25
Број пројекта ТР- 20051 ФИТОПЛАЗМОЗЕ ВИНОВЕ ЛОЗЕ У СРБИЈИ Министарство за науку и технолошки развој

fitoplazme-vinove-loze U sRBIJI.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

Број пројекта ТР- 20051

ФИТОПЛАЗМОЗЕ ВИНОВЕ ЛОЗЕ У СРБИЈИ

Министарство за науку и технолошки развој

70 POZNATIH PATOGENA NA VINOVOJ LOZI:

GLJIVIČNE BOLESTI (plamenjača, pepelnica, truleži...)

BAKTERIJSKE BOLESTI (rak, nekroze)

55 VIRUSA

5 VIROIDA

1 KSILEMOM OGRANIČENA BAKTERIJA

8 FITOPLAZMI

Prvi simptomi žutila na vinovoj lozi krajem 70-tih godina prošlog veka u

severnoistočnoj Srbiji.

UtvrĎeno prisustvo cikade Scaphoideus titanus Ball (Auchenorryncha,

Cicadellidae), vektor fitoplazme prouzrokovača Flavescence dorée 2003. godine.

Uzrokuju preko 200 biljnih bolesti voćaka, vinove loze i nekih

jednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih biljaka.

Otkrivene 1967. godine »mikoplazmama slični organizmi« (MLOs)

Intracelularni mikroorganizmi nastanjuju floem i to ćelije sitastih cevi

različitih biljnih vrsta. Kretanje sporo, a distribucija neravnomerna (Martelli

and Boudon-Padieu, 2006).

Prenose ih insekti, vektori iz grupe cikada na perzistentan način (Lefol et

al., 1994).

Okruglastog, ali promenljivog oblika i veličine (50-1000 nm u prečniku).

Vidljive su pod elektronskim mikroskopom. Imaju najmanji genom od svih

prokariotskih organizama (560-2.200 kbp) - nedovoljno poznat.

Grupisane na filogenetskom stablu u oko 20 grupa i podgrupa, na osnovu

sličnosti u sekvencama njihovog 16S ribozomalnog gena i bioloških

osobina (Boudon-Padieu, 2005).

Candidatus Phytoplasma vitis 16 SrV - Elm Yellows grupa prouzrokovač

bolesti tipa Flavescence dorée (FD)

Candidatus Phytoplasma solani 16SrXII -stolbur grupa prouzrokovač Bois

noir (BN),

• Fitoplazme vinove loze - oboljenje tipa žutila, destruktivna

oboljenja,

• Smanjenje prinosa i kvaliteta grožĎa i vina,

• Izostanak lignifikacije onemogućava sazrevanje lastara

• Izmrzavanje lastara tokom zime.

• Žutilo vinove loze prvi put je opisano kao bolest Flavescence

dorée u Francuskoj pedesetih godina prošlog veka na

genotipu vinove loze Baco 22A u jugozapadnoj

Francuskoj (Levadoux, 1955, loc. cit. Bovey and Martelli,

1992),

• Caudwell (1957, loc. cit. Bovey and Martelli, 1992) dokazao

infektivnu prirodu

• Etiološka i molekularna proučavanja, devedesetih godina prošlog

veka, karakterisan je prouzrokovač (Martelli and Boudon-

Padieu, 2006).

Čokoti trajno zaraženi

Prinos grožĎa

Kvalitet vina

niz patoloških

promena

cvastima,

grozdovima i

lastarima

vitalnost

promene na

listovima

prevremeno

sušenje

uginjavanje Štetnost

umanjena broja

cvasti po čokotu

održavanje i razvoj

formiranih cvasti

smanjenje

prinosa/čokot

smanjenje

prinosa /površini

broja formiranih

lastara /čokotu

broja nepotpuno

zdrvenjenih

lastara

prevremenog

uginjavanja

čokota

Promene u boji

Opadanje listova i obnavljanje vegetacije

Promene na cvastima i grozdovima

Sušenje i uginjavanje čokota

Variranje simptoma fitoplazmoza

Zastupljenost fitoplazmi u vinogorjima Banata

Mesto Br.vinograda Br.sorata Intenzitet (%)

Vršac 3/3 3 7-34

Bela Crkva 5/3 3 4-30

Ban.Karlovac 12/7 3 3-20

Alibunar 3/3 2 3-10

Čoka 5/2 2 2-10

Palić 2/2 2 3-6

Zastupljenost fitoplazmi na sortama u vinogorjima Banata

Sorta Br.lokaliteta Br.vinograda Intenzitet (%)

šardone 3 4 6-30

frankovka 3 4 6-34

župljanka 4 7 4-20

smederevka 2 4 <5-10

it.rizling 1 1 3

raj.rizling 2 2 2-3

Tipovi fitoplazmi na sortama Južnobanatskog regiona (Vršac,Bela

Crkva, Banatski Karlovac)

Sorta Br.vinograda Tip fitoplazme

šardone 1 BN

frankovka 1 BN

župljanka 3 BN

Tipovi fitoplazmi u vinogradarskim regionima Srbije

8/0

16/14

27/20

8/8

16/1

27/3

0

5

10

15

20

25

Nišavsko-

južnomoravski

Zapadno-moravski Južno-banatski

Bro

j p

ozit

ivn

ih u

zo

raka

FD BN

Mere borbe

Uništavati samonikle loze, napuštene i masovno zaražene vinograde u

kojima su dominantne osetljive sorte i čije dalje korišćenje nije rentabilno.

Tokom zime rigorozna rezidba. Uklanjati nedozrele lastare kao i one na

kojima su položena jaja ili su se već razvile larve vektora.

Za podizanje novih zasada koristiti zdrav sadni materijal i podizati ih u

izolovanim područjima, u kojima nema izvora zaraze – prostorna izolacija

najmanje kilometar.

U novim vinogradima pratiti pojavu vektora i čim se pojave suzbijati ih.

Dugoročna mera – ispitivanje osetljivosti sorata i podloga i njihovo

uvodjenje u proizvodnju.

Fitoplazma FD - najrasprostranjenija u vinogorjima Srbije, kao i da je

Plovdina, najosetljivija na FD

Biotest – pogodan test za dokazivanje fitoplazmoza vinove loze.

Zelenim kalemljenjem, simptomi fitoplazmi se pojavljuju za manje

od 30 dana. Ovo je vremenski, najkraći period u prenošenju

fitoplazmi a i virusa, sa zaražene na zdravu vinovu lozu, što je od

velikog značaja za identifikaciju ovih patogena, odnosnio bolesti,

biološkim testom – metodom INDEKSIRANJA, i važna karika u

Kohovim postulatima.

U toku istraživanja na ovoj problematici primećen je fenomen

oporavka vinove loze (Recavery).