teorijske fizike. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovladavanje aparatom teorijske fizike. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA


Kontakt Samostalno 1. Funkcije kompleksne varijable

Kompleksni brojevi. Kompleksne funkcije - osnovni pojmovi. Diferencijabilnost. Cauchy-Riemanovi uslovi. CR uslovi u polarnim koordinatama. Osobine regularnih funkcija. Realna i kompleksna diferencijabilnost. Osobine operacije diferenciranja. Primjeri. Elementarne funkcije. Složena funkcija, inverzna funkcija f(z) = sqrt(z) . Tačke grananja. f(r) = lnz. Stepena funkcija.

Predavanja Vježbe

3

3

3

~ 62 ~

2. Harmonijske funkcije, određivanje imaginarnog

dijela regularne funkcije kada je poznat njen realni dio. Geometrijsko značenje izvoda. Konformno preslikavanje. Integral funkcije kompleksne promjenjive. Primjer. Cauchyjev teorem za jednostruko povezanu oblast. Neodređeni integral kompleksne funkcije, diferencijabilnost, Cauchyjeva formula. Glavna vrijednost integrala. Kompleksne funkcije definisane integralima, deriviranje po parametru.

Predavanja 3

3

3

3. Regularna funkcija ima izvode svih redova. Teorem Morera. Liouvillov teorem. Redovi sa kompleksnim članovima. Apsolutna konvergencija. Redovi funkcija, ravnomjerna konvergencija. Osobine ravnomjerno konvergentnih redova funkcija. Redovi potencija. Taylorov red. Razlaganje regularne funkcije u Taylorov red. Laurentov red. Razlaganje funkcije u Laurentov red. Nule i singularne tačke (izolirane), klasifikacija izoliranih singulariteta. Teorem o jedinstvenosti analitičke funkcije. Analitičko produžavanje.

Predavanja Vježbe

3

3

3

4. Reziduum analitičke funkcije u izoliranoj tački. Izračunavanje reziduuma. Teorem o reziduumima. Primjena na izračunavanje integrala 1) Intf(cos fi, sinfi)dfi , f - racionalna funkcija 2) Int P(x)/Q(x) dx , P,Q polinomi Konturna integracija, primjena na izračunavanje integrala 3) Int f(x) e(ikx) dx , Jordanova lema 4) Integrali sa višeznačnim funkcijama 5) Integrali sa eksponencijalnom funkcijom Integralne transformacije: 1) Fourierova transformacija. Osobine F. transformacije, apsolutno integrabilne funkcije. Riemannova lema. Primjeri.

Predavanja Vježbe

3

3

3

5. Inverzna Fourierova transformacija. Osobine FT, primjeri (uklj. konvoluciju). FT za funkcije više varijabli. Simetrični oblik FT, Parsevalova jednakost. (FT za kvadratično integrabilne funkcije). Integralne transformacije vezane za Fourierovu - Cosinus i sinus transformacija. Laplaceova transformacija. Inverzna transformacija. Osobine Laplaceove transformacije. Primjeri. Primjena Laplaceove transformacije. Fourierova transformacija i Diracova delta funkcija – slabi limes. Veza sa Heavisideovom funkcijom. Osobine delta funkcije.

Predavanja Vježbe

3

3

3

~ 63 ~

6. Sturm-Liouvilleov problem. Primjeri 1) y’’ + lambda y = 0 , y(0) = y(l) = 0 2) y’’ + lambda y = 0 , y’(0) = y’(l) = 0 3) y’’ + lambda y = 0, y(-l) = y(l) y’(-l) =y’(l) Fourierov red (razlaganje po vlastitim funkcijama).

Predavanja Vježbe

3

3

3

7. Fourierov red, redovi sinusa i kosinusa. Konvergencija Fourierovog reda. Ravnomjerna konvergenncija. Konvergencija u srednjem. Regularni S-L problem. Hermitičnost operatora. L. Osobine vlastitih vrijednosti i vlastitih funkcija. Parsevalova jednakost. Relacije potpunosti. Greenova funkcija - eksplicitni izraz.

Predavanja Vježbe

3

3

3

8. Osobine Greenove funkcije. Svođenje S-L problema na integralnu jedn. Singularni S-L problem. Granični uslov u singularnoj tački jednačine – ograničenost rješenja. S-L jedn. u beskonačnom intervalu y’’ + lambda y = 0 – kontinuirani spektar. Relacije potpunosti i ortog. Specijalne funkcije Eulerove funkcije Gama i Beta, osnovne formule i osobine Gama(z+1) = zGama(z) itd. Legendrovi polinomi – dif. jednačina, rješenje u vidu reda. Legendrovi polinomi –Rodriguesov teorem. Integralna reprezentacija, integralni teorem. Generatrisa. Relacije ortogonalnosti. Zatvorenost skupa Legendrovih polinoma. Prvi test

Predavanja Vježbe

3

3

5

9. Konstante normiranja Legendrovih polinoma. Rekurentne formule. Pridružene Legendrove funkcije: diferencijalna jedn. ponašanje u blizini sing. tačaka, rješenje u vidu reda, uslov prekidanja reda, Rodriguesova formula, generatrisa, relacije ortogonalnosti i normiranja, rekurentne formule, integralna formula. Hermiteovi polinomi. Leguerreovi polinomi. Uopšteni Laguerreovi polinomi. Besselove funkcije (dif. jedn., rješenje u vidu reda, Neumannove i Hankelove funkcije. Generatrisa, rekurentne forrmule, integralna formula). Rekurentne formule za funkcije J, N. Modificirane Besselove funkcije. Sferne Besselove funkcije. Asimptotske formule. Relacije ortogonalnosti.

Predavanja Vježbe

3

3

3

10. Varijacioni račun. Funkcionali, prostori funkcija. Neprekidnost i diferencijabilnost funkcionala, varijacija funkcionala. Uslov stacionarnosti

Predavanja

3

3

~ 64 ~

funkcionala, ekstremi. Euler –Lagrangeove jedn. Prirodni granični uslovi. Funkcionali koji zavise od više funkcija. Varijaciona formulacija Sturm-Liouvilleovog problema. Vezani ekstremi. Funkcionali koji zavise od funkcija više varijabli. Primjena – Laplaceov operator u ortogonalnim krivolinijskim koordinatama.

Vježbe 3

11. Integralne jedn., klasifikacija. Fredholmova jedn. (II vrste) sa degenerisanim jezgrom. Rezolventa. Fredholmova alternativa. Neumannov red: iterativni način rješavanja Fredholmove integralne jedn, iterirana jezgra. Dokaz konvergencije Neumannovog reda pomoću norme funkcije u V (za neprekidno jezgro). Rezolventa (u obliku reda). Fredholmova jednačina – opšti slučaaj (diskretizacija). Fredholmova jedn. sa simetričnim jezgrom. Hermitičnost integralnog operatora A.

Predavanja Vježbe

3

3

3

12. Fredholmova jednačina sa simetričnim jezgrom – osobine vlastitih vrijednosti i vlastitih funkcija. Razlaganje jezgra rezolvente po vlastitim funkcijama. Volterrova jedn. II vrste, Neumannov red. Druge metode rješavanja Voltera jedn. - svođenjem na dif. jedn. - primjenom Laplasove transformacije (za jedn. konvolucionog tipa) Singularne integralne jednačine (sa beskonačnim intervalom integracije, ili singularnim jezgrom) Primjeri: (uklj. i problem tautohrone). Parcijalne dif. jednačine. Osnovni pojmovi: red jedn., opšte rješenje, početni i granični uslovi.

Predavanja Vježbe

3

3

3

13. Parcijalne diferencijalne jednačine i fizikalna polja: Jedn. za potencijal gravitacionog i elektrostatičkog polja, Laplaceova jedn., Poasonova jedn., Valna jedn. i d'Alembertova jedn. Jedn. provođenja toplote – detaljno. Tipovi graničnih uslova (Dirichletovi, Neumannovi, miješani uslovi). Klasifikacija parcijalnih dif. jedn. drugog reda – na osnovu vlastitih vrijednosti matrice koeficijenata. Jedn. sa konstantnim koeficijentima - svođenje na kanonski oblik linearnom transfornmacijom nezavisnih varijabli. Linearne jedn. sa promjenljivim koeficijentima, smjena varijabli opšteg tipa. Svođenje na kanonski oblik linearne jedn. drugog reda sa dvije nezavisne varijable. Karakteristike.

Predavanja 4

4

4

~ 65 ~

14. Rješavanje parcijalnih diferencijalnih jedn. A. Metod karakteristika. D’Alembertovo rješenje za valnu jedn. (oscilovanje zategnute beskonačne žice) Polubeskonačna žica – refleksija valova (produženje funkcija). Konačna žica – osobine D’Alembertovog rješenja. B. Fourierov metod (separacija varijabli) – za žicu učvršćenu na krajevima (stojeći valovi), jedn. prostiranja toplote.

Predavanja 3

3

3

15. Nehomogena jedn (valna) Nehomogeni granični uslovi. Fourierov motod za višedimenzionalne probleme. Laplaceova jedn. u kugli sa Dirichletovim graničnim uslovima. Sferne funkcije Y, osnovne osobine. C. Metod integralnih transformacija (Fourierova, Laplaceova). Greenova funkcija za Poissonovu jedn. (pomoću Fourierove transformacije).

Predavanja 3

3

3




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Kvizovi 5 2 95 – 100 10 A Domaće zadaće 10 6 85 – 94 9 B Prvi parcijalni ispit 25 14 75 – 84 8 C Drugi parcijalni ispit 25 14 65 – 74 7 D Završni ispit 35 19 55 – 64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA

1. V. Ilin, E.Poznyak, Fundamentals of mathematical analysis, Mir Publishers, Moscow, 1982. 2. B.Budak, S. Fomin, Multiple Integrals, Field Theory and Series, Mir Publishers, Moscow, 1973. 3. D. Mihailović, D. Tošić, Elementi matematičke analize II, naučna knjiga, Beograd, 1983. 4. K. Suruliz, Interna skripta (knjiga u štampi) 5. E. Hadžiselimović, Interna skripta, 2006.

~ 66 ~


FIZIKALNI PRAKTIKUM IV

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer FIZIKA Semestar Četvrti (IV) Naziv predmeta FIZIKALNI PRAKTIKUM IV Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 2 Kontakt sati sedmično/nastavnik Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 35 30 5 Samostalni rad sedmično (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Elektromagnetizam, Uvod u računare


Optika

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac predmeta Doc. dr Zalkida Hadžibegović - Ostali nastavnici - Asistenti B. CILJEVI PREDMETA

Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno kroz praktične laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim zakonima u području geometrijske, valne optike i fotometrije kao i rukovanjem i korištenjem optičkih instrumenata. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Najveći dio predmeta bavi se pojavama koje možemo čulno opažati (optičke pojave) i provjeriti kvalitativne i kvantitativne relacije među fizičkim veličinama. Posebno je važno osposobiti studente da posredno mjereći različite fizičke veličine ovladaju tehnikama opažanja, mjerenja i obrade mjernih podataka. Pristup rješavanju zadanih eksperimentalni zadataka treba da se odvija kroz tri sekvence: predvidjeti, izvesti eksperiment i mjerenje i objasniti, odnosno koristiti dobijene podatke. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti steknu vještinu i samopouzdanje u rukovanju laboratorijskom opremom i budu sposobni da predvide rezultate eksperimenta, provjere i obrazlože dobijene rezultate kao i da na osnovu uputstva ovladaju radom aparature i dobiju rezultate mjerenja prema kojima se treba da odnose kritički.

~ 67 ~


Kontakt

Samostalno

1. UVOD Osnovna uputstva za rad u laboratoriju za optiku, podjela zaduženja, dogovor o radu i upoznavanje plana i programa predmeta.

Predavanja

2

1

PRVI DIO (GEOMETRIJSKA OPTIKA)

2. Žižna daljina sfernih ogledala Ulazni kolokvij.


2

1

3. Indeksa prelamanja stakla (prizma, planparalelna ploča) i tečnosti Kolokviranje prve urađene vježbe


2 2

4. Žižna daljina i optička moć leća Kolokviranje druge urađene vježbe


2

1

5. Optički instrumenti (lupa, mikroskop i durbin) Kolokviranje treće urađene vježbe


2 1

6. Baždarenje spektrometra Kolokviranje četvrte urađene vježbe


2 2

7. Priprema za prvi parcijalni ispit i nadoknada Kolokviranje pete urađene vježbe


2 2

8. Prva provjera znanja (Test 1 i Praktični dio ispita 1)


2 3

DRUGI DIO (VALNA OPTIKA I FOTOMETRIJA)

9. Interferencija svjetlosti


2 2

10. Difrakcija svjetlosti na pukotini Kolokviranje prve urađene vježbe


2

2

11. Difrakcija vjetlosti na optičkoj mrežici Kolokviranje druge urađene vježbe


2 2

12. Polarizacija svjetlosti Kolokviranje treće urađene vježbe


2 2

13. Fotometrijski zadaci (rad sa fotometrom i kolorimetrom) Kolokviranje četvrte urađene vježbe


2 1

14. Priprema za drugi parcijalni ispit i nadoknada Kolokviranje pete urađene vježbe


2 2

15. Druga provjera znanja (Test 2)


2 3

16. Završni ispit (Praktični dio ispita 2) Laboratorijske vježbe

2 3

~ 68 ~




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Kolokvirane vježbe 20 11 95-100 10 A Prva provjera znanja (Test 1 i praktični dio ispita 1)

40 22 85-94 9 B

Druga provjera znanja (Test 2) 20 11 75-84 8 C Završni ispit (Praktični dio ispita 2) 20 22 65-74 7 D Popravni ispit 80 44 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA

1. Nada Gabela (2000), Praktikum iz optike, Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu 2. V. Vučić (1998), Osnovna mjerenja u fizici, Beograd: Naučna knjiga

~ 69 ~

III GODINA

(V i VI semestar)

~ 70 ~


UVOD U NUKLEARNU FIZIKU

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Peti (V) Naziv predmeta UVOD U NUKLEARNU FIZIKU Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 65 30 15 10 10 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Matematika I, Matematika II, Atomska fizika


Viši fizikalni praktikum


Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja, računske i laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim zakonima na mikro-nivou materije, tj. na nivou pojedinačnih atoma i njegovih nukleusa. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Najveći dio predmeta bavi se pojavama koje ne možemo ćulno opažati pa je veoma važno osposobiti studente da apstraktno percepiraju veoma važne zakone koji upravljaju svijetom na mikroskopskom nivou. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i osposobe se za samostalno jasno izvođenje predavanja kroz seminarske radove i steknu neophodno predznanje za dalje razumijevanje pojava u jezgru atoma. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA


Sati rada


Građa atomske jezgre. Dimenzije i oblik jezgre Sile u jezgri – nuklearne sile Računske vježbe: Osnovne osobine jezgre atoma: veličina.


2

1

2

~ 71 ~

2. ENERGIJA VEZE Energija veze stabilnih jezgara. Sistematizacija brojeva N i Z. Računske vježbe: Energija veze i sistematizacija N i Z


2

1

2

3. RADIOAKTIVNOST. Otkriće radioaktivnosti . Zakon radioaktivnog raspada. Računske vježbe: Zakon radioaktivnog raspada


2

1

2

4. RADIOAKTIVNOST Radioaktivne serije. Transmutacija elemenata. Prirodna transmutacija. Računske vježbe: Zakon radioaktivnog raspada


2

1

2

5. RADIOAKTIVNOST Alfa-raspad, Beta – raspad. Gama – raspad. Računske vježbe: TEST 1


2

1

2

6. VRSTE RADIOAKTIVNOSTI: Vještačka radioaktivnost. Nuklearne reakcije Računske vježbe: Različite transformacije jezgara. Alfa-raspad, Beta – raspad. Gama – raspad.


2

1

2

7. RADIMETRIJA Radioaktivni ugljik. Određivanje starosti arheoloških uzoraka. Računske vježbe: Određivanje starosti uzoraka.


2

1

2

8. ENERGIJA IZ JEZGRE: Nuklearna fisija. Lančana reakcija. Defekt mase. Računske vježbe: Defekt mase. Lančana reakcija

Predavanja Test

2

1

2

9. ENERGIJA IZ JEZGRE Fizika nuklearne eksplozije. Proces oslobađanja nuklearne energije Računske vježbe: Nuklearna fisija


2

1

2

10. ENERGIJA IZ JEZGRE Fisioni reaktori. Plutonijum. Brider reaktor Računske vježbe: Nuklearna fisija


2

1

2

11. ENERGIJA IZ JEZGRE Nuklearna fuzija. Uslovi potrebni za termonuklearnu fuziju. Lausonov kriterijum. Otkriće neutrona Računske vježbe: TEST 2


2

1

2

12. NUKLEARNA FUZIJA Fuzioni reaktori

Predavanja

2

2

~ 72 ~

Računske vježbe: Uslovi za fuziju Računske vježbe

1

13. PROLAZ ZRAČENJA KROZ MATERIJU Radijaciono oštećenje.Biološki efekti zračenja. Jonizirajuće zračenje Računske vježbe: Jonizirajuće zračenje


2

1

2

14. MJERENJE ZRAČENJA - DOZIMETRIJA Doze zračenja.Terapija zračenjem. Emisiona tomografija. Nuklearna magnetna rezonancija NMR Računske vježbe: Dozimetrija


2

1

2

15. ZAVRŠNE KONSULTACIJE I NADOKNADE TEST 3

Predavanja 2

1

2

16. Završni ispit F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

95 - 100 10 A Parcijalni ispit 60 33 85-94 9 B Završni ispit 40 22 75-84 8 C 65 – 74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA

1. N.Tanović i L.Tanović: OSNOVE ATOMSKE I NUKLEARNE FIZIKE, Uniprint Sarajevo, 1991. 2. Hugh D. Young, PHYSICS, Addison-Wesley Publ., inc, 1992. 3. Paul G. Hewitt, CONCEPTUAL PHYSICS, Addison-Wesley Publ. Inc, 1998.

~ 73 ~


TEORIJA ELEKTROMAGNETNOG POLJA


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Opći smjer-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinska

radijaciona fizika Semestar Peti Naziv predmeta Teorija elektromagnetnog polja Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 5 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 105 30 30 15 15 Samostalni rad (sati)/sedmica 3 Samostalni rad (sati)/semestar 45 Ukupno radno opterećenje studenta po semestru sati

150

Obavezni prethodno položeni predmeti

-


Specijalna teorija relativnosti, Kvantna mehanika I i II, Kvantna teorija polja, Fizika čvrstog stanja I i II, Astrofizika i kozmologija, Teorija elementarnih čestica


Cilj i zadatak predmeta je da studente uvede u teoriju elektromagnetnog polja kroz predavanja i računske vježbe, na jednom višem nivou, kroz razmatranje maksvelovih jednačina i dr... C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovladavanje teorijskim znanjem klasične elektrodinamike. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA


Kontakt Samostalno 1. Uvod u teoriju elektromagnetnog polja. Osnove

vektorske analize. Predavanja Vježbe

2 2

2

2. Elektrostatika. Predavanja Vježbe

2 2

2

~ 74 ~

3. Laplaceova jednačina. Metod slika. Multipolni razvoj.

Predavanja Vježbe

2 2

2

4. Električno polje u materiji. Predavanja Vježbe

2 2

2

5. Magnetostatika. Predavanja Vježbe

2 2

2

6. Elektromotorna sila. Elektromagnetna indukcija.

Predavanja Vježbe

2 2

2

7. Prvi test 3 1,5 8. Maxwellove jednačine u vakuumu. Predavanja

Vježbe 2 2

2

9. Maxwellove jednačine u materijalnoj sredini.

Predavanja Vježbe

2 2

2

10. Zakoni održanja u elektrodinamici.

Predavanja Vježbe

2 2

2

11. Elektromagnetni talasi.

Predavanja Vježbe

2 2

2

12. Absorpcija i disperzija. Talasovodi. Predavanja Vježbe

2 2

2

13. Potencijali i polja. Predavanja Vježbe

2 2

2

14. Teorija zračenja

Predavanja Vježbe

2 2

2

15. Drugi test

3 1,5

16. Završni ispit




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Zadaće 10 5 95-100 10 A Prvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 C Završni ispit 40 22 65-74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA Obavezna literatura:

1. Hasić, Teorija elektromagnetnog polja, Univerzitet u Sarajevu, 1989. 2. N. Hasić, Specijalna teorija relativiteta, Svjetlost, Sarajevo, 1984.

Šira literatura:

1. Đ. Mušicki, Uvod u teorijsku fiziku III/1, Elektrodinamika sa teorijom relativnosti, IRO Građevinska knjiga, Beograd, 1981.

2. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, I dio, četvrto izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1974. 3. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teoretičeskaja fizika. Tom II: Teorija polja, Nauka, Moskva, 1973. (ruski,

engleski, bosanski) 4. David J. Griffiths, Introduction to Electrodynamics, Prentice Hall, New Jersey, 1999.

~ 75 ~

5. J. D. Jackson, Classical Electrodynamics, John Wiley & Sons, New York, 1962. 6. W. Greiner, Classical Electrodynamics, Springer, New York, 1998.

~ 76 ~


KVANTNA MEHANIKA I

NASTAVNI PROGRAM A. OPĆI PODACI Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Opći smjer-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinska

radijaciona fizika Semestar Peti (V) Naziv predmeta Kvantna mehanika I Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 6

Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 45 30 Po potrebi

Samostalni rad (sati) Individualno Obavezni prethodno položeni predmeti

Klasična mehanika I i II, Matematičke metode fizike I i II


Kvantna mehanika II, Statistička fizika, Fizika čvrstog stanja I i II, Napredni kurs fizike čvrstog stanja, Elektronika I i II, Atomska i molekularna fizika I i II, Kvantna teorija polja I i II, Nuklearna fizika I i II, Fizika elementarnih čestica I i II, Viši kurs kvantne mehanike, Kvantna statistička fizika, Teorija rasijanja, Interakcija elektromagnetnog polja i atoma, Kvantna optika, Odabrana poglavlja atomske i molekularne fizike, Fotonika, Fizika poluprovodnika I i II, Fizika metala I i II, Fizika jonizirajućeg zračenja, Defekti u čvrstim tijelima I i II, Magnetni materijali, Interakcija zračenja sa čvrstim tijelom.

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac predmeta - Ostali nastavnici - Asistenti B. CILJEVI PREDMETA Cilj predmeta je da upozna studente sa osnovnim pojmovima kvantne mehanike, kao i da ih osposobi da samostalno, uz primjenu novih matematičkih metoda, rješavaju zadatke iz ove fundamentalne oblasti teorijske fizike. Studenti se upoznaju sa fizikalnim osnovama i matematičkim aparatom kvantne mehanike. Razvijeni formalizam se primjenjuje na jednostavne kvantno-mehaničke sisteme. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA Ovladavanje teorijskim znanjem iz osnova kvantne mehanike. Usvajanje formalizma kvantne mehanike i sticanje sposobnosti razumijevanja i samostalnog rješavanja kvantno-mehaničkih problema, što je od značaja za veliki broj predmeta sa kojima će se student sresti tokom studija. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože pismeni i usmeni ispit. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA

Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada Kontakt Samostalno

~ 77 ~

1. Istorijski uvod i fizikalne osnove kvantne mehanike: Zakoni zračenja. Kvantiziranje fizikalnih veličina: Fotoelektrični efekat, Comptonov efekat, Linijski spektri, Franck-Hertzov i Stern-Gerlachov eksperiment.


3

2

2. Talasni aspekti čestica: De Broglievi talasi. Difrakcija talasa materije. Statistička interpretacija talasa materije.


3

2

3. Talasna (psi) funkcija. Srednje (očekivane) vrijed-nosti. Kvantno-mehanički operatori. Princip super-pozicije. Heisenbergov princip neodređenosti.


3

2

4. Matematičke osnove kvantne mehanike: Osobine operatora. Diracova bra i ket notacija. Svojstvene vrijednosti i svojstvene funkcije.


3

2

5. Operatori položaja, impulsa, ugaonog momenta, kinetičke energije i ukupne energije. Heisenbergova relacija neodređenosti za proizvoljne opservable. Vlastiti diferencijali.


3

2

6. Schrödingerova jednačina: Očuvanje broja čestica u kvantnoj mehanici. Osobine stacionarnih stanja. Primjeri jednodimenzionalnih problema. Potencijalna jama.


3

4

7. Prvi parcijalni ispit 3 8. Harmonijski oscilator:

Rješenje jednodimenzionalne Schrödingerove jednačine za harmonijski oscilator.


3 2

9. Opis harmonijskog oscilatora pomoću operatora stvaranja i poništavanja.


3 2

10. Prelaz sa klasične na kvantnu mehaniku: Jednačine kretanja za srednje vrijednosti. Ehrenfestov teorem. Konstante kretanja i zakoni očuvanja. Analogija klasičnih Poissonovih zagrada i kvantno-mehaničkih komutatora.


3

2

11. Sferno simetrični potencijal. Vodonikov atom: Schrödingerova jednačina sa Coulombovim potencijalom. Separacija varijabli u sfernim koordinatama. Rješavanje radijalne jednačine za vodonikov atom.


3

2

12. Spektar vodonikovog atoma. Vodoniku slični joni. Struje u vodonikovom atomu. Magnetni moment atoma.


3

3

13. Teorija reprezentacija: Reprezentacija (predstavljanje) operatora. Problem vlastitih vrijednosti. Unitarne transformacije. S-matrica.


3

2

14. Schrödingerova jednačina u matričnom obliku. Schrödingerova reprezentacija. Heisenbergova reprezentacija. Reprezentacija međudjelovanja.


3

3

15. Drugi parcijalni ispit 3 16. Završni ispit

~ 78 ~




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Prvi parcijalni ispit - teorija 15 55%

95 - 100 10 A Prvi parcijalni ispit - zadaci 10 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit - teorija 15 75-84 8 C Drugi parcijalni ispit - zadaci 10 65-74 7 D Završni ispit (teorija i zadaci) 50 55% 55-64 6 EU k u p n o 100 55% Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA Obavezna literatura:

1. Dejan Milošević, Kvantna mehanika I, nerecenzirani udžbenik, 2012. Dopunska literatura:

1. L. I. Šif, Kvantna mehanika, Vuk Karadžić, Beograd, 1968. (prevod sa engleskog) 2. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1977. 3. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teoretičeskaja fizika. Tom III: Kvantovaja mehanika. Nereljativistkaja teorija,

Nauka, Moskva, 1989. (ruski, engleski, bosanski) 4. W. Greiner, Quantum mechanics. An introduction, Springer, Berlin, 1989. (engleski, njemački)

~ 79 ~


FIZIKALNI PRAKTIKUM V


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Četvrti (IV) Naziv predmeta FZIZIKALNI PRAKTIKUM V Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 2 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 40 - 30 10 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Atomska fizika


Uvod u nuklearnu fiziku


Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno kroz praktične laboratorijske vježbe se upozna sa pojavama i fizikalnim zakonima na mikro-nivou materije, tj. na nivou pojedinačnih atoma. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Najveći dio predmeta bavi se pojavama koje ne možemo ćulno opažati pa je veoma važno osposobiti studente da apstraktno i posredno mjereći percepiraju veoma važne zakone koji upravljaju svijetom na mikroskopskom nivou. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti steknu samopouzdanje u rukovanju laboratorijskom opremom i budu sposobni da na osnovu uputstva ovladaju radom aparature i dobiju smislene i relevantne rezultate mjerenja E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada


Osnovna uputstva za rad u laboratoriji za atomsku fiziku i generalni prikaz svih predviđenih vježbi.

Predavanja

2

2

2. 1. PROVJERA ŠTEFAN-BOLCMANOVOG ZAKONA

Laboratorijska vježba

2

2

2

3. Kolokviranje prve vježbe

~ 80 ~

4. 2. ODREĐIVANJE SPECIFIČNOG NABOJA ELEKTRONA


2

2

5. Kolokviranje druge vježbe 6. 3. DIFRAKCIJA ELEKTRONA


2 2

7. Kolokviranje treće vježbe 8. 4. INTERFERENCIJA MIKROTALASA


2 2

9. Kolokviranje četvrte vježbe 2 10. 5. FOTOELEKTRIČNI EFEKAT


11. Kolokviranje pete vježbe 12. 6. RADIOAKTIVNI RASPAD


2

2

13. Kolokviranje šeste vježbe 2 14. LINIJSKI SPEKTRI Demonstraciona

lab. Vjezba 2 2

15. MILIKENOV EKSPERIMENT 2 16. Završni ispit 2 F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Kolokviji 60 33 95-100 10 A 85-94 9 B 75-84 8 C 65-74 7 D 55-64 6 E Završni ispit 40 22 U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA

1. N.Tanović i L.Tanović: „Osnove atomske i nuklearne fizike“, Uniprint Sarajevo, 1991. 2. Paul G. Hewitt, CONCEPTUAL PHYSICS, Addison-Wesley Publ. Inc, 1998. 3. Uputstva za vježbe: „Fizikalni praktikum V“, PMF – Sarajevo

~ 81 ~

Šifra predmeta PED241 Fakultet Prirodno-matematički

METODIKA NASTAVE FIZIKE I

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Peti (V) Naziv predmeta Metodika nastave fizike I Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 6 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 105 60 15 15 15 Samostalni rad (sati) 45 Obavezni prethodno položeni predmeti

Pedagogija, Didaktika, Psihologija, Opća fizika


Metodika nastave fizike II, Praktikum metodike nastave fizike I, Praktikum metodike nastave fizike II,Nastavna praksa I, Nastavna praksa II.

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac predmeta ..- Ostali nastavnici - Asistenti B. CILJEVI PREDMETA

Metodika nastave fizike I je teorijska osnova inicijalnog profesionalnog obrazovanja i obuke nastavnika fizike. Cilj Sticanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti, vezanih za struku i kompetencije nastavnika fizike. C. SPECIFIČNI ZADACI

Upoznavanje naučne i obrazovne dimenzije fizike- prirode fizikalnog saznanja, znanja fizike kao sadržaja i procesa, metode fizike i načina njene didaktičke transpozicije, te mjesta i uloge fizike za razvoj nauke, tehnike i tehnologije, i posebno, obrazovanja. Sticanje osnovnog znanja o psihološkim odrednicama učenja i nastave fizike, razvoju i sadržaju nastavnog plana i programa, organizacije, izvođenja i evaluacije učenja i nastave fizike. Upoznavanje sa trendovima didaktike fizike u svijetu i strategijama učenja i nastave, relevantnim za uspješnu nastavu fizike, te primjeni modernih ICT Osposobljavanje studenata za razumijevanje ravnoteže između tradicije i inovacija u nastavi fizike, i u okviru toga, za kritički pristup nastavnoj tehnologiji. Osposobljavanje studenta za uključivanje u istraživanje obrazovanja. Razvijanje navike stalnog učenja. Kombinacijom predavanja, vježbi, seminara, konsultacija i samostalnog rada studenti će sticati potrebna znanja, vještine i vrijednosti, relevantnim za nastavu fizike. Teorijske vježbe se organiziraju za egzemplarne teme. Seminari se organiziraju kao aktivne studentske radionice u kojima se kritički razmatraju teme/ članci iz naučne i

~ 82 ~

stručne literature / periodike. Svaki student je obavezan napisati jedan seminarski rad. Pojedine teme iz programa obrađuju se šire i dublje u odnosu na program Metodike nastave fizike I. Novi predmet je Istraživanje nastave fizike. D. OČEKIVANA POSTIGNUĆA

Studenti upoređuju i povezuju naučnu i stručnu dimenziju sa odgojno-obrazovnom dimenzijom fizike; Analiziraju ulogu fizike u objašnjavanju prirode i za razvoj drugih nauka, tehnike i tehnologije; Opisuju trendove učenja i nastave fizike u našoj zemlji i u svijetu; Objašnjavaju i interpretiraju spoznajni ciklus fizike, razvijanje modela i koncepata, kao i savremene koncepcije nastave fizike; Upoznati su sa primjenom različitih metoda, oblika i načina rada u nastavi fizike i iskazuju kritički odnos prema njihovom korištenju; Postaju osjetljivi na učenike sa posebnim potrebama; Upoznati su sa ulogom i značajem istraživanja u obrazovanju, posebno akcionih istraživanja; Postaju osjetljivi na potrebu stalnog učenja i usavršavanja. E. SADRŽAJ NASTAVE

Br. Nastavna tema/ jedinica Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Didaktika i metodike. Metodika nastave fizike,

predmet, zadaci, struktura Nastavnički poziv. Kvalitet u obrazovanju, razvoj obrazovanja u Bosni i Hercegovini i svijetu

Predavanje Seminar Konsultacija

6 3

2. Znanje fizike: sadržaj i proces. Razvoj fizike, primjena Fizika i druge nauke

Predavanje. Vježba Seminar Konsultacija

6 3

3. Priroda fizičkog saznanja. Ciklus stvaranja u fizici. Metod fizike

Predavanje Vježba. Seminar Konsultacija

6 3

4. Uloga fizike u obrazovanju. Naučna zasnovanost nastave fizike. Ciljevi i zadaci fizike u obrazovanju Nastavni predmet FIZIKA, pristup programiranju

Predavanje Vježba Seminar Konsultacija

6 3

5. Nastavni planovi i programi fizike. Novi pristup programiranju. Korelacija fizike sa drugim nastavim predmetima Historijski osvrt na razvoj fizike kao nastavnog predmeta u školama u Bosni i Hercegovini


6 3

6. Psihološke osnove učenja i nastave fizike, najvažnije psihološke odrednice učenja i nastave fizike, učenje i kognitivni razvoj. Komunikacija u nastavi fizike

Predavanje. Vježba Seminar. Konsultacija

6 3

7. Didaktika fizike i proces učenja, didaktički principi. Kognitivistički i konstruktivistički pristupi učenju i nastavi fizike, Trendovi učenja i nastave fizike kod nas i u svijetu. Koncepcija fizike u obrazovanju u nekim važnijim projektima Test


6 3

8. Jezik fizike, formiranje fizičkih pojmova, Fizički koncepti i učeničke predkoncepcije i

Predavanje Vježba

6 3

~ 83 ~

miskoncepcije Pojmovi, zakoni i teorije u fizici

Seminar Konsultacija

9. Fizički eksperiment, očiglednost u nastavi fizike. Metode i oblici rada u nastavi fizike. Aktivno učenje i interaktivna nastava

Predavanje, Vježba Konsultacija

6 3

10. Udžbenička literatura i drugi izvori informacija u nastavi fizike; prostorije i oprema; nastavna sredstva, pomagala i materijali; modeli u nastavi fizike. Modernizacija pristupa: uloga novih tehnologija

Predavanje, Vježba Seminar Konsultacija

6 3

11. Nastava fizike, zadaci nastave, nastava kao proces. Kako kreirati nastavu fizike. Obrazovanje nastavnika fizike: inicijalno obrazovanje, stalno stručno usavršavanje. Svojstva nastavnika i produktivnost njegovog rada


6 3

12. Planiranje u nastavi fizike. Nastavni časovi, struktura časa, vrste časova Zadaci u nastavi fizike- svrha, vrste, teorijski osnovi, metode rješavanja

Predavanje, Vježba Konsultacija

6 3

13. Ocjenjivanje u nastavi fizike, pristup promjenama. Eksterna evaluacija učeničkih postignuća u Bosni i Hercegovini, međunarodni projekti/programi ocjenjivanja u fizici


6 3

14. Obrazovanje u fizici i inkluzija. Obrazovanje učenika sa posebnim potrebama. Razvoj darovitosti, talent za fiziku


6 3

15. Istraživanje nastave fizike. Akciono istraživanje

Predavanje Vježba Konsultacija

6 3

F. PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 10 6 95-100 10 A Angažman na nastavi 10 6 85-94 9 B Test 25 13 75-84 8 C Seminarski rad 15 9 65-74 7 D Pismeni završni ispit 40 21 55-64 6 E Manje od 55 5 F,FXU k u p n o 100 55 Obaveze studenata Student je obavezan da redovno pohađa i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu, piše domaće zadaće, seminarski rad i organizira njegovu prezentaciju, aktivno učestvuje u raspravama o seminarskim radovima ostalih studenata i pristupi provjeravanju znanja u skladu sa planom rada. Način praćenja kvaliteta i uspješnosti realizacije nastavnog predmeta Anketa studenata o korisnosti predmeta; statistički pokazatelji o prolaznosti predmeta; evaluacija od strane studenata; samoevaluacija nastavnika; evaluacija od strane eksperata područja; uspješnost studenata na ispitima; međunarodna supervizija.

~ 84 ~

G. LITERATURA Osnovna literatura:

1. Astolfi,J.,P., Develay,M. (1998.), Didaktika prirodnih nauka, Svjetlost, Sarajevo 2. Gabela, N., Muratović, H. (2005.), Fizika u osnovnoj školi-priručnik za nastavnike, Grafeks, Mostar 3. Hofstetter, R. (1997.), Filozofija, društvo i fizika , Školska knjiga , Zagreb 4. Muratović, H. (2006.), Metodika nastave fizike I , skripta ( radni tekst) 5. Muratović, H. (2002.), Modeliranje nastave fizike prema darovitim učenicima, PZ Bihać 6. Šindler, G. (1990.), Prilozi problemski usmjerenoj nastavi fizike , Školska knjiga, Zagreb


1. Arons, A., B. (1996.) Teaching Introductory Physics, John Wiley & Sons, Inc., New York 2. Bek, B. (1990.) Modeli učenja i nastave fizike, Školska knjiga, Zagreb 3. Donovan, S., Bransford, J., (2005.), How Students learn: Science in the Classroom, NAP, Washingthon DC 4. Šindler, G. (1980.), Metodološke osnove oblikovanja početne nastave fizike, Školska knjiga, Zagreb 5. Orlich, D., i dr. (1998.), Teaching Strategies – A Guide Better Instruction, Houghton 6. Šindler, G. (1980.), Metodološke osnove oblikovanja početne nastave fizike, Školska knjiga, Zagreb

Odabrani članci iz: Physics Education, Physics Teacher, Science Education, International Journal of Science Education, Journal of Research in Science Education i dr. Projekti: PSSC Physics, Harvard Project Physics, Nuffield O Level Physics, Nuffield Advanced Physics i dr.

~ 85 ~

Šifra predmeta PED257 Fakultet PMF Sarajevo

PRAKTIKUM METODIKE NASTAVE FIZIKE I

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Peti (V) Naziv predmeta Praktikum metodike nastave fizike I Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 3 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 60 0 45 0 15 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Opća fizika, Fizikalni pratikum I, Fizikalni praktikum II


Praktikum metodike nastave fizike II, Praktikum metodike nastave fizike III, Metodika nastave fizike I, Metodika nastave fizike II, Nastavna praksa iz fizike I, Nastavna praksa iz fizike II


Razvijanje kod budućeg nastavnika fizike znanja i vještina koje se tiču primjene eksperimentalne metode u nastavi fizike, te njihovo osposobljavanje za pripremanje i pravilno izvođenje demonstracionih ogleda i laboratorijskog rada učenika, a sve u svrhu poticanja metodologije aktivnog učenja. Razvijanje kreativnosti i navike za praktičnost kroz zadavanje eksperimentalnih zadataka korištenjem lako pristupačnih materijala. Razvijanje navike korištenja računara kao podrške eksperimentalnoj metodi.

C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

1. Sticati znanje, vještine i navike za samostalno osmišljanje, planiranje, sastavljanje eksperimentalnog uređaja, izvođenje i tumačenje eksperimenta u nastavi fizike. 2. Upoznati i izvoditi različite vrste demonstracionih ogleda 3. Upoznati i izvoditi laboratorijske vježbe koje su predviđene nastavnim planom i programom za osnovnu i srednje škole. 4. Osposobljavati studenta za analitičko, tabelarno i grafičko predstavljanje rezultata mjerenja. 5. Sticati znanja i vještine koje se tiču primjene računara u funkciji razvijanja eksperimentalne metode u nastavi fizike (obrada podataka, pristup mnoštvu informacija i dr.). D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Studenti osposobljeni za razumijevanje fizike kao sadržaja i procesa i primjenu eksperimentalne metode u nastavi fizike. Studenti mogu planirati, kreirati, izvoditi i tumačiti različite vrste ogleda, vršiti obradu podataka i tumačiti

~ 86 ~

dobivene podatke. Motivirani su da osmišljaju oglede koristeći se lako pristupačnim materijalima. E. SADRŽAJ NASTAVE

Br. Nastavna tema/ jedinica Nastavni metod Sati rada


programom, dogovor o radu u praktikumu; Izbor tema za eksperimentalne projekte; inicijalni test

izlaganje, test, rasprava 3 2

2. Svojstva i građa tijela laboratorijski rad, rasprava 3 2 3. Kinematika I laboratorijski rad, rasprava 3 2 4. Kinematika II demonstracioni i

laboratorijski rad 3 2

5. Dinamika I demonstracioni ogledi, laboratorijski rad, rasprava

3 2

6. Dinamika II demonstracioni ogledi, laboratorijski rad, rasprava

3 2

7. Dinamika III demonstracioni, rasprava 3 2 8. Obrazovni software u nastavi fizike I demonstracioni, rasprava 3 2 9. Statika demonstracioni i rasprava 3 2 10. Aerostatika ; Hidrostatika demonstracioni,

laboratorijski rad i rasprava 3 2

11. Kalorika I demonstracioni i rasprava 3 2 12. Kalorika II demonstracioni,

laboratorijski rad i rasprava 3 2

13. Nadoknada demonstracioni, laboratorijski rad i rasprava

3 2

14. Konceptualni test Test, rasprava 3 2 15. Prezentacija eksperimentalnih zadataka Prezentacija,

evaluacija 3 2

F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE Nastava se održava u praktikumu, studenti izvode oglede i mjerenja. Preduslov za pristupanje izvođenju ogleda jeste napisana priprema za rad u laboratoriji koju je student dužan predočiti pri dolasku u praktikum. Tokom vježbe raspravlja se o fizikalnim zakonima i načinu izvođenja tih ogleda u nastavi. Angažman na nastavi procjenjuje se kroz navedenu raspravu o fizikalnim zakonima i načinu izvođenja datih ogleda u nastavi, redovnost pisanja priprema i urednog sređivanja vježbi. Svaki zadatak se kolokvira na kraju vježbe, najkasnije prije izrade sljedeće vježbe.

Studenti pišu dva konceptualna testa, po jedan na početku i kraju semestra. O rezultatima testa se raspravlja sa grupom kao cjelinom i sa svakim studentom pojedinačno. Završni test se ocjenjuje.

Rad na eksperimentalnom zadatku je timski – početkom semestra se formiraju grupe koje broje po tri studenta i predlažu se teme rada. Prezentacija je predviđena za kraj semestra.



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 12 9 95-100 10 A Angažman na nastavi 24 12 85-94 9 B Eksperimentalni nacrt 10 6 75-84 8 C Eksperimentalni zadaci 10 5 65-74 7 D Završni konceptualni test 14 7 55-64 6 E Završni praktični ispit 30 16 Manje od 55 5 F,FX Ukupno 100 55

~ 87 ~


1. S. Gajić, N. Gabela, A. Vrcelj, Eksperimentalni zadaci iz fizike, IP Svjetlost, Sarajevo, 1974. 2. A. Vrcelj, Praktikum metodike nastave fizike I, skripta, PMF, Sarajevo 3. E. Vernić, B. Mikuličić, Vježbe iz fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1987. 4. Muratović, N. Gabela, FIZIKA VII, Grafex, Mostar, 2004. 5. E. Kulenović, FIZIKA VII 6. Udžbenici fizike za srednje škole


1. R. Jurdana-Šepić, B. Milotić, Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet Rijeka, 2002.. 2. http://www.phy.hr/~ana/praktikum.html 3. http://www.e-skola.hr

~ 88 ~


SPECIJALNA TEORIJA RELATIVNOSTI


Fakultet Prirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjerSemestar Šesti Naziv predmeta Specijalna teorija relativnostiTip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 5 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 105 30 30 15 15 Samostalni rad (sati)/sedmica 3 Samostalni rad (sati)/semestar 45 Ukupno radno opterećenje studenta po semestru sati

150


-


Kvantna mehanika I i II, Kvantna teorija polja, Fizika čvrstog stanja I i II, itd.


Cilj i zadatak predmeta je da studente uvede u specijalnu teoriju relativiteta kroz predavanja i računske vježbe. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovladavanje specijalnom teorijom relativnosti. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA


Kontakt Samostalno 1. Uvod u teoriju relativiteta

Predavanja 2

2

3

2. Galilejeve transformacije Eksperimentalne osnove specijalne teorije relativiteta

Predavanja 2

2

3

3. Lorentzove transformacije

Predavanja 2

3

~ 89 ~

2 4. Posljedice Lorentzovih transformacija

Predavanja 2

2 3

5. Zakon slaganja brzina Ajnštajna i transformacija uglova.

Predavanja 2

2

3

6. Pojam istovremenosti Prvi test

Predavanja 2

2

3

7. Apsolutne veličine i teoriji relativnosti. Interval i sopstveno vrijeme

2

2

3

8. Invarijantnost fizičkih zakona u odnosu na transformaciju Lorenca. Četverodimenzionalna formulacija teorije relativiteta

Predavanja 2

2

3

9. Jednačina dinamike materijalne tačke Impuls, energija i masa u relativističkkoj mehanici

Predavanja 2

2

3

10. Jednačine Lagranža; funkcija Lagranža i Hamiltona

Predavanja 2

2

3

11. Mehanika sistema čestica u teoriji relativnosti.

Predavanja 2

2

3

12. Elektrodinamika teorije relativnosti Invarijantnost naboja, četverodimenzionalna struja i jednačina neprekidnosti.

Predavanja 2

2

3

13. Relativistički invarijantna formulacija jednačina za potencijale. Polje naboja u kretanju

Predavanja 2

2

3

14. Tenzor elektromagnetnog polja i Maksvelove jednačine.

Predavanja 2

2

6

15. Doplerov efekat. Lorencova sila; funkcije Lagranža i Hamiltona za čestice, koje se kreću u električnim i magnetnim poljima. Drugi test

Predavanja 2

2

3

16. Završni ispit 2 3

~ 90 ~



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Domaće zadaće 10 6 95 – 100 10 A Prvi parcijalni ispit 25 14 87-94 9 B Drugi parcijalni ispit 25 14 79-86 8 C 71 – 78 7 D Završni ispit 40 21 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA Vježbe prate program predavanja. Obavezna literatura:

1. Hasić, Teorija elektromagnetnog polja, Univerzitet u Sarajevu, 1989. 2. N. Hasić, Specijalna teorija relativiteta, Svjetlost, Sarajevo, 1984.

Šira literatura:

1. Đ. Mušicki, Uvod u teorijsku fiziku III/1, Elektrodinamika sa teorijom relativnosti, IRO Građevinska knjiga, Beograd, 1981.

2. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, I dio, četvrto izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1974. 3. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teoretičeskaja fizika. Tom II: Teorija polja, Nauka, Moskva, 1973. (ruski,

engleski, bosanski)

~ 91 ~


KVANTNA MEHANIKA II

NASTAVNI PROGRAM A. OPĆI PODACI Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Opći smjer-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinska

radijaciona fizika Semestar Šesti (VI) Naziv predmeta Kvantna mehanika II Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 6

Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 45 30 Po potrebi

Samostalni rad (sati) Individualno Obavezni prethodno položeni predmeti

Klasična mehanika I i II, Matematičke metode fizike I i II, Kvantna mehanika I


Statistička fizika, Fizika čvrstog stanja I i II, Napredni kurs fizike čvrstog stanja, Atomska i molekularna fizika I i II, Kvantna teorija polja I i II, Nuklearna fizika I i II, Fizika elementarnih čestica I i II ,Viši kurs kvantne mehanike, Kvantna statistička fizika, Teorija rasijanja, Interakcija elektro-magnetnog polja i atoma, Kvantna optika, Odabrana poglavlja atomske i molekularne fizike, Fotonika, Fizika poluprovodnika I i II, Fizika metala I i II, Fizika jonizirajućeg zračenja, Defekti u čvrstim tijelima I i II, Magnetni materijali, Interakcija zračenja sa čvrstim tijelom.

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac predmeta - Ostali nastavnici - Asistenti B. CILJEVI PREDMETA Cilj predmeta je da upozna studente sa primjenama kvantne mehanike, kao i da ih osposobi da samostalno rješavaju zadatke iz ove fundamentalne oblasti teorijske fizike. Formalizam razvijen u oviru predmeta Kvantna mehanika I primjenjuje se na različite probleme atomske i molekularne fizike, teorije rasijanja itd. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA Ovladavanje teorijskim znanjem iz primjena kvantne mehanike. Sticanje sposobnosti samostalnog rješavanja različitih problema iz primjena kvantne mehanike. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože pismeni i usmeni ispit. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA


1. Aproksimativni metodi: Predavanja 3

~ 92 ~

Stacionarna teorija perturbacije. Degeneracija. Ritzov varijacioni metod.

Računske vježbe

3

2. Kvaziklasična (WKB) aproksimacija. Vremenski zavisna teorija perturbacije. Prelazi između kontinuiranih stanja.


3

3

3. Spin: Stern-Gerlachov eksperiment. Cijepanje spektralnih linija. Einstein-de Haasov eksperiment. Matematički opis spina. Talasne funkcije sa spinom. Interakcija sa elektromagnetnim poljem. Paulijeva jednačina.


3

2

4. Kvantna mehanika višečestičnih sistema: Uvod. Jednačina neprekidnosti. Zakon očuvanja ukupnog impulsa sistema čestica. Kretanje centra masa sistema čestica.


3

2

5. Zakon očuvanja ukupnog ugaonog momenta. Male oscilacije višečestičnog sistema.


3 2

6. Identične čestice: Uvod. Paulijev princip. Izmjenska degeneracija. Slaterova determinanta.


3

2

7. Prvi parcijalni ispit 3 8. Formalni okvir kvantne mehanike:

Matematičke osnove kvantne mehanike – Hilbertov prostor. Operatori u Hilbertovom prostoru. Vlastite vrijednosti i vlastiti vektori.


3

2

9. Operatori sa kontinuiranim i diskretno-kontinuiranim (miješanim) spektrom. Operatorske funkcije. Unitarne transformacije. Direktni proizvod prostora. Aksiomi kvantne mehanike. Slobodne čestice. Sažetak teorije perturbacije.


3

2

10. Teorija atoma i molekula: Metodi proračuna atomskih sistema. Metod samosaglasnog polja (Hartree-Fockov metod).


3

2

11. Thomas-Fermijev metod. Teorija molekula u adijabatskoj aproksimaciji.


3 2

12. Teorija rasijanja: Presjek rasijanja. Amplituda rasijanja. Bornova aproksimacija.


3 4

13. Metod parcijalnih talasa. Neelastično rasijanje. Predavanja Računske vježbe

3 2

14. Konceptualni i filozofski problemi kvantne mehanike: Determinizam. Lokalnost. Teorija skrivenih varijabli. Bellov teorem. Teorija mjerenja. Schrödingerova mačka. Subjektivne teorije. Klasična mjerenja. Copenhagenska interpretacija. Ireverzibilni zapis. Podijeljeni univerzum. Problem realnosti.


3

2

15. Drugi parcijalni ispit 3 16. Završni ispit

~ 93 ~




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Prvi parcijalni ispit - teorija 15 55%

95 - 100 10 A Prvi parcijalni ispit - zadaci 10 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit - teorija 15 75-84 8 C Drugi parcijalni ispit - zadaci 10 65-74 7 D Završni ispit (teorija i zadaci) 50 55% 55-64 6 E U k u p n o 100 55% Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA Obavezna literatura:

1. Dejan Milošević, Kvantna mehanika II, nerecenzirani udžbenik, 2012. Dopunska literatura:

1. W. Greiner, Quantum mechanics. An introduction, Springer, Berlin, 1989. (engleski, njemački) 2. V. Saveljev, Osnovi teoretičeskoj fiziki. Tom 2: Kvantovaja mehanika, Nauka, Moskva, 1977. (ruski,

engleski) 3. L. I. Šif, Kvantna mehanika, Vuk Karadžić, Beograd, 1968. (prevod sa engleskog) 4. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1977. 5. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teoretičeskaja fizika. Tom III: Kvantovaja mehanika. Nereljativistkaja teorija,

Nauka, Moskva, 1989. (ruski, engleski, bosanski)

~ 94 ~


STATISTIČKA FIZIKA


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Šesti (VI) Naziv predmeta Statistička fizika Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 6 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 105 45 30 15 15 Samostalni rad (sati)/sedmica 3 Samostalni rad (sati)/semestar 45 Ukupno radno opterećenje studenta po semestru sati

150


-


Kvantna mehanika I i II, Fizika čvrstog stanja I i II, Nuklearna fizika i druge


Cilj i zadatak predmeta je da studente uvede u statističku fiziku kroz predavanja i računske vježbe. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovladavanje statističkom fizikom. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA


Kontakt Samostalno 1. Zadatak i metod statističke fizike. Elementi

kombinatorike i računa vjerovatnosti.

Predavanja 3

2

3

2. Klasična statistička fizika Mikrostanja i makrostanja sistema. Fazni prostor, statistički ansambl i funkcija raspodjele.

Predavanja 3

3

~ 95 ~

Liouvilleova jednačina. Gibbsova definicija entropije

2

3. Ravnotežni Gibbsovi ansambli Ergodički sistemi. Mikrokanonska raspodjela, kvazistatički proces, termodinamičke veličine. Kanonska raspodjela, statistički integral, termodinamičke veličine. Velika kanonska raspodjela, statistički integral, termodinamičke veličine

Predavanja 3

2

3

4. Ekvivalentnost ansambala. Termodinamički principi. Primjena kanonske raspodjele Teorema o ravnomjernoj raspodjeli energije po stepenima slobode i teorema o virijalu. Klasična teorija specifične toplote idealnog gasa i čvrstog tijela

Predavanja 3

2

3

5. Maxwell-Boltzmannova raspodjela. Neidealni gas, jednačina stanja i termodinamičke funkcije.

Predavanja 3

2

3

6. Prvi test

Predavanja 3

2

3

7. Kvantna statisti¡cka fizika Kvantni sistemi, njihova svojstva i način opisivanja. Matrica gustoće, Liouvilleova jednačina, entropija.

3

2

3

8. Statistička suma idelnog gasa i kristala Linearni harmonijski oscilator i rotator. Specifična toplota idealnog gasa jednoatomnih i dvoatomnih Molekula.

Predavanja 3

2

3

9. Mie - Gr¨uneisenova jednačina stanja.

Predavanja 3

2

3

10. Idealni gas kvantnih mikroobjekata Idealni gas kvantnih mikroobjekata u formalizmu mikrokanonskog i velikog kanonskog ansambla

Predavanja 3

2

3

11. Diracova i Bose-Einsteinova funkcija raspodjele. Boltzmannova raspodjela

Predavanja 3

2

3

12. Potpuno degenerisani, degenerisani i slabo degenerisani Fermi gas.

Predavanja 3

2

3

13. Termodinamička svojstva elektronskog gasa u metalima.

Predavanja 3

2

3

14. Degenerisani Bose gas, Bose-Einsteinova kondenzacija, slabo degenerisani Bose gas

Predavanja 3

2

6

15. Fotoni, zračenje crnog tijela. Fononi.

Predavanja 3

2

3


~ 96 ~




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Domaće zadaće - - 95 - 100 10 A Prvi parcijalni ispit 25 15 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 25 15 75-84 8 C 65-74 7 D Završni ispit 50 25 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA Obavezna literatura:

1. Đ. Mušicki: Uvod u terijsku fiziku II - Statistička fizika, Izdavačko informativni centar studenata (ICS), ŠIP Srbija, Beograd, 1975.

2. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

Šira literatura:

1. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teoretičeskaja fizika. Tom V (1): Statističeskaja fizika, Nauka, Moskva, 1976. (ruski, engleski, bosanski)

2. B. S. Milić, S. M. Milošević, Lj. S. Dobrosavljević, Zbirka zadataka iz teorijske fizike: Statistička fizika, Naučna knjiga, Beograd, 1979.

~ 97 ~

Šifra modula PCM312 Fakultet PMF Sarajevo

FIZIKA ČVRSTOG STANJA I


Fakultet Prirodno-matematički Odsjek Fizika Smjer Nastavnički, opšti Semestar šesti Naziv modula Fizika čvrstog stanja I Tip modula Obavezni Broj kreditnih bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 65 30 15 10 10 Samostalni rad (sati)/sedmica 2 Samostalni rad (sati)/semestar 30 Ukupno radno opterećenje studenta po semestru sati

65

Obavezni prethodno položeni moduli

Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Uvod u matematičke metode fizike I, Uvod u matematičke metode fizike II-B –B, Atomska

fizika Modul relevantan za module

Fizikalni praktikum VI

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac modula - Ostali nastavnici - Asistenti B. CILJEVI MODULA

Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja, računske i laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim zakonima materije u čvrstom stanju. C. SPECIFIČNI ZADACI MODULA

Fizika koju su u dosadašnjem studiju izučavali odnosila se na osnovne zakonotisto u prirodi i na pojedinačne atome, molekule, tačkaste mase. Sada u ovom modulu, treba sve to primijeniti i transformirati te zakonitosti za slučaj čvrstog tijela, tj. kada je mnoštvo tačkastih masa dovedeno u intenzivnu interakciju u čvrstom tijelu. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i osposobe se za razumijevanje osnovnih zakonitosti u čvrstom tijelu, njegove strukture, interakcije među pojedinačnim atomima i grupama atoma kao i da razumijutermičke osobine čvrste materije. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni Sati rada

~ 98 ~

metod Kontakt Samostalno 1. UVOD:

Neki aspekti moderne fizike. Opis kristalnih struktura. Prostorna rešetka, osnovni motiv. Računske vježbe: Osnovne osobine jezgre atoma: veličina.


2 1

2

2. Jednostavne kristalne strukture. Milerovi indeks., Faktor atomskog raspršenja. Faktor geometrijske strukture. Računske vježbe:


2 1

2

3. Difrakcija X-zraka na kristalima. Braggov zakon. Udaljenost između paralelnih ravni. Računske vježbe:


2 1

2

4. TIPOVI VEZA U ČVRSTIM TIJELIMA Jonska veza. Kovalentna veza. Metalna veta. Veze van der Walsovog tipa. Računske vježbe:


2 1

2

5. DEFEKTI U KRISTALIMA Realni kristali: klasifikacija defekata Računske vježbe:


2 1

2

6. Ravnotežne koncentracije Šotkijevih i Frenkelovih defekata. Deformacije čvrstih tijela. Dislokacije – tipovi dislokacija. Računske vježbe:


2

1

2

7. TOPLOTNA SVOJSTVA ČVRSTIH TIJELA Toplotni kapacitet – specifična toplota. Klasična teorija specifične toplote. Ajnštajnova teorija. Debajeva teorija. Računske vježbe: Prvi parcijalni


2

1

2

8. Termičko širenje čvrstih tijela. Toplotna provodljivost čvrstih tijela. Računske vježbe

Predavanja Test

2 1

2

9. MODEL SLOBODNOG ELEKTRONSKOG GASA U METALIMA Slobodni elektronski gas u potencijalnoj kutiji. Statistika slobodnog elektronskog gasa u metalima. Računske vježbe:


2

1

2

10. Toplotni kapacitet slobodnog elektronskog gasa. Termoelektronska emisija. Računske vježbe:


2

1

2

11. Uticaj vanjskog električnog polja na termoelektronsku emisiju. Hladna emisija elektrona iz metala. Promjene

Predavanja

2

2

~ 99 ~

izlaznog rada usljed adsorbiranih primjesa. Računske vježbe: TEST 2

Računske vježbe

1

12. ELEKTRIČNA SVOJSTVA ČVRSTIH TIJELA Električna vodljivost metala – Omov zakon. Procesi raspršenja elektrona. Računske vježbe:


2

1

2

13. Toplotna provodnost metala. Hallov efekat. Računske vježbe:


2

1

2

14. MODEL ENERGETSKIH VRPCI U ČVRSTIM TIJELIMA Energetski spektar elektrona u metalima: uvodna razmatranja i aproksimacije Računske vježbe:


2 1

2

15. ZAVRŠNE KONSULTACIJE I NADOKNADE Drugi parcijalni

Predavanja 2 1

2




Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

95 - 100 10 A Parcijalni ispit 60 33 85-94 9 B Završni ispit 40 22 75-84 8 C 65 – 74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA 1. G.I.Epifanov: FIZIKA ČVRSTOG STANJA, skripta-prevod, ETF Sarajevo 1969 2. M.Pirić OSNOVE KVANTNE MEHANIKE, STATISTIČKE FIZIKE I FIZIKE ČVRSTOG STANJA, Univerizitetska knjiga, Sarajevo 2007. 3. Charles Kittel: INTRODUCTION TO SOLID STATE PHYSICS, John and Wiley and Sons 53 - 96

~ 100 ~


METODIKA NASTAVE FIZIKE II

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Odsjek Fizika Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar VI ( šesti) Naziv predmeta Metodika nastave fizike II Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 6 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 105 60 15 15 15 Samostalni rad (sati) 45 Obavezni prethodno položeni predmeti

Pedagogija, Didaktika, Psihologija, Opća fizika, Metodika nastave fizike I


Nastavna praksa iz fizike I., Nastavna praksa iz fizike II.

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac predmeta - Ostali nastavnici - Asistenti

A. CILJEVI PREDMETA

Metodika nastave II fizike je ključni predmet inicijalnog profesionalnog obrazovanja i obuke nastavnika fizike. Ciljevi

- Sticanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti, potrebnih za uspješnu realizaciju učenja i nastave fizike u osnovnoj i srednjim školama;

- Produbljavanje i širenje konceptualnog razumijevanja i generaliziranje sadržaja fizike, te didaktičkih i metodičkih aspekata nastave;

- Razvijanje interesa za daljim obrazovanjem u fizici i istraživanjem nastave fizike. C. SPECIFIČNI ZADACI

- Proučavati planiranje, organizaciju, izvođenje, praćenje i evaluaciju nastave fizike u osnovnoj i srednjim školama; - Promovirati primjenu i korištenje didaktičkog pluralizma u učenju i nastavi fizike; - Osposobljavati studenta za primjenu i korištenje udžbenika i drugih nastavnih sredstava, materijala,i pomagala, i posebno, modernih tehnologija; - Proučavati metodiku rada sa nadarenim učenicima i učenicima sa poteškoćama u razvoju i učenju - Osposobljavati studente za istraživanje nastave fizike - Podsticati motivaciju za timski rad i razmjenu iskustava Seminar: Studenti će obrađivati fundamentalne nastavne sadržaje fizike, na način koji odražava poznavanje :

- teme ( nivo opće fizike) - udžbenika za osnovnu školu / srednju školu ( didaktičko transponovanje teme) - specifičnih didaktičkih postupaka i metoda koji pomažu učenicima da usvoje znanje fizike u formi sadržaja i procesa ( metodika fizike u užem smislu) - poteškoća koje učenici imaju u usvajanju

~ 101 ~

pojmova i stavova vezanih uz temu ( istraživanje u nastavi fizike)

B. OČEKIVANA POSTIGNUĆA

Studenti će biti osposobljeni za planiranje, pripremu i izvođenje nastave fizike. Pri izvođenju nastave oni će kombinovati tradicionalne metode nastave fizike sa modernim strategijama učenja i nastave. Studenti će shvatiti da ogled u fizici mora imati dominantno spoznajnu ulogu. Upoznat će sadržaj i strukturu, te proces razvoja nastavnog plana i programa fizike s aspekta kurikularnog programiranja i postojanja zajedničkog programskog jezgra u Bosni i Hercegovini. Također, upoznat će neke elemente metodike rada sa djecom sa posebnim potrebama. Studenti će upoznati i druge oblike odgojno-obrazovne rada u fizici u školama i izvan škole. ( takmičenje u znanju fizike, slobodne aktivnosti, smotra malih projekata iz fizike i dr. ), te organizaciju i rad osnovne i srednjih škola..

C. SADRŽAJ NASTAVE

Br. Nastavna tema/ jedinica Nastavni metod

Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Nastavni planovi i programi fizike u osnovnoj I srednjim

školama u Bosni i Hercegovini, zajedničko jezgo, okvirni nastavni plan i program. Metodičke napomene i upute uz nastavne programe. Postojeći udžbenici fizike za osnovno i srednje obrazovanje, kritičko razmatranje, način korištenja.

Predavanje Vježbe

6 3

2. Razvoj nastavnog plana i programa fizike, novi pristup programiranju. Pregled nastavnih planova i programa fizike i udžbenika fizike u zemljama koje postižu zavidan rezultat u obrazovanju iz fizike. Korištenje različitih izvora informacija za učenje i nastavu fizike.

Predavanje Vježbe

6 3

3. Nastava fizike: Zadaci; načela za izvođenje nastave fizike,; komunikacija, struktura informacija, postavljanje pitanja i vođenje rasprave; faze obrazovnog procesa u nastavi fizike. Metode u nastavi fizike: Ilustrativno-demonstraciona i eksperimentalno-laboratorijska (Uloga školskog eksperimenta. Demonstracioni eksperiment, vrste, metodika izvođenje demonstracionog eksperimenta. Laboratorijski rad učenika, vrste, metodika izvođenja).

Predavanje Vježbe Domaća zadaća

6 3

4. Korištenje i primjena metodologije aktivnog učenja i tehnika kreativnog učenja u fizici Otkrivalačka, istraživačka, problemski usmjerena i problemska nastava fizike


6 3

5. Projekt u nastavi fizike, osmišljavanje projektnih zadataka koji se mogu koristiti u projektnoj nastavi fizike. Izrada plakata, prezentacija i drugih materijala za vizuelizaciju i popularizaciju fizike. Izrada obrazovnih materijala i učila od lako pristupačnih materijala.


6 3

~ 102 ~

6. Zadaci u fizici, metodika rješavanja zadataka, rješavanje

odabranih primjera Domaća zadaća.


6 3

7. Kvalitet znanja u fizici, standardi učeničkih postignuća u fizici. Načini provjeravanja učeničkih postignuća i razvoja u fizici. Ocjenjivanje, kriterijumi ocjenjivanja i ocjene. Test

Predavanje Vježbe

6 3

8. Planiranje u nastavi fizike (predplaniranje, metode nastavnikovog planiranja, makro i mikroplaniranje, resursi planiranja, identifikacija sposobnosti i nivoa spremnosti učenika, kreiranje aktivnosti učenja).

Predavanje Vježbe

6 3

9.

Vrste nastavnih časova, primjeri. Priprema nastavnika za izvođenje nastavnog časa Modeli pisanih priprema, primjeri.


6 3

10. 11. 12.

Obrada fundamentalnih nastavnih sadržaja. Akcijsko istraživanje.

Seminari

6 3

13. Metodika rada sa nadarenim učenicima Predavanje Vježbe Seminar

6 3

14. Metodika rada sa učenicima sa poteškoćama u razvoju i učenju

Predavanje Vježbe Seminar

6 3

15. Vannastavne i vanškolske aktivnosti iz fizike. Upoznavanje školske dokumentacije, organizacije i rada osnovne i srednjih škola. Test

Predavanje Vježbe

6 3

16. Završni ispit F. PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 10 5 95 - 100 10 A Angažman na nastavi 10 5 85-94 9 BTest I 20 12 75-84 8 C Test II 20 12 65 – 74 7 D Usmeni završni ispit 40 21 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX

~ 103 ~

Obaveze studenta: Student je dužan da redovno pohađa i aktivno sudjeluje u nastavi, skuplja, klasificira i sortira materijale relevantne za učenje i nastavu fizike, piše domaće zadaće i seminarski rad, izvodi simulirane nastavne časove pred svim studentima, prati simulirane časove drugih studenata i aktivno učestvuje u njihovoj analizi. Način praćenja kvaliteta i uspješnosti izvođenja predmeta: Anketa studenata o korisnosti predmeta; evaluacija od strane studenata; samoevaluacija nastavnika; evaluacija od strane eksperata područja; uspješnost studenata na ispitima; međunarodna supervizija. G. LITERATURA Osnovna literatura:

1. Gabela, N., Muratović, H. (2005.), Fizika u osnovnoj školi-priručnik za nastavnika, Grafeks, Mostar 2. Gajić, S., Vrcelj, A., Gabela, N. (1978.), Eksperimentalni zadaci u fizici, Svjetlost, Sarajevo 3. Muratović, H (2002.). Modeliranje nastave fizike prema darovitim učenicima, PZ Bihać 4. Muratović, H.(2006.), Metodika nastave fizike II, skripta ( radni tekst) 5. Šindler, G. (1990.), Prilozi problemski usmjerenoj nastavi fizike , Školska knjiga, Zagreb

Osnovnoškolski i srednjoškolski udžbenici fizike, zbirke zadataka, praktikumi; univerzitetski udžbenici opće fizike. Dopunska literatura:

1. Odabrani članci iz : Physics Education, Physics Teacher, Science Education, International Journal of Science Education, Journal of Research in Science Education i dr.

2. Šindler, G. i dr. (2003.), Priručnik problemski usmjerene nastave, Fizika 7, Školska knjiga, Zagreb 3. Šindler, G. i dr. (2003.), Priručnik problemski usmjerene nastave, Fizika 8, Školska knjiga, Zagreb 4. Jakopović, Ž. (2003.), Fizika 1- Priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb 5. Jakopović, Ž. (2003.), Fizika 2- Priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb 6. Vlaho, Đ. i dr. (2003.), Fizika 3- Priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb 7. Petrović,T., (1994.) Didaktika fizike, Fizički fak. Univerziteta u Beogradu 8. Petrović, T., (1994.), Nastavna sredstva fizike I.dio, I II. dio, Fizički fakultet, Beograd 9. Orlich,D, i dr, (1998.) Teaching Strategies – A Guide Better Instruction, Houghton, Mifflin Comp.

Boston 10. Redish, E., F. (2005.), New Models of Physics Instruction Based on Physics Education Research,

Procceding, Deutsche Physikalische Geselolscaft, Jena 11. Projekti: PSSC Physics, Harvard Project Physics, Nuffield O Level Physics, Nuffield Advanced Physics i

dr.

~ 104 ~


PRAKTIKUM METODIKE NASTAVE FIZIKE II

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Šesti (VI) Naziv predmeta Praktikum metodike nastave fizike II Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 3 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 60 0 45 0 15 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeta

Opća fizika, Fizikalni pratikum I, Fizikalni praktikum II, Praktikum metodike nastave fizike I, Metodika nastave fizike I


Praktikum metodike nastave fizike III, Metodika nastave fizike II, Nastavna praksa iz fizike II


Razvijanje kod budućeg nastavnika fizike znanja i vještine koje se tiču primjene eksperimentalne metode u nastavi fizike, te njihovo osposobljavanje za pripremanje i pravilno izvođenje demonstracionih ogleda i laboratorijskog rada učenika, a sve u svrhu podsticanja metodologije aktivnog učenja. Razvijanje kreativnosti i navike za praktičnost kroz zadavanje eksperimentalnog projekta koji se tiče osmišljanja i sastavljanja ogleda uz upotrebu lako pristupačnih materijala.

Razvijanje navike korištenja računara kao podrške eksperimentalnoj metodi, te primjene računara s ciljem podsticanja interaktivne atmosfere u učionici kroz prikazivanje i analizu animacija vezanih za odabrane fizikalne sadržaje predviđene nastavnim programom. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

1. Sticati znanje, vještine i navike za samostalno osmišljanje, planiranje, sastavljanje eksperimentalnog uređaja, izvođenje i tumačenje eksperimenta u nastavi fizike. 2. Upoznati i izvoditi različite vrste demonstracionih ogleda 3. Upoznati i izvoditi laboratorijske vježbe koje su predviđene nastavnim planom i programom za osnovnu i srednju školu školu. 4. Osposobljavati studenta za analitičko, tabelarno i grafičko predstavljanje rezultata mjerenja. 5. Sticati znanja i vještine koje se tiču primjene računara u funkciji razvijanja eksperimentalne metode u nastavi fizike (obrada podataka,pristup mnoštvu informacija i dr.). 7. Upoznati metodiku korištenja obrazovnog softwarea u nastavi fizike. 8. Osposobljavati studenta za korištenje malih metodičkih istraživanja u cilju stalnog unapređivanja njegove nastave.

~ 105 ~


Studenti osposobljeni za razumijevanje fizike kao sadržaja i procesa i primjenu eksperimentalne metode u nastavi fizike. Studenti mogu planirati, kreirati, izvoditi i tumačiti različite vrste ogleda, vršiti obradu podataka i tumačiti dobivene podatke Motivirani su da osmišljaju oglede koristeći se lako pristupačnim materijalima. Motivirani su da koriste računare u nastavi fizike. E. SADRŽAJ NASTAVE

Br. Nastavna tema/jedinica Nastavni metod Sati rada


programom;dogovor o radu u praktikumu; Inicijalni test; Izbor tema za rad na eksperimentalnom projektu; Inicijalni test


2. Elektrostatika I demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 3

3. Elektrostatika II demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

4. Oscilacije i talasi

demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

5. Istosmjerna električna struja I demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

6. Istosmjerna električna struja II demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

7. Magnetno polje demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

8. Elektromagnetna indukcija demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

9. Naizmjenična struja demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

10. Optika I demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

11. Optika II demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

12. Obrazovni software u nastavi fizike II demonstracioni, rasprava 3 2 13. Nadoknada demonstracioni,

laboratorijski rad, rasprava

3 2

14. Završni konceptualni test test, rasprava 3 2 15. Prezentacija eksperimantalnih zadataka i

laboratorijskih problema Prezentacija evaluacija

3 3

~ 106 ~

F. PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE Nastava se održava u praktikumu, studenti izvode oglede i mjerenja. Preduslov za pristupanje izvođenju ogleda jeste napisana priprema za rad u laboratoriji koju je student dužan predočiti pri dolasku u praktikum. Tokom vježbe raspravlja se o fizikalnim zakonima i načinu izvođenja tih ogleda u nastavi.

Angažman na nastavi procjenjuje se kroz navedenu raspravu o fizikalnim zakonima i načinu izvođenja datih ogleda u nastavi, redovnost pisanja priprema i urednog sređivanja vježbi. Svaki zadatak se kolokvira na kraju vježbe, najkasnije prije izrade sljedeće vježbe.


Početkom semestra formiraju se grupe koje broje po tri studenta i predlažu ekspeimentalni zadaci i laboratorijski problemi. Prezentacija je predviđena za kraj semestra.



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 10 8 95-100 10 A Angažman na nastavi 24 12 85-94 9 B Eksperimentalni nacrt 10 6 75-84 8 C Eksp. zadaci i lab. problemi 12 6 65-74 7 D Završni konceptualni test 14 7 55-64 6 E Završni praktični ispit 30 16 Manje od 55 5 F,FX Ukupno 100 55


1. S. Gajić, N. Gabela, A. Vrcelj, Eksperimentalni zadaci iz fizike, IP Svjetlost, Sarajevo, 1974. 2. A. Vrcelj, Praktikum metodike nastave fizike II, skripta, PMF, Sarajevo 3. Vernić, B. Mikuličić, Vježbe iz fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1987. 4. Muratović, N. Gabela, FIZIKA VIII, Grafex, Mostar, 2004. 5. Kulenović, FIZIKA VIII 6. Udžbenici za srednju školu


1. R. Jurdana-Šepić, B. Milotić, Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet Rijeka, 2002.. 2. http://www.phy.hr/~ana/praktikum.html 3. http://www.e-skola.hr

~ 107 ~

IV GODINA

(VII I VIII SEMESTAR)

~ 108 ~

Šifra predmeta PCM411 Fakultet PMF Sarajevo

FIZIKA ČVRSTOG STANJA II


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Sedmi Naziv predmeta Fizika čvrstog stanja II Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 65 30 15 10 10 Samostalni rad (sati)/sedmica 2 Samostalni rad (sati)/semestar 30 Ukupno radno opterećenje studenta po semestru sati

65


Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Uvod u matematičke metode fizike I, Uvod u matematičke metode fizike II-B –B, Atomska fizika,

Fizika čvrstog stanja I Predmet relevantan za predmete

Fizikalni praktikum VI, Viši fizikalni praktikum, Eksperimentalne metode u savremenoj fizici


Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja, računske i laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim zakonima materije u čvrstom stanju. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovaj predmet nastavlja izučavati osobine kondenzirane materije, tj. čvrstog/krutog tijela. Prvi dio tih osobina izložen je u predmetu Fizika čvrstog stanja I. U ovom predmetu izučavaju se električne, optičke i magnetne osobine čvrste materije. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i osposobe se za razumijevanje osnovnih zakonitosti u čvrstom tijelu vezane za njegove električne, optičke i magnetne osobine. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA


Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Električne osobine čvrstog tijela Predavanja 2 2

~ 109 ~

Model slobodnih elektrona. Aproksimacija slabe veze. Aproksimacija jake veze. Računske vježbe:

Računske vježbe

1

2. Kronig-Penejev model.

Računske vježbe:


2 1

2

3. Kretanje elektrona u periodičnom polju kristala –

Efektivna masa.

Računske vježbe:


2 1

2

4. Popunjavanje zona elektronima – vodljiva i valentna zona kod raznih čvrstih tijela: izolatora, poluprovodnika, provodnika. Računske vježbe:


2 1

2

5. Električna vodljivost metala. Klasična teorija. Kvantna teorija Računske vježbe: TEST 1


2 1

2

6. Poluprovodnici: vlastiti i primjesni. Fermijev nivo kod poluprovodnika, koncentracija nosilaca i pokretljivost. Računske vježbe:


2

1

2

7. Magnetne osobine čvrstih tijela. Magnetno polje. Dijamagnetizam. Računske vježbe:


2

1

2

8. Paramagnetizam. Feromagnetizam. Računske vježbe

Predavanja Test

2 1

2

9. Krivulja magnetizacije –histereza. Magnetne osobine atoma. Računske vježbe:


2

1

2

10. Uticaj temperature na magnetne osobine.

Magnetna anizotropija kristala. Magnetostrikcija. Domenska struktura feromagnetika.

Računske vježbe:


2

1

2

11. Supraprovodnost Energetski gap. Majsnerov efekat Računske vježbe: TEST 2


2

1

2

12. Teorija supraprovodnosti. Primjene supraprovodnosti

Predavanja

2

2

~ 110 ~

Računske vježbe:

Računske vježbe

1

13. Superprovodnici tipa II. Džozefsonov efekat. Računske vježbe:


2 1

2

14. Računske vježbe:


2

1

2

15. ZAVRŠNE KONSULTACIJE I NADOKNADE TEST 3

Predavanja 2 1

2




Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)


1. G.I.Epifanov: FIZIKA ČVRSTOG STANJA, skripta-prevod, ETF Sarajevo 1969 2. M.Pirić OSNOVE KVANTNE MEHANIKE, STATISTIČKE FIZIKE I FIZIKE ČVRSTOG STANJA,

Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2007. 3. Kittel: UVOD U FIZIKU ČVRSTOG STANJA, Savremena administracija, Beograd 1970.

~ 111 ~


KOMPJUTACIONA FIZIKA I

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika - Nastavnički smjer; Fizika - Opći smjer Semestar Sedmi (VII) Naziv predmeta Kompjutaciona fizika I Tip predmeta Obavezni Broj (E)CTS bodova 5 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 75 30 30 15 Samostalni rad (sati) 50 Obavezni prethodno položeni predmeti



Cilj predmeta Kompjutaciona fizika I je da se studenti upoznaju sa osnovama programiranja u programskim jezicima Fortran i C i osposobe za primjenu računara u rješavanju jednostavnijih fizikalnih problema. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA




Računar u fizici Upotreba računara za upravljanje, kontrolu i registriranje rezultata mjerenja u fizikalnom eksperimentu. Računarska obrada fizikalnih podataka. Uloga računara u teorijskim proračunima u fizici. Modeliranje i simulacija u fizici.

Predavanja Vježbe

2

2

12

2.

Informacija u fizici Količina informacije. Tipovi i struktura fizikalnih podataka. Kodiranje, binarno predstavljanje podataka. Baze podataka u fizici.

Predavanja Vježbe

6

6

12

~ 112 ~

3.

Operacioni sistemi Windows, UNIX, Linux

Predavanja Vježbe

6

6

12

4. Programiranje Algoritmi u fizikalnim problemima. Programski jezici.

Predavanja Vježbe

8

8

6

5. Komparativni pregled jezika visokog nivoa (Fortran, C) Tipovi podataka, operacije. Upravljačke strukture -grananja, petlje. Funkcije i procedure. Složeni tipovi podataka, nizovi i matrice. Pointeri i dinamičke strukture podataka. Ulaz/izlaz.

Predavanja Vježbe

8

8

9

6. Završni test 3 2




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Zadaće 10 5 95-100 10 A Prvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 C Završni ispit 40 22 65-74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F Parcijalni ispiti sastoje se u samostalnoj izradi i prezentaciji projektnog zadatka. Parcijalni ispiti su praktični, a završni ispit po pravilu usmeni. G. LITERATURA

1. Clive G. Page, Professional Programmer's Guide to Fortran77, (potražiti prof77.tex na http://www.google.com)

2. Brian W. Kernighan, Denis M. Ritchie, Programski jezik C, Savremena administracija, Beograd, 1989 3. R. H. Landau, M. J. Páez Mejiá, Computational Physics, Problem Solving with Computers, John Wiley &

Sons, 1997 4. Paul L. de Vries, A First Course in Computational Physics, John Wiley and Sons, New York 1993 5. M. Hjorth-Jensen, Computational Physics, University of Oslo, 2007

~ 113 ~


EKSPERIMENTALNE METODE U MODERNOJ FIZICI


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Sedmi (VII)Naziv predmeta Eksperimentalne metode u modernoj fizici Tip predmeta ObavezniBroj (E) CTS bodova 2 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 50 30 - 10 10 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Uvod u matematičke metode fizike I i II, Atomska fizika, Fizika čvrstog stanja I


Fizikalni praktikum VI, Viši fizikalni praktikum, Eksperimentalne metode u savremenoj fizici

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac predmeta - Ostali nastavnici - Asistenti

B. CILJEVI PREDMETA

Cilj i zadatak predmeta je da studente upozna sa eksperimentalnim metodama u savremenoj fizici. Cilj i zadatak predmeta je da studente upozna sa eksperimentalnim metodama u savremenoj fizici.


Proći kroz sve eksperimentalne metode koje se koriste u modernim fizikalnim istraživanjima D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Rezultat ovog kursa treba da bude ovladavanje informacijama o najnovijim mjernim i dijagnostičkim metodama i tehnikama u savremenoj eksperimentalnoj fizici.


Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada Kontakt Samostalno 1. Elektronska mikroskopija

1. Istorijski uvod 2. Tipovi elektronskih mikroskopa

Predavanja

2

2

2. 2.1 Transmisioni elektronski mikroskop (TEM)

Predavanja

2

2

3. 2.2 Skanirajući elektronski mikroskop (SEM)

Predavanja 2

2

4. 2.3 Reflektujući elektronski mikroskop Predavanja 2 2

~ 114 ~

(REM) 2.4 Skanirajući transmisioni elektronski mikroskop (STEM)

5. 3. Priprema uzoraka TEST 1

Predavanja

1

1

2

6. 4. Nedostaci 5. Oblasti primjene

Predavanja

2

2

7. Rendgenske metode Mikroskop sa X-zracima

Predavanja

2

2

8. Kompjuterska Tomografija

Predavanja 2

2

9. Ožeova elektronska spektroskopija 1. Istorijski uvod 2. Elektronski prelazi i Ože efekat

Predavanja

2

2

10. 3. Eksperimentalna aparatura

3.1 Dijelovi aparature – Instrumenti

3.2 Kvantitativna analiza

Predavanja

2

2

11. Atomska spektroskopija (apsorpc. i emisiona) Molekulska spektroskopija

TEST 2

Predavanja

1

1

2

12. Gama spektrometrija

Predavanja

2 2

13. Neutronska aktivaciona analiza Metode detekcije radona

Predavanja

2

2

14. Metode nuklearne magnetske rezonancije

Predavanja

2

2

15. Metode mjerenja UV zračenja Standardi i kalibracije mjernih uređaja Metoda termoluminescencije TEST 3

Predavanja 1

1

2

16. Završni ispit

~ 115 ~




Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)


1. C.R. Brundle and A.D. Baker (Eds): Electronic Spectroscopy : Theory, Techniques and Applications,

Academics Press, New York, 1977. 2. M. Thomson et al., Auger Electron Spectroscopy, Wiley-Interscience, New York, 1985. 3. F. Adrović: Eksperimentalne metode savremene fizike, pisana predavanja, Univerzitet u Tuzli 4. M. Furić: Moderne eksperimentalne metode, tehnike i mjerenja u fizici, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 5. S. Svanberg: Atomic and Molecular Spectroscopy:Basic Aspects and Practical Applications, Springer,

Berlin, 1991 6. J. Slivka, I.Bikit M.Vesković, Lj. Čonkić: Gama spektrometrija, Univ. Novi Sad, Novi Sad, 2000. 7. K. Debretin, R.G. Helmer, Gamma and X-ray spectrometry with semiconductor, North-Holland,

Amsterdam, 1988. 8. P. Slichter: Principles of Magnetic Resonance, 3rd ed. , Springer, Berlin, 1997.

~ 116 ~

Šifra predmeta PAP467 Fakultet PMF Sarajevo

ELEKTRONIKA I

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Sedmi (VII) Naziv predmeta Elektronika I Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 5 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 30 30 - 10 Samostalni rad (sati) 15 Obavezni prethodno položeni predmeti



Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja i laboratorijske vježbe, praktične upute i rad upozna sa elektronskom elementima i kolima u cilju njihove pripreme za budući rad kao profesora i/ili istraživača. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Najveći dio programa predmeta ELEKTRONIKA 1 bavi se praktičnim upustvima kako koristiti prethodno znanje iz Elektromagnetizma za postizanje što boljih rezultata u rješavanju električnih kola, kao i kakav su značaj imale elektronske komponente u razvoju mjernih tehnika i savremenih uređaja (televizija, upravljanje i kontrola procesa, računari, telekomunokacije). D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti steknu vještinu i samopouzdanje u radu sa elektronskim komponentama. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA


Sati rada


Osnovna uputstva za rad u toku semestra i upoznavanje plana i programa predmeta. Električna kola i komponente. Definicije i osnovni zakoni.

Predavanja

2

2. METODE RJEŠAVANJA ELEKTRIČNIH KOLA I (Linearna i nelinearna kola. Metoda konturnih struja.)

Predavanja 2 2

~ 117 ~

3. METODE RJEŠAVANJA ELEKTRIČNIH KOLA II (Metoda napona čvorova, Tevenenova teorema.)

Predavanja 2 2

4. ČETVEROPOLI Osnovne jednačine i parametri četveropola.

Predavanja 2 2

5. FILTERI I Niskofrekventni i visokofrekventni filteri.

Predavanja 2 2

6. FILTERI II Pojasni filteri. Primjena filtera.

Predavanja 2 2

7. POVRATNA SPREGA Kanonska jednačina povratne sprege. Stabilnost. Harmonijske distorzije. Kompenyacija.

Predavanja 2 2

8. OPERACIONI POJAČAVAČ OP kola osjetljiva na frekvencije. Kola sa OP za poređenja. Operacije sabiranja, oduzimanja, diferenciranja i integriranja.

Predavanja 2 2

9. KONVERZIJA ANALOGNIH SIGNALA Tipovi analogno-digitalnih pretvarača. Konverzija digitalnih u analogne signale.

Predavanja 2 2

10. MJERENJE TEMPERATURE Termoelektrični, otporni i radijacioni termometri.

Predavanja 2 2

11. MJERENJE SILE I TEŽINE Mjerači na bazi piezoelektriciteta i promjene induktiviteta.

Predavanja 2 2

12. MJERAČI PRITISKA Mjerači na bazi promjene kapaciteta, induktiviteta i otpora. Piezoelektrični mjerači.

Predavanja 2 2

13. MJERAČI PROTOKA Anemometri.

Predavanja 2 2

14. MJERENJA VLAŽNOSTI, ALKALNOSTI, ZVUKA, KRETANJA, NIVOA, GUSTINE

Predavanja 2 2

15. BOOLEAN ALGEBRA Logička kola AND, OR, NAND, NOR.

Predavanja 2 2

Prvi parcijalni ispit (nakon 8 sedmica nastave)


2 2

Drugi parcijalni ispit (nakon završetka kursa)


2 2




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Kolokvirane laboratorijske vježbe

20 11 95 - 100 10 A

85-94 9 B Prvi parcijalni ispit 40 22 75-84 8 C Drugi parcijalni ispit 40 22 65 – 74 7 D Završni/popravni ispit* 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX * Na završnom/popravnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita.

~ 118 ~


1. George C. Barney: Inteligent Instrumentation, Prentice Hall, New York, 1997. 2. Ralph J. Smith and Richard C. Dorf: Circuits, Devices and Systems, John Wiley & Sons, 1992. 3. Abdulah Akšamović: Praktikum elektronike i elektrotehnike, ETF&WUS, 2007.

~ 119 ~


HISTORIJA FIZIKE


Fakultet Prirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjerSemestar Sedmi (VII) Naziv predmeta Historija fizikeTip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 2 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 50 30 0 10 10 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Termodinamika


Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac predmeta B. CILJEVI PREDMETA

Cilj i zadatak predmeta je da se studenti upoznaju sa nastankom i razvojem osnovnih ideja u fizici. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Specifični zadaci kursa su da studenti potpunije shvati osnovne fizikalne ideje. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da imaju bolje razumijevanje fizikalnih pojava. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA


Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Drevne civilizacije. Sumeranija.Egipat. Indija. Kina.

Perzija. Fenikija. Minojska civilizacija. Zajednička obilježja i karakter drevnih kultura.

Predavanja

2

2

2. Helada. Škole u staroj Grčkoj. Uvođenje apstrakcije Karakter Grčke kulture. Razlika između Grčke i drevnih kultura.

Predavanja 2 2

~ 120 ~

3. Nauka u aleksandriji. Aksiomatizacija geometrije i statike. Razlika u pristupu svijetu između grka i naučnika u Aleksandriji

Predavanja

2

2

4. Svijet islama. Nastajanje univerzoteta. Univerzalne ličnosti. Karakter nauke u svijetu islama.

Predavanja

2

2

5. Evropa u ranom srednjem vijeku. Uticaj islamske civilizacije.

Predavanja

2

2

6. Mehanika u razvijenom srednjem vijeku. Predavanja

2

2

7. Obnova heliocentričnog sistema. Kopernik. Predavanja

2

2

8. Razvoj nauke u Rusiji. Mihail Vasiljević Lomonosov. I test

Predavanja

2

2

9. Galilejeva nova mehanika.

Predavanja

2

2

10. Dekartova mehanicistička slika svijeta. Uticaj Hajgensovih otkrića na dalji razvoj fizike. Keplerova otkrića.

Predavanja

2

2

11. Njutnova slika svijeta. Predavanja

2

2

12. Atomistička teorija. Elektromagnetsko polje. Predavanja

2

2

13. Učenje o svjetlosti. Predavanja

2

2

14. Razvoj nauke o toploti. Predavanja

2

2

15. Moderna fizika

II test

Predavanja 2

2

16. Završni ispit

~ 121 ~




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Seminarski rad 60 33 95 - 100 10 A 85-94 9 B 75-84 8 C 65 – 74 7 D Završni ispit 40 22 55-64 6 E U k u p n o 100 Manje od 55 5 F,FX G. LITERATURA

1. Muhamed Busuladžić, Historija fizike I, Sarajevo, 2010.g. 2. Žarko Dadić, Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Školska knjiga, Zagreb, 1992

Dopunska literatura

1. George Sarton, Introduction in History of Science, Krieger Pub Co (June 1975).

~ 122 ~


VIŠI FIZIKALNI PRAKTIKUM I

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika-Nastavnički smjer Semestar Sedmi (VII) Naziv predmeta Viši fizikalni praktikum 1 Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 3 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 55 - 45 - 10 Samostalni rad (sati) 45 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Atomska fizika, Fiz. Praktikumi I, II, III i IV


Odabrana poglavlja iz savremene fizike I i II


Cilj i zadatak predmeta je da studente kroz praktične laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim zakonima iz oblasti fizike čvrstog stanja kao i drugih oblasti savremene fizike. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Precizna mjerenja iz oblasti fizike materijala i fizike čvrstog stanja općenito D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA



Sati rada


Osnovna uputstva za rad u laboratoriji za viši fizikalni praktikum i opšti prikaz načina pripremanja, izvođenja i kolokviranja vježbi.

Predavanja

3

0

2. VJEŽBA 1 : Proučavanje kristalnih struktura Zadaci:

1. Izračunati talasnu dužinu elektrona za anodne napone od 1.5 kV, 2kV, 3kV, 4kV, 4.5kV, 5kV.


3

3

~ 123 ~

Rezultate prikazati tabelarno 2. Izmjeriti prečnike difrakcionih maksimuma koji

se pojavljuju u centru ekrana (mali prstenovi) za vrijednosti anodnog napona oko 1.5 i 2 kV, a zatim drugih dvaju velikih koji se pojavljuju za vrijednosti napona od 2 do 5 kV( najmanje 5 tačaka za grafikon).

3. Prikazati grafičku ovisnost D od V− 1

2 za difrakcione maksimume između 2 i 5 kV. Iz

nagiba pravca odrediti dv i du . 4. Izračunati kvocijent Q iz odnosa kvadrata d-ova-

za dv (dHKO ) i du (d100) i zaključiti kakva je struktura kristalića u grafitnom sloju.

5. Prema dobivenim rezultatima odrediti indekse

(HK0) za dv i du . Podijeliti vrijednosti H i K sa zajedničkim faktorom i odrediti Millerove indekse (hk0) i red refleksije n. Izračunati

konstantu rešetke a iz podataka za 100d

i dhk 0 . 6. Iz poznavanja vrijednosti za d i odgovarajućih

Millerovih indeksa izračunati konstantu rešetke a .

7. Koristeći se rezultatima za difrakcione maksimume koji se opažaju kod malih vrijednosti anodnog napona izračunati d i provjeriti da li dobivena vrijednost odgovara razmaku između dva susjedna sloja u grafitu.

3. 8. Nacrtati raspored atoma ugljika unutar grafitnog sloja i povući pravce koji pokazuju identificirane ravnine (hk0) za koje se opažaju difrakcioni maksimumi.

9. Izračunati koji redovi refleksije se mogu

očekivati od ravnina (10) i (11) za dvodimenzionalnu rešetku a=3.5 cm i od ravnina (100), (110) i (111) za trodimenzionalnu rešetku a=4 cm ;λ=3.2 cm.

10. Uključiti uređaj za mikrotalase i provjeriti

uglove za proračunate maksimume.


3 3

4. VJEŽBA 2 Proučavanje sudara elektrona sa atomima (Franck-Hertzovi ogledi) Zadaci:

1. Snimiti dijagram zavisnosti anodne struje elektronske cijevi punjene živinom parom, od napona ubrzanja kod napona kočenja 1.3V.

2. Diskutovati rezultate


3

3

5 3. Snimiti dijagram zavisnosti anodne struje elektronske cijevi punjene helijumom, od napona ubrzanja kod raznih napona kočenja (1.5V, 2V).

4. Snimiti voltampersku karakteristiku elektronske cijevi punjene helijumom.

5. Dobiti na osciloskopu i fotografisati krivulju potencijala pobuđivanja.


~ 124 ~

6. Diskutovati rezultate 6. VJEŽBA 3 Termoelektronska emisija

Zadaci: 1. Izmjeriti električni otpor katode metodom malih

otpora 2. Odrediti i grafički prikazati struju zasićenja

termoelektronske emisije date diode kao funkciju temperature katode.

3. Odrediti vrijednost izlaznog rada u Richardsonovoj formuli.


3 3

7 4. Provjeriti Langmuirovu formulu. 5. Snimiti karakteristiku magnetrona i iz

dobivenih podataka odrediti veličinu specifičnog naboja elektrona

6. Diskutovati rezultate


3 3

8. VJEŽBA 4 Fotoelektrični efekat Zadaci:

4. Provjeriti prvi zakon fotoemisije. 5. Odrediti propusnost metalne mrežice metodom

otklona. 6. Odrediti Planckovu konstantu :

a) Direktnim snimanjem zavisnosti napona kočenja od frekvencije svjetlosti.

b) Grafičkim određivanjem napona kočenja.


3 3

9 7. Odrediti propusni opseg datog filtera. 8. Snimiti voltampersku karakteristiku fotoćelije.


3 3

10. VJEŽBA 5 Poluprovodnici, električna provodljivost, Hallov efekat, određivanje

širine zabranjene zone Zadaci:

1. Mjerenje električne vodljivosti poluprovodnika a) Izmjeriti pad potencijala duž primjerka

germanijuma za oba smjera struje b) Nacrtati grafikon U (l). c) Povećati jačinu struje i ponoviti

mjerenje. d) Izračunati vrijednost za σ i ρ. e) Izračunati relativnu grešku za

upotrijebljeni pribor. 2.

a) Izmjeriti Hallov koeficijent za primjerak germanijuma.

b) Odrediti tip nosilaca struje iz predznaka Hallovog efekta.

c) Poznavajući specifičnu vodljivost primjerka odrediti pokretljivost glavnih nosilaca.

d) Uporediti dobivenu vrijednost sa vrijednošću koja se dobije računski.


3 3

11. 3. Mjerenje zavisnosti otpora od temperature a) Izmjeriti zavisnost otpora pločice

germanijuma od temperature i nacrtati grafikon R=f(T)

b) Prikazati grafičku zavisnost lnR od

3 3

~ 125 ~

1T i iz nagiba odrediti širinu

zabranjene zone u eV. 4. Odrediti tip primjesne vodljivosti primjerka

germanijuma pomoću predznaka termoelektromotorne sile

12. VJEŽBA 6 Termoelektrične pojave u poluprovodnicima Zadaci:

1. Odrediti otpor termobaterije. 2. Odrediti Seebeckov koeficijent α. 3. Odrediti toplotnu provodljivost baterije.

Lab. vježbe 3

3

13 4. Provjeriti jednačinu hlađenja ΔT=f(I) za vrijednosti jačine struje u intervalu od 0 do 13 A, mijenjajući jačinu struje po 1A.

5. Zagrijati gornji kraj termoelementa propuštanjem električne struje kroz otpornik (grijač) i izmjeriti termoelektromotornu silu za nekoliko vrijednosti pada napona (U=2,3,5,7,9,11,12,13,14,16,18,20V). Odrediti Seebeckov koeficijent

6. Propuštanjem električne struje kroz poluprovodnički termoelement izmjeriti razliku temperatura između toplog i hladnog kraja . Mjerenje izvršiti za niz vrijednosti jačine struje od 0 do 9 A u intervalima od 0,5 A. Prikazati grafički ΔT u zavisnosti od I.

14 Nadoknade Lab. Vježbe 3 3 15 Verifikacija ovjere vježbi Lab. Vježbe 3 3 Završni ispit F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Vježba 1 10 6 95 - 100 10 A Vježba 2 10 6 85-94 9 B Vježba 3 10 6 75-84 8 C Vježba 4 10 6 65 – 74 7 D Vježba 5 10 6 55-64 6 E Vježba 6 10 6 Završni ispit 40 19 U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA

1. N.Tanović i L.Tanović: „Osnove atomske i nuklearne fizike“, Uniprint Sarajevo, 1991. 2. Epifanov, „Fizika čvrstog stanja“ – prevod, ETF Sarajevo 3. Uputstva za vježbe za „Viši fizikalni praktikum “, PMF - Sarajevo

~ 126 ~


PRAKTIKUM METODIKE NASTAVE FIZIKE III

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Sedmi (VII) Naziv predmeta Praktikum metodike nastave fizike III Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 3 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 60 0 45 0 15 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Opća fizike, Fizikalni pratikum I, Fizikalni praktikum II, Fizikalni praktikum III, Fizikalni praktikum IV, Praktikum metodike nastave fizike II, Metodika nastave fizike I, Metodika nastave fizike II


Nastavna praksa iz fizike I, Nastavna praksa iz fizike II


1. Razvijati kod budućeg nastavnika fizike znanja i vještine koje se tiču primjene eksperimentalne metode u nastavi fizike, te njihovo osposobljavanje za pripremanje i pravilno izvođenje demonstracionih ogleda i laboratorijskog rada učenika, a sve u svrhu podsticanja metodologije aktivnog učenja. 2. Razvijati kreativnost i praktičnost kod budućeg nastavnika fizike kroz zadavanje eksperimentalnih zadataka, laboratorijskih problema i konstruktorskih radova koji se tiču osmišljanja i sastavljanja ogleda uz upotrebu lako pristupačnih materijala.

3. Razvijati naviku korištenja računara kao podrške eksperimentalnoj metodi. 4. Podsticati naviku provođenja manjih metodičkih istraživanja (na mikronivou). 5. Razvijati naviku njegovanja razvnovrsnosti metoda u nastavi fizike. 6. Osposobljavati buduće nastavnike za primjenu digitalne video-analize eksperimenata i svakodnevnih fizikalnih pojava kao jedne od velikog broja metoda u nastavi fizike. 7. Upoznati buduće nastavnike sa osnovnim principima kinestezičke fizike i osposobljavati ih za didaktičko- metodičko prikladno korištenje senzora u nastavi fizike, te na taj način kod njih razvijati naviku njegovanja „učenja putem otkrića“ u budućem nastavnom radu. C. SPECIFIČNI ZADACI

1. Student stiče znanja i vještine koje se tiču samostalnog osmišljanja, planiranja, sastavljanja, izvođenja i tumačenja rarnovrsnih eksperimenta u nastavi fizike. 2. Upoznaje i izvodi različite vrste demonstracionih ogleda. 3. Upoznaje i izvodi laboratorijske vježbe koje su predviđene nastavnim planom i programom za dodatnu nastavu fizike u osnovnoj školi i srednjim stručnim školama.

~ 127 ~

4. Osposobljava se za analitičko, tabelarno i grafičko predstavljanje rezultata mjerenja. 5. Budući nastavnik stiče određena znanja koja se tiču primjene računara u funkciji razvijanja eksperimentalne metode u nastavi fizike (obrada podataka,pristup mnoštvu informacija …). 6. Nastavnik je sposoban vršiti metodička istraživanja (manjeg obima) u nastavi fizike. 7. Nastavnik se upoznaje sa metodologijom korištenja digitalne video-analize u nastavi fizike – od snimanja odgovarajuće pojave pomoću digitalne kamere, preko samog korištenja software-a za digitalnu video-analizu, do tumačenja dobijenih rezultata. 8. Nastavnik se upoznaje sa metodologijom korištenja senzora u nastavi fizike da bi postao svjestan je njihovog značaja i potencijala u sklopu korištenja eksperimentalne metode u nastavi fizike. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

1. Kreativan i praktičan nastavnik fizike, osposobljen za planiranje, izvođenje i tumačenje eksperimenta u nastavi fizike 2. Motiviran da osmišlja oglede koristeći se lako pristupačnim materijalima. 3. Svjestan prednosti primjene nekih modernih nastavnih tehnologija, osposobljen za njihovo korištenje 4. Nastavnik u svom neposrednom okruženju uočava pojave koje bi mogao istražiti koristeći se metodom senzora ili digitalne video-analize i svjestan je značaja povezivanja nastavnog sadržaja sa svakodnevnim iskustvima učenika. E. SADRŽAJ NASTAVE Br. Nastavna tema/jedinica Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Upoznavanje studenta sa programom,

dogovor o radu u praktikumu; Inicijalni konceptualni test


2. Kinestezička fizika I (senzori) demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

3. Kinestezička fizika II (senzori) demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

4. Kružno kretanje demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

5. Zakoni održanja u mehanici demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

6. Dinamika fluida demonstracioni, rasprava 3 2 7. Molekularna fizika demonstracioni,


3 2

8. Električna struja u fluidima demonstracioni, rasprava 3 2 9. Oscilatorno kretanje demonstracioni,

laboratorijski rad i rasprava

3 2

10. Talasno kretanje; Akustika demonstracioni, laboratorijski rad i rasprava

3 2

11. Naizmjenična struja demonstracioni, 3 2

~ 128 ~


12. Talasna optika demonstracioni, laboratorijski rad i rasprava

3 2

13. Savremena fizika demonstracioni i rasprava 3 2 14. Konceptualni test test, rasprava 3 2 15. Prezentacija istraživačkih projekata demonstracioni,


3 2

F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE Nastava se održava u obliku praktikuma, studenti samostalno izvode oglede i mjerenja. Preduslov za pristupanje izvođenju ogleda jeste napisana priprema za rad u laboratoriji koju je student dužan predočiti pri dolasku u praktikum. Tokom vježbe raspravlja se o fizikalnom značenju zadatka, korištenju odgovarajućih pravila i zakona, sastavljanju eksperimentalnog uređaja, uslovima izvođenja ogleda, dobivenim rezultatima, te načinu izvođenja tih (i sličnih ) ogleda u nastavi.

Angažman na nastavi procjenjuje se kroz navedenu raspravu, redovnost pisanja priprema i urednog sređivanja vježbi. Svaki zadatak se kolokvira na kraju vježbe, najkasnije prije izrade sljedeće vježbe.


Studenti dobivaju zadatak da pomoću digitalne video-analize ili opreme sa senzorima istraže neku fizikalnu pojavu po sopstvenom izboru i da u obliku pisane nastavne pripreme opišu na koji način bi svoje istraživanje uklopili u kontekst nastavnog časa.



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 10 8 95 - 100 10 A Angažman na nastavi 24 12 85-94 9 B Istraživački projekt 10 6 75-84 8 C Eksperimentalni zadaci i laboratorijski problemi

12 6 65-74 7 D

Završni konceptualni test 14 7 55-64 6 E Završni praktični ispit 30 16 Manje od 55 5 F,FX Ukupno 100 55 G. LITERATURA Osnovna literatura:

1. S. Gajić, N. Gabela, A. Vrcelj, Eksperimentalni zadaci iz fizike, IP Svjetlost, Sarajevo, 1974. 2. Vernić, B. Mikuličić, Vježbe iz fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1987. 3. Čajkovski, T. Čajkovski, A. Vrcelj, Praktikum iz fizike, IP Svjetlost, Sarajevo, 1991. 4. Udžbenici fizike za osnovnu i srednje škole


1. R. Jurdana-Šepić, B. Milotić, Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet Rijeka, 2002..

~ 129 ~

2. http://www.phy.hr/~ana/praktikum.html 3. http://www.e-skola.hr 4. http://www.schulphysik.de 5. http://www.sprott.physics.wisc.edu/demobook 6. http://ph.unimelb.edu.au

~ 130 ~


NASTAVNA PRAKSA IZ FIZIKE I

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Odsjek Fizika Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Sedmi (VII) Naziv predmeta Nastavna praksa iz fizike I Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 4

Kontakt sati

Ukupno Fakultet: Teorijske

osnove,pripremne aktivnosti

Fakultet Klinička praksa

Praksa u školi

Fakultet, škola Analiza časova

60 22,5 7,5 15 15 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Metodika nastave fizike I., Metodika nastave fizike II, Praktikum metodike nastave fizike I., Praktikum metodike nastave fizike II.



U obrazovanju nastavnika neophodno je povezati teoriju i praksu u pogledu funkcija i sadržaja. Nastavna praksa je ključni predmet profesionalnog obrazovanja budućeg nastavnika. Cilj nastavne prakse je dati teorijsku osnovu i autentično nastavno iskustvo studentu- budućem nastavniku fizike C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Upoznati detaljno nastavni plan i program fizike u osnovnoj školi; Proširiti i produbiti metodologiju poučavanja fizike; Steći saznanja o praćenju i ocjenjivanju učeničkih postignuća i nastavnog procesa; Osposobiti se za korištenje propisanim udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima; Vježbati metode, oblike i tehnike rada u nastavi fizike pod nadzorom nastavnika metodike nastave fizike, asistenta i nastavnika – mentora; Pratiti, diskutovati, analizirati i ocjenjivati promatrane i odslušane nastavne časove; Upoznati sve oblike nastave fizike u školi i vannastavne aktivnosti; Ustanoviti svoj portfolio. Oblici provođenja nastave: -Predavanje -Iskustveno učenje kroz timski rad u fakultetskom i stvarnom ( školskom) okruženju

~ 131 ~

a. ) učenje u obliku radionica u fakultetskoj učionici koje obuhvata teorijsku pripremu za nastavu i raspravu o izvedenoj nastavi, koristeći tehnike akcijskog istraživanja i multimedijsku nastavnu tehnologiju ( analiza zvučnih i video zapisa) b.) školska praksa ( susreti sa nastavnicima fizike, posjeta školama i oglednim časovima fizike) -Konsultacije D. OČEKIVANA POSTIGNUĆA STUDENATA

Studenti su detaljno proučili nastavni plan i program fizike, propisane udžbenike i druga nastavna sredstva; Stekli osnovno znanje i vještine za rad u razredu i u školi; Upoznati su sa razvojem programa i izradom planova rada u obrazovanju iz fizike; Osposobljeni su za korištenje različitih vidova komunikacije u nastavi fizike; Znaju se koristiti metodologijom usmjerenom na učenika; Kompletirali su zabilješke iskustava, observacija i ideja koje su dobili za vrijeme studija i kroz nastavnu praksu, prikupljaju različite obrazovne materijale; Izrađuju efektne pisane pripreme za nastavni čas; Razmjenjuju iskustva sa drugim i motivisani su za stalno usavršavanje. E. SADRŽAJ NASTAVE

Br. Nastavna tema / jedinica Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Svrha nastavne prakse, sadržaj i

funkcije Predavanje 4 2

2. Planiranje nastavne prakse zajedno sa studentima

Analiza sadržaja, Praktični rad

4 2

3. Pripremne aktivnosti Praktični rad 4 2 4. Nastavni plan i program fizike:

postojeći, razvoj lokalne komponente, razvoj programa izborne nastave fizike. Izrada planova rada u nastavi fizike. Udžbenici i druga nastavna sredstva

Analiza sadržaja Praktični rad

4 2

5. Modeli pisanih priprema za nastavni čas

Analiza sadržaja Praktični rad

4 2

6. Instrukcije za praćenje i evaluaciju nastavnog časa i procesa nastave fizike. Portofolio: svrha, sadržaj, razvojni portfolio

Predavanje Analiza sadržaja Vježbe

4 2

7. Iskustveno učenje kroz timski rad u fakultetskom i stvarnom okruženju ( praksa u školi)

Predavanje Analiza sadržaja

4 2

8. Radionica na fakultetu Vježbe , analiza sadržaja 4 2 9. Radionica na fakultetu Vježbe, analiza sadržaja 4 2 10. Radionica na fakultetu, praksa u školi Vježbe, posmatranje časa,,

analiza časa 4 2

11. Radionica na fakultetu, praksa u školi Vježbe, posmatranje časa, analiza časa

4 2


4 2


4 2

~ 132 ~

14. Radionica na fakultetu, praksa u školi Vježbe, posmatranje časai, analiza časa

4 2

15. Refleksija nastavne prakse Diskusija / rasprava 4 2 F. PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 10 5 95-100 10 A Angažman, domaće zadaće 15 8 85-94 9 B Pisana priprema za nastavni čas, obrazloženje

15 8 75-84 8 C

Ogledno predavanje u fakultetskoj učionici

20 14 65-74 7 D

Test 40 20 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F,FX

Način praćenja kvaliteta i uspješnosti izvođenja predmeta Evaluacija od strane studenata , samoevaluacija nastavnika, evaluacija od strane nastavnika-mentora, uspješnost studenata na ispitima, upoređivanje programa i kvaliteta njegove izvedbe sa odgovarajućim predmetima na drugim univerzitetima. G. LITERATURA Osnovna literatura:

1. Muratović, H. (2006.), Metodika nastave fizike I, PMF, skripta (radni tekst) 2. Gabela, N., Muratović, H. (2005.), Fizika u osnovnoj školi-priručnik za nastavnika, Grafeks, Mostar 3. Gajić, S., Vrcelj, A., Gabela, N. (1978), Eksperimentalni zadaci u fizici, Svjetlost, Sarajevo 4. Šindler, G: Prilozi problemski usmjerenoj nastavi fizike , Školska knjiga , Zagreb, 1990.

Osnovnoškolski i srednjoškolski udžbenici fizike, zbirke zadataka , praktikumi ; univerzitetski udžbenici opće fizike Dopunska literatura:

1. Šindler, G. i dr. (2003.), Priručnik problemski usmjerene nastave , Fizika 7., Školska knjiga, Zagreb 2. Šindler, G. i dr. (2003.), Priručnik problemski usmjerene nastave , Fizika 8., Školska knjiga, Zagreb 3. Jakopović, Ž. (2003.), Fizika 1., Priručnik za nastavnike , Školska knjiga, Zagreb 4. Jakopović, Ž. (2003.), Fizika 2., Priručnik za nastavnike , Školska knjiga, Zagreb 5. Vlaho, Đ. i dr. (2003.), Fizika 3., Priručnik za nastavnike 6. Jurdana-Šepić, R., Milotić, B. (2002. ) Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet, Rijeka 7. Gibbs, K. (1999.) The Resourceful physics Teacher- 600 Ideas for creative teaching, IOP Publishing Ltd. 8. Projekti: PSSC Physics, Harvard Project Physics; Nuffield O Level Physics, Nuffield Advanced Physics i

dr.

~ 133 ~


KOMPJUTACIONA FIZIKA II


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika - Nastavnički smjer; Fizika - Opći smjer Semestar Osmi (VIII) Naziv predmeta Kompjutaciona fizika II Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 5 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 75 30 30 15 Samostalni rad (sati) 50 Obavezni prethodno položeni predmeti



Cilj predmeta Kompjutaciona fizika II je da se studenti upoznaju sa osnovnim numeričkim metodama teorijske fizike i osposobe za primjenu računara u modeliranju fizikalnih sistema i procesa. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA



Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada Kontakt Samostalno 1.-8.

Numeričke metode teorijske fizike. Osnovni algoritmi: numeričko rješavanje transcendentnih jednadžbi, interpolacija, numeričko diferenciranje i integriranje. Metode linearne algebre. Rekurzivni i iteracioni algoritmi. Direktne i iterativne metode. Algebarski problem vlastitih vrijednosti. Numerički aspekti diferencijalnih jednadžbi. Problem sa početnim vrijednostima. Eksplicitne i implicitne metode. Metode Runge-Kutta, multistep metode, prediktor-korektor metode. Parcijalne diferencijalne jednadžbe.

Predavanja Vježbe

16

16

27

Modeliranje i simulacija u fizici. Direktno modeliranje sistema sa interakcijama.

Predavanja

12

~ 134 ~

9.-15.

Samousklađeno polje, metod Hartree-Fock. Diskretizacija kontinualnih sistema, metod konačnih elemenata. Monte Carlo metode. Specifičnosti nelinearnih problema. Otvoreni sistemi, atraktori i haos.

Vježbe

12

21

16. Završni test 2 2




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Zadaće 10 5 95-100 10 APrvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 CZavršni ispit 40 22 65-74 7 D 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F Prvi parcijalni ispit održava se sredinom semestra, a drugi na kraju semestra. Parcijalni ispiti sastoje se u samostalnoj izradi i prezentaciji projektnog zadatka. Parcijalni ispiti su praktični, a završni ispit po pravilu usmeni. G. LITERATURA

1. Clive G. Page, Professional Programmer's Guide to Fortran77, (potražiti prof77.tex na http://www.google.com)

2. Brian W. Kernighan, Denis M. Ritchie, Programski jezik C, Savremena administracija, Beograd, 1989 3. R. H. Landau, M. J. Páez Mejiá, Computational Physics, Problem Solving with Computers, John Wiley &

Sons, 1997 4. Paul L. de Vries, A First Course in Computational Physics, John Wiley and Sons, New York 1993 5. M. Hjorth-Jensen, Computational Physics, University of Oslo, 2007

~ 135 ~


ELEKTRONIKA II

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Osmi (VIII) Naziv predmeta Elektronika II Tip predmeta Stalni Broj (E) CTS bodova 5 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 30 30 - 10 Samostalni rad (sati) 15 Obavezni prethodno položeni predmeti



Cilj i zadatak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja i laboratorijske vježbe, praktične upute i rad upozna sa elektronskom elementima i kolima u cilju njihove pripreme za budući rad kao profesora i/ili istraživača. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Najveći dio programa predmeta ELEKTRONIKA II bavi se praktičnim upustvima kako koristiti prethodno znanje iz Elektonike I za postizanje što boljih rezultata u rješavanju elektronskih kola, kao i kakav su značaj imale elektronske komponente u razvoju savremenih uređaja (televizija, upravljanje i kontrola procesa, računari, telekomunokacije). D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti steknu vještinu i samopouzdanje u radu sa elektronskim komponentama.

D. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA


Sati rada

Kontakt Samostalno 1. UVOD. PN SPOJ I

Poluprovodnički materijali i njihovo korištenje u elektronici. Metode pravljenja spoja. Spoj u ravnoteži. Osiromašeni sloj kod inverznog polarisanja.

Predavanja +

vježbe

2 2

2. PN SPOJ II Direktno polarisan pn spoj. Kontakti metal-poluprovodnik. Heterospojevi.

Predavanja 2 2

~ 136 ~

3. PN DIODA –STATIČKE KARAKTERISTIKE U-I karakteristike diode. Zener diode. Schottky-eve diode. Varactor.

Predavanja 2 2

4. PN DIODA–DINAMIČKE KARAKTERISTIKE Dinamički otpor. Vrijeme prelaza za manjinske nosioce naelektrisanja. Dioda kao prekidač..

Predavanja 2 2

5. FET – TRANZISTORI SA EFEKTOM POLJA JFET. IGFET. MOS kapacitet. MOS tranzistor. CMOS.

Predavanja 2 2

6. MOS TANZISTORI U INTEGRALNIM KOLIMA Mjerenje karakteristika. Model tranzistora za male signale. MOS kao memorijski element.

Predavanja 2 2

7. BIPOLARNI TRANZISTOR I Struktura i principi rada. Ebers-Moll jednačina. Tranzistor kao prekidač. Maksimalna struja, napon.

Predavanja 2 2

8. BIPOLARNI TRANZISTOR II Odredjivanje radne tacke. Tranzistorski modeli CB spoja za niske i visoke frekvencije. CE spojevi. Integrirani bipolarni tranzistori.

Predavanja 2 2

9. INTEGRALNA KOLA Dizajn integralnih kola. LSI. VLSI. ULSI.

Predavanja 2 2

10. POLUPROVODNIČKI UREĐAJI SNAGE Tiristori. DMOS tranzistor snage. LIGBT. SIT.

Predavanja 2 2

11. MIKROTALASNI POLUPROVODNIČKI UREĐAJI Mikrotalasni bipolarni tranzistori. GaAr MESFET. IMPAT uređaji. GUN uređaji.

Predavanja 2 2

12. POLUPROVODNICI U OPTOELEKTRONICI I Međudjelovanje svjetlost poluprovodnik. PIN fotodetektori. APD i infracrvenna oblast. Fototranzistor

Predavanja 2 2

13. POLUPROVODNICI U OPTOELEKTRONICI II Fotonaponski efekat. Sunčane čelije. LED diode

Predavanja 2 2

14. POLUPROVODNICI U OPTOELEKTRONICI III LCD ekrani. Poluprovodnički laseri i optički pojačavači. Svjetlovodi.

Predavanja 2 2

15. MAGNETNI REZONANTNI SPEKTROMETRI NMR i ESR spektrometri. Maseni spektrometri. Instrumenti za analizu površina.

Predavanja 2 2

Prvi parcijalni ispit (nakon 8 sedmica nastave)

2 2

Drugi parcijalni ispit (nakon završetka kursa)

2 2


~ 137 ~




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Kolokvirane laboratorijske vježbe

20 11 95 - 100 10 A

85-94 9 B Prvi parcijalni ispit 40 22 75-84 8 C Drugi parcijalni ispit 40 22 65 – 74 7 D Završni/popravni ispit* 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX * Na završnom/popravnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita. G. LITERATURA Osnovna literatura:

1. A. Fraser: The Physics of Semiconductor Devices, Oxford University Press, 1997. 2. Adir Bar-Lev: Semiconductor and Electronic Devices, Prentice Hall, New York, 1993. 3. Abdulah Akšamović: Praktikum elektronike i elektrotehnike, ETF&WUS, 2007

~ 138 ~


VIŠI FIZIKALNI PRAKTIKUM II


Fakultet Prirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika-Nastavnički smjerSemestar Osmi (VIII) Naziv predmeta Viši fizikalni praktikum II Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 3 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 55 - 45 - 10 Samostalni rad (sati) 45 Ukupno radno opterećenje studenta po semestru sati

55


Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Atomska fizika, Fiz. Praktikumi I, II, III i IV


Odabrana poglavlja iz savremene fizike I i II


Cilj i zadatak predmeta je da studente kroz praktične laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim zakonima iz oblasti fizike čvrstog stanja kao i drugih oblasti savremene fizike. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Precizna mjerenja iz oblasti fizike materijala i fizike čvrstog stanja općenito. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA



Sati rada


Osnovna uputstva za rad u laboratoriji za viši fizikalni praktikum i opšti prikaz načina pripremanja, izvođenja i kolokviranja vježbi.

Predavanja

3

0

2. VJEŽBA 1: Ispitivanje poluprovodnika pomoću Laboratorijs 3 3

~ 139 ~

metalografskog mikroskopa Zadaci: 1. Obraditi površine primjerka germanijuma i

silicijuma mehaničkim brušenjem pomoću karborunduma

2. Posmatranjem figura jetkanja na metalografkom mikroskopu zaključiti o približnoj orijentaciji ispitivane površine

3. Na datom primjerku germanijuma jetkanom u smjesi CP-4a odrediti gustoću dislokacija

ke vježbe

3. VJEŽBA 2 : Ispitivanje kristalnih struktura pomoću x-zraka, Laue metoda Zadaci:

1. Snimiti Laue difrakciju X-zraka na LiF monokristalu (uraditi Lauegram na filmu)

2. Odrediti Milerove indekse date kristalne ravni sa snimljenog Lauegrama

3. Interpretirati snimak difrakcije x zraka dobiven po Lauevoj metodi i odrediti simetriju kristala


3 3

4. VJEŽBA 3. Mjerenje magnetske susceptibilnosti čvrstih tijela i tečnosti

Zadaci: 1. Vaganjem Mohrove soli , čija je susceptibilnost

poznata, odrediti jačinu magnetskog polja kada kroz kalemove elektromagneta teče struja jačine 5A.

2. Odrediti susceptibilnost bakarnog sulfata kod jačine struje kroz kalemove iz prethodnog zadatka.


3 3

5. 3. Pomoću fluksmetra odrediti zavisnost jačine magnetskog polja elektromagneta od jačine struje kroz kalemove. Mjerenje izvršiti za struje od 0 d0 5 A u razmacima od 0,5A. Prikazati zavisnost grafički. Uporediti podatak iz zadatka 1. sa vrijednošću na grafikonu.

4. Pomoću vage odredite silu kojom magnetsko polje djeluje na mesingani štap za nekoliko vrijednosti jačine magnetskog polja. Na grafikonu prikazati zavisnost F od H i iz nagiba odrediti magnetsku susceptibilnost mesinga.

5. Pomoću Quinckeove metode odrediti magnetsku susceptibilnost date tečnosti ako je poznata susceptibilnost vode.


3 3

6. VJEŽBA 4: Određivanje dielektrične konstante leda i drugih izolatora Zadaci:

1. Odrediti realni i imaginarni dio dielektrične konstante leda u zavisnosti od frekvencije, na temperaturi od -10°C i -20°C.

2. Odredite dielektričnu konstantu za date uzorke dielektrika


3 3

7. VJEŽBA 5.: Nuklearna magnetska rezonancija Zadaci:

1. Izračunati jačinu upotrebljenog statičkog magnetskog polja pomoću izmjerene frekvencije rezonancije za protone u vodi.

2. Izračunati interval predmetacije magnetskog


3 3

~ 140 ~

polja koji daju Helmoltzovi kalemovi. Na osnovu ovog podatka procijeniti širinu rezonantnog signala na polovini maksimuma.

8. 3. Pomoću izmjerene frekvencije rezonancije za protone u vodi i za jezgru fluora u teflonu odrediti magnetski moment fluora u teflonu i izraziti ga u nuklearnim magnetonima


3 3

9. Vježba 6: Određivanje strukture monokristala NaCl Zadaci:

1. Odrediti spektar intenziteta polihromatskog zračenja iz rentgenske cijevi na NaCl monokristalima orjentacije (100), (110) i (111)

2. Odrediti Bragove uglove karakterističnog zračenja iz spektra i rastojanja između kristalnih ravni za svaku od tri orjentacije

3. Naći ravni refleksije i njihove Milerove indekse


3 3

10. Vježba 7: Određivanje karakterističnog x-zračenja (linijskog spektra x-zraka) za bakar, molibden i željezo - Zadaci:

1. Odrediti intenzitet x-zračenja emitovanih sa Cu, Mo i Fe anode pri maksimalnom anodnom naponu i maksimalnoj anodnoj struji u funkciji Bragovog ugla i korištenjem LiF monokristala kao analizatora

2. Ponoviti eksperiment 1. korištenjem KBr monokristala kao analizatora


3 3

11. Vježba 8: Određivanje karakterističnog spektra x-zraka za anode od različitog materijala – Mozlijev zakon Zadaci:

1. Snimiti linijske karakteristične spektre emitovane sa Cu, Mo i Fe anoda

2. Iz spektra odrediti Bragove uglove karakterističnih linija i njihove talasne dužine i frekvencije

3. Iz Mozlijevih pravih linija odrediti Ridbergovu konstantu i konstantu ekraniranja


3 3

12. Vježba 9: Provjeravanje Duane-Huntovog zakona pomijeranja Zadaci:

1. Odrediti in tenzitet x-zračenja emitovanog sa Cu anode za različite anodne napone u funkciji Bragovog ugla pomoću LiF monokristala kao analizatora

2. Za spektar dobijen pod 1. odrediti kratkotalasnu granicu kontinuiranog spektra

3. 3. rezultate upotrijebiti za provjeru Duane-Huntovog zakona pomijeranja i Plankovog „kvanta“


3 3

13. Vježba 10: Komptonovo rasijanje X-zraka Zadaci:

1. Odrediti transmisiju Al apsorbera u funkciji talasne dužine x-zraka uz pomoć Bragovog rasijanja i mjerenih vrijednosti predtavljenih grafički

2. Odrediti Komptonovu talasnu dužinu za ugao


3 3

~ 141 ~

rasijanja 900 i uporediti je sa teorijskim vrijednostima.

14. Nadoknade 3 3 15. Ovjeravanje i kolokviranje vježbi 3 16. Završni ispit F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Vježba 1 10 6 95-100 10 A Vježba 2 10 6 85-94 9 B Vježba 3 10 6 75-84 8 C Vježba 4 10 6 65-74 7 D Vježba 5 10 6 55-64 6 E Vježba 6 10 5 Vježba 7 10 5 Vježba 8 10 5 Vježba 9 10 5 Vježba 10 10 5 U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA

1. N.Tanović i L.Tanović: „Osnove atomske i nuklearne fizike“, Uniprint Sarajevo, 1991. 2. Epifanov, „Fizika čvrstog stanja“ – prevod, ETF Sarajevo 3. Uputstva za vježbe za „Viši fizikalni praktikum “, PMF - Sarajevo

~ 142 ~


RAZVOJ MODERNE TEORIJSKE FIZIKE


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- nastavnički smjer i Opći smjer-Teorijska fizika, Eksperimentalna

fizika Semestar Osmi (VIII) Naziv predmeta Razvoj moderne teorijske fizike Tip predmeta Izborni Broj (E) CTS bodova 2 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 40 30 0 0 10 Samostalni rad (sati) 15 Obavezni prethodno položeni predmeti

Opća fizika, elektromagnetizam, optika, atomska fizika, kvantna mehanika



Cilj predmeta je da upozna studente sa oblastima teorijske fizike koje su se brzo razvijale u drugoj polovini dvadesetog stoljeća i danas su vrlo aktuelne. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovladavanje znanjem iz osnova fizike elementarnih čestica, astrofizike i kozmologije. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA


Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Uvod, sadržaj i definicija predmeta. Kratki istorijat razvoja

fizike čestica, astrofizike i kozmologije. Predavanja

2 1

2. Foton, mezoni, antičestice, neutrino, strane čestice, fundamentalne sile u prirodi.

Predavanja 2 1

3. Kvarkovski modeli, Standardni model elementarnih čestica. Predavanja 2 14. Kvantna elektrodinamika, kvantna kromodinamika, slabe

interakcije, raspadi čestica i zakoni o sačuvanju. Predavanja 2 1

~ 143 ~

5. Simetrije i zakoni o sačuvanju, parnost, konjugacija po naboju.

Predavanja 2 1

6. Narušenje CP simetrije, TCP teorem. Predavanja 2 1 7. Suvremeni eksperimenti u fizici elementarnih čestica. Predavanja 2 1 8. Prvi test 2 9. Princip ekvivalencije i opća teorija relativnosti,

eksperimentalne potvrde opće teorije relativnosti. Predavanja 2 1

10. Izvori energije u zvijezdama, nukleosinteza, transport energije u zvijezdama.

Predavanja 2 1

11. Bijeli patuljci, neutronske zvijezde, crne rupe. Predavanja 2 1 12. Širenje svemira, Hubbleov zakon, teorija velikog praska,

kozmičko pozadinsko zračenje. Predavanja 2 1

13. Kozmologija i opća teorija relativnosti. Predavanja 2 114. Suvremeni eksperimenti u astrofizici i kozmologiji. Predavanja 2 1 15. Drugi test 2 16. Završni ispit 2




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Seminar 10 8 95 – 100 10 A Domaće zadaće 10 5 85 – 94 9 B Prvi parcijalni ispit 25 13 75 – 84 8 C Drugi parcijalni ispit 25 13 65 – 74 7 D Završni ispit 30 16 55 – 64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA Obavezna literatura:

1. V. Vujnović, Astronomija 2-Metode astrofizike, Sunce, zvijezde i galaktike, Školska knjiga, Zagreb, 1990. 2. K. Krane, Modern Physics 2nd ed., John Wiley and Sons, NY, 1996.

Šira literatura:

1. W. Carroll, D. A. Ostlie, An Introduction to Modern Astrophysics 2nd ed. , Benjamin Cummings, Upper Saddle River, NJ, 2006.

2. J. Griffiths, Introduction to Elementary Particles, John Willey and Sons, NY, 1987. 3. J. V. Narlikar, An Introduction to Cosmology 3rd ed., Cambridge University Press, New York, 2002.

~ 144 ~


PRAKTIKUM METODIKE NASTAVE FIZIKE IV

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika-Nastavnički smjer Semestar Osmi (VIII) Naziv predmeta Praktikum metodike nastave fizike IV Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 3 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 60 0 45 0 15 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Opća fizika, Fizikalni pratikum I, Fizikalni praktikum II, Fizikalni praktikum III, Fizikalni praktikum IV, Praktikum metodike nastave fizike II, Praktikum metodike nastave fizike III, Metodika nastave fizike I, Metodika nastave fizike II


Nastavna praksa iz fizike I, Nastavna praksa iz fizike II


1. Ukazati budućem nastavniku na specifične mogućnosti korištenja nastavnih tehnologija kao podrške eksperimentalnoj metodi 2.Razvijati kod budućeg nastavnika navike i sposobnosti efikasnog kombinovanja eksperimentalnog metoda sa drugim metodama u nastavi fizike 3. Razvijati kod budućeg nastavnika naviku korištenja različitih metoda i strategija prilikom rješavanja nekog fizikalnog problema 4. Osposobljavati nastavnika za razvijanje i vođenje eksperimentalnog projekta u nastavi fizike 5. Razvijati kod nastavnika sposobnosti i navike vezane za korištenje nastavnih metoda koje imaju veliki potencijal kada je poticanje aktivnog učenja kod učenika u pitanju C. SPECIFIČNI ZADACI

1. Budući nastavnik kroz demonstraciju pažljivo odabranih primjera primjene modernih tehnologija kao podrške eksperimentalnoj metodi, uviđa brojne mogućnosti i prednosti primjene modernih medija 2. Budući nastavnik rješava eksperimentalne zadatke i laboratorijske probleme vezane za oblast opšte fizike, a nastavnik mu po potrebi nudi smjernice za njihovo rješavanje 3. Budući nastavnik rješava zadate fizikalne probleme najprije računskim putem, a zatim i eksperimentalno, nakon čega slijedi analiza i usporedba rezultata dobijenih na ova dva načina 4. Budući nastavnik osmišlja ideje za eksperimentalni projekt, prikuplja potrebne informacije, utvrđuje relevantne varijable, postavlja i provjerava hipoteze

~ 145 ~


1. Nastavnik koji gaji višekontekstualni pristup obradi nastavnog gradiva 2. Nastavnik koji je osposobljen da razvija i vodi eksperimentalni projekt u nastavi fizike 3. Nastavnik koji je spreman u nastavi implementirati metodologiju aktivnog učenja 4. Nastavnik koji kada god je to potrebno i poželjno koristi moderne medije kao podršku eksperimentalnoj metodi E. SADRŽAJ NASTAVE Br. Nastavna tema /jedinica Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno1. Upoznavanje studenta sa programom,

dogovor o radu u praktikumu; Inicijalni konceptualni test


2. Specifični primjeri primjene grafoskopa kao podrške eksperimentalnoj metodi

izlaganje, demonstracioni, laboratorijski rad, rasprava

3 2

3. Specifični primjeri primjene računara kao podrške eksperimentalnoj metodi


3 2

4. Specifični primjeri primjene digitalne video-kamere kao podrške eksperimentalnoj metodi


3 2

5. Specifični primjeri primjene senzora kao podrške eksperimentalnoj metodi


3 2

6. Izrada odabranih eksperimentalnih zadataka i laboratorijskih problema iz oblasti mehanike

laboratorijski rad rasprava 3 2

7. Izrada odabranih eksperimentalnih zadataka i laboratorijskih problema iz oblasti termodinamike


3 2

8. Izrada odabranih eksperimentalnih zadataka i laboratorijskih problema iz oblasti elektromagnetizma


3 2

9. Izrada odabranih eksperimentalnih zadataka i laboratorijskih problema iz oblasti optike


3 2

10. Metodološki pristup razvoju eksperimentalnog projekta

izlaganje, rasprava 3 2

11. Rad na eksperimentalnom projektu – generisanje ideja, prikupljanje polaznih informacija

izlaganje, rasprava, samostalno istraživanje učenika

3 2

12. Rad na eksperimentalnom projektu – utvrđivanje varijabli i postavljanje hipoteze

izlaganje, rasprava, samostalno istraživanje učenika

3 2

13. Rad na eksperimentalnom projektu – oblikovanje eksperimenta za provjeru hipoteze, izvođenje eksperimenta i obrada podataka

rasprava, laboratorijski rad

3 2

14. Prezentacija i evaluacija eksperimentalnog projekta

izlaganje, rasprava 1 2

~ 146 ~

15. Finalni konceptualni test test, rasprava 1 2 F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE Studenti prije izrade svake sljedeće vježbe u sklopu domaće zadaće rješavaju niz zadataka (uglavnom konceptualnog tipa) koji imaju za cilj da učenika aktivno pripreme za samostalnu izradu eksperimentalnih zadataka i laboratorijskih problema u toku samog časa. Preduslov za pristupanje času jeste urađena domaća zadaća koju je student dužan predočiti pri dolasku u praktikum. Tokom časa raspravlja se o fizikalnom značenju zadatka, korištenju odgovarajućih pravila i zakona, sastavljanju eksperimentalnog uređaja, uslovima izvođenja ogleda, dobivenim rezultatima, te načinu izvođenja tih (i sličnih ) ogleda u nastavi.

Angažman na nastavi se ocjenjuje kroz praćenje izrade domaćih zadaća i učešća studenta u pripremnim aktivnostima i raspravama o metodologiji izrade eksperimentalnog zadatka ili laboratorijskog problema. Svaki zadatak se kolokvira na kraju vježbe, najkasnije prije izrade sljedeće vježbe.

Posebno se ocjenjuje izvještavanje ( usmeno i pisano) o urađenim eksperimentalnim zadacima i problemima.

Studenti su obavezni da urade i po jedan eksperimentalni projekt. Projekt se radi timski i ocjenjuje kao grupni rad.


U sklopu završnog praktičnog ispita studenti rješavaju odabrane eksperimentalne zadatke ili laboratorijske probleme koji se tiču gradiva obuhvaćenog nastavnim programom iz fizike za gimnaziju i druge srednje škole.



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 10 8 95 - 100 10 A Angažman na nastavi 10 5 85-94 9 B Eksperimentalni projekt 25 12 75-84 8 C Izrada eksperimentalnih zadataka i laboratorijskih problema

20 12 65-74 7 D

Završni konceptualni test 10 6 55-64 6 E Završni praktični ispit 25 12 Manje od 55 5 F, FX Ukupno 100 55


1. Laws, P.W., Jackson D. P., Franklin, S. W., Explorations in Physics: An Activity Based Approach to Understanding the World, John Wiley & Sons, 2002.

2. Pasport Explorations in Physics Lab Manual, Pasco 3. Muratović, H., Metodika nastave fizike, skripta, 2006. 4. S. Gajić, N. Gabela, A. Vrcelj, Eksperimentalni zadaci iz fizike, IP Svjetlost, Sarajevo, 1974. 5. Udžbenici fizike za osnovnu i srednje škole


1. R. Jurdana-Šepić, B. Milotić, Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet Rijeka, 2002. 2. www.all-science-fair-projects.com/ 3. http://physics.dickinson.edu/~eip_web 4. http://perlnet.umaine.edu/materials/index.html 5. http://www.e-skola.hr 6. http://www.schulphysik.de 7. http://www.sprott.physics.wisc.edu/demobook 8. http://ph.unimelb.edu.au

~ 147 ~


NASTAVNA PRAKSA IZ FIZIKE II

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Osmi (VIII) Naziv predmeta Nastavna praksa iz fizike II Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 6

Kontakt sati Ukupno Fakultet

Teorijske osnove

Fakulte Vježbe

Praksa u školi

Analiza časova

60 15 15 15 15 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Metodika nastave fizike I., Metodika nastave fizike II., Nastavna praksa iz fizike I.


Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac predmeta Dr. Hasnija Muratović - Ostali nastavnici - Asistenti Vanes Mešić B. CILJEVI PREDMETA

U obrazovanju nastavnika neophodno je povezati teoriju i praksu u pogledu funkcija i sadržaja. Nastavna praksa je ključni predmet profesionalnog obrazovanja budućeg nastavnika Cilj nastavne prakse je dati autentično nastavno iskustvo i pomoći studentu da započne proces samorefleksije. 1. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Koristiti se postojećim nastavnim planom i programom fizike u osnovnoj školi; Kreirati planove rada u nastavi fizike i izvannastavnim aktivnostima; Prilagođavati postojeći nastavni program fizike potrebama učenika; Koristiti se propisanim udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima; Vježbati metode, oblike i tehnike rada u nastavi fizike pod nadzorom nastavnika metodike nastave fizike, asistenta i nastavnika – mentora; Kreirati učila od lako pristupačnih materijala; Pratiti, diskutovati, analizirati i ocjenjivati promatrane i održane nastavne časove; Upoznati sve oblike nastave fizike u školi i vannastavne aktivnosti; Upoznati organizaciju i rad škole; Voditi svoj portfolio. Oblici provođenja nastave: -Predavanje -Iskustveno učenje kroz timski rad u fakultetskom i stvarnom ( školskom ) okruženju

~ 148 ~

a.) učenje u obliku radionica u fakultetskoj učionici koje obuhvata teorijsku pripremu za nastavu i raspravu o izvedenoj nastavi koristeći tehnike akcijskog istraživanja i multimedijsku nastavnu tehnologiju( analiza zvučnih i video zapisa) b.) Školska praksa ( studenti su obavezni hospitovati na 10 časova ( raznovrsnih ) nastavnika-mentora, i 5 časova koje drže kolege-studenti, održati jedno probno predavanje u razredu ( ocjenjuje ga nastavnik-mentor i asistent metodike nastave fizike), te jedno javno predavanje za ocjenu ( ocjenjuju ga nastavnik-mentor i nastavnik metodike nastave) -Konsultacije

D. OČEKIVANA POSTIGNUĆA STUDENATA

Studenti su stekli osnovno znanje o primjeni i korištenju postojećeg nastavnog plana i programa proučili nastavni plan i program fizike, propisane udžbenike i druga nastavna sredstva; Stekli su osnovno znanje i vještine za rad u razredu i u školi; Upoznati su sa razvojem programa i izradom planova rada u fizici; Osposobljeni su za korištenje različitih vidova komunikacije u nastavi fizike; Znaju se koristiti metodologijom usmjerenom na učenika; Kompletirali su zabilješke iskustava, observacija i ideja koje su dobili za vrijeme studija i kroz nastavnu praksu, prikupljaju različite obrazovne materijale; Izrađuju efektne pisane pripreme za nastavni čas; Razmjenjuju iskustva sa drugim i motivisani su za stalno usavršavanje.

E. SADRŽAJ NASTAVE

Br. Nastavna tema/ jedinica Nastavni metod Sati rada Kontakt Samostalno 1. Planiranje nastavne prakse zajedno sa

studentima. Pripremne aktivnosti Analiza sadržaja, praktični rad

4 2

2. Iskustveno učenje kroz timski rad u fakultetskom i stvarnom okruženju ( praksa u školi)

Analiza sadržaja, multimedijalna prezentacija odličnih primjera iz prakse

4 2

3. Praksa u školi, diskusija o času Posmatranje časa, analiza sadržaja

4 2

4. Praksa u školi, diskusija o času 4 2 5. Praksa u školi, diskusija o času 4 2 6. Praksa u školi, diskusija o času 4 2 7. Praksa u školi, diskusija o času 4 2 8. Probni času školi, diskusija o času Predavanje ( izvodi ga

student ), diskusija o održanom času

4 2

9. Probni čas u školi, diskusija o času 4 2 10. Probni čas u školi, diskusija o času 4 2 11. Ispitni čas, diskusija o času Ispit 4 2 12. Ispitni čas čas, diskusija o času 4 2 13. Ispitni čas čas, diskusija o času 4 2 14. Naučene lekcije Diskusija, rasprava 4 2 15. Rezime realizacije nastavne prakse,

pregled portfolija, razmjena materijala 4 2

~ 149 ~

F. PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 10 5 95-100 10 AAngažman u pripremnim aktivnostima

10 5 85-94 9 B

Evaluacija odslušanih/održanih časova

15 8 75-84 8 C

Ispitni čas 50 28 65-74 7 D Studentov portfolio 15 9 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F,FX

Način praćenja kvaliteta i uspješnosti izvođenja predmeta Evaluacija od strane studenata, samoevaluacija nastavnika, evaluacija od strane nastavnika-mentora, uspješnost studenata na ispitima, upoređivanje programa i kvaliteta njegove izvedbe sa odgovarajućim predmetima na drugim univerzitetima G. LITERATURA Osnovna literatura:

1. Gabela, N., Muratović, H. (2005.), Fizika u osnovnoj školi-priručnik za nastavnika, Grafeks, Mostar 2. Gajić, S., Vrcelj, A., Gabela, N. (1978), Eksperimentalni zadaci u fizici, Svjetlost, Sarajevo 3. Vrcelj, A. (2000.), Praktikum metodike nastave fizike, PMF (skripta) 4. Šindler, G.: Prilozi problemski usmjerenoj nastavi fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Osnovnoškolski i srednjoškolski udžbenici fizike, zbirke zadataka, praktikumi; univerzitetski udžbenici opće fizike Dopunska literatura:

1. Šindler, G. i dr. (2003.), Priručnik problemski usmjerene nastave, Fizika 7., Školska knjiga, Zagreb 2. Šindler, G. i dr. (2003.), Priručnik problemski usmjerene nastave, Fizika 8., Školska knjiga, Zagreb 3. Jakopović, Ž.(2003.), Fizika 1. Priručnik za nastavnike , Školska knjiga, Zagreb 4. Jakopović, Ž.,(2003.), Fizika 2., Priručnik za nastavnike , Školska knjiga, Zagreb 5. Vlaho, Đ. i dr. (2003.), Fizika 3., Priručnik za nastavnike 6. Jurdana-Šepić, R., Milotić, B. (2002), Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet, Rijeka 7. Gibbs, K. (1999.) The Resourceful physics Teacher- 600 Ideas for creative teaching, IOP Publishing Ltd. 8. Projekti: PSSC Physics, Harvard Project Physics, Nuffield O Level Physics, Nuffield Advanced Physics i

dr.

~ 150 ~

IZBORNI PREDMETI

NASTAVNIČKI SMJER

ČETVEROGODIŠNJI STUDIJ

Izborni predmeti/Semestar

I P+V

II P+V

III P+V

IV P+V

V P+V

VI P+V

ECTS bodovi

Izborni predmet 2+1 4 Biofizika - PHY383 2+1 4 Obrazovanje nadarenih učenika u fizici – PED389

2+1 4

Osnove laserske fizike - PTH391 2+1 4 Matematičke metode fizike III – PCS395

2+1 4

Osnove nelinearne fizike i teorije haosa – PTH393

2+1 4

Odsjek za fiziku će za svaku školsku godinu ponuditi listu izbornih predmeta

OVI PREDMETI NISU OBAVEZNI IZBORNI PREDMETI

~ 151 ~


BIOFIZIKA

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Nastavnički smjer Semestar Peti (V) Naziv predmeta Biofizika Tip predmeta Izborni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 60 30 15 -- 15 Samostalni rad (sati) 40 Obavezni prethodno položeni predmeti

Opće fizike



-Biofizika kao samostalna fizička disciplina nastala je izdavajanjem odgovarajućih oblasti iz niza drugih naučnih disciplina (biologije, fiziologije, biohemije, anatomije itd.), tako da su granice između ovih disciplina samo uvjetne. Osnovni zadatak Biofizike ogleda se u tome, da se na konkretnim biološkim materijalima pokaže na koji način fizički, fizičko-hemijski i hemijski procesi, koji se dešavaju prema jednakim fizičkim zakonima kao i u cijelom Kosmosu, ali pod drugačijim uvjetima, prelaze u kvalitativno nove fiziološke pojave. -Stoga je osnovni cilj ovoga predmeta da se studentima približe osnovna znanja o "fizici živog svijeta". C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Specificni zadaci predmeta su: -Usvajanje osnovnih znanja i vjestina neophodnih za razumjevanje "fizike živog svijeta". -Upoznavanje i ovladavanje osnovnim metodama i tehnikama mjerenja i modeliranja, koje se koriste u savremenoj biofizici. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Nakon odslušanog predmeta studenti bi trebali da: -Razumiju osnove procesa modeliranja i korištenja eksperimentalnih tehnika u istraživanjima "živog svijeta". -Shvate kompleksnost fizičkih pojava, koje se dešavaju na nivou "žive materije". E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Osnovi sistematologije i teorije informacija. Predavanja 2 2 2. Modeliranje u Biofizici. 2 1

~ 152 ~

Vježbe 1 3. Biomehanika:

Mehanika lokomotornog sistema čovjeka. Vježbe

Predavanja 2

2

2 2

4. Biomehanika fluida. Vježbe

Predavanja 2 1

2

5. Akustika: Funkcioniranje organa sluha kod čovjeka. Ultrazvuk i njegova primjena. Vježbe

Predavanja 2

1

2 1

6. Termodinamika: Evolucija i entropija. Osnovi termodinamike višefaznih otvorenih sistema. Regulacija temperature kod toplokrvnih organizama. Termografija. Vježbe

Predavanja 3

2

2 2

7. Bioelektricitet: Električno polje kod nekih živih organizama. Fizički osnovi elektrofiziologije. Električna impedanca organizama.Fizičke osnove reografije. Vježbe Prva provjera znanja

Predavanja Test

2

1

2 1

8. Transportne pojave i osnove Molekularne Biofizike: Transport materije kroz ćelijsku membranu. Pasivni i aktivni transport. Akcioni potencijal. Vježbe

Predavanja 3

2

2 2

9. Spektri višelektronskih atoma i molekularni spektri. Molekularna spektroskopija i ultrastruktura. Vježbe

2

1

10. Molekularna optika i optičke metode u medicini: Refraktometrija. Koherentna optika. Biofizika viđenja. Vježbe

Predavanja 2

2

2 2

11. Radijaciona Biofizika: Termografija. Osnove rendgen dijagnostike. Rendgenska difrakciona strukturna analiza u molekularnoj biofizici. Vježbe

Predavanja 2

1

2 1

12. Osnove dozimetrije jonizirajućih zračenja. Primjena radioaktivnih izotopa u medicini. Vježbe

Predavanja 2

13. Matematičko modeliranje ekoloških procesa: Teoretska ekologija i ekološki monitoring. prirodna selekcija i kriterij optimalnosti. Vježbe

Predavanja 2

2

2 2

14. Stabilnost bioloških populacija. Promjene biocenoza izazvane egzogenim interkacijama. Vježbe

Predavanja 2

15. Druga provjera znanja Test 2 16. Zavrsni ispit 2 6

~ 153 ~




Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)


1. Slobodanka Stanković "Fizika ljudskog organizma", Univerzitet Novi Sad, 2006. 2. Dušan Ristanović I dr. Biofizika, Medicinska fizika Beograd-Zagreb, 1991 3. J.B..Marion, W.F.Horniyak, General Physics with Bioscience Essays, Joh Willey and Sons, 1985 4. Popović D., Stefančić V., Fizika s osnovama Biofizike, Univerzitet u Beogradu, 1989 5. Halliday N.C., Biggin H.C., Fizika za Biologe, Školska Knjiga, 1984 6. Arrondo J.L.R. and Alonso A., Advanced Techniques in Biophyics, Springer-Verlag Berlin Heidelberg,

2006

~ 154 ~


OBRAZOVANJE NADARENIH UČENIKA U FIZICI

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjek Odsjek za fiziku Smjer FIZIKA Semestar Peti (V), šesti (VI) Naziv predmeta OBRAZOVANJE NADARENIH UČENIKA U FIZICI Tip predmeta Izborni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 60 30 8 7 15 Samostalni rad (sati) 40 Obavezni prethodno položeni predmeti

Opća fizika, Metodike nastave fizike I i II



Upoznavanje studenata – budućih nastavnika sa savremenom teorijom i praksom rada sa nadarenim učenicima i njihovo osposobljavanje za prepoznavanje, identifikaciju i razvoj nadarenih učenika u nastavi fizike. Predmet će promovisati znanje fizike kao sadržaj i 154rocess, i u okviru toga, ulogu i značaj fizike u obrazovanju nadarenih učenika, te stvaralaštva uopće. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Upoznati studente sa ulogom i značajem razvoja nadarenosti, područjima nadarenosti i posebno talentom za fiziku; Osposobljavati studente za prepoznavanje i identifikacije nadarenih učenika u fizici Osposobljavati studente za razvijanje programa i kreiranje nastavnih situacija prema specifičnim potrebama nadarenih učenika i praćenje njihovog razvoja Ohrabrivati studente da koriste znanje fizike za razvijanje kreativnosti u školi D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Studenti su upoznati sa razvojem shvatanja i prirodom nadarenosti; Kritički razmatraju pristup inkluziji odnosno ekskluziji nadarenih; Poznaju različite metodičke pristupe prepoznavanja i identifikacije nadarenih; Shvataju program za nadarene učenike kao 154rocess i proizvod sa aspekta individualizacije i diferencijacije u obrazovanju, kao i potrebu sistemske evaluacije razvoja svakog nadarenog pojedinca; Poznaju karakteristike nadarenih, aktivnosti, modele učenja i nastave i područja sadržaja, relevantne za razvoj nadarenosti u fizici; Koriste sadržaj i 154rocess saznanja fizike, kao i modifikaciju okoline učenja za razvoj različitih programa i njihovo usavršavanje;

~ 155 ~

Motivisani su za timski rad.


Br. Nastavna jedinica Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno/ konsultacije

1. Shvatanje i priroda nadarenosti. Područja nadarenosti. Osobine nadarenih: sposobnosti, karakteristike motivacije i ličnosti kao izraz specifičnosti nadarenih učenika.

Predavanje, vježbe, konsultacije

3 2

2. Učenje i razvoj, uloga sposobnosti u učenju, uloga učenja u razvoju sposobnosti, učenje i ličnost, učenje i motivacija, stilovi učenja.

Predavanje, seminar, konsultacije

3 2

3. Razvoj nadarenostii. Odgojno-obrazovne potrebe nadarenih učenika i 155rocess odgoja i obrazovanja.

Predavanje, radionica, konsultacije

3 2

4. Uloga nastavnika u razvijanju nadarenosti u školi. Oblici rada s nadarenim učenicima. Uloga i značaj razvoja nadarenosti.

Predavanje, seminar, radionica, konsultacije

3 2

5. Inkluzija i nadarenost.


3 2

6. Kreativnost, shvatanje, priroda, razvoj. Stvaranje klime u školi za razvoj kreativnosti.


3 2

7. Prepoznavanje i identifikacija nadarenih.

Predavanje, radionica, konsultacije

3 2

8. Razvijanje nadarenosti. Osnovni princip rada sa nadarenim: individualizacija i diferencijacija. Glavna obilježja nastavnog procesa pogodnog za razvoj nadarenostii. Test


3 2

9. Pristup izradi programa za nadarene učenike. Razvoj programa, plan razvoja programa

Predavanje, vježbe, radionica, konsultacije

3 2

10. Znakovi nadarenostii za fiziku, talent za fiziku, shvatanje i priroda Zasnivanje instrukcije prema specifičnim potrebama nadarenih učenika


3 2

~ 156 ~

11. Psihološka, pedagoška i metodička zasnovanost instruktivne sekvence. Model instruktivne sekvence za razvijanje kreativnosti u nastavi fizike, osnovna obilježja, sadržaj i struktura.

Predavanje, vježba, seminar, konsultacije

3 2

12. Razvoj kreativnosti u nastavi fizike Predavanje, vježbe, radionica, konsultacije

3 2

13. Podsticanje razvoja pojedinih aspekata sposobnosti u okviru procesa saznanja u fizici ( rad u grupama i individualni rad na odabranim sadržajima fizike, strukturiranim prema glavnim kategorijama znanja fizike, te kognitivnog i afektivnog funkcionisanja nadarenih)


3 2

14. Praćenje i evaluacija razvoja nadarenih

Predavanje, vježbe, seminar

3 2

15. Primjeri dobre prakse

Prezentacija, rasprava.

3 2

16. Završni ispit 3 F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Angažman na nastavi 10 5 95-100 10 A Test 25 14 85-94 9 B Seminarski rad 25 14 75-84 8 C Usmeni završni ispit 40 22 65-74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F,FX Obaveze studenta Student je dužan da redovno pohađa i aktivno sudjeluje u nastavi, skuplja, klasificira i sortira materijale relevantne za rad sa nadarenim učenicima u fizici, napiše seminarski rad i učestvuje u raspravama. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa studenata o korisnosti predmeta. Statistički pokazatelji o prolaznosti i ocjenama studenata. Evaluacija od strane studenata, samoevaluacija nastavnika, evaluacija od strane eksperata područja. G. LITERATURA Osnovna literatura:

1. Čudina-Obradović, M. ( 1990.) Nadarenost - razumijevanje, prepoznavanje i razvijanje, Školska knjiga, Zagreb

2. Muratović, H. (2002.) Modeliranje nastave fizike prema darovitim učenicima, PZ, Bihać 3. Muratović, H. (2005.) Program za darovite učenike, Nova škola br.1, Tuzla 4. Bećirović, S. (2005.) Inkluzija i darovitost, Naša škola, br.31, Sarajevo

~ 157 ~

Dodatna literatura:

1. Stojaković, P. ( 2002.), Psihologija za nastavnika, Media centar, Banja Luka 2. Maker, C. J. (1982.) Curriculum development for the gifted, Pro-ed, Austin, Teksas, USA

Članci i projekti http//www.psc.ac.sr.

~ 158 ~


OSNOVE LASERSKE FIZIKE

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Opći smjer- Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinska

radijaciona fizikaSemestar Peti (V), šesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII) Naziv predmeta Osnove laserske fizike Tip predmeta Izborni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 63 30 15 9 9 Samostalni rad (sati) 22,5 Obavezni prethodno položeni predmeti

Elektromagnetizam, Optika, Atomska fizika


Interakcija elektromagnetnog polja i atoma, Kvantna optika, Odabrana poglavlja optike, Odabrana poglavlja atomske i molekularne fizike, Fotonika, Interakcija zračenja sa čvrstim tijelom, Primjena lasera.


Cilj predmeta je da upozna studente sa osnovnim pojmovima laserske fizike. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Ovladavanje znanjem iz osnova laserske fizike. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Uvod: Sadržaj i definicija predmeta. Osnovni

principi. Kratki istorijat lasera. Predavanja Računske vježbe

2 1

1,5

2. Interakcija laserskog zračenja sa materijom: Teorija zračenja crnog tijela. Atomski i molekularni spektri. Širina i forma spektralne linije.


2

1

1,5

3. Veza spontane i stimulisane emisije i apsorpcije - Einsteinov termodinamički pristup. Vjerovatnoća apsorpcije i stimulisane emisije. Presjek prelaza. Koeficijenti apsorpcije i pojačanja.


2

1

1,5

~ 159 ~

4. Stvaranje inverzne naseljenosti: Uvod. Sistem sa dva nivoa. Zasićenje. Sistem sa tri nivoa.


2

1

1,5

5. Optičko pumpanje. Električno pumpanje i drugi načini pumpanja.


2 1

1,5

6. Optički rezonatori: Otvoreni optički rezonator. Matrični metod proračuna i stabilnost rezonatora.


2

1

1,5

7. Prvi test 3 1,5 8. Talasna teorija proračuna optičkog rezonatora.

Difrakciona analiza optičkog rezonatora. Predavanja Računske vježbe

2 1

1,5

9. Vrste rezonatora. Nestabilni rezonatori. Gubici, konstrukcija i tolerancije optičkog rezonatora.


2

1

1,5

10. Neprekidni i nestacionarni režim rada lasera: Poopštene jednačine brzine. Neprekidni režim rada lasera.


2

1

1,5

11. Nestacionarni režim rada lasera. Brzo uključenje pumpanja konstantne brzine. Predmetacija dobrote i režimi generacije. Teorijske osnove predmetacije dobrote.


2

1

1,5

12. Metodi predmetacije dobrote (vrste Q-prekidača). Sinhronizacija modova. Novi metodi ostvarivanja ekstremno visokih intenziteta laserskog polja i granice primjenljivosti poopštenih jednačina brzine.


2

1

1,5

13. Vrste lasera: Laseri čvrstog stanja. Tečni laseri. Gasni laseri.


2 1

1,5

14. Primjena lasera: Laserska mjerenja. Holografija. Primjene u tehnologiji.


2 1

1,5

15. Drugi test 3 1,5 16. Završni ispit F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Domaće zadaće 10 5 95 - 100 10 A Prvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 C Završni ispit 40 22 65-74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 ispod 55 5 F

~ 160 ~

G. LITERATURA Obavezna literatura:

1. D. Milošević, Osnove lasera (sa zbirkom riješenih zadataka), 1996. (nerecenzirana skripta) Šira literatura:

1. V. Henč-Bartolić, L. Bistričić, Predavanja i auditorne vježbe iz fizike lasera, Element, Zagreb, 2001. 2. D. Milatović, Optoelektronika, Svjetlost, Sarajevo, 1987. 3. N. Konjević, Uvod u kvantnu elektroniku, laseri, Naučna knjiga, Beograd, 1981. 4. S. Lugomer, M. Stipančić, Laser – fizikalne osnove, konstrukcija i primjene, Svjetlost, Sarajevo, 1977. 5. W. T. Silfvast, Laser Fundamentals, Cambridge University Press, Cambridge, 1996.

~ 161 ~


MATEMATIČKE METODE FIZIKE III


Fakultet Prirodno-matematički Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Opći smjer-Teorijska fizika Semestar Peti (V), šesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII) Naziv predmeta

Matematičke metode fizike III Tip predmeta Izborni Broj (E) CTS bodova 5 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 30 30 Po potrebi Samostalni rad (sati) Individualno Obavezni prethodno položeni predmeti



Cilj predmeta Matematičke metode fizike III je da se studenti upoznaju sa metodama teorije grupa i njihovih reprezentacija u primjeni na opis i proučavanje simetrija fizikalnih sistema. Razvija se relevantni aparat i primjenjuje na izabrane fizikalne primjere, specijalno iz domena kvantne fizike. U ovom predmetu pažnja je prvenstveno usmjerena na diskretne grupe simetrije. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA




Sati rada

Kontakt Samostalno Uvod

Simetrija fizikalnih sistema, zakoni održanja, klasifikacija stanja, simetrija kao izvor dinamičkih teorija.

Predavanja Vježbe

Osnovi teorije grupa Aksiomi grupe, generatori i definirajuće relacije, podgrupe, Lagrangeov teorem. Normalna podgrupa, faktor-grupa. Relacije ekvivalencije, klase konjugiranih elemenata. Morfizmigrupa. Direktni produkt grupa, poludirektni produkt grupa.

Predavanja Vježbe

Grupe od interesa za fiziku Predavanja

~ 162 ~

Grupe transformacija. Grupa permutacija - ciklusi, transpozicije, klase konjugiranih elemenata, Youngove sheme. Linearne grupe (uključujući i uvodni materijal o vektorskim prostorima, linearnim operatorima, matricama). Ortogonalne grupe. Grupa rotacija, parametrizacija pomoću vektora rotacije i Eulerovih uglova. Tačkaste grupe. Kristalografske grupe. Grupe vezane za definitne i indefinitne kvadratne forme, Lorentzova grupa. Afine grupe. Poincaréova grupa, PCT teorem. Galilejeva grupa. Ulaganje afinih grupa u linearne. Kompleksni vektorski prostori i kompleksne linearne grupe: GL(n,C), SL(n,C), O(n,C), SP (n, C). Spektralno razlaganje normalnih operatora, veza unitarnih i hermitskih operatora. Unitarne grupe, posebno SU (2).

Vježbe

Reprezentacije grupa. Operatorske i matrične reprezentacije. Ireducibilne reprezentacije. Reducibilne i potpuno reducibilne reprezentacije. Unitarne reprezentacije grupa. Kvantnomehanički primjeri. Degeneracija vlastitih vrijednosti energije i konačno dimenzionalne reprezentacije SO(3) u prostoru stanja. Potpuna reducibilnost unitarnih reprezentacija. Schurova lema. Operacije s reprezentacijama. Karakter reprezentacije. Reprezentacije direktnog produkta grupa.

Predavanja Vježbe

Reprezentacije konačnih grupa Relacije ortogonalnosti za matrične elemente i proste karaktere, Burnsideov teorem. Reprezentacije grupe permutacija. Simetrizatori i antisimetrizatori, grupna algebra. Kvantnomehaničke primjene: n-elektronski sistem i Sn. Izgradnja antisimetričnih valnih funkcija iz prostornih i spinskih valnih funkcija. Diskretne simetrije u kvantnoj fizici.

Predavanja Vježbe




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Kvizovi 5 2 95 – 100 10 A Domaće zadaće 10 6 85 – 94 9 B Prvi parcijalni ispit 25 15 75 – 84 8 C Drugi parcijalni ispit 25 15 65 – 74 7 D Završni ispit 35 17 55 – 64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F Vježbe prate program predavanja. Tokom semestra daju se dvije zadaće. Prvi parcijalni ispit održava se sredinom semestra, a drugi na kraju semestra. Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% bodova ili više iz zadaća i parcijalnih ispita. Parcijalni ispiti su pismeni, a završni ispit po pravilu usmeni.

~ 163 ~

G. LITERATURA

1. Bilješke sa predavanja. 2. F. Jones, Groups, Representations and Physics, 2nd ed, IOP Publishing, 1998 3. J. F. Cornwell, Group Theory in Physics, An Introduction, Academic Press, 1997 4. W. Greiner, B. Müller, Quantum Mechanics - Symmetries, Second Edition, Springer Verlag 1994 5. M. Hamermesh, Group Theory and Its Application to Physical Problems, Dover, 1989

~ 164 ~


OSNOVE NELINEARNE FIZIKE I TEORIJE HAOSA


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Opći smjer-Teorijska fizika Semestar Peti (V), šesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII) Naziv predmeta Osnove nelinearne fizike i teorije haosa Tip predmeta Izborni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 63 30 15 9 9 Samostalni rad (sati) 22,5 Obavezni prethodno položeni predmeti

Mehanika, Elektromagnetizam, Optika, Atomska fizika.



Cilj predmeta je da upozna studente sa osnovnim pojmovima nelinearne fizike i teorije haosa. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima nelinearne fizike i teorije haosa, bez pretjeranog ulaženja u matematičke detalje. Kompleksno ponašanje nelinearnih dinamičkih sistema se ilustruje simulacijama na računaru. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Očekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Uvod: Sadržaj i definicija predmeta. Osnovni

pojmovi. Kratki istorijat. Predavanja Računske vježbe

2 1

1,5

2. Nelinearnost: Pojam nelinearnosti. Nelinearni talasi na vodi.


2 1

1,5

3. Jednačina Korteweg – de Vriesa. Solitoni. Predavanja Računske vježbe

2 1

1,5

4. Haos: Pojam haosa. Ilustrativni primjeri. Predavanja Računske vježbe

2 1

1,5

5. Kvantni haos. Predavanja Računske vježbe

2 1

1,5

~ 165 ~

6. Kvantitativni pokazatelji determinističkog haosa: Nelinearni dinamički sistemi. Atraktori.


2

1

1,5

7. Prvi test 3 1,5 8. Poincaréovi presjeci. Ljapunovljevi eksponenti.

Čudni atraktori. Fraktali. Predavanja Računske vježbe

2 1

1,5

9. Scenariji prelaska u haos: Iterativna preslikavanja. Bifurkacije. Paralela između prelaza u haos i faznih prelaza. Feigenbaumov scenario.


2

1

1,5

10. Simulacije nelinearnih sistema i haosa pomoću računara.


2 1

1,5

11. Fizika neravnotežnih sistema i fenomen samoorganizovanja: Primjeri samoorganizovanja u fizici, hemiji i biologiji. Sinergetika. Kvantitativna formulacija. Neravnotežni atraktori.


2

1

1,5

12. Nestabilnost i bifurkacija. Mikroskopska osnova samoorganizovanja. Samoorganizovanje i kompleksni sistemi.


2

1

1,5

13. Kvantna i nelinearna optika: Kvantna optika i laseri. Nelinearna optika.


2 1

1,5

14. Multifotonski procesi. Fazna konjugacija. Ultrakratki optički pulsevi. Nelinearnosti u optici i haos.


2

1

1,5

15. Drugi test 3 1,5 16. Završni ispit F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE



Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Domaće zadaće 10 5 95 – 100 10 A Prvi parcijalni ispit 25 13 85-94 9 B Drugi parcijalni ispit 25 13 75-84 8 C 65-74 7 D Završni ispit 40 24 55-64 6 E U k u p n o 100 55 ispod 55 5 F, FX


1. M. R. Belić, Deterministički haos, Sveske fizičkih nauka, III (3), Beograd, 1990. Šira literatura:

1. S. Nettel, Wave physics. Oscillations – Solitons – Chaos, Springer, Berlin, 1997. (engleski) 2. P. Davies (editor), The New Physics, University Press, Cambridge, 1989. (engleski) 3. H. J. Korsch, H.-J. Jodl, Chaos. A program collection for the PC, Springer, Berlin, drugo izdanje, 1998.

(engleski)

~ 166 ~


PSIHOLOGIJA

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjek Odjek za fiziku Smjer FIZIKA-MATEMATIKASemestar drugi (II) Naziv predmeta PSIHOLOGIJATip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 45 30 15 15 0 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti

Pedagogija


Metodika nastave fizike

Nastavno osoblje: - Nastavnik nosilac predmeta - Ostali nastavnici - Asistenti B. CILJEVI PREDMETA

Upoznavanje studenata sa fundamentalnim pojmovima iz opšte psihologije sa posebnim akcentom, na aplikativna psihološka saznanja vezana za poslove nastavnika. Jedno od prvih područja ljudskog interesa za spoznajom je područje njegovog psihičkog života. Kao homo sapiens čovjek je permenentno nastojao da upozna prirodu koja ga okružuje, ali i svoj odnos prema tom okruženju. Taj interes i danas postoji, a zbog svoje složenosti, psihički život čovjeka će ostati teško osvojivo područje, ali i intrigantno za nova istraživanja. Zahvaljujući savremenoj psihologiji danas se psihička stvarnost akceptira kao dio ukupne stvarnosti, tj. kao sinteza prirodne i društvene stvarnosti. Fundamentalna znanja iz psihologije se sve više primjenjuju u različitim sferama ljudske djelatnosti.


Za studente Prirodno-matematičkog fakulteta, Odsjek za fiziku, nastavnički smjer, to prije svega znači:

• dio općeg obrazovanja i kulture;

• osnovu za saradnju sa drugim stručnjacima iz oblasti društvenih nauka;

• bazu za lakše razumijevanje nekih drugih predmeta (sociologija, pedagogija, pedagoška psihologija itd.);

• stručno znanje koje će im omogućiti uspješniji rad nakon završenog studija.


Rezultati nastavnog procesa iz predmeta/predmeta opšta psihologija će biti odraz postavljenih ciljeva. Čovjek je u svojoj ukupnosti determiniran biološkim, psihološkim i faktorima sredine u kojoj živi i razvija se. Usvajajući

~ 167 ~

informacije iz predmeta opšta psihologija, studenti će imati mogućnost da spoznaju psihološku komponentu čovjeka, čime će prije svega moći spoznati sebe, ali i karakteristična ponašanja drugih ljudi. To će im pružiti šire opće obrazovanje, humanizirat će im odnose sa drugim ljudima, zahvaljujući pozitivnom transferu znanja olakšat će im usvajanje novih znanja iz drugih naučnih oblasti, pomoći će im da lakše i efikasnije obavljaju poslove nastavnika. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. PREDMET PSIHOLOGIJE

• Pojam i definicija psihologije kao naučne discipline;

• Predmet psihologije; • Šta proučava psihologija; • Zadaci psihologije; • Razvoj psihologije; • Psihološki pravci; • Grane psihologije; • Teorijska i aplikativna psihologija.

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa

Vježbe-seminarski 1

čas

2. METODE I TEHNIKE ISTRAŽIVANJA U PSIHOLOGIJI

1. Klasifikacija psiholoških metoda; 2. Neeksperimentalni metod; 3. Deskriptivni metod; 4. Survey metod; 5. Metod analize sadržaja; 6. Introspekcija; 7. Korelativni metod; 8. Eksperimentalni metod; 9. Metodi posmatranja; (Upitnik; Intervju;Skale procjene;Anketa; Sociometrijski postupak; Projektivne tehnike; Testovi; Vrste testova; Psihometrijske karakteristike testova)

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

3. ORGANSKI OSNOVI PSIHIČKOG ŽIVOTA

• Nervni sistem; Neuron; • Nervno uzbuđenje-sinapsa; • Glavni dijelovi nervnog sistema; • Centralni nervni sistem; Mozak; • Moždana kora; • Periferni nervni sistem; Kičmena

moždina; • Vegetativni nervni sistem; Receptori; • Efektori-mišići; • Endokrine žlijezde;

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

4. PERCEPCIJA I OSJETI

• Kognitivni-saznajni procesi; • Percepcija; • Draž i osjeti; Čulni organi i osjeti; • Vrste draži i čula; Pragovi draži;

Usmeno

Predavanje 2

Vježbe-

~ 168 ~

• Veber-Fehnerov zakon; • Uloga iskustva, kulture i motivacije u

percepciji; • Opažanje prostornih i vremenskih

osobina; • Iluzije i halucinacije.

predavanje i video

prezentacija

časa seminarski 1 čas

5. SVIJEST I RAZLIČITA STANJA SVIJESTI

• Šta je svijest? • Spavanje i snovi; • Mijenjanje svijesti pomoću droga;

Alkohol, cigarete, kokain... • Meditacija; Biofeedback; Hipnoza.

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

6. UČENJE

Definicija učenja; Vrste učenja; Učenje uslovljavanjem; Mehaničko učenje; Učenje putem pokušaja i pogreške; Učenje uviđanjem odnosa; Verbalno i motorno učenje; Teorija kontingencije; Latentno učenje; Učenje opažanjem;Transfer učenja; Vrste transfera;

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

7. PAMĆENJE I ZABORAVLJANJE

• Definicija i vrste pamćenja; • Epizodičko pamćenje; • Semantičko pamćenje; • Proceduralno pamćenje; • Procesi pamćenja: kodiranje,

pohranjivanje, pronalaženje; • Faze pamćenja: senzorno, kratkotrajno i

dugotrajno. • Zadržavanje i zaboravljanje; • Uzroci zaboravljanja; • Faktori koji utiču na učenje i pamćenje; • Metode za poboljšanje pamćenja.

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

8. MIŠLJENJE

• Definicija mišljenja; • Uloga predstava i pokreta u mišljenju; • Mišljenje i govor; • Pojmovi i prototipovi; • Zaključivanje i suđenje; • Imaginativno mišljenje, • Stvaralačko mišljenje;

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

9. INTELIGENCIJA

• Definicija inteligencije; • Mjerenje inteligencije; • Testovi inteligencije; • Razvoj inteligencije; • Determinante inteligencije; • Umna zaostalost;

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

~ 169 ~

10. MOTIVACIJA

• Pojam i vrste motiva; • Klasifikacija motiva; • Agresivno ponašanje; • Hijerarhija motiva; Maslow • Zadovoljavanje i frustracija motiva; • Konflikti i frustracije; • Odbrambeni mehanizmi ličnosti;

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

11. EMOCIJE

• Šta su to emocije; Razvoj emocija; • Organske promjene pri emocionalnim reakcijama; • Detektor laži (poligraf) • Vrste emocija; Primarne emocije; • Emocije usmjerene prema vlastitoj

ličnosti; Emocije usmjerene prema drugim osobama;

• Afekti i raspoloženja; Fiziološke osnove emocija;

• Teorije emocija; (Kenon-Bardova, Džems-Langeova i Kognitivna)

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

12. LIČNOST

• Pojam i definicija ličnosti; • Teorije ličnosti; Freudova (Frojdova)

teorijA ličnosti; Biheviorizam; Socijalno-kognitivna teorija;

• Temperament; Karakter;

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

13. PSIHOLOŠKI POREMEĆAJI

• Normalno i nenormalno ponašanje • Neuroze; Psihoze; Psihopatije. • Anksiozni poremećaji; • Disocijativni poremećaji; • Somatoformni poremećaji; • Poremećaji raspoloženja; • Poremećaji ličnosti.

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

14. KOMUNIKACIJA

• Psihologiji komunikacija; • Značaj komunikacije; • Vrste komunikacije; Oralna

komunikacija; Pisana komunikacija; • Ekstralingvistički i paralingvistički

komunikacijski znaci; • Neverbalna komunikacija; • Facijalna ekspresija;

Usmeno predavanje i

video prezentacija

Predavanje 2 časa


čas

15. SOCIJALNA PSIHOLOGIJA

• Stavovi; Predrasude; • Dimenzije stavova; Formiranje stavova;

Mijenjanje stavova; • Predrasude i stereotipi; • Grupno ponašanje; • Socijalna facilitacija i inhibicija;

Usmeno predavanje i

video

Predavanje 2 časa


čas

~ 170 ~

• Vrste grupe; Rukovođenje grupom i načini rukovođenja;

prezentacija




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 10 4 95 - 100 10 A Angažman na nastavi 10 4 85-94 9 B Test tokom kursa 20 11 75-84 8 C Seminarski rad 10 11 65 – 74 7 D Završni ispit 50 26 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F G. LITERATURA Obavezna literatura:

1. Ismet Dizdarević, „PSIHOLOGIJA MASOVNIH KOMUNIKACIJA“, (Mediji, modeli i mjerenje) (str. 75-91) Žena 21., Sarajevo, 1997.

2. Spencer, A. Rathus, „TEMELJI PSIHOLOGIJE“, Naklada Slap, Zagreb, 2001. Dopunska literatura:

1. Boris Petz, »UVOD U PSIHOLOGIJU«, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001. 2. Dejvid Kreč i Ričard Kračfild, »ELEMENTI PSIHOLOGIJE«, Naučna knjiga, Beograd, 1973. 3. Mirha Šehović, »OSNOVI OPŠTE PSIHOLOGIJE«, Tuzla, 2005. 4. Mujo, O. Hasković, »IZBJEGLIŠTVO I DEVIJANTNO PONAŠANJE«, Bosnia Ars, Tuzla, 2003 5. Nikola Rot, »OPŠTA PSIHOLOGIJA«, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990. 6. Vid Pečjak, »PSIHOLOGIJA SAZNAVANJA«, Svjetlost, Sarajevo.

~ 171 ~


PEDAGOGIJA

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika, Fizika-matematika, Fizika-informatika Semestar treći (III) Naziv predmeta OPŠTA PEDAGOGIJA Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 45 30 15 15 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti


Metodika nastave fizike I i II, Nastavna praksa iz fizike I i II

Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac predmeta Prof. dr. Refik Ćatić - Ostali nastavnici - Asistenti

B. CILJEVI PREDMETA

Cilj predmeta je pružiti studentima temeljna znanja iz znanosti o odgoju, pomoći im da znastveno utemeljeno artikuliraju svoj pedagoški jezik i mišljenje.


Specifični zadaci predmeta su neposredna primjena teorijskih spoznaja u pedagoškoj praksi . D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Realizacijom programskih sadržaja predmeta Opšta pedagogija očekujemo da će studenti imati objektivniju percepciju odgojno-obrazovnog rada i da će ih ta psoznaja značajno motivisati za dublje izučavanje strategija poučavanja.

E. SADRŽAJ NASTAVNOG RADA


1. Temeljne koordinate sistema pedagoških termina (elementi, njihove deskripcije i interakcije među njima)

Verbalne nastavne metode –predavanje,objašnjavanje,razgovor,debata Tekstualne nastavne metode-korištenje Pedagoške enciklopedije

2 1

~ 172 ~

2. Znanost o odgoju: sistem disciplina, 'pedagoška učenja', znanstveno-terorijski koncepti

Verbalno-tekstualne nastavne metode -predavanje -debata -korištenje tekstualnih priloga

2 1

3. Dimenzioniranje odgoja (kompleksni postmoderni pristup)

Verbalno-tekstualne nastavne metode -predavanje -debata -korištenje tekstualnih priloga

2 1

4. Bloomov taksonomski model razvoja kognitivnog i afektivnog područja ličnosti

Verbalno-ilustativni nastavni metod -predavanje -ilustacija Bloomovog modela

2 1

5. Intelektualni odgoj (pojam, odgojni tok, ciljevi, metode)

Verbalne nastavne metode -predavanje -razgovor

2 1

6. Estetski odgoj (pojam, odgojni tok, ciljevi, metode)

Verbalne nastavne metode -predavanje - razgovor

1

7. Prvi parcijalni ispit Ovaj ispit sadrži niz zadataka objektivnog tipa koji će prije svega evaluirati nivo usvojenih informacija iz obrađenih tematski cjelina

4 1

8. Relevantni pristupi odgoju moralnosti (klasični, Kolbergov...)

Verbalne nastavne metode -predavanje -razgovor

1

9. Duhovni odgoj kao komponenta integriranog odgoja

Verbalne nastavne metode -predavanje -debata

2 1

10. Čovjekova otvorenost za svijet (postavke pedagoškog optimizma i pedagoškog pesimizma)

Verbalno-tekstualne metode -predavanje -korištenje tekstualnog priloga

4 1

11. Procesi odgoja u kontekstu kulture Verbalne nastavne metode -predavanje -razgovor

1

12. Strukturni i holistički pristup razumijevanju faktora odgoja

Verbalne nastavne metode -predavanje -debata

2 1

13. Odgoj u porodici (idealno-tipske šanse porodičnog odgoja, funkcionalnost porodice, posebnost bosansko-hercegovačke porodice)

Verbalne nastaven metode -predavanje -razgovor

2 1

14. Drugi parcijalni ispit Provjera znanja kroz formu esej testa

2 1

15. Završna evaluacija kolegija Završni ispit je u formi problemskog zadatka kojim se rješava neka

2 1

~ 173 ~

hipotetička odgojno-obrazovna situacija




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Prezentacija 15 8 95 - 100 10 A Prvi parcijalni 30 16 85-94 9 B Drugi parcijalni 30 16 75-84 8 C Usmeni ispit 25 15 65 – 74 7 D Završni ispit 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F


1. Ćatić-Stevanović,Pedagogija,PF Zenica,2002. 2. Malić-Mužić, Pedagogija, Školska knjiga, Zagreb, 1985. 3. Gudjans, Pedagogija, temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994. 4. Koning-Zedler, Teorije znanosti o odgoju, Educa, Zagreb, 2001. 5. A.Kreso: Koordinate obiteljskog odgoja, Sarajevo, 2004.


1. Giesecke, Uvod u pedagogiju, Zagreb, Educa, 1993.

~ 174 ~


DIDAKTIKA

NASTAVNI PROGRAM

A. OPĆI PODACI

Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika, Fizika-matematika, Fizika-informatika Semestar četvrti (IV) Naziv predmeta DIDAKTIKA Tip predmeta Obavezni Broj (E) CTS bodova 4 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 45 30 0 15 Samostalni rad (sati) 30 Obavezni prethodno položeni predmeti


Metodika nastave fizike I i II, Nastavna praksa iz fizike I i II


Proučavanje i istaživanje fundamentalnih problema didaktičke teorije i odgojno-obrazovne prakse. Studente treba upoznati sa savremenim tokovima i dostignućima u didaktičkoj teoriji i nastavnoj praksi i omogućiti im valjano primanje i shvatanje didaktičkih spoznaja kako bi mogli kompetentno sudjelovati u rješavanju teorijskih i praktičnih problem iz ove oblasti. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

- temeljito ovladavanje fundamentalnim sadžajima didaktike - osposobljavanje za uočavanje i procjenjivanje didaktičkih problema - ovladavanje tehnikama i instrumentima značajnim za učenje i poučavanje - osposobljavanje za čitanje naučnih i stručnih tekstova - permanentno praćenje didaktičke D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Ovladavanje sadržajima programa i osposobljavanje za stručni rad u nastavi pojedinih premetnih područja. E. SADRŽAJ NASTAVNOG RADA

Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. DIDAKTIKA U SISTEMU NAUČNIH

DISCIPLINA I UMJETNIČKIH PODRUČJA

2 1

2. HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE 2 1

~ 175 ~

3. 4.

NASTAVNI PROCES 4 2

5. 6.

DIDAKTIČKI SISTEMI 4 4

7. UČENJE I POUČAVANJE U NASTAVI 2 1 8. 9.

ORGANIZACIJA I REALIZACIJA UČENJA I POUČAVANJA

4 3

10. METODE NASTAVNOG RADA 2 2 11. ZAKONITOSTI, ZAKONI, PRINCIPI I

PRAVILA NASTAVNOG RADA 2 2

12. NASTAV NA SREDSTVA I POMAGALA 2 1 13. VREDNOVANJE NASTAVNOG RADA 2 1 14. KOMUNIKACIJE U NASTAVI 2 1 15. METODOLOGIJA DIDAKTIČKOG

ISTRAŽIVANJA 2 1




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Pohađanje nastave 10 6 95 - 100 10 A Angažman u nastavi 5 3 85-94 9 B Testovi-pismeni 20 12 75-84 8 C Seminarski rad 15 9 65 – 74 7 D Završni ispit 50 25 55-64 6 E U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F Pismeni (test) će se obaviti dva puta u vrijeme planiranog kolegija i obuhvatiće teorijska i praktična pitanja koja se odnose na program.Posebno će se ocjenjivati aktivnosti i zadaci realizirani u toku seminarskih radnji,vježbi i samostalnog rada studenata. G. LITERATURA Udžbenici:

1. Filipović, N. (1978), Didaktika 1, “Svjetlost“, Sarajevo. 2. Matijević, M., Bognar, L. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb. 3. Poljak, V. (1978): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb. 4. Vilotijević, M. (1999): Didaktika, Beograd.

(Obavezan je jedan od udžbenika). Proširena literatura:

1. Grgin, T (1987): Školska dokimologija, Školska knjiga, Zagreb. 2. Kiryacou, K. (1995): Temeljna nastavna umjeća, Educa, Zagreb. 3. Matijević, M.: (2005): Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb. 4. Muminović, H. (2000): Mogućnosti efikasnijeg učenja u nastavi, Sarajevo.

(Obavezna je jedana knjiga po izboru)

~ 176 ~


FIZIKA JONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA I


Fakultet Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Odsjek Odsjek za fiziku Smjer Fizika- Opći smjer-Eksperimentalna fizika, Medicinska radijaciona fizika Semestar Šesti (VI) Naziv predmeta Fizika jonizirajućeg zračenja I Tip predmeta Izborni Broj (E) CTS bodova 5 Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije 90 30 30 -- 30 Samostalni rad (sati) 50 Obavezni prethodno položeni predmeti

Opće fizike


Medicinska radijaciona fizika I, Medicinsla radijaciona fizika II, Metrologija jonizirajućih zračenja


-Cilj ovoga predmeta je dati studentima osnovna znanja iz nuklearne fizike kao baze za dalji studij medicinske radijacione fizike. Također, ovaj predmet bi upoznao studente i sa najvažnijim osobinama različitih tipova izvora jonizirajućeg zračenja, te njihove primjene u različitim oblastima ljudske djelatnosti. C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA

Specificni zadaci predmeta su: -Usvajanje osnovnih znanja i vjestina neophodnih za razumjevanje procesa koji se dešavaju na nivou atomske jezgre i dovode do emisije jonizirajućeg zračenja. -Usvajanje osnovnih znanja o najvažnijim osobinama različitih tipova izvora jonizirajućeg zračenja. D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA

Nakon odslušanog predmeta studenti bi trebali da: -Razumiju osnove procesa koji se dešavaju na nivou atomske jezgre i dovode do emisije jonizirajućeg zračenja, -Jasno razlikuju različite tipove izvora jonizirajućeg zračenja i razumiju bazične principe njihove primjene u nauci, industriji, medicini itd. E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA Br. Nastavne teme i nastavne jedinice Nastavni metod Sati rada

Kontakt Samostalno 1. Atomska jezgra:

Struktura atomske jezgre Opće osobine atomske jezgre Nuklearne sile i nuklearni modeli Vježbe

Predavanja 4

6

3 2

~ 177 ~

2. Radioktivnost: Radioaktivnost i jonizirajuće zračenje Zakon radioaktivnog raspada Lančani radioaktivni raspad Sekularna i transientna radioaktivna ravnoteža Aktivnost izvora jonizirajućih zračenja Tipovi radioaktivnog raspada Vježbe

Predavanja 6

8

2 4

3.

Alfa raspad: Alfa emisija i Fina struktura Teorija alfa emisije. WBK metod Komparacija teorije alfa raspada sa eksprimentalnim opažanjima. Geiger-Nuttallovo pravilo Vježbe

Predavanja 4

3

4 2

4. Beta raspad: Beta plus i beta minus raspad Očuvanje energije i ugaonog momenta pri beta raspadu Fermijeva teorija beta raspada Elektronski zahvat Vježbe Prva provjera znanja

Predavanja 4

2 2

4 2 2

5. Gama raspad: Emisija gama kvanata i osnove teorije gama prelaza Interna konverzija i Augerovi elektroni Izomerizam Vježbe

Predavanja 4

3

4 2

6. Nastanak i osobine X-zračenja: Rendgenska cijev. Interakcija elektrona sa metom-katodom Spektar X-zračenja. Karakteristično i bijelo X-zračenje Vježbe

Predavanja 3

4

3 2

7. Izvori jonizirajućeg zračenja: Prirodna izvori jonizirajućeg zračenja Vještački izvori jonizirajućeg zračenja Kvazi atomi. Neklasični atomi Produkcija i korištenje radionuklida Izotopske baterije. Fusioni reaktori. Nuklearni reaktori. Mašine za proizvodnju jonizirajućeg zračenja u medicini Vježbe

Predavanja 5

4

4 2

8. Druga provjera znanja Test 2 2 9. Zavrsni ispit 2 6

~ 178 ~




Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena (BiH)

(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave

5 4 95-100 10 A

Testovi 30 16 85-94 9 B Seminarski rad 20 11 75-84 8 C Završni ispit 45 24 65-74 7 D 55-64 6 E U k u p n o 100 55 manje od 55 5 F, FX G. LITERATURA

1. ICRU Report 60: Radiation Quantities and Units, ICRU, 1980 2. Krane K.S, Introductory Nuclear Physics, John Wilez & Soons, New York, 1988 3. Johns H. E. and Cunningham J.R., The Physics of Radiology, (Forth Edition), Charles C Thomas 4. Publisher, Springfield, Illinois, 1983 5. Draganić I, Radioaktivni izotopi i zračenja, Knjiga I, Opšti pojmovi, Univerzitet u Beogradu, Institut za 6. nuklearne nauke "Boris Kidrič" Vinča, Beograd, 1981 7. L'Annunziata M.F.,Radioactivity. Introduction and History, Elsevier B.V., Amsterdam, Netherlands, 8. 2007

Documents

fizika -nastavnički smjer