FIT 1kolokvij Leko

7/27/2019 FIT 1kolokvij Leko

1/29

FIT 1. kolokvij pitanja


2/29

FIT - 1. kolokvij odgovori

1. FINANCIJSKI SUSTAV-KARAKTERISTIKE I ZADACISastoji se od nositelja potranje i ponude novanih sredstava,financ.

oblika (instrumenata) u kojima su utjelovljena pravno regulirana nov.potraivanja raznih fin. institucija i tokova kretanja nov. sredstavakoji omoguavaju trgovanje novcem, a da pritom odreuju cijene financ.proizvodima (npr. kam. stope), oekivanja u budunosti. Omoguavausmjeravanje nov. vikova od onih koji ih imaju tamo gdje su potrebni.Dva su glavna zadatka fin. sustava;prvi je trnsferirati nov. sredstvatedia (u obliku zajma) onima koji ih trebaju za investicije ili potronjuime se potie napredakgospodarstva (produktivni kapital). Iz togamoemo zakljuiti da razvijeniji sustav bolje djeluje na djelotvornostgospodarstva. Drugi zadatak je usmjeriti raspoloivi nov. kapital uprofitabilne i ekonomski opravdane projekte po kriteriju profitabilnosti,likvidnosti i sigurnosti. Time se takoer potie razvoj gospodarstva i moese oblikovati njegova struktura. O upotrebi K ne odluuju poduzetnici negofinanc. investitori. Funkcije: tedna f. (poticati sklonost tednji iinvestiranju), funk. likvidnosti (omoguiti investitorima da svojapotraivanja lako pretvore u novac), kreditna f.(omoguiti stalnudostupnost kredita), f.uvanja kupovne moi, gospodarskopolitike f.(kaoinstrument dr. politike),smanjivanje rizika,f. plaanja (mora omoguitidomaa i meunarodna plaanja).

2. PONUDA I POTRANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA

Kuanstva su najvaniji izvor ponude nov. sredstava. Ona svoje prihodeostvcaruju od plaa, kamata, dividendi, rente, transfera drave. Nakonodbitka osobnih poreza, raspoloiva primanja rasporeuju se za potronjui osobnu tednju. Treinu odnose poduzetnici, a ostatakdrava.NACIONALNA TEDNJA:1/2 kuanstva, 1/3 poduzetnici, ostatakdrava. U RH stanovnitvo sudjeluje u ponudi s sredstava od ega jevei dio doznaen od strane radnika migranata i iseljenika to pokazuje inova devizna tednja koja je u 1998. iznosila $3,953 mlrd.Poduzea (neto uzajmljivai)ine glavni dio potranje jer imaju veepotrebe za nov. sredstvima nego to im to omoguava tednja

(amortizacija i zadrana dobit). Sve vaniji dunik je i drava putemjavnog duga i dravnih vrijednosnica i najprisutnija je u razvijenimzemljama. Takoer postoji i sektor inozemstvo ije se uee u priljevu iliodljevu stranog kapitala razlikuje od zemlje do zemlje.

3. FINANCIJSKA POTRAIVANJA I INSTRUMENTITo su potraivanja na neiji novac u budunosti i za njih vlasnici kapitaladobivaju kamatu ili dividendu. Ostvaruju se ustupanjem nov. kapitala naizravan nain ili preko financ. posrednika. Imaju pisani oblik ugovora ilivrijednosnica (to je danas sve ei sluaj). Taj fin. instrument

predstavlja prijenos kupovne moi i on za investitora predstavlja fin.potraivanje, dok je to za izdatnika fin. obveza koju je on duan podmiriti.


3/29


4/29

Do fin. sredstava dolaze prikupljanjem svih vrsta depozita, prodajomudjela u investicijskim fondovima, prodajom polica osiguranja, emisijomblag. Zapisa, obveznica, uzimanjem kredita...Takav nain prikupljanja sredstava nazivamo emisijom sekundarnihobveza. Direktna potraivanja prema krajnjim uzajmljivaima stjeu

kupovinom vrijednosnica, odobravanjem kredita,itd.Prednosti indirektnog u odnosu na direktno fin. su:1)disperzija rizika,2)kreiranje fin. potraivanja raznolikijih denominacija, 3)kreiranje obvezas meusobno uskjaenim dospijeima, 4)visoka likvidnost sekundarnihobveza, 5)bolja raspoloivost informacijama tj. informacijskaintermedijacija.

6. ISTINE O RAZVIJENIM FINANCIJSKIM SUSTAVIMAPostoji 8 istina:

Dionice nisu vaan izvor eksternog financiranja poduzea

Indirektno fin. vanije je od direktnog u veini amerikihpoduzea

Financijski sektor je meu najdetaljnije reguliranim sektorimaekonomije

Dug poduzea i domainstava gotovo je uvijek kolateriziranimovinom

Utrive vrijednosnice- zadunice nisu primarni izvor fin.amerikih poduzea

Ugovori o dugu uvijek su posebno sloeni i na mnogo nainarestriktivni za dunika

Banke su najvaniji izvor eksternog fin. poduzea Samo velike i poznate tvrtke imaju pristup fin. tritu, mogu

preko trita vrijednosnica financirati svoje aktivnosti

7. FINANCIJSKA PIRAMIDANjome prikazujemo strukturu neije fin. imovine ureenu prema

kriterijima sigurnosti i profitabilnosti. Na dnu su piramide najsigurnijiinstrumenti koji donose manji prihod, ali su i manje rizini imeosiguravaju stabilnu osnovu piramide. Blie vrhu su sve rizinijiobliciimovine koji donose sve vei mogui prihod, i u njih se ulau sve manjiiznosi. Oblik i izgled piramide razlikuje se individualno od investitora, aneki od uzroka razlika su dob, spol, karakter, stanje na tritu,preferencija likvidnosti, sredstva na raspolaganju... Investitori estooblikuju svoj portfolio uz pomo strunjaka poput brokerskih kua,posebnih bankovnih odjela i ostalih profesionalnih strunjaka.

junk bonds


5/29

obine dionice

preferencijalne dionice,neosigurani krediti

neosigurane obveznice, neosiguranitedni ulozi kod banaka

dr. zadunice, hipotekarne i osigurane obveznice

gotovina, transakcijski rauni, osigurani tedni ulozi

8. FINANCIJSKE INSTITUCIJE - POJAMTo su one institucije kojeprikupljaju nov. sredstva (prmanjem depozita,

uzimanjem kredita, emisijom udjela i vrijednosnica, prodajom policaosiguranja, uplatom lanarina), usmjeravaju ih u fin. plasmane i obavljajufin. usluge. Prikupljena sredstva plasiraju u obliku kredita, ulaganjem urealna dobra, kupnjom vrijednosnica.Dijele se na depozitne i nedep. fin. institucije. Pojam fin. institucijaobuhvaa fin. posrednike; poduzea koja djeluju kao brokeri, dealeri iinvesticijski bankari. Najvanija fin. institucija je BANKA, a ostaleuobiajeno nazivamo nebankovnim fin. institucijama. Da bi nekainstitucija bila banka mora zadovoljavati odreene uvjete: mora primatidepozite i odobravati kredite najiroj javnosti istodobno, kao svoje glavne

poslove.

9. DEPOZITNOKREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FIN.INSTITUC.Depozitne fin. institucije do sredstava dolaze primanjem nov. depozitana transakcijske i tedne raune, i plasiraju ih najee u obliku kredita.Najvei dio pasive im predstavljaju obveze po primljenim depozitima, aaktive potraivanja po odobrenim kreditima i zbog toga ih esto nazivajudepozitnokreditni kompleks fin. institucija.Dep. fin. institucije su najvanije u veini zemalja,i nalaze se pod

kontrolom sredinje banke koja potemnjih regulira monetarne uinke i opegospodarske ciljeve. Razlikujemobanke i depozitne tedne institucije(tedionice, tedno kreditne zadruge,stambena drutva, hipotekarne tedionice...).Nedepozitne fin. institucije posluju kao i depozitne, ali ne smiju kreiratiobveze primanjem depozita. Razlikujemo ugovorne tedne institucije(osiguravajue kue, mirovinski fondovi, soc. osiguranje), tvrtke zaposlovanje s vrijednosnicama (brokeri, dealeri, investicijske banke), fin.kompanije i konglomerati, investicijski fondovi, dr. fin. institucije i ostalefin. institucije.


6/29

U posljednje vrijeme trend je pada dep. institucija, posebice banaka itedionica, a osjetljivo raste udjel mirovinskih i investicijskih fondova.Takav razvoj dogaaja moemo oekivati u budunosti i u Hrvatskoj.

10. FUNKCIJE I KARAKTERISTIKE SREDINJE BANKE

Centralna banka najvanija je monetarna institucija i vrhovna nov. vlastsvake drave. Ona kontrolira novani, kreditni i bankovni sustav, (a rastejoj utjecaj u podruju sustava svih dep.kreditnih fin. institucija). Njezinaje glavna zadaa kontroliranje gospodarskih kretanja monetarnompolitikom i ouvanje vrijednosti nacionalnog novca. Djeluje kao neprofitnainstitucija, a do sredstava za pokrivanje trokova dolazi od prihodakamata na kredite poslovnim bankama i na vrijednosnice koje dri uaktivi, od prihoda koje ostvari plasmanom dev. priuva.Iako je pod dravnim nadzorom neovisna je od aktualne administracije.Njezine gl. funkcije su: 1)emisija novca, 2)odravanje likvidnosti

privrede, 3)odravanje meunarodne likvidnosti, 4)odravanje likvidnostibanaka i tednih depozitnih institucija, 5)suradnja s drugimmeunarodnim i regionalnim fin. institucijama, 6)prikupljanje, analiza iobjavljivanje informacija, 7)poslovi za raun drave, 8)kontrola i nadzorrazboritog poslovanja banaka (prudencijalna kontrola), 9)reguliranjekoliine novca u opticaju i kreditne aktivnosti banaka.Funkcije sredinje banke privatne banke preuzimaju nakon velike svjetskegosp. krize (1929-1933), jer se primjetilo da banke mogu biti vaan uzrokporemeaja u gospodarstvu. Sred. banka ima neovisnost u voenju nov.politike, uskrauje dravi mogunost da svoje potrebe financira iz prim.

emisije sred. banke ex nihilo bez stvarnog pokria. Djelotvornost ovisio njenoj neovisnosti. U svijetu prevladava sustav jedne sred. banke, osimu SAD i Njemakoj. (pr. Bank of England, Deutsche Bundesbank, Europskisustav sred. banaka, Bank of Japan,FEDsustav saveznih rezervi)

11. HRVATSKA NARODNA BANKADjeluje kao sredinja banka RH. Osnovana je u prosincu1991..1997.promijenjeno joj je ime iz Narodne banke Hrvatske uHrvatsku narodnu banku. Zadaa joj je ouvanje stabilnosti valute i opelikvidnosti u plaanjima u zemlji i prema inozemstvu, te podravanje

ciljeva ekonomske politike zemlje.Funkcije: Reguliranje koliine novca u opticaju Utvivanje ope likvidnosti banaka Odravanje ope likvidnosti u plaanjima inozem. Emisija novanica i kovanog novca Kontrola i nadzor nad bankama,tedionicama i ostalim dep.

institucijama (prudencijalna kontrola) Poslovi za RH

HNB djeluje samostalno u obavljanju poslova, a odgovorna je Saboru i

duna mu je najmanje dva puta godinje podnositi izvjee o svome radui godinji obraun.


7/29

HNB je lan MMF-a, Svjetske banke, EBRD (Europske banke za obnovu irazvoj), Banke za meunarodna poravnanja,itd.

12. INSTRUMENTI SRED. BANKE ZA REGULIRANJE KOLIINENOVCA U OPTICAJU

To su instrumenti monetarno-kreditne politike;kupnja i prodajavrijednosnica na otvorenom tritu,politika obvezne rezerve,eskontno-diskontna politika, ponekad selektivna kreditna politika ili izravnokvantitativno odreivanje kreditne aktivnosti banaka.

13. ODRAVANJE LIKVIDNOSTI BANAKA KAO FUNKCIJA HNBHNB odrava likvidnost banaka tako da propisuje: 1)nain koritenjaobvezne rezerve, 2)nain formiranja posebne rezerve banaka zaosiguranje likvidnosti za isplate tednih uloga i tekuih rauna graana,3)minimalne ope uvjete kreditne sposobnosti banaka i 4)datume

nelikvidnosti banaka, 5)visinu, uvjete i nain odravanja minimalnelikvidnosti banaka, 6)obvezne okvire rone strukture plasmana banaka i7)uvjete koritenja kratkoronih kredita banaka kod HNB radi ouvanjadnevne likvidnosti.

14. ODRAVANJE MEUNARODNE LIKVIDNOSTI KAO FUNKCIJAHNBHNB je ostvaruje mjerama kojima regulira ovo podruje (mjere deviznepolitike, politika dev. priuva), formiranjem dev. priuva RH irukovoenjem njima, kupnjom i prodajom deviza na dev. tritu,

regliranjem platnog prometa s inozemstvom i kreditnih odnosa.Devizno trite ine sve organizirane kupnje i prodaje deviza koje se uRH obavljaju izmeu ovlatenih banaka, ovlatenih banaka i drugih osobai ovlatenih banaka i HNB. Devize predstavljaju potraivanja u inozemstvukoja glase na stranu valutu i sve vrste efektivnog stranog novca, osimzlata. Mogu se kupovati promptno i na rok.Mjere dev. politike mogu biti npr. obveza odreenih banaka da odreeniiznos rezervi dre u devizama, obveza dranja odreenog % deviznihdepozita u inozemstvu... intervencije HNB na dev. tritu glavni su tok kreiranja novca i izvor

formiranja dev. priuva.15. DEVIZNE REZERVE: STRUKTURA I VRSTE

Namjena dev. rezervi je da osiguravaju meunarodnu likvidnost zemlje uuvjetima slobodne kupoprodaje deviza za domae osobe i nepostojanjaobveznog ustupa deviza (cesija) i retencioznih kvota dravi.Ukupne dev. rezerve dijele se na one kojima upravlja HNB i one kojimaupravljaju ovlatene banke. ine ih: vrijednosnice koje glase na stranuvalutu, a u vlasnitvu su HNB i ovlatenih banaka, monetarno zlato uvlasnitvu RH, potraivanja HNB i ovlatenih banaka u konvertibilnim

devizama na inozemnim raunima, efektivna strana valuta, rezervnatrana pri MMF i specijalna prava vuenja pri MMF.


8/29

Do smanjenja dev. priuva dolazi zbog: prodaje dev. poslovnim bankamai min. financija, iskupa devnih blag. zapisa i plaanja kamata i dr. obavezaMMF, trokova SWIFT-a,REUTERS-a.Formiraju se otkupom deviza od banaka i Min. financija, povlaenjemtrani iz MMF-a, iz prihoda od kam. na depozite i od vrijednosnica,

prodajom efektivnih kuna stranim bankama.Devizne priuve zemlje iznosile su u rujnu 1998. $ mlrd. Najvei diomeunarodnih rezervi HNB uloen je u inozemstvu. Ulaganja u depoziteograniena su na 200 najveih posl. banaka s investicijskim rangomnajmanje AA. Kriteriji ulaganja su sigurnost, likvidnost, rentabilnost. Kodjedne banke smije se deponirati najvie 5% rezervi s rokom do 3 mj. 10%priuva mora biti po vienju. Ulaganja kratkorone vrijednosne papire ssmiju iznositi do 70% rezervi HNB, a trenutno je 17%.HNB dri 1-2%efektive namijenjene najnunijim potrebama likvidnosti, a priuve u oblikumonetarnog zlata zasad ne dri.(pripast e joj $160 mil. zlatnih poluga iz

SFRJ)

16. REGULIRANJE KREDITNIH ODNOSA S INOZEMSTVOMOdnose s inozemstvom regulira HNB. Ona utvruje mjere za ostvarivanjeopsega i strukture zakljuivanja i koritenja inozemnih kredita, te prati ikontrolira njihovo zasnivanje. imbenici regulacije inozemnih kreditnihodnosa su vanjska zaduenost, ronost potraivanja i obveza, strukturakredita (primljenih i datih) po vrstama, iznos dev. rezervi i dr. HNB se

moe zaduivati i u svoje ime, ali samo ako je to nuno za odravanjelikvidnosti sa inozemstvom. HNB utjee na kreditne odnose takoto:1)prati koritenje, otplate i raskide kreditnih ugovora, 2)propisujeobvezu obavjetavanja o namjeri zakljuivanja inozemnog kredita,3)podnoenje prijave o zakljunom kreditnom ugovoru i podnoenjedokumentacije, te 4)utvruje namjenu i opseg odobravanja fin. kredita.

17. REGULIRANJE PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM KAOFUNKCIJA HNBSastoji se u tome to HNB: 1)odobrava poslovanje s devizama u zemlji,

2)propisuje obavljanje mjenjakih poslova, 3)osigurava provoenjeplatnih i fin. ugovora s inozemstvom, 4)odobrava bankama obavljanjeplatnog prometa i kreditnih odnosa s inozemstvom, 5)odreuje uvjeteprenoenja iz i u zemlju domae i strane valute i vrijednosnica, 6)prodajeefektivne kune inoz. bankama, 7)organizira meunarodni platni promet,8)odreuje naine naplate i plaanja s inozemstvom.

18. KONTROLA I NADZOR BANAKAKontrolna funkcija je u nadlenosti HNB. Ona obuhvaa prudencijalnu(bonitetnu) kontrolu (prikupljanje i analiza podataka prikupljenih putemkontrole u samim bankamaon-site, ili putem izvjea dostavljenih odstrane banakaoff-site, te nadgledanje i poduzimanje mjera prema


9/29

bankama na osnovi tih podataka), kontrolu provedbe mjera monetarnepolitike (praenje kretanja sredstava na iro raunima banaka i izdvajanjaobvezne rezerve, minimalne likvidnosti banaka, koritenja kredita zalikvidnost i dr.) i devizne politike, te deviznu dokumentarnu kontrolu. Unju ubrajamo i obradu zahtjeva za izdavanje suglasnosti o osnivanju

banaka. HNB ima pravo na sankcije bankama i kontrolu tedionica.Sektor nadzora i kontrole HNB obrauje zahtjeve za odobravanjeosnivanja banaka i za odobrenja imenovanja lanova uprave banaka iprosljeuje ih na odluivanje Savjetu HNB-a.

19. DEFINICIJA I OBJANJENJE BANAKABanku je teko definirati. Moemo rei da banka do sredstava dolaziprimanjem depozita i njihovim plasmanom najee u obliku kredita, abavi se i fin. uslugama. Sredsta takoer prikuplja voenjemtransakcijskih rauna, zaduivanjem kod drugih banaka, emisijom vlastitih

zadunica kao to su dionice, obvaznice, blagajniki zapisi... Posluje nanaelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti.Banka je fin. institucija koja u pasivi bilance sadri depozite novaneprirode i na njih plaa pasivnu kamatu, a u aktivisadri kredite. Razlikaizmeu akt. i pas. kamatne stope je kamatna mara.Kreditiranje i primanje depozita njena su najvanija karakteristika, iako uznjih banka obavlja i druge poslove fin. prirode. Takoer ima i vanualokativnu funkciju. Banka moe biti samo ono poduzee koje ima licencuza rad koja je propisana posebnim zakonima o bankama. U Hrvatskomzakonu o bankama banka je odreena kao d.d. iji je predmet poslovanja

primanje nov. depozita i davanje kredita i drugih plasmana(18.12.1998.)

20. KOMERCIJALNE I RAZVOJNE BANKERAZVOJNE BANKE su banke dugoronog kreditiranja i time potpomauprivredni razvoj. Prikupljaju dugorona sredstva tednje i na osnovi njihodobravaju dugorone kredite. Ti krediti namijenjeni su poduzetnicima zakapitalnu izgradnju i investiranje. Sredstva prikupljaju oroavanjemdep., uzimanjem dugoronih kredita, emisijom dionica, formiranjem

vlastitog trajnog kapitala, emisijom obveznica na domaem imeunarodnom tritu, raspolau sredstvaim razvojnih dr. fondova,sredstvima javnog sektora itd. Razvojne banke mogu biti posebnedravne banke, specijalizirane privatne poslovne banke, regionalne ilimeunarodne. Njihova uloga je sve vanija to se oituje u sve veemznaenju dugoronih vrijednosnica i dugoronog kreditiranja.KOMERCIJALNE BANKE su banke kratkoronog kreditiranja. Oneprikupljaju depozite i novac umnaaju putem kreditne aktivnosti(kratkoroni krediti za potroako kreditiranje, krediti za financiranjetrgovine, proizvodnje, obrta). U pasivi im se nalaze sredstva na raunimaplaanja, krakoroni dep., zadunice i pozajmice. Takoer sudjeluju u


10/29

meunarodnom platnom prometu. Pod vrstim su nadzorom centralnebanke.

21. OKRUPNJAVANJE BANAKABanke se udruuju radi vie razloga. To mogu biti vei profit, bolji porezni

tretman, izbjegavanje zakonskih propisa, lake obavljanje poslova nadomaoj i meunarodnoj razini... pojavljuje se u etiri oblika.BANKOVNI HOLDINGje takav oblik u kojem banka majka ima uvlasnitvu kontrolni paket dionica ili veinski udio u drugoj banci keri, iutjee na izbor rukovodstva i politike (banke subsidijarije) iako banka kerdjeluje kao posebna organizacija s nezavisnim pravnim statusom. Bankese na taj nain esto udruuju i uobiajeno je da se udruuju bankemeusobno, iako se u novije vrijeme povezuju i s drugim fin.institucijama. Do takvog oblika udruivanja dolazi zbog gore navedenihrazloga, a uz njih jo i radi mogunosti obavljanja nebankovnih fin.

poslova koje inae ne smiju obavljati, bavljenja osiguranjem, potroakimkreditiranjem, leasingom, koncentracije kapitala, racionalnijegposlovanja...Osnivanje holdinga je regulirano zasebno od regulacije osnivanjaindustrijskih holding tvrtki. Razlikujemo jednobankovni holding u kojemkojem tvrtka majka kontrolira jednu banku i vienebankovnih podrunica,i multibankovnu holding grupu gdje jedna tvrtka kontrolira vie banaka inebankovnih institucija.Prema amerikom zakonu BHC kontrolira banku:1)kontrolom najmanje25% dionica s pravom glasa, 2)utjee na izbor veeg dijela uprave banke,

3)utjee na upravu ili politiku banke. U SAD bank. holdinzi nastaju zbogvelikih ogranienja bankama.BANKOVNI KONZORCIJ-tu se banke udruuju na temelju ugovora radiostvarivanja nekog velikog i vanog projekta koji same nisu u mogunostiostvariti ili bi to iziskivalo velike trokove i tekoe, i traje samo doostvarivanja tog cilja. Konzorcijem rukovodi banka-gestor.Razlikujemo kratkorone (npr. odobravanje kredita) i trajne (npr.uzajamno odravanje likvidnosti) ciljeve konzorcija. Banke ne gube svojusamostalnost, ve samo ulau potrebnu tehniku, kadrove, dio kapitala.Konzorcij moe biti nacionalni ili meunarodni.

Primjer:konzorcij hrv. i slo. banaka za izdavanje garancija amerikojEXIM bancipri izgradnji nuklearke Krko

konzorcij slavonskih banaka za financ. izgradnje osjekogaerodromaMULTINACIONALNE BANKEsu trei oblik okrupnjavanja, gdje se udruujekapital banaka vie zemalja, to ini korak naprijed ka globalnojintegraciji. Banke putem mree svojih podrunica koje se nalaze unekoliko zemalja obavljaju fin. poslove i pritom ostvaruju dobit na temeljurazlika u uvjetima na pojedinim tritima.

BANKOVNI SINDIKAT je etvrti oblik udruivanja banaka za koji jekarakteristino da grupa banaka na elu s bankom voditeljem odobrava


11/29

sindikalizirani kredit, s tim da svaka od banaka iz te grupe sudjeluje unjegovom dijelu. U taj oblik ubrajamo i grupu investicijskih banaka kojekupuju nova izdanja vrijednosnica emitenata koja su velikih vrijednosti usvrhu prodaje investitorima na primarnom fin. tritu.PURCHASE GROUP-kupovna grupa inv. banaka

SELLING GROUP-prodajna grupa inv. banaka

22. BANKOVNI HOLDINGVidi pitanje 21.

23. NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJEOd banaka se razlikuju po tome to ne obavljaju depozitnokreditneposlove za cijelo trite, ne obavljaju ih kao osnovnu djelatnost, obavljajusamo jedan od tihposlova ili zakonski ne zadovoljavaju uvjet da budu banke. Ukoliko

nemaju licencu za rad kao banka smatraju se nebankovnim fin.institucijama, koliko god one bile sline bankama.Najvanije od njih su: tedne depozitne institucije, ugovorne tedneorganizacije, investicijski fondovi, investicijske banke, stambena drutva,fin. kompanije, brokeri i dealeri, povjerbena drutva,leasing,factoring...EU ih je razgraniila na pet grupa i to su: 1)tedno kreditneinstitucije, 2)brokerske institucije, 3)posrednici za vrijednosnice,4)sindikati, 5)ostali.Pod pojmom investitora razlikujemo institucionalne od individualnih, ukojima su ovi prvi u prednosti radi mogunosti disperzije rizika i utjecaja

na cijene i druge uvjete na tritu. Najvaniji instituc. investitori su:inv. fondovi, osiguravatelji, banke, mirovinski fondovi, zaklade, sindikalnifondovi.

24. DEPOZITNE TEDNE INSTITUCIJERazlikujemo tednju graana (nepotroeni dohodak) i nacionalnutednju (skup osobne, poduzetnike i dr. tednje). Tradicionalno se ulaeu depozitne tedne institucije kojih ima vie vrsta. One sredstva mogu

uzajmljivati od sredinje banke, ali moraju izdvajati obveznu rezervu.Znaaj tednje u obliku depozita sve vie opada jer raste mogunostulaganja u druge fin. oblike. U RH tednja je jo uvijek vrlo zastupljena,ali banke vode glavnu rije na tom podruju.TEDIONICE prikupljaju manje uteevine irokog sloja graanstva,istovremeno im pruajui fin. usluge, kredit, kamate i sigurnost. U pasiviim se nalaze tedni rauni, depoziti i tedni planovi razliitih namjena.Aktiva im se najee sastoji od kredita graanstvu (stambeni, osobni ipotroaki), dok neuposlena sredstva ulau u razne plasmane. tedionicesu sudionici domaeg i ino fin. trita, vode raune malih i srednjihpoduzea.pod vrstim su nadzorom drave. U EU su najjae u NJ.


12/29

TEDNO-KREDITNE ZADRUGEosnivaju se na naelu uzajamnostiunutarodreenih zajednica. U posljednje vrijeme se prtvaraju u kapitalskeorganizacije koje svojim lanovima isplauju dividendu. Do sredstavadolaze prikupljanjem tednih uloga, pozajmicama i emisijomvrijednosnica. U RH imaju status neprofitnih tedno-kreditnih zadruga

koje odobravaju kredite lanovima i nelanovima.KREDITNE ZADRUGEneprofitne su institucije koje u pravilu imaju porezneolakice, i u vlasnitvu su lanova tedia. U njih se udruuju manjezajednice ljudi radi odobravanja kredita iskljuivo lanovima. Na temeljuudjelnih rauna lanovi stjeu pravo upravljanja. Ne dijele dividendu.lanovi ostvaruju veu kamatu na tednju, a manju na kredit. To susvojevrsne blagajne uzajamne pomoi.POTANSKE TEDIONICE graanima plasiraju razliite dr. zadunice, aprednost im je u dostupnosti potanskih altera, sigurnosti i ekovnomplatnom prometu. Ne kreditiraju lanove, ve sredstva usmjeravaju u

programe komunalne infrastrukture. Danas im znaaj opada, a u RH nepostoje. U veini zemalja mogu uzajmljivati sredstva od sred. banke, tesu duni izdvajati obv. oezervu, nadziru ih isti nadzorni organi kao i bankeili posebni za njih(SAD).

25. STAMBENA DRUTVADo sredstava dolaze prikupljanjem kratkoronih oblika osobne tednje(udjelni rauni, tedni depoziti),posebnim planovima s por.olakicama,veim pozajmicama na fin. tritu, a plasiraju ih u oblikudugoronih stambenih kredita koji su osigurani hipotekom. Osim

stambenog kreditiranja bave se i poslovanjem s kreditnim karticama iputnikim ekovima te ulau u dravne vrijednosnice. Nalaze se podnadzorom dr. koja ih i potpomae. Vrlo su vana u rjeavanju stambenogpitanja niih socijalnih slojeva, pa zato uivaju i por. olakice. Prvo st.drutvo je osnovano u GB. RH je 1997. zakonski regulirala mogunostnjihova osnivanja s istom svrhom kao u drugim zemljama, a uivale bi idr. potporu radi pomaganja u rjeavanju soc. i politikog pitanjastanovanja.

26. UGOVORNE TEDNE INSTITUCIJE

OSIGURAVATELJNE INSTITUCIJE prodajom polica osiguranja i uplatamapremija tite pojedince i poduzea od ekonomskog, zdravstvenog iliivotnog gubitka. Sredstva prikupljaju dugoronim fin. aranmanima iplasiraju ih na fin. tritu. Priljev novca im je predvidiv jer na temeljuzakljuenih ugovora mogu procijeniti prihode. Zbog toga ulau udugorone oblike aktive.Osiguravatelji ivota ulau u dugorone koorp. obveznice, hipotekarneobv., dionice i sline relativno sigurne plasmane. Osiguravatelji imovineulau u dr. obveznice, koorp. obveznice, dionice, dre dep. u bankama,kreditiraju trgovinu. Razlikujemo policu ivotnog osiguranja gdje seosiguravatelj obvezuje korisniku isplatiti odtetu u sluaju osiguranikovesmrti ili samom osiguraniku ako doivi dospijee; polica osiguranja


13/29

imovine obvezuje osiguravatelja na isplatu odtete u sluaju oteenja,unitenja ili otuenja imovine;polica zdravstvenog osiguranja omoguujenadoknadu ekonomskog gubitka zbog rizika gubitka zdravlja i pokrietrokova lijeenja, a uplauju ga obino tvrtke u ime svojih radnika, ali tonije pravilo.

MIROVINSKE FONDOVE ubrajamo u najznaajnije institucionalneinvestitore.Dananji fondovi u razvijenim zemljama djeluju na naelu kapitalizacije tj.uplata lanova, dok u nekim dr. jo uvijek djeluju oni to posluju nanaelu generacijske solidarnosti(pri emu se uplate zaposlenih koriste zaisplate mirovina trenutnih umirovljenika).Do nov. sredstava dolaze doprinosima lanova za vrijeme njihovogradnog vijeka, i obvezuju im se isplaivati redovite mjesene isplatenakon odlaska u mirovinu. Ulau u dugorone instrumente tritakapitala (dionice i obv. poduzea, dr. vrijednosnice i veliki oroeni

depoziti kod banaka) i tako odravaju likvidnost. Strukturom portfeljapojavljuju se kao vlasnici i financijeri privrede i kreditori drave,osloboeni su poreza. Na poveanje njihove vanosti utjee vie razloga:poduzea plaaju radnike i izbjegavaju ogranienja visine nadnica iistovremeno privlae obrazovani kadar nudei radnicima vee mirovineulaui u mir. fondove, radni vijek je sve krai, a ivotni sve dulji, pamirovina predstavlja vaan dio ivota ovjeka. Fondovi mogu bitiprivatni, dravni ili pod podravanjem drave, ali njima upravljaju banke idruge fin. institucije kao povjerenici.

27. INVESTICIJSKE BANKE I INVESTICIJSKO BANKARSTVOTo su fin. specijalisti koji pomau emitentima vrijednosnica pri njihovojemisiji i rasprodaji na primarnom fin. tritu i na njemu djeluju kaonajvaniji sudionici. Karakteristine su za SAD, a u Europi te posloveobavljaju univerzalne banke (merchant bank, bank d affaire) preko svojihposebnih tvrtki za poslovanje s vrijednosnicama. Investicijske banke nedjeluju kao fin. posrednici, jer ne mijenjaju prirodu potraivanja koja seprodaju. Do sredstava dolaze pozajmicama od banaka, sporazumima oreotkupu (REPO), emisijama zadunica i depozitima na raunimakomitenata. Obavljaju sve poslove na fin. tritu (primarnom i

sekundarnom). Funkcije su im:upis cijele emisije ili organiziranjekupovne grupe, prodaja vrijednosnica, pomo pri odluivanju i kreacijiemisije, brokersko-dealerski poslovi na sekundarnom tritu i posloviimovinsko-financijskog restruktuiranja (preuzimanja, stjecanja i spajanjapoduzea),odravanje emisijskog teaja.Najvea i najvanija inv. banka na svijetu je Merryl Lynch. Ona jeuniverzalna tvrtka za poslovanje s vrijednosnicama koja ima i banku usastavu pa se bavi i bank. poslovima. Ostale su Coldman Sechs, 1.Boston, Prudential...

28. BROKERI I DEALERI


14/29

To su specijalisti za kupnju i prodaju vrijednosnica na sekundarnim fin.tritima. Do sredstava dolaze putem bankovnih kredita i sredstavaklijenata na posebnim raunima koja se koriste za kupnju vrijednosnica.Sve inv. banke djeluju kao brokersko-dealerske tvrtke. Dealeri obavljajute poslove za vlastiti raun i oekuju dobit i preuzimaju rizike promjena

cijena, dok brokeri predstavljaju posrednike u tim odnosima poslujui uime kupca i prodavaa i za te usluge naplauju proviziju i ne preuzimajurizike. Brokeri posluju sa irom javnou i s dealerima, a u odreenimsituacijama posluju kao dealeri i obratno. Postoje i sprcijalizirani brokeriza odreena trita, npr. hipotekarni brokeri.Dealeri se specijaliziraju za pojedine vrijednosnice i za njih su oni marketmakers, a zarada im je razlika izmeu zahtijevane i ponudbene cijene.Razlikujemo nekoliko vrsta brokerskih kua. Tvrtke za potpunubrokersku uslugu posluju i kontaktiraju sa irokim krugom sudionikatrita i bave se savjetovanjem i struktuiranjem portfelja svojih klijenata.

Diskontni brokeri klijentima pruaju ui obujam usluga uz niu cijenu kojune uzimaju u obliku provizije ve je ugovaraju u obliku fiksne naknade. Nebave se istraivanjem trita i savjetovanjem. Takav tip brokerskih kuatipian je za ameriko trite;posluju na veliko. Tim poslovima diskontnebrokerae bave se specijalizirane diskontne brok. kue i banke.

29. FINANCIJSKE KOMPANIJEesto se nazivaju koorporacijskim bankama i poduzea preko njihosiguravaju novac za vlastite potrebe, ali za razliku od banaka ne uzimajudepozite ire javnosti. Osnivaju ih velike koorporacije, banke,

osiguravajue kue i dr. Banke ih osnivaju da bi ule nebankovne poslovekoje nemaju ovlatenja obavljati. Fin. institucije ih osnivaju da bistanovnitvu i poduzeima osigurali kratkorone i srednjorone kredite, asredstva pribavljaju emisijama dugoronih vrijednosnica, uzimanjemkredita od banaka. Koorporacije osnivaju fin. kompanije da bi ule u fin.poslove kreditiranjem kupaca i tako ih potiui na kupovinu njihovihproizvoda, financiranjem svoje proizvodnje ili zaradom na obavljanju fin.transakcija. Fin. kompanije odvojene su od poslovanja koorp. koja ihosniva ali ostvaruju njene interese.Razlikujemo potroake fin. kompanije koje izravno odobravaju kredite

potroaima za kupnju robe, prodajne koje kupce financiraju otkupomkreditnih ugovora od dealera, i poslovne koje financiraju posebne potrebepoduzea. Najvea fin. kompanija je GMAC (General Motors AcceptanceCorp.) i bavi se prodajom automobila, kamiona, kreditnim karticama,hipotekarnim kreditima i skoro svim fin. poslovima.

30. FONDOVI ZAJEDNIKOG INVESTIRANJA-INVESTICIJSKIFONDOVITo su institucionalni investitori registrirani kao tvrtke koji prikupljaju nov.sredstva individualnih investitora (graanstva) i poduzea i ulau ih udugorone (rjee kratkorone) fin. instrumente. lanovi ulaganjem stjeuudjele u fondu i na osnovi njih dobivaju udjelne certifikate, ali nemaju


15/29

pravo na upravljanje ve je to iskljuivo pravo osnivaa fonda.Individualnom investitoru smanjuju mogunost rizika, smanjuju trokovejer rade na veliko, osiguravaju likvidnost, omoguavaju por. olakice... Zasvoje usluge naplauju godinju lanarinu i pristupninu, u emu se ioituje interes njihova poslovanja. Takoer je u mogunosti depozite

vezivati kod sebe i u fond ukomponirati vrijednosnice u vlastitomvlasnitvu. Inv. fondovi organiziraju se ispravom o povjerbi. Skupimovine kod sebe dri skrbnik fonda koji kontrolira aktivu, vodiraunovodstvo i sl., a administraciju, oglaavanje, kreiranje fonda,politiku investiranja odreuje upravlja fonda. Razlikujemo otvorene izatvorene fondove. Skrbnik fonda (povjerbena kua) najee je banka iliosiguravatelj.

31. OTVORENI I ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

Investicijski fondovi organiziraju se ispravom o povjerbi. Skup imovinekod sebe dri skrbnik fonda koji kontrolira aktivu, vodi raunovodstvo i sl.,a administraciju, oglaavanje, kreiranje fonda, politiku investiranjaodreuje upravlja fonda.Otvoreni fondovi (open end) imaju promjenjivi broj udjela koji sepoveavaju ulaganjem novca u fond ili smanjuju reotkupom na zahtjevlana. Time se istovremeno poveava ili smanjuje veliina fonda ovisno opotranji. Emitirajui dodatne udjele fond prikuplja sredstva kojimakupuje vrijednosnice i dodaje ih postojeem skupu. Ogranienja u brojuudjela ne postoje.

Kod zatvorenog fonda (closed end) broj udjela je fiksan i fond ih nereotkupljuje ve ih se prodaje na burzi ili organizatoru fonda. Tono seodreuju vrijednosnice i prodajni udjeli. Vrijednost udjela i investicijskogfonda kalkulira se dnevno kao neto vrijednost fonda (NAV-vrijednost;Nett-Asset Value) koja predstavlja ukupnu vrijednost svih vrijednosnica ufondu pomnoenih s njihovom dnevnom trinom cijenom i uveana zavrijednost ostale aktive. Udjele prodaju osnivai fonda izravno ili prekomree fin. institucija, a za njih postoji i sekundarno trite. Interesinvestitora moe biti u kapitalnom dobitku (porast cijene udjela) i udividendi.

32. DRAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJEGlavna zadaa tih institucija je financiranje dijelova nacionalneekonomije od posebne dravne vanosti, a nisu u dovoljnoj mjerifinancirane iz prorauna ili kredita (izvoz, poljoprivreda, stipendiranjestudenata, stanogradnja). Nastojanje drave je ukljuiti privatni kapital safin. trita putem ovih institucija da bi se ostvarili znaajni javni ciljevi.Fin. institucije s potporom dr. (GSE; Government Sponsored Enterprises)privatne su institucije koje ostvaruju javne funkcije. Ovlatene suodobravati kredite krajnjem korisniku, otkupljivati odobrene kredite odbanaka i tedionica, jamiti za zadunice to ih izdaju same komercijalneinstitucije. Posluju profitabilno to dravnom proraunu bitno pomae.


16/29

Drava ih potpomae tako to pozajmljuje fin. potpore iz prorauna, dajeposebno povoljan status zadunica sponzoriranih institucija i pogodnostiglede propisane veliine i odnosa kapitala i plasmana...Izvozne fin. institucije su dr. institucije koje obino obavljaju osiguranjeizvoznih poslova, ali postoje i neke posebne (HERMES). Izvori sredstava

su im dr. proraun, sredstva sred. banke, dr. fondovi, sredstvapribavljena na fin. tritu...

33. KONKURENCIJA BANAKA I NEBANKOVNIH FIN. INSTITUCIJAU klasinom fin. sustavu banke i depozitno kreditni kompleks sudominirali, a konkurencija se odvijala unutar grupe istovrsnih banaka ilina odreenom dijelu trita. Specijalizirale su se za tono odreeneposlove. Pojava novih konkurenata (institucije osiguranja, mirovinski i inv.fondovi i dr.) na fin. tritu i njihov sve vei znaaj u bankovnimaktivnostima dovodi do despecijalizacije banaka i njihovog preoblikovanja

u fin. institucije potpune usluge. Time prestaje njihov monopol na fin.tritu. Banke postaju univerzalne i polifunkcionalne, kao posljedica eljeda u potpunosti zadovolje potrebe trita. Do smanjenja uloge banakadovela je stroga regulacija ime su bile dovedene u nepovoljniji poloaj odostalih fin. institucija, to je na kraju uzrokovalo sve niu profitabilnost ineisplativost za njihove vlasnike. Mirovinski fondovi koji posluju naprincipu kapitalizacije i osiguravajue institucije potiskuju banke u drugiplan, a primjetna je i konkurencija investicijskih fondova. Ti su efektiprvenstveno rezultati meke regulacije nebankovnih konkurenata kojimogu bolje iskoristiti promjene na tritu. Takva kretanja dovela su do

kriza banaka i bank. sustava u odreenim zemljama. meutim, opstanakbanke mogu zahvaliti osnivanjem ili preuzimanjem najuspjenijih fin.institucija i njima pripadajuih poslova. Takoer se proirila primjenaraunalske tehnologije, novih fin. tehnika, integracija banaka, poboljanjekvalitete bilance banaka, snienje trokova poslovanja, osposobljavanjekadrova...

34. FINANCIJSKA TRITA-ULOGA I FUNKCIJAFin. trita openito predstavljaju ukupni fin. sustav, a svakodnevno tajpojam rabimo za trita vrijednosnica. Sastoje se od osoba, fin.

instrumenata, tehnika i tokova koji u ureenim sustavima polovanjaomoguavaju razmjenu nov. vikova i manjkova i odreuju cijene pokojima se ta razmjena obavlja. Na razvijenim tritima susree semnotvo fin. oblika, dok se u nerazvijenim sustavima susreu banke,depoziti i krediti kao dominantni oblici.Fin. trita dijele se na trita vlasnikih udjela (kapitala, equity trita)na kojima se trguje dionicama, i na kreditna debit trita na kojima setrguje zadunicama i kreditima. Najea podjela fin. trita je na tritenovca i kratkoronih vrijednosnica, devizno trite i trite kapitala.Razvijeno fin. trite omoguava: disperziju rizika, stalno mijenjanjeoblika imovine i vrednovanje svakog sudionika trita, prilagoavanjeronosti plasmana i izvora, brisanje granica izmeu likvidnih i nelikvidnih


17/29

sredstava, dezinvestiranje... Na razvijenim fin. tritima sve vie sudjelujupoduzea, drava i stanovnitvo, to je i prmjereno demokratskimdrutvima.

35. TEDIE, INVESTITORI, INSTITUCIONALNI I INDIVIDUALNI

INVESTITORIRazlikujemo tednju graana i nac. tednju (skup osobne, poduzetnikei dravne tednje). Graani svoju tednju koju predstavlja nepotroenidohodak ulau u banke, tedionice i ostale fin. institucije u oblikudepozita; ronih ili po vienju. tedie za povjerbu svog novca kod tihinstitucija oekuju prihod u obliku kamata. Investitori ulau uvrijednosnice od kojih oekuju budue prihode u obliku dividende,kamate, diskonta... Dijelimo ih na individualne, a to su pojedinci ikuanstva, i institucionalne (inv. fondovi, banke, mir. fondovi, siondikalnifondovi, zaklade, institucije za osiguranje). Institucionalni investitori u

stanju su utjecati na cijene i druge uvjete na tritu te disperzijomsmanjiti rizinost ulaganja, a kupci su najveeg dijela vrijednosnica natritu. Zbog svoje veliine i fin. snage i gore navedenih razloga uprednosti su nad pojedincima, pa danas zauzimaju sve vaniju ulogu utrgovini vrijednosnicama.

36. PRIMARNO FINANCIJSKO TRITENa njemu se prodaju nove emisije vrijednosnica putem kojih seprikupljaju nova nov. sredstva i timepoveava kapitalizdavatelja ako seradi o dionicama, a uzajmljuju dugorona nov. sredstva ako je rije o

obveznicama. Na primarnom fin. tritu prodaja vrijednosnica vri sesamo jedanput. Pomo pri emisiji vrijednosnica moe se nai kodinvesticijskih banaka ili poslovnih banaka preko njihovih poslovnihdepartmana. Pomo se oituje u analizi trita, prijedlogu vrste i osobinevrijednosnice koje bi trebalo emitirati, registracija emisije, raspisivanjepoziva na upis, prodaja vrijednosnica, ili ak i same otkupe cijelu emisijupa je prodaju kao veleprodavai te tako preuzimaju rizik. Pri sudjelovanjuna primarnom tritu vrlo je vano imati informacije o bonitetu emitenta,koji predstavlja njegovu vrijednost, kreditnu i poslovnu sposobnost ipouzdanost. Pri odreivanju boniteta rangiraju se emitenti ocjenjujui ih

ocjenama od AAA (najmanji rizik) do C ili D (najrizinije). Te ocjene moguimati i brojanu oznaku. Rizine vrijednosnice mogu donijeti vee prihode,ali to za sobom povlai i visok stupanj rizika koji se preuzima.TOMBSTONE-novinski oglas kojim inv. bankari javnosti najavljuju novuemisiju vrijednosnica pri njihovoj javnoj ponudi;to je prva informacija iuput na prospectus koji sadri detalje o emisiji, uvjetima ponudeodobrene od nadlene nac. komisije.

37. SEKUNDARNO FIN. TRITENaziva se i trite druge ruke. Na njemu se vri stalna kupoprodaja veemitiranih vrijednosnica koje su prethodno bile rasprodane na primarnomtritu. Zove se i transakcijsko trite jer na njemu originalni izdatnik


18/29

vrijednosnica ne pribavlja nov. sredstva nego se mijenjaju vlasnici. Onoprua mogunost investitorima da preprodajom odre likvidnost i oslobaanovac za druge plasmane. Vrlo je vano i za opstanak primarnog trita,jer bez njega vrijednosnice postaju tek obian komad papira koji jeneupotrebljiv do roka dospijea.

Ono je pravno i organizacijski ureeno zbog zatite sudionika.transakcijena sek. tritu se odvijaju u bankama, na burzama, na OTC tritima i izruke u ruku.

38. BURZA VRIJEDNOSNICATo je organizirano i centralizirano mjesto trgovanja dionicama iobveznicama na kojem lanovi trguju (brokeri i dealeri) u skladu sodreenim pravilima, ija je zadaa osigurati trgovinu i infrastrukturuuvrtenim vrijednosnicama iako se prema posebnim pravilima moetrgovati i sa neuvrtenima. Ona ostvaruje najvei promet na sekundarnom

tritu. lanovi burze mogu imati jedno ili vie uplaenih mjesta (seat).Da bi se vrijednosnice mogle uvrstiti na burzu one moraju zadovoljitiodreene uvjete i emitent je duan predoiti odreene dokaze o tom. Naburzi se trguje velikim brojem vrijednosnica, ali se zato odlikujuvrhunskom kvalitetom.Uvjeti za prodaju dionica na burzi: iznos god. dobiti, broj dioniara,broj krupnih dioniara, neto-aktiva, minimalna tr. vrijednost.NYSE je osnovana 1782. i ona je najvea; na njoj kotira oko 3114 tvrtki.Trguje se dionicama i preferencijalnim d., izvedenicama, varantima itd.Druga burza u SADje AMEX.

39. OTC FINANCIJSKO TRITEUz burze vrijednosnica predstavlja vrlo vaan oblik sekundarnog trita.Ponekad se naziva i tercijarnim tritem. Na njemu se vri trgovinadionicama i obveznicama malih tvrtki koje najee nisu uvrtene naburzi. Trgovci su prvenstveno dealeri, a trguje se putem umreenihraunala. Princip rada je slijedei: na ekranima raunala se kontinuiranoispisuju kupovne i ponudbene cijene na temelju kojih trgovac na zahtjev

komitenta telefonski obavlja kupoprodaju, a ne dolazi do fizikog susretasudionikaTo je, zapravo, sustav automatskih kotacija na mrei meusobno spojenihraunala. Organiziralo ga je NASD (nac. udruenje dilera vrijednosnica)uvodei 71 sustav automatskih kotacija NASDAQ. Drugi primjeri OTC-a sutrite dr. obveznica vlade SAD, devizna trita, a kod nas Varadinskokompjuterizirano tr. vrijednosnica.

40. NOVANO TRITE; SUDIONICI, INSTRUMENTI, GOSP.

FUNKCIJE


19/29

Na njemu se trguje novcem, a rok dospijea instrumenata je do godinudana. Funkcija mu je svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem kaotransakcijskim sredstvom, da bi one odravale likvidnost za tekuaplaanja svojih komitenata. Dijeli se na tr.novca i tr. kratkoronihvrijednosnica. Na tr. novca trguje se kratkoronim dunikim

vrijednosnicama i likvidnim rezervama banaka. Likvidne rezervepozajmljuju banke i tedne institucije meusobno ili kod sred. banke (onane mora biti nuno sudionik ovog trita) na kratke rokove, a sudionicimogu biti i nebankovne institucije koje uglavnom pozajmljuju od banaka.Nov. tritem se postie prilagodba likvidnosti sudionika trita iukamaivanje kratkoronih vikova novca kojim se smanjuje oportunitetnitroak dranja novca. Ono nema formalnu institucionalnu strukturu.Nepersonalno je, veleprodajno i kompetitivno. Sastoji se od razliitihspecijalista i trita.Instrumenti nov. trita su blag. zapisi ministarstva financija,

centralne banke i banaka, komercijalni zapisi, sporazumi o reotkupu,utrivi certifikati o depozitu i bankovni akcepti. Svi oni imaju minimalnirizik neplaanja i visokog su stupnja utrivosti. Imaju kratke rokovedospijea. Obino predstavljaju obvezu drave, a potraivanja centralnihbanaka, poduzea i tvrtki za trgovinu vrijednosnicama.Trite kratkoronih vrijednosnica (money market paper) naziva se idiskontno trite vrijednosnica s rokom dospijea do jedne godine.

41. INSTRUMENTI NOVANOG TRITAVidi pitanje 40.

42. TRITE KAPITALA: FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTIPodrazumijeva i primarno i sek. trite to ukljuuje burze i OTC trita.To je skup institucija, fin. instrumenata i mehanizama putem kojih sedugorono slobodna tednja prenosi od suficitarnih deficitarnimjedinicama koje ih koriste za ulaganje u razvoj (oprema i fiksni fondovi).Uloeni kapital vraa se uvean za ustupljena tua sredstva. Instrumentikoji se susreu na ovom tritu imaju rok dospijea preko jedne godine.To su obveznice drave, lokalnih vlasti i koorporacija, te koorporacijskedionice, hipotekarne obveznice i note i dugoroni bankovni krediti.

Sudionici tog trita su poduzea, koorporacije, kuanstva, investicijkebanke, brokersko-dealerske institucije, kreditne ustanove, te regulatorne inadzorne ustanove.Primjer: primarni uzajmljivai emitiraju dunike instrumente izravno ilipreko institucionalnih investitora; kupuju ih kuanstva ili pojedincikaonosioci vikova tednje.

43. HIPOTEKARNI KREDITTo je najstariji oblik kredita. Predstavlja dugoroni kredit kojeg banke,tedionice i specijalizirane hipotekarne institucije odobravaju graanima ipoduzeima. Vraanje kredita osigurava se nekretninama poput


20/29

stambenih i poslovnih prostora, zemljita i dr. (iznimno avioni ili brodovi)na temelju intabulacije putem koje se trabina na dunikovoj nekretniniuknjiuje u sudskoj gruntovnici. Krediti se odobravaju u iznosima manjimod procijenjene vrijednosti nekretnine (50-80%), ali se omoguava dizativie hipoteka na jednu nekretninu ako je pravno utvren redoslijed

kreditora. U svijetu je njihova primjena vrlo rairena, iako kod nas to jouvijek nije sluaj zbog nekih pravnih nedoreenosti.

44. HIPOTEKARNO TRITE I SEKURITIZACIJA HIPOTEKARNIHPOTRAIVANJAHipotekarno trita spada pod trite kapitala i vrlo bitan njegov element.Na njemu se radi s hipotekarnim kreditima. Oni predstavljaju izrazitodugoronu vrstu kredita kojeg banke, tedionice i specijaliziranehipotekarne institucije odobravaju graanima i poduzeima. Vraanje seosigurava nekretninama poput stambenih i poslovnih prostora, zemljita i

dr.(iznimno avioni ili brodovi) na temelju intabulacije putem koje setrabina na dunikovoj nekretnini uknjiuje u sudskoj gruntovnici. Kreditise odobravaju u iznosima manjim od procijenjene vrijednosti nekretnine,ali se omoguava dizati vie hipoteka na jednu nekretninu ako je pravnoutvren redosljed kreditora. U svijetu je njihova primjena vrlo rairena,iako kod nas to jo nije sluaj. Zbog visokih iznosa kredita i dugih rokovadospijea kredita koji tim osobinama imobiliziraju aktivu kreditora, njimase trguje na sekundarnom tritu hipoteka ijem razvoju pomae i drava.Na osnovi odobrenih kredita i buduih priljeva hipotekarne institucijeemitiraju dugorone obveznice i note ili udjelne certifikate koje zatim

rasprodaju. Takve hipotekarne obveznice apsorbiraju sve vee iznosekapitala na tritu; nazivaju se MBB (mortgage backed bonds). Meutimkupac zadunice ne postaje vlasnikom hipoteke ve se kamata i glavniceisplauju otplatama kredita. Sustav je ustrojen tako da krajnji korisnikkredita i ne zna za postupke sekuritizacije ve od odobravanja kreditaposluje samo sa svojim kreditorom.U SAD vie od polovice hipotekarnih kredita je sekuritirano tj. na osnovihipoteka izdane su zadunice. To je rezultat dravne potpore i nedzora iosiguranja hipotekarnih kredita, te precizna pravna regulacija zbog egasu te zadunice nerizine. Kupci obveznica najee su institucionalni

investitori.45. DEVIZNO TRITE

Na deviznom tritu se prema utvrenim pravilima trguje stranimvalutama, tj. devizama, i to u uvjetima potpune konkurencije. Ne postojiu obliku institucije, ve je sastavljeno od svjetske mree sudionikapovezanim suvremenim komunikacijskim sredstvima. Putem njegasudionici se opskrbljuju devizama za plaanje uvoza. Trguje se uglavnomkonvertibilnim devizama. Razmjena se obavlja na specijaliiranim deviznimburzama i u sustavu meusobno povezanih banaka (to ini 24 satnosvjetsko dev. trite. Devizni teaj predstavlja cijenu strane valuteizraenu u domaoj valuti, a oblikuje se na temelju ponude i potranje za


21/29

devizama. Trguje se, dakle, konvertibilnim devizama, a cijene tih devizanotiraju direktno.Meu najvanijim sudionicima dev. trita moemo nabrojati brokere idealere specijalizirane za trgovinu devizama, multinacionalnekoorporacije, velike komercijalne banke, centralne banke, dok poduzea i

manje banke ne sudjeluju izravno. Brokeri obavljaju najvei dio prometana deviznom tritu.Razlikujemo dvije vrste cijena; zahtijevane (offered, asked) i ponuene, anjihovu razliku nazivamo marom (spread). Takoer razlikujemo dvijevrste trita: spot trite (promptno) na kojem se trguje po dnevnimcijenama i izvrenjem transakcije u roku do dva dana, i terminsko trite(forward) na kojem se transakcije vre u rokovima preko dva dana koji serealiziraju unutar dogovorenih rokova (30, 90, 180 dana). U RH dev.trite ine odnosi trgovine devizama meu ovlatenim bankama,ovlatenih banaka i HNB i ovlatenih banaka i drugih osoba. Devizna

burza u RH jo ne postoji iako je njena mogunost zakonom predviena.Svjetski fin. centri su najvanija sredita trgovanja devizama (NY,London,Zurich, Frankfurt, Singapour, Tokyo).Nova dev. trita su povezana s pokrivanjem (covering), zatitom(hedging), eliminiranjem (swaping) deviznih rizika.

46. SUVREMENE POJAVE U FINANCIJAMA I UZROCI PROMJENAPromjene u fin. nastale su razvojem svjetske ekonomije i pojavomraunalnetehnologije, a mogu se uoiti na tehnikama i tehnologijama financiranja,

fin. instrumentima, pojavi novih institucija, regulaciji... Opi uzrocipromjena su: naftna kriza 70, smanjenje inflacije 80, porast vjere usnagu fin. trita i u vrijednosnice, rast tednje kao posljedice stabilnograzdoblja i rasta, nova fin. trita i instrumenti, dostupnost jeftinihraunala kao posljedica razvoja tehnologije.

47. DISINTERMEDIJACIJATo je pojava selidbe nov. sredstava s indirektnog na direktno ineposredovano trite ime se zaobilazi posrednika uloga fin. institucija,a krajnji zajmodavci posluju izravno. Novani fondovi sele se od fin.

posrednika s ogranienim kam. stopama onima koji ih nemaju. Javlja se80 godina izazvana dunikom krizom, a posljednjih godina slabi zbogukidanja kamatnih ogranienja. Njeni uzroci su npr. injenica da veliketvrtke imaju bolji bonitet od fin. posrednika, pa se potraivanja premanjima lako prihvaaju,ime se omoguilo izravno i jeftinije zaduivanje nafin. tritima od bankovnih kredita. Takoer su je uzrokovala ogranienjakam. stopa koje dep. institucije smiju obraunavati na depozite primljeneod javnosti zbog kojih deponenti sele svoja u vrijednosnice za koje nevrijede ogranienja jer se kam. stope formiraju trino. U zadnje vrijemeje taj proces oslabio jer su ukinuta kam. ogranienja. U najrazvijenijim

dr. 70-85% ekst. financiranja odvija se preko fin. posrednika.


22/29

48. INTERNACIONALIZACIJA FINANCIJANakon 70 godina dolazi do naglog rasta meunarodnog financiranja. Uzrazvoj svjetske trgovine i tehnologije javljaju se potrebe fin. i izgradnjemehanizama meunarodnih plaanja. Liberaliziraju se propisi i omoguavasloboda kolanja meunarodnog novca i kapitala. Banke i multinac.

kompanije ire mreu poslovnih jedinica, a depozita i dev. rezerverasporeuju u vie zemalja zbog rizika. Ostvaruju i visoke profite zbogjeftinijih izvora sredstava, nepodlijeganjadepozita oporezivanju, manjedevizne konrole i neregulacije kam. stopa. Stvaraju se i zatitnimehanizmi od rizika likvidnosti, promjena kam. stopa i teajnih razlika.Dionice i obveznice kotiraju na vie burzi u inozemstvu, kam. i dividendese isplauju u vie valuta i u vie zemalja za istu vrijednost,instrumentima dr. duga trguje se na svim vanijim tritima, a ubilancama banaka sudjeluju i strane osobe. Internacionaliziraju se nac.trita, a segmente svjetskog trita ine i eurotrita, dev. trita, trita

dr. duga i offshore trita.Offshore fin. centrisu novi fin. centri na otocima Europe i ugl. sjeverneAmerike, bez ikakve fin. infrastrukture,u kojima multinac. kompanije ibanke otvaraju podrunice radi obavljanja dijela njihova fin. poslovanja iobavljanja posebnih fin. transakcija. Najee su to tek potanski pretinci inisu strogo zakonski regulirani (niski porezi, nema ogranienja kam. stopaniti obveze izdvajanja rezervi). Ponekad se taj pojam vee uz pranjeprljavog novca. U novije vrijeme pod tim terminom podrazumijevamo svefin. centre u kojima nerezidenti ne podlijeu domaim propisima, a moguobavljati fin. transakcije. Danas se off. centrima smatraju i posebne zone

IBF-a (international banking facilities)NY,London, Tokyo, Hong Kong,Singapour, Luxembourg.

49. SEKURITIZACIJATo je praksa kreiranja utrivih fin. potraivanja (zadunica) na temeljunekih oblika aktive tj.predstavlja pojavu pozajmljivanja sredstavaprimjenom vrijednosnica kao kreditnih instrumenata. Javlja se kaomeunarodna pojava. Njome se kreiraju zadunice na temelju nekihoblika aktive ime se oni preobraavaju u nove odnose zaduivanja, tj.dolazi do financiranja na osnovi aktive (asset-back financing), a

vrijednosnice su osigurane aktivom (asset-back securities). Sama bitsekuritizacije je u tome da se stvaraju zaduenja pomou utrivihvrijednosnica emitiranih na temelju neutrivih dijelova aktive. Nelikvidnaili zaleena potraivanja (dijelovi aktive) pretvaraju se u utriveinstrumente duga. Tehniku su razvile velike kompanije i fin. organizacijeradi izbacivanja nepovoljnih i rizinih karakteristika potraivanja izbilance. Time popravljaju likviditet institucije i istovremeno ostvarujuzaradu od naknada. Na temelju novoemitiranih zadunica obeavaju sepriljevi po otplati prvobitnog potraivanja i kamati koju ona donosi. Skuppotraivanja koji se izdvaja kao posebna imovina povjerava se troj osobi

koja za svoje usluge uzima proviziju. Ta potraivanja postaju obveza kojae dospijeem vrijednosnica biti ispunjena. Sekuritizacija se javlja u SAD


23/29


24/29

softverskih paketa bankovnih usluga, automatizacije bankovnih poslova iinformiranja. Takoer je bankama omogueno poslovanje s milijunimagraana (retail-maloprodano bankarstvo) ime su oni danas postali jedanod vanijih segmenata trita. Gube se fizike granice izmeu lokalnih imeunarodnih banaka i njihove meusobne razlike. Mijenjaju se pojavni

oblici novca, pa susreemo elektroniki i plastini novac, vrijednosnice suse dematerijalizirale i pretvorile u elektroniki zapis... Javljaju se i novioblici poslovanja meu kojima su: elektronski prijenos novca (EFT) kojise odvija putem bankomata, POS (point of sale) terminali kojiomoguavaju trgovinu kreditnim karticama, telebanking putem kojeg jemogue obavljanje bankovnih poslova iz kue ili ureda posebnimterminalima, drive in bankarstvo koje omoguava obavljanje bankovnihposlova 24 sata na dan iz automobila. U meunarodnim plaenjima koristise SWIFT tj. sustav meunarodnih meubankovnih fin. telekomunikacija.Meutim, javljaju se i odreeni problemi kao to su visoki poetni

trokovi, zatita podataka od kriminalnih radnji, neosposobljenost starogkedra za nove tehnologije...

52. FINANCIJSKE INOVACIJE (ILI NOVI PROIZVODI)Javljaju se kao posljedica poveane kompetitivnosti na fin. tritima,regulacije, napretka tehnologije, poreznih propisa, promjenjive inflacije ikam. stopa. Takoer, jeftinije su fin. usluge zbog niih mariposredovanja. Pojavljuju se kao novi procesi ili kao novi proizvodi (junkbonds, zero-kupon obveznice, debt-equity, tednotransakcijski rauni). Odnovih procesa moemo navesti POS terminale, ATM, drive in bankarstvo,

automatski kliring, SWIFT...

53. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITAOn polazi od pretpostavke da tedia nije u stanju procijeniti bonitetbanke ili tedionice, ime se izlae rizinim ulaganjima. Zakonom obankama iz 1933. u SAD uveden je sustav obaveznog osiguranja depozitakod posebnih dr. agencija. U SAD je tim zakonom smanjeno propadanjebanaka, jer je osnovana FDIC kao organizacija a osiguranje depozita.Svaka banka ili tedionica duna je kod FDIC osigurati sve depozite do$100 000, a u sluaju propasti FDIC isplauje tediama svaki iznos do

$100 000. Depoziti koji se dre kod brokera osigurani su kod Koorporacijeza zatitu kupaca vrijednosnica. Smatra se da drava ne smije besplatnojamiti tednju kod privatnih banaka jer time potie nesigurne plasmanesredstava, i zato je sustav osiguranja depozita efektniji. U Europi sustavosiguranja dep. reguliran je 1986., a od 1995. obavezno je osiguranjeoroenih depozita i depozita na tekuim raunima do 20 000 ECU. UHrvatskoj je takoer reguliran 1997.


25/29

54. DRAVNI VRIJEDNOSNI PAPIRI I NJIHOVO TRITEOne su osnova svakog razvijenog fin. sustava i temelj strukture fin.imovine investitora. Predstavljaju izravnu obvezu drave. Vrlo su likvidne

jer se prodaju na sekundarnom tritu preko brokera i dealera. Nuenje inadmetanja za kupnju dr. vrijednosnica teku kontinuirano premautvrenom rasporedu koji je poznat investitorima.Dr. vrijednosne papire izdaje Ministarstvo fin. i ima ih tri vrste.Blagajniki zapisi su kratkorone zadunice s rokom do jedne godine, aprodaju se s diskontom od nominalne vrijednosti koji ustvari predstavljakamatu. Note su srednjorone (dospijee od 1 do 10 godina), aobveznice dugorone (dospijee preko 10 godina) zadunice koje nosepolugodinju kamatu. Prinosi po dr. vrijednosnicama su oporezovani.Njihove kam. stope, prinosi i cijene indikator su i referentne stope nov.

trita i trita kapitala. Evidencije o vlasnicima vode se kao elektronikizapisi kod Ministarstva fin., saveznih rezervi banke ili fin. institucije (ovisitko ih prodaje).

55. ULOGA DRAVE NA FINANCIJSKOM TRITUDr. je najvaniji regulator fin. sustava koji svojim zakonima odreujeokvir unutar kojeg se odvijaju fin. transakcije na tritu. Djelovanjesustava nadzire mjerama monetarne politike i kontrole. Osiguravaregularnost na fin. tritu i titi investitore. Na tritu nema posebnihprava, ve njen uspjeh ovisi o uvjetima koje nudi investitorima. Putem

javnog duga djeluje kao izravni sudionik na fin. tritima (najvee triteduga je ono Vlade SAD). Do sredstava takoer dolazi emisijom blag.zapisa, nota, obveznica, neutrivih tednih cetrifikata, izravnimpozajmljivanjem od banaka i sredinje banke. Sudjeluje na fin. tritu iputem lokalnih organa vlasti, fin. institucija za financiranje posebnihnamjena, privatnih institucija osiguranja koje sponzorira, dr. mirovinskihfondova...

56. HRVATSKI FIN. SUSTAV- STRUKTURA, PROBLEMI, PROMJENEPromjene u fin. sustavu poele su nakon osamostaljenja RH. Reforme su

bile usmjerene na izgradnju modernog fin. trita s razvijenim spektromfin. institucija i instrumenata. 1991. formirana je centralna banka inapravljena valutna reforma. 1994. uvedena je trajna hrvatska valuta-kuna. Liberalizirano je devizno trite i omoguena neograniena trgovinadevizama, a teaj kune stabiliziran. Reformiran je i sustav domaihplaanja ime se nastojao ukinuti monopol Zavoda za platni prometprebacivanjem ovog posla u banke. To jo nije ostvareno zbogneprilagoenosti infrastrukture platnog prometa. Hrvatska je primljena ulanstvo MMF-a i Meunarodne banke za obnovu i razvoj. Takoer suregulirani kreditni odnosi s inozemstvom. U Hrvatskoj dominirajuuniverzalne banke, dok ostale fin. institucije jo ne postoje ili ne igrajusvoju ulogu. Trebalo je i promijeniti problem da su banke kao glavnu


26/29


27/29

59. OSNIVANJE, POSLOVANJE I VRSTE BANAKA U REPUBLICIHRVATSKOJ

Hrvatske banke razvijene su na njemakom konceptu univerzalne ipolifunkcionalne banke. Prema novom zakonu mogu se osnivati samo kaod.d. Mogu ih osnivati domae i strane (pod uvjetom uzajamnosti) fizike i

pravne osobe. Licencu za osnivanje dobivaju od HNB. Da bi moglepodnijeti zahtjev moraju priloiti odreenu dokumentaciju o Statutubanke, detaljnom opisu planiranih aktivnosti banke za slijedee dvijegodine, raspolaganju potrebnom koliinom sredstava i kapitala, podatke oosnivaima i njihovom fin. stanju, te ostalim dokazima o zadovoljavanjusvih uvjeta za poslovanje. Potrebna koliina sredstava za osnivanje iznosi20 miliona kuna, plus plaanje naknade. Zahtjev za osnivanjem moe bitiodbijen ili ukinut, ili se moe ograniiti poslovna samostalnost banke.Banke su dune poslovati po naelima likvidnosti, rentabilnosti isigurnosti. Banka osnivanjem ostvaruje iskljuivo pravo na primanje

depozita i davanje kredita, te upotrebljavanje rijei banka ili tedionica uimenu. Banke su takoer ovlatene izdavati vrijednosnice, davatijamstva ili garancije, obavljati mjenjake poslove, trgovati novaniminstrumentima, obavljati platni promet u zemlji i inozemstvu, leasing ifactoring, pruati fin. informacije. Tri godine po osnivanju ne smijuprikupljati depozite i tednje graana. Banke dijelimo na banke malih,srednjih i velikih ovlatenja, a razgraniavaju se po temeljnom kapitalu odminimalnih 20, 40 ili 60 milijuna kuna. Banke malih ovlatenja po opseguse tek neznatno razlikuju od ovlatenja tedionica.

60. TIJELA (ORGANI) BANKETijela banke su glavna skuptina, nadzorni odbor i uprava. Uloganadzornog odbora je, meu ostalim, da razmatra izvjea o nadzoru idruga izvjea koja mu dostavi HNB, a u sluajevima ugroavanjastabilanosti banke sankcionira upravu. lanovima ne mogu biti osobezaposlene u HNB i Savjetu HNB, te one nad kojima je pokrenut steaj.Uprava se sastoji od najmanje dva lana od kojih je jedan predsjednik.lanom uprave ne mogu biti (uz pravila vezana za lana uprave d.d.)osobe koje su lanom nadzornog odbora bilo koje banke u RH ili SavjetaHNB, one osobe nad ijom je imovinom pokrenut steajni postupak, te

osobe koje temeljem Zakona o bankama ne mogu biti lanovi uprave. Saimenovanjem lana mora se suglasiti HNB.

61. OGRANIENJA PREUZIMANJA PREVELIKIH RIZIKAIzloenost banke prema osobi predstavlja iznos svih potraivanja prematoj osobi. Prema osobama ne smije prijei 25% iznosa jamstvenogkapitala, a prema dioniarima se kree od 5 do 25%. O velikoj izloenostiprema osobi govorimo kad prelazi 10%, a ukupna izloenost mora bitimanja od 400% jamstvenog kapitala. Banka takoer ne smije kreditiratikupnju vlastitih dionica. Minimalnom adekvatnosti kapitala banke suobavezne usklaivati iznos svog jamstvenog kapitala tako da on uvijekiznosi 10% ukupne aktive. Time se osiguravaju pokria vjerovnika banke i


28/29

onemoguava njezin nekontrolirani rast bez pokria. Takoer su bankamaograniena izlaganja prevelikim rizicima maksimalnim ukupnim iznosomulaganja, odnosom minimalnih likvidnih sredstava prema aktivi i pasivi,posebnim uvjetima koji se mogu odnositi na zaduivanje banke... Najveidunici banaka bili su njihovi dioniari, stoga se nastojalo iskljuiti dunike

iz upravljanja bankom. Zbog toga veliki dioniari, lanovi uprave inadzornog odbora, te njihove obitelji mogu dobivati kredite samo uzjednoglasnu odluku nadzornog odbora. Radi osiguranja od rizika banke suobvezne formirati rezerve i posebne rezerve za osiguranje od potencijalnihgubitaka.

62. TEDIONICE, TEDNOKREDITNE ZADRUGE, STAMBENETEDIONICE

Poele su se razvijati tek nakon demokratskih promjena. tedionice suzakonski regulirane 1993., a tednokreditne zadruge 1998. tedionice suureene kao institucije kapitala. Vlasnici im mogu biti i domae i straneosobe, a osnivaki kapital mora biti vei od milijun DEM. Prikupljajutednje graana u domaoj i stranoj valuti, vode tekue i iro raune,poslovanje s depozitima i kreditima. Nemaju veeg znaenja na naemtritu, a njihovu ulogu preuzimaju banke. tednokreditne zadruge suneprofitne institucije koje omoguuju udruivanje malih tedia i njihovouzajamno pomaganje. Svi su osnivai ravnopravni, a mora ih bitinajmanje trideset s najmanjim pojedinanim udjelom od po 100 000

kuna. Na osnovi primljenih tednih uloga zadrugari si pomauodobravajui kredite. tedni ulozi nisu osigurani kod posebne agencije,ve za njih jame zadrugari svojim udjelima. Stambene tedionice kodnas se formiraju 1998. kao specijalizirane tednodepozitne institucije kojeprikupljaju stambenu tednju u svrhu financiranja izgradnje, kupnje iliopremanja nekretnina. Potpomagane su od strane drave, a osnivaju ihbanke ili tedionice. Do danas ih tri ima odobrenje za rad u RH.

63. NEBANKOVNE FINANCIJSKE ORGANIZACIJE U RHInvesticijski fondovi nove su institucije na hrvatskom fin. tritu, a

oekuje ih uspjean razvoj. Dijelimo ih na otvorene i zatvorene. Mogu ihosnivati samo posebna drutva za upravljanje fondovima iji temeljnikapital mora prelaziti milijun kuna. Nadzire ih Komisija za vrijednosnepapire. Da bi se potpomoglo formiranje investicijskih fondova drava jeomoguila dodjelu dionica bez naplate prognanicima i izbjeglicama,invalidima domovinskog rata... Brokerske kue bave se trgovinomvrijednosnicama u svoje ili tue ime, upravljanjem portfeljomvrijednosnica svojih klijenata, investicijskim savjetovanjem ibankarstvom. Vrlo su vane u trgovini vrijednosnicama. Zagrebaka burzajedina je burza vrijednosnica u Hrvatskoj. Osnovana je 1991. i djelujekao neprofitna institucija. Do sredstava dolazi lanarinama i naknadamaza pruanje svojih usluga. Da bi se postalo lanim burze potrebno je kupiti


29/29

burzovno mjesto. Biljei visoke stope rasta, a najjae vrijednosnice suPlivine i Zagrebake banke. Uz nju kao instituciju trgovanjavrijednosnicama moemo nabrojati Varadinsko trite vrijednosnih papirai Trite novca Zagreb na kojem se trguje novanim vikovima banaka idrugih fin. institucija. Osiguravateljna drutva djeluju u RH kao d.d.

Ima ih 22 od kojih je najvee Croatia osiguranje sa 2/3 udjela na tomtritu i jedino se bavi reosiguranjem.

64. TRITE VRIJEDNOSNICA U RHZakonski je regulirano izdavanje i trgovina vrijednosnicama javnimpozivom na upis ili javnom ponudom za kupnju. Takoer je odreendjelokrug prava i obveza sudionika na tom tritu i djelovanje Komisije zavrijednosne papire RH. Komisija se sastoji od pet lanova koji suodgovorni Saboru. Svrha joj je nadzor trita vrijednosnica, a djelujesamostalno i nezavisno. Emisija se obavlja javnom ponudom, a zakon je

odredio i ovlatene osobe za poslovanje vrijednosnicama, burze, sredinjudepozitarnu agenciju, zabrane i ogranienja poslova u vezi svrijednosnicama... Izdavane su brojne dionice i mali broj dugoronihobveznica, ali se njima tek povremeno trgovalo. U RH kao sekundarnatrita vrijednosnica postoje Zagrebaka burza, Varadinsko tritevrijednosnica i odjeli u bankama koje bismo uvjetno mogli nazvatiburzama, ali oni su poeli oivljavati tek unazad tri godine, pa potpuninapredak moemo tek oekivati. Taj razvoj zapoeo je uvrtavanjemPlivinih dionica i dionica Zagrebake banke na Zagrebaku burzu i LondonStock Exchange. Takoer je drava poela izdavati vlastite blagajnike

zapise i dugorone obveznice.

65. NUNOST DOGRADNJE FINANCIJSKOG SUSTAVA RHUz mnogobrojne promjene fin. sustav Hrvatske i dalje ima neke osobinestarog, netrinog sustava. Ogranienja kreditne i emisijske aktivnostibanaka i sredinje banke i danas su uzroci nepremostivih problema iporemeaja u gospodarstvu. Financijski sustav je i danas funkcionalnoneplodan i skup i strukturno siromaan. Praktiki se svodi na banke ibankovni kredit. Poduzea, stanovnitvo i drava nisu u dovoljnoj mjerisudionici fin. trita, neizdiferencirana je struktura imovine, sekundarno

trite, njegovo instrumenti i sudionici nisu strukturno dovoljno razvijeni,kadrovi nisu osposobljeni za rad u modernom fin. sustavu, banke sumonopolisti trita, a drava jo nije u dovoljnoj mjeri aktivni sudionik. Dabi se prevladali svi postojei problemi nije dovoljno samo zakonodavnoregulirati sustav, ali je zbog njegove sloenosti nuno od toga poeti.Time bi se stvorili uvjeti za automatsko stvaranje modernog sustava.

Documents

FIT 1kolokvij Leko