41
FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog učinka 2015-2018 MINISTRIA E FINANCAVE MINISTARSTVO ZA fINANSIJE MINISTRY OF FINANCE

FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

FISKALNI

IZVEŠTAJ 2015-2018

Upoređujuća analiza fiskalnog učinka 2015-2018

MINISTRIA E FINANCAVE

MINISTARSTVO ZA fINANSIJE

MINISTRY OF FINANCE

Page 2: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

2

Republika e Kosovës Republika Kosova - Republic of Kosovo

Qeveria – Vlada - Government Ministria e Financave

Ministarstvo za finansije Ministry of Finance

Odeljenje za Fiskalne Politike i Finansijska Tržišta

- Divizija Fiskalnih Politika

Fiskalni Izveštaj 2015-2018

Upoređujuća analiza fiskalnog učinka 2015-2018

Page 3: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

3

SadržajSažetak ................................................................................................................................................................... 4 Lista skraćenica (Akronimi) ............................................................................................................................... 5 Lista tabela ............................................................................................................................................................ 5 Lista slika ............................................................................................................................................................... 6 Uvod ....................................................................................................................................................................... 7 1. Promena poreskog zakonodavstva i ukupnog fiskalnog učinka ...................................................... 8

1.1 Promena poreskog zakonodavstva .................................................................................. 8 1.2 Ukupni fiskalni učinak ................................................................................................... 11

2. Ostvareni prihodi na teritoriji i prihodi na granici ........................................................................... 14 3. Prihod po vrstama poreza ....................................................................................................................... 16

3.1. Prihod od direktnih poreza ............................................................................................ 16 3.1.1. Porez na lični dohodak ............................................................................................................. 16 3.1.2. Porez na dobit korporacija ........................................................................................................ 18

3.2. Prihod od indirektnih poreza ........................................................................................ 21 3.2.1. Porez na dodatu vrednost (PDV) ............................................................................................ 21 3.2.2. Akciza ......................................................................................................................................... 23 3.2.3. Prihod od carine na uvoz ........................................................................................................ 25

3.3. Neporezni prihodi i ostali prihodi ................................................................................ 27 4. Rashodi ....................................................................................................................................................... 28

4.1. Opšti troškovi i po kategorijama ................................................................................... 28 4.2. Fiskalni pokazatelji ........................................................................................................ 32

4.2.1. Budžetski deficit ....................................................................................................................... 32 4.2.2. Javni dug .................................................................................................................................... 32

5. Lista referenci ............................................................................................................................................ 34 6. Prilozi .......................................................................................................................................................... 35

6.1. Najveci doprinosioci prihoda od akciza i carina na uvoz ...................................... 35 6.2. Najveci doprinosioci u prikupljanju prihoda od carina na uvoza ........................ 35 6.3. ISTORIJAT I UTICAJ SPORAZUMA O UDRUŽENJU I STABILIZACIJI ......... 35 6.4. Tabela standardnih i sniženih stopa PDV-a i pragova PDV-a za Kosovo i neke zemlje u regionu .................................................................................................................... 37 6.5. Struktura rashoda po ekonomskim kategorijama 2015-2018 (ne mil. €) ........................ 41 6.6. Budžetski deficit tokom 2015-2018 (ne mil. €) .............................................................. 41 6.7. Opšti dug ( u mil. €) ...................................................................................................... 41

Page 4: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

4

Sažetak

U periodu 2015-2018 u fiskalnoj oblasti došlo je do brojnih izmena u zakonodavstvu. One uključuju nove zakone, podzakonske akte i odluke koje su na ovaj ili onaj način uticale na ukupni fiskalni učinak. Od ovih izmena, takav učinak nije se merio, a kvantifikacija tih izmena nije bila moguca. Na osnovu ovih kretanja, Odeljenje za fiskalne politike i finansijska tržišta radilo je na ovom Fiskalnom izveštaju 2015-2018, upoređujuću analizu, sa ciljem da predstavi ukupne fiskalne učinke, učinak poreskih i neporeskih prihoda i vladinih troškova po ekonomskim kategorijama za period 2015 - 2018.

Razvoj ovog izveštaja uključuje veliku količinu podataka prikupljenih od ključnih fiskalnih institucija, uključujuci Odeljenje Trezora-Ministarstvo finansija, Poresku upravu Kosova i Carinu Kosova. Ovi neobrađeni podaci su obrađeni i prilagođeni za potrebe predstavljanja učinka u okviru pravne strukture ekonomskih kategorija. Za potrebe procene učinka, kao osnovna godina uzeta je 2015. godina, godina sa kojom se upoređuje čitav period.

Kao rezultat, ukupni fiskalni učinak pokazuje se pozitivnim. Ukupni prihodi imali su rast, zajedno sa ekonomskim rastom, a isti trend je pratio i rashode. Analiza različitih ekonomskih kategorija, kao u prihodima tako i u rashodima, procenjuje njihov učinak u užem smislu razrađujuci faktore koji su uticali na njihov učinak. Takođe, fiskalni pokazatelji pokazuju pozitivnu sliku gde ih je Kosovo u potpunosti poštovalo.

Page 5: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

5

Lista skraćenica (Akronimi)

MF Ministarstvo finansija BDP Bruto domaći proizvod PDV Porez na dodatu vrednost PLD Porez na lični dohodak PDK Porez na dobit korporacija AU Administrativno upustvo IT Informativna tehnologija PUK Poreska uprava Kosova CK Carina Kosova OFPFT Odeljenje za fiskalne politike i finansijska tržišta PZI Porez zadržan na izvor PIB Porez na pojedinenačne biznise MSA Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BO Budžetska organizacija

Lista tabela

Tabela 1: Odnos ukupnih prihoda sa PDV-om za period 2015-2018 u mil. € Tabela 2: Odnos PLD sa BDP za period 2015 – 2018 u mil.€ Tabela 3: Odnos PDK sa BDP za period 2015 - 2018 u mil. € Tabela 4: Poreske stope PLD na Kosovu i regionu Tabela 5: Poreske stope PDK na Kosovu i regionu Tabela 6: Odnos internog PDV-a i na granici sa BDP-om Tabela 7: Poreske stope PDV-a na Kosovu i regionu Tabela 8: Odnos akcize sa BDP-om, za period 2015 - 2018 Tabela 9: Odnos Carine o uvozu sa BDP-om za period 2015 – 2018 Tabela 10: Godišnja promena BDP-a i inflacije u periodu 2015 - 2018, u%

Page 6: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

6

Lista slika

Slika 1: Ukupni prihodi i rashodi u mil. € 2015 - 2018 Slika 2: Ukupni prihodi u mil. € 2015-2018 Slika 3: Udeo u ukupnim prihodima po poreskim kategorijama 2015 - 2018 Slika 4: Poređenje kategorija prihoda za period 2015-2018 u mil. € Slika 5: Ukupni troškovi za period 2015-2018 u milionima evra Slika 6: Ukupni rashodi po ekonomskim kategorijama za period 2015-2018 u mil € Slika 7: Ukupni rashodi po ekonomskim kategorijama za period 2015-2018 u mil EUR € Slika 8: Udeo glavnih poreza u ukupnim carinskim prihodima za period 2015 - 2018 Slika 9: Udeo glavnih poreza u ukupnim prihodima PUK-a za period 2015 - 2018 Slika 10: Prihodi od PLD za period 2015 - 2018 u mil € Slika 11: Prihod zadržani na izvor i porez za pojedinačne biznise za period 2015 - 2018 u mil. € Slika 12: Prihodi od PDK za period 2015 - 2018 u mil. € Slika 13: Poređenje broja korporacija, godišnjeg prometa i PDK-a za period 2015 - 2018 u mil. € Slika 14: Prihodi od PDV-a za period 2015 - 2018 u mil. € Slika 15: Prihodi od PDV-a, prema podacima institucija za prikupljanje, za period 2015 - 2018 u mil. € Slika 16: Prihodi od akciza za period 2015 - 2018 u mil. € Slika 17: Prihodi akciza od igara na sreću za period 2015 - 2018, u mil. € Slika 18: Prihodi od carine od uvoza, za period 2015 - 2018, u mil. € Slika 19: Neporezni prihodi i ostali prihodi, za period 2015 - 2018, u mil. € Slika 20: Ukupni rashodi i njihova promena u periodu 2015 - 2018, u mil. € Slika 21: Struktura rashoda po ekonomskim kategorijama u periodu 2015 - 2018, u mil. € Slika 22: Učešce rashoda po ekonomskim kategorijama u BDP-u, u periodu 2015 - 2018, u mil. € Slika 23: Promena udela ekonomskih kategorija u ukupnim rashodima, u periodu 2015 - 2018, u mil € Slika 24: Primarni i opšti deficit u mil. €, i opšti deficit prema fiskalnom pravilu, u periodu 2015 - 2018 Slika 25: Ukupni dug (u mil €), godišnja stopa promena i odnos prema BDP-u (%) u periodu 2015 - 2018 Slika 26: Odnos međunarodnog duga sa onim unutrašnjim u periodu 2015 - 2018

Page 7: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

7

Uvod

Ekonomija Kosova prolazi kroz stabilan period u poslednjoj deceniji. Kosovo je jedno od četiri zemlje u Evropi koja je imala pozitivan ekonomski rast u poslednjih deset godina, sa prosečnim godišnjim rastom od oko 3.5%. Očekuje se da ce ekonomski rast Kosova nastaviti i narednih godina, sa predviđenim rastom od oko 4%, vođen privatnom potrošnjom, izvozom usluga i podrškom investicija. Glavne makro-fiskalne politike i dalje ostaju održive. Fiskalna pravila su poštovana u potpunosti i podržana od zdavog bankarskog sektora.Opšti deficit tokom četvorogodišnjeg perioda ostao je u skladu sa granicom od 2% BDP-a, a javni dug i dalje ostaje nizak. Ključni makroekonomski pokazatelji odražavaju zdravu ekonomiju, odnosno BDP po glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena (IPC) bila je stabilna tokom pomenutog perioda sa prosečnom stopom oko 0.6%. Stopa nezaposlenosti iako je visoka smanjena je od 2015. godine, prema tome u 2015. stopa nezaposlenosti zabeležila je 32.9%, dok se u 2018. smanjila na 29.6%. Spomenuti makrofiskalni pokazatelji signaliziraju ekonomsku održivost i potencijal za dalji rast.

Stabilnost i podsticaj ekonomskog razvoja zemlje i dalje su glavni ciljevi Vlade. U tu svrhu razvijen je moderan jednostavan poreski sistem koji je investicijski prihvatljiv i približava se standardima EU, s veoma niskim poreskim opterecenjem, što direktno utiče na ekonomski razvoj, fiskalnu i budžetsku održivost. Stalne promene u fiskalnim politikama bila su usredsređena na stvaranje povoljnijeg okruženja za domaca i strana ulaganja, stvaranjem poreskih olakšica za biznise, kao i za ekonomski razvoj zemlje.

U svrhu analize fiskalne oblasti, Odeljenje za fiskalne politike i finansijska tržišta sastavilo je ovaj izveštaj kako bi detaljnije predstavilo promene i učinak u fiskalnoj oblasti za period 2015 - 2018. Upoređujuća analiza fiskalnog učinka obuhvatice glavne ekonomske kategorije prihoda i rashoda kao i glavne fiskalne pokazatelje. Prvi deo ovog izveštaja predstavlja glavne promene u fiskalnom zakonodavstvu i opšti učinak prihoda i rashoda. Sledeci izveštaj, u poglavlju 2 i 3, tretiraće prihode. Poglavlje 2 ce se više usredsrediti na učinak naplate prihoda dve glavne institucije, Poreske uprave Kosova i Carine Kosova. Za razliku od Poglavlja 2, Poglavlje 3 daje detaljniju analizu prihoda i prikaza učinka po kategorijama, poreskim, neporeskim prihodima i drugim prihodima. Poslednji deo ovog izveštaja sadrži rashode i glavne fiskalne pokazatelje. O rashodima ce se detaljnije razgovarati u opštem aspektu i prema ekonomskim kategorijama, uključujuci trendove i promene u strukturi rashoda. U ostatalom delu poglavlja 4 prikazani su glavni fiskalni pokazatelji za period 2015 - 2018.

Page 8: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

8

1.Promena poreskog zakonodavstva i opšti fiskalni učinak

1.1 Promena poreskog zakonodavstva

Promena poreskog zakonodavstva za period 2015-2018 odražava opšti fiskalni učinak Republike Kosovo. Tokom ovog perioda, Ministarstvo finansija je izmenilo poresko zakonodavstvo, i to Zakon o PDV-u, Zakon o dobiti korporacija i Zakon o ličnom dohotku u okviru fiskalnog paketa 1.0. Glavne zakonodavne promene uključuju:

1. U martu 2015. godine usvojeno je Administrativno uputstvo MF-br. 01/2015 o korišćenju elektronskih uređaja i fiskalnih sistema, koje Administrativno uputstvo predviđa uklanjanje prepreka za fiskalizaciju svih biznisa. Glavna svrha ovog AU je liberalizacija tržišta elektronskih i fiskalnih uređaja, za stvaranje mogucnosti ulaska na tržište za veci broj operatora, čime se smanjuju troškovi za biznise oko kupovine elektronske i fiskalne opreme. Cilj ovih mera je smanjenje utaje poreza i sprečavanje nelojalne konkurencije i istovremeno zaštita potrošača. Takođe, ovim Uputsvom se predviđa i povracaj dela PDV-a za građane koji prikupljaju fiskalne račune, što ce se odraziti na svest građana da uzmu fiskalni račun i istovremeno doprineti povecanju poreskih prihoda.

2. Glavne fiskalne izmene koje proističu iz novog zakona o PDV-u usvojenog 17. avgusta 2015. godine i koji je stupio na snagu 1. septembra 2015. godine, su sledece: stepenovanje PDV-a po sniženoj stopi za osnovne proizvode od 8% (uključujuci listu proizvoda, kao što su hleb i hlebni proizvodi, žitarice i proizvodi od žitarica, mleko, ulje, jaja, snabdevanje pitkom voda, energija i druge komunalije), kao i podizanje standardne stope za ostale proizvode od 16% na 18%. Istovremeno, održana je šema paušalnih stopa PDV-a za poljoprivredne proizvode u cilju jačanja ovog vitalnog sektora i proširenje tržišta lokalnih poljoprivrednih proizvoda.

Takođe, smanjen je prag PDV-a sa 50.000 evra na 30.000 evra, sa ciljem da stvori konkurentnije tržište u zemlji, proširenje lanca PDV-a i pružanje mogucnosti sa biznisi refundiraju PDV u njihovim inputima. Takođe, ova mera ce pomoci da se sistem PDV-a na Kosovu uskladi sa zemljama regiona i EU.

Ovaj zakon uključuje i oslobađanja od PDV-a za mašine i proizvodne linije za upotrebu u procesu proizvodnje, za sirovine koje se koriste u procesu proizvodnje i opremu za informacione tehnologije u cilju stimulisanja ovog sektora, ali i ostalih sektora kao korisnici ovih opreme.

3. U avgustu 2015. godine, usvojeni su: Zakon o ličnom dohotku i Zakon o porezu na dobit korporacija. Takođe su odobrena odgovarajuca administrativna uputstva za ove zakone. Ovim zakonima određuju se neke olakšice za biznise , na sledeci način:

Page 9: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

9

ukidanje prelaznog perioda za posebne odbitke od 10% na novu imovinu, odobravanje troškova za edukativno –obrazovne troškove i obuke, odobravanje dobrovoljnih doprinosa za javni interes od 10%, kao i pored dozvoljenih odbitka od 10% imace dodatni dodatak do 10% na neto dobitak biznisa.

4. Izmena- dopuna Administrativnog uputstva za robu koja je oslobođena od carine, kojim AU oslobođeni su proizvodi koji su se proizišli kao zahtevi poslovne zajednice i Energetske zajednice.

5. Odluka br. 13/07, dana: 06.10.2017. Ova odluka odnosi se na proizvodnu industriju. Svi proizvođači koji su ovlašceni od strane Poreske uprave Kosova oslobođeni su placanja akcize na izvore energije koji se koriste u proizvodnom procesu počev od 1. januara 2018. god. Ovom Odlukom zamenjena je Odluka 16/20 od 24.03.2015, koja je omogucila svim proizvođačima da podnesu zahtev za ramburs plaćene akcize na izvore energije koji se koriste u procesu proizvodnje.

6. Odluka br. 14/07, dana: 06.10.2017. Ova odluka odnosi se na proizvodnu industriju. Svi proizvođači koji su ovlašceni od strane Poreske uprave Kosova oslobođeni su od placanja carine na sirovine i inpute koji ce se koristiti u procesu proizvodnje počev od 1. januara 2018. god. Pored toga, takođe su oslobođeni od placanja carina na sve proizvodne linije i mašine i IT opremu.

7. Odluka br. 07/40, dana: 11.04.2017. Odluka 07/40, koju je donela Vlada Kosova, oslobađa se carina IT opreme za proizvodne subjekte i ostale građane.

8. Odluka br. 08/40, dana: 11.04.2017. Svi proizvođači ovlašceni od strane Poreske uprave Kosova oslobođeni su poreza na uvoz rezervnih delova za proizvodne mašine.

9. Odluka br. 16/20, dana: 24.03.2015: § Određivanje stope akcize u iznosu od 0.25 € po litri za teška ulja; § Određuje se stopa akcize od 35 € po komadu/ cigarete i stopa akcize u

iznosu od 800 € na alkoholna pica; 10. Odluka br. 04/21, dana: 01.04.2015:

§ Nova neregistrovana vozila oslobođena su od akcize; § Određena je stopa akcize na cigarete, rezane cigarete i cigarila koje sadrže

duvan u iznosu od 1. 10 evra po konvencionalnoj jedinici. 11. Odluka br. 04/39, dana: 22.07.2015:

§ Po prvi put je određena nova stopa akcize na sredstva za vatromet u iznosu od 2 evra po kilogramu;

§ Akcizna stopa na cigarete (duvan) povecana je sa 35 € na 38 € za 1000 komada / cigareta.

Page 10: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

10

Stopa akcize za igre na srecu određena je na sledeci način:

§ Kazina - 7.000.00 (sedam hiljada) evra za svaki kalendarski mesec. § Elektronske igre i druge slot-mašine koje se nalaze u prostorijama kazina –

700.00 (sedam stotina) evra za svaki kalendarski mesec, za svaki računar, elektronsku mašinu ili slot mašinu.

§ Elektronske mašine sa više pozicija – 700.00 (sedam stotina) evra za svaki kalendarski mesec, za svaku poziciju.

§ Sportske kladionice / subjekti koji organizuju sportske kladionice – 840.00 (osam stotina i četrdeset) evra mesečno za svaki bod od prodaje ulaznica( sportske kladionice).

§ Operatori (subjekti) igara sa automatima- 700.00 (sedam stotina) evra po aparatu, za svaki kalendarski mesec.

§ Rulet za elektronske mašine sa maksimalnim iznosom od - 420,00 (četiri stotine i dvadeset) evra za svaku poziciju- sedište u kalendarskom mesecu.

§ Tombolat bingo u zatvorenim prostorijama 140.00 (sto četrdeset) evra po prostorijama za svaki kalendarski mesec.

§ Lutrija Kosova - 18% (osamnaest procenata) vrednosti prodatih karata za svaki kalendarski mesec.

§ Keno igre 18% - (osamnaest procenata) vrednosti prodatih karata za svaki kalendarski mesec, prema izveštaju o prometu lutrije Kosova.

Ova odluka ukida Odluku br. 03/13 od 29.04.2011.

12. Odluka br. 11/64, dana 16.12.2015:

Stopa akcize na duvan je određena prema Kalendaru za četvorogodišnji period 2016 - 2019. Ovaj kalendar završava se 2019. godine, gde i stopa akcize za tarifni kod 240220 „cigarete koje sadrže duvan“ dostiže iznos od 47 eura/ konvencionalna jedinica.

13. Odluka br. 06/51, dana 25.09.2015:

Akcizna stopa za naftni gas i druge gasovite ugljovodonike sa šifrom 2711 od 0.15 € po ltr.

14. Odluka br. 09/141, dana 07.04.2017:

Za biodizel je određena stopa akcize u iznosu od 0.325 evra po litru.

Te izmene donete odlukama Vlade Kosova imaju za cilj da uspostave i podrže biznise koja posluju u Republici Kosovo, sa posebnim akcentom na osnaživanje lokalnih proizvođača.

Page 11: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

11

Figura 1: Të hyrat dhe shpenzimet totale ne mil. € 2015 - 2018 Izvor: Trezor/ Kalkulacije OFPFT

1.2 Ukupni fiskalni učinak

Od 2015. do 2018. god. Kosovo je prošlo kroz održiv i stabilan period, pozitivno delujuci i u aspektu poreskih i neporskih prihoda , kao i na rashode.

U kategoriji opštih prihoda u periodu 2015–2018, Kosovo je doživelo pozitivan trend, s povecanjem za 305 miliona evra ili 18% u 2018. god.u odnosu na 2015. god. Prihodi od indirektnih i direktnih poreza povecali su se istim trendom. Prihodi od indirektnih poreza u 2018. godini bili su 1.34 milijardi evra, što je za oko 211 miliona evra više ili oko 19% u odnosu na 2015. godinu. Takođe, prihodi od direktnih poreza imali su rast od 20% u odnosu na 2015. godinu.

1,614.34

1,707.36

1,763.24

1,777.91

1,836.80

1,923.36

1,979.56

2,012.67

Shpenzimet total

Të hyrat total

2018 2017 2016 2015

Page 12: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

12

Što se tiče učešca u opštem doprinosu, najveci deo prihoda ostvaren je od indirektnih poreza. U periodu 2015-2018, prihodi od indirektnih poreza doprinose u proseku 64% u ukupnom ostvarenom prihodu. Ostatak prihoda uključuje prihode od direktnih poreza od 12%, ostale prihode od 12% i neporeske prihode od 10%.

1,707

1,778

1,923

2,013

Të hyrattotale

2018 2017 2016 2015

12%

64%

10%

-2%12%

Të hyratnga TatimetDirekte

Të hyratnga TatimetIndirekte

Të hyratnga jo-tatimore

Kthimettatimore

Të hyrattjera

Slika 2: Ukupni prihodi u mil. € 2015-2018 Izvor: Trezor / Kalkulacije OFPFT

Slika 3: Udeo u opšte prihode po poreskim kategorijama 2015 - 2018 Izvor: Trezor / Kalkulacije OFPFT

(200) €

- €

200 €

400 €

600 €

800 €

1,000 €

1,200 €

1,400 €

1,600 €

Të hyrat nga TatimetDirekte

Të hyrat nga TatimetIndirekte

Të hyrat nga jo-tatimore

Kthimet tatimore Të hyrat tjera

2015 2016 2017 2018

Figura 4: Poređenje kategorija prihoda za period 2015-2018 u mil € Izvor: Trezor / Kalkulacije OFPFT

Page 13: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

13

Ukupni prihodi su takođe bili stabilni u odnosu na BDP. U periodu 2015-2018 imamo rast odnosa od 1%.

Trend u oblasti rashoda podudara se s trendom prihoda. Njih prati pozitivan trend rasta, gde su rashodi u 2018. god.bili oko dve milijarde evra, a u odnosu na 2015. godinu imali su rast za 365 miliona evra ili oko 23%.

Njima dominiraju tri glavne kategorije: plate i dnevnice, subvencije i transferi i kapitalni rashodi, koji imaju učešće više od 80%. Deo rashoda bice detaljnije opisan u četvrtom delu ovog izveštaj.

2015 2016 2017 2018 Prihodi /BDP 29% 29% 30% 30%

1,614

1,763

1,836

1,979

- € 200 € 400 € 600 € 800 € 1,000 € 1,200 € 1,400 € 1,600 € 1,800 € 2,000 €

Totali

2018 2017 2016 2015

Figura 5: Ukupni troškovi za period 2015-2018 u mil € Izvor: Trezor / Kalkulacije OFPFT

Tabela 1: Odnos ukupnih prihoda sa BDP-u za period 2015-2018 u mil € Izvor: Trezor / Kalkulacije OFPFT

Page 14: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

14

1. Ostvareni prihodi unutar teritorije i oni na granici

Republika Kosovo prikuplja porez na svojim granicama preko Carine Kosova i na svojoj teritoriji preko Poreske uprave Kosova. Ove dve institucije prikupljaju vecinu državnih prihoda.

Najznačajniji prihodi koje je prikupila Kosovska carina uključuju akcize, uvozne carine i granični PDV, dok Poreske uprava Kosove su porezi zadržani na izvor , porez na korporacije i PDV. Vecinu ukupnog prihoda ostvaruje Kosovska carina, gde je u 2018. godini ostvarila 1.13 milijardi evra, za razliku od PUK-a koji je ostvario 413 miliona evra. Ove dve institucije su imale pozitivan trend i u odnosu sa 2015. godinom. Carina Kosova ima rast od 20% ili oko 185 miliona evra, dok PUK ima rast od 36%, odnosno 109 miliona evra.

U pogledu kretanja udela u ukupnim prihodima tokom ovog perioda u Kosovskoj carini, vidi se povecavanje učešća prikupljenog PDV-a na granici. U odnosu na 2015. godinu imamo rast od 4%. U ostala dva izvora za navedeni period, akciza i carine na uvoz, imamo neznatni pad , gde je udeo carine u uvozu smanjen za 3%, i akcize za 1%.

Za razliku od Carine Kosova, u PUK ima manje promene u učešcu ukupnih prihoda. U periodu 2015–2018, udeo PDK i PLD imao pad za 1%, dok je udeo domaceg PDV-a imao rast za 1%.

304.00

944.93

355.23

1,044.04

365.92

1,111.95

413.15

1,130.78

ATK

Dogana

2018 2017 2016 2015

Slika 7: Ukupni troškovi prema ekonomskim kategorijama za period 2015-2018 u mil € Izvor : Trezor /Kalkuacije OFPFT

Page 15: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

15

38% 38% 39% 37%

14% 12% 11% 11%

48% 49% 50% 52%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2015 2016 2017 2018

Akciza Dogana në Import TVSH në Kufi - Dogana

48% 48% 51% 49%

31% 30% 30% 30%

21% 22% 19% 20%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2015 2016 2017 2018

TVSH e brendshme TAP TAK

Slika 8: Udeo glavnih poreza u ukupnim carinskim prihodima za period 2015 - 2018 Izvor : Trezor /Kalkulacije OFPFT

Slika 9: Udeo glavnih poreza u ukupnim prihodima PUK-a za period 2015 - 2018 Izvor: Trezor /Kalkulacoje OFPFT

Page 16: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

16

2. Prihod po vrstama poreza

Prihodi Vlade Kosova uključuju prihode od indirektnihi direktnih poreza, neporeznih i drugih prihoda.

Prihodi od indirektnih poreza uključuju porez na dodatu vrednost (PDV), akcize i uvozne carine, dok se direktni porezi sastoje od poreza na lični dohodak, porez na dobit korporacija i drugih poreza. Neporezni prihodi uključuju ostale poreze od centralne i lokalne vlade, koncesijske takse i rudarske rente, i na kraju, ostali prihodi uključuju pozajmljivanje, grantove i pomoć, otplatu kredita od javnih preduzeca i drugi jednokratni prihodi. U ovom poglavlju ovog izveštaja prvo ce se predstaviti prihodi od direktnih poreza, zatim prihodi od indirektnih poreza i neporeski prihodi, uključujuci i ostale prihode.

3.1. Prihod od direktnih poreza

Prihodi od direktnih poreza po učešcu čine drugu najvažniju grupu u ukupnim prihodima. Ova kategorija uključuje važne stavke, kao što su:

• Porez na dohodak; i • Porez na dobit preduzeca.

Direktni porezi u poređenju sa ukupnim prihodima za period 2015-2018 imali su sličan trend. U prvi deo ovog poglavlja predstavice se učinak poreza na lični dohodak i upoređivanje ovog poreza sa zemljama regiona. Zatim ce se razgovarati o učinku poreza zadržanog na izvor i porezu na pojedinačne biznise. U drugom delu ovog izveštaja bice predstavljen učinak poreza na dobit koporacija i upoređenje sa zemljama u regionu.

2.1.1. Porez na lični dohodak

Porez na lični dohodak po osnovu Zakona br. 05 / L -028, uključuje prihode od plata, zakupa, kamata, kapitalnih dobitaka, isplacenih penzija, poslovnih aktivnosti itd. U PLD za period 2015 - 2018 Kosovo je imalo pozitivan trend. Kao što je prikazano na slici dole, prihodi u PLD imali su rast sa 108 miliona na 152 miliona evra ili oko 41% više prihoda.

Page 17: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

17

Tabela 2: Odnos PLD sa BDP za period 2015 - 2018 u mil. € Izvor: Trezor/ Kalkulacije OFPFT

Takođe, u poređenju sa ukupnim prihodima PLD čini oko 7.6% ukupnih prihoda. Pozivajuci se na gornju sliku, PLD je za period 2015–2018 imao pozitivan i održiv trend sa uzastopnim godišnjim rastom od oko 15%.

2015 2016 2017 2018

PLD/BDP 1.87% 2.04% 2.13% 2.28%

Isti trend je primecen i u odnosu na BDP gde je udeo za period 2015 - 2018 imao rast sa 1.87% na 2.28%.

PLD se sastoji od :

• Poreza zadržan na izvor; i • Poreza na pojedinačne biznise.

Prihodi od poreza zadržanim na izvor su znatno veci od onih za poreze na pojedinačne biznise. Takođe, promene tokom godina nisu ujednačene. Porez zadržan na izvor imao je rast za oko 50% u periodu 2015 - 2018 u odnosu na porez na pojedinačne biznise, koji je za isti period imao rast od oko 16%.

108.68 123.98

136.92 152.82

15.31 28.25

44.14 14%

26%

41%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

- €

20 €

40 €

60 €

80 €

100 €

120 €

140 €

160 €

180 €

2015 2016 2017 2018

TAP Total Ndryshimi i TAP në raport me 2015 (VA)

Ndryshimi i TAP në raport me 2015 (%) Linear (TAP Total)

Slika 10: Prihod od PLD za period 2015 - 2018 u mil. € Izvor: PUK/ obrađeno od OFPFT Burimi: Thesar/Kalkulimet e OFPFT

Page 18: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

18

U kategoriji poreza zadržanim na izvor u 2018. godini PUK je prikupila 119 miliona evra. O odnosu na 2015. godinu, porez zadržan na izvor ima rast za 50%, sa 79 miliona na 119 miliona evra. Ovaj rast delom proizlazi iz povecanja plata, a delom iz novih radnih mesta. Za isti period, u 2018. godini u odnosu na 2015. godinu, broj zaposlenih je imao rast za oko 18% ili oko 45.000 više radnih mesta.

A, u kategoriji poreza za pojedinačna preduzeća učinak je pozitivan, ali ne na nivou poreza zadržanim na izvor. U 2018. godini prikupljena su 33 miliona evra. Učinak u 2018. godini bio je veći za 16% ili oko četiri miliona evra više nego u 2015. godini.

2.1.2. Porez na dobit korporacija

Porez na dobit korporacija zauzima važno mesto u budžetskoj korpi. Ovaj porez se zasniva na neto prihode biznisa ostvarenim tokom obavljanja poslovanja u relevantnoj kalendarskoj godini. Od ove vrste poreza prikupljena su 66.28 miliona evra u 2015. godini, 80.18 miliona evra u 2016. godini, 73.06 miliona evra u 2017. godini i 84.46 miliona evra u 2018. godini. U ovom periodu postoji pozitivan trend naplate prihoda sa malim rastom u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu za oko 7%. Učinak perioda 2015 - 2018 je pozitivan, gde u odnosu sa 2015. god u 2016.god, odnosno 2017. i 2018.god., imamo rast od oko 19%, odnosno 11% i 28%.

79.62 91.86

104.38 119.06

29.06 32.13 32.55 33.76

15%

31%

50%

11%12%

16%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

- €

20 €

40 €

60 €

80 €

100 €

120 €

140 €

2015 2016 2017 2018Tatimi i mbajtur në burim (TMB) Tatimi për biznese individuale (TBI)Ndryshimi i TMB raport me 2015 Ndryshimi i TBI në raport me 2015Linear (Tatimi i mbajtur në burim (TMB)) Linear (Tatimi për biznese individuale (TBI))

Slika 11: Prihodi od poreza zadržanog na izvor i porez za pojedinačne biznise za period 2015 - 2018 u mil. € Izvor: PUK/obrađeno od OPFTF

Page 19: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

19

Figura 12: Të hyrat nga TAK për periudhën 2015 - 2018 në mil € Izvor: PUK/ obrađeno od OFPFT

Figura 13: Krahasimi i numrit të Korporatave, qarkullimit vjetor dhe TAK, për periudhën 2015 - 2018 në mil € Izvor: PUK/ obrađeno od OFPFT

Glavni faktor koji je doprineo ovom značajnom rastu prihoda tokom četvorogodišnjeg perioda od 28% je rast broja korporacija, čiji se broj u tom periodu povecao za oko 9.000. Uprkos činjenici da je broj korporacija i njihov promet obeležio pozitivan trend, i da nije došlo do izmena zakonodavstva o PDK za 2017. godinu, imamo smanjenje prihoda od PDK za oko 7%. Ovaj pad prihoda rezultat je povecanog reinvestiranja dobiti preduzeca. Dok se u 2018. godini vraca pozitivan trend prihoda, gde je prikupljeno 11.52 miliona evra više nego u 2017. godini.

67.65

80.8175.28

86.8

13.167.63

19.15

19.45%

11.28%

28%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

- €

10 €

20 €

30 €

40 €

50 €

60 €

70 €

80 €

90 €

100 €

2015 2016 2017 2018

Të hyrat nga TAK Ndryshimi i të hyrave të TAK me 2015 (VA)

Ndryshimi i të hyrave të TAK me 2015 (%) Linear (Të hyrat nga TAK)

13,027

15,902

19,265

22,231

6,558 7,2968,221

9,265

67.65

80.81 75.28

86.8

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

0

5,000

10,000

15,000

20,000

25,000

2015 2016 2017 2018Numri i Korporatave Qarkullimi vjetor nga Personat Juridik në mil. €Tatimi në të Ardhura të Korporatave në mil. € Linear (Numri i Korporatave)Linear (Qarkullimi vjetor nga Personat Juridik në mil. €)

Page 20: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

20

Tabela 3: Odnos PDK sa BDP za period 2015 - 2018 u mil € Izvor: : Trezor/ /Kalkulacije OFPFT

Tabela 4: Poreska stopa PLD na Kosovu i regionu Izvor: Zakon br. 05 L-028 o porezu na lični dohodak , Deloitte Countries Highligt 2019

Tabela 5: Poreske stope PDK na Kosovu i regionu Izvor: Zakon PDK , Deloitte Countries Highligt 2019

Takođe, i u odnosu na BDP, udeo trenda je isti kao i promena prihoda od PDK-a. Vrednost odnosa PDK prema BDP-u krece se od 1.15% do 1.25% za period 2015 - 2018.

Godina 2015 2016 2017 2018 PDK /BDP 1.15% 1.3% 1.14% 1.25%

Poređenje poreskih stopa PLD i PDK sa zemljama regiona

U ovaj deo ovog izveštaja ramatraće se razlike poreskih stopa PLD i PDK između Kosova i drugih balkanskih zemalja.

Porez na lični dohodak (PLD) na Kosovu je progresivan i ima 4 poreska praga koji se oporezuju od 4 do 10%. Slično Kosovu, i druge zemlje u regionu, poput Albanije, Severne Makedonije i Crne Gore, imaju progresivan sistem, osim Srbije, koja ima različite vrste ličnog dohotka ima različite poreske stope. U tom pogledu, Kosovo, za razliku od ovih zemalja, ima niže poreske stope, kao što se može videti u donjoj tabeli. Poreske stope PLD -a u regionu počinju od 9% u Crnoj Gori, a završavaju sa Albanijom po najvišoj stopi od 23% za mesečne prihode vece od 1230 €.

Zemlja Oblik poreza Stopa Pragovi (evro) Kosovo Progresivan 0%, 4%, 8%, 10% 0-80; 80-250; 250-450; 450+ Albanija Progresivan 0%, 13%, 23% 0-246; 246-1230; 1230+

Crna Gora Progresivan 9%. 11% 0-711; 711+ Severna Makedonija

Progresivan 10%, 18% 0-1461; 1461+

Srbija Po kategorijama 10%, 15%, 20% Porez na izvor; kapital; zakup;

Za razliku od poreskih stopa PLD , poreske stope na dobit korporacija su sličnije u zemljama u regionu. Kao što se može videti u Tabeli 5, Hrvatska primenjuje najvišu poresku stopu od 18%, dok Crna Gora primenjuje najnižu poresku stopu od 9%.

Zemlja Kosovo Albanija Bos. & Herc.

Sev.Makedonija Crna Gora

Srbia Hrvatska

Porez na PDK

10% 10% 10% 10% 9% 10% 18%

Page 21: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

21

Slika: 14: Prihodi od PDV , za period 2015 - 2018 u mil € Izvor: Trezor/ obrađeno od OFPFT

3.2. Prihod od indirektnih poreza

Prihodi od indirektnih poreza čine vecinu prihoda koje ostvaruje Vlada Kosova. Ovi prihodi se ostvaruju kroz porez na dodatu vrednost (PDV), carine na uvoz1 i akcize. U okviru ovog poglavlja, učinak svakog od njih bice predstavljene odvojeno.

3.2.1. Porez na dodatu vrednost (PDV)

PrihododPDV-a

Ukupni učinak poreza na dodatu vrednost za period 2015 - 2018 je pozitivan i protekao je u stalnom rastu. U 2018. godini realizovano je oko 800 miliona evra, što je rast za oko 40 miliona evra ili oko 5% u odnosu na 2017. godinu, dok u odnosu na 2015. godinom beleži rast od 31% ili oko 187 miliona evra.

PDV na Kosovu naplacuje kosovska carina na državnim granicama i PUK na teritoriji Kosova. Kao što se vidi iz pozadine podataka prikazanih na slici 15, domaci prihodi

1 Carina na uvoz znači carinski porez plaćen na uvoz, a ne prihod od Carine kao institucije. Carina Kosova prikuplja sledeće poreze: PDV na granici, akcize, uvozna carina, banderole, mere protiv dampinga itd.

610.48693.75

756.42797.15

83.27145.94

186.67

14%

24%

31%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

- €

100 €

200 €

300 €

400 €

500 €

600 €

700 €

800 €

900 €

2015 2016 2017 2018

TVSH në milion euro Ndryshimi në raport me 2015 (VA)

Ndryshimi në raport me 2015 (%) Linear (TVSH në milion euro)

Page 22: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

22

Figura 15: Të hyrat nga TVSH, sipas institucioneve mbledhëse, për periudhën 2015 - 2018 në mil € Izvor: Trezor / obrađeno od OFPFT

Tabela 6: Odnos unutrašnjeg PDV –a i na granici sa BDP Izvor: Trezor/ Kalkulacije OFPFT

Izvor

od PDV-a rezultirali su godišnjim rastom, ukazujuci da su u 2018. ovi prihodi rezultirali oko 15 miliona evra više nego u 2017. godini i oko 60 miliona evra u odnosu na 2015. godinu, odnosno više nego u 2017. godini za oko 7% i više nego u 2015. godini za oko 38%. Isti trend je primenjen i na PDV ostvarenim na granici. U periodu 2015–2018 PDV na granici je imao rast za oko 26 miliona evra ili oko 5% u odnosu na 2017. godinu, dok smo u odnosu na 2015. godinu imali rast za oko 128 miliona evra ili 28%. Vredi napomenuti da se najveci deo ukupnog PDV-a prikuplja na granici, a prosek u ovom periodu iznosio je oko 74% od ukupne vrednosti ovog poreskog prihoda.

Tabela 3 ispod prikazuje PDV prikupljen u zemlji i na granici u odnosu na bruto domaci proizvod (BDP). Domaci PDV u odnosu na BDP od 2015. do 2018. godine iznosi 3%. Dok su prihodi od PDV-a prikupljeni na granici u odnosu na BDP tokom ovog perioda iznosili 8% do 9%.

Godina 2015 2016 2017 2018 Unutrašnji PDV /BDP 3% 3% 3% 3% PDV na granici /BDP 8% 8% 9% 9%

153.96

456.52

179.29

514.46

198.34

558.08

213.13

584.02

TVSH ebrendshme

TVSH në kufi

2018 2017 2016 2015

Page 23: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

23

Tabela 7: Poreske stope PDV na Kosovu i regionu Izvor: Zakon o PDV, Deloitte Countries Highlight 2019

Stope i pragovi PDV-a na Kosovu i u regionu

U regionu Balkana, poreske stope PDV-a krecu se od 18% do 25% kod standardnih stopa i 5% do 13% za snižene stope. Kosovo ima najnižu stopu PDV-a od 18% u poređenju s tim zemljama, kao i Severna Makedonija. Zemlja sa najvišom stopom PDV-a je Hrvatska sa 25%. Kosovo je na četvrtom mestu po smanjenim stopama PDV-a. Zemlje poput severne Makedonije, Albanije i Crne Gore imaju niže porezne stope, a pritom stoje bolje u odnosu na Srbiju i Sloveniju.

Zemlja Standardna stopa Smanjena stopa Kosovo 18% 8% Albanija 20% 6% Severna Makedonija 18% 5% Crna Gora 21% 7% Srbija 20% 10% Hrvatska 25% 13% / 5% Slovenija 22% 9.5%

3.2.2. Akciza

Akciza je jedan od najvažnijih instrumenata i resursa za državnu blagajnu kroz koji se vrši prikupljanje finansijskih sredstava. U periodu 2015 - 2018 donesen je znatan broj odluka koje su uticale na ukupne rezultate akciza.

Uprkos raznim odlukama, učinak akcize u periodu 2015 - 2018 bila je dobra. U 2018. godini od akciza su prikupljena oko 419 miliona evra, što pokazuje rast od 16% ili oko 58 miliona evra u odnosu na 2015. godinu.

Page 24: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

24

Figura 16: Të hyrat nga Akciza, për periudhën 2015 - 2018 në mil € Izvor: Trezor/ obrađeno od OFPFT

Tabela 8: Odnos akcize sa BDP, za period 2015 - 2018 Izvor: Trezor/obrađeno od OFPFT

Učinak akcize u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu blago je opao za oko 3% uprkos trendu u prve tri godine gde je rast bio znatan. Zakonodavne izmene navedene u Poglavlju 1. bili su snažan pokretač da prihodi od akciza u 2016. god. imaju rast za oko 42 miliona evra ili rast za oko 12% u odnosu na 2015. godinu.

Udeo prihoda od akciza u BDP-u bio je stabilan u periodu 2015-2018. U 2015. godini odnos akciza/ BDP iznosio je 6%. U 2016. i 2017. godini došlo je do značajnog rasta odnosa akciza/ BDP-a od 1%. Dok, u 2018. godini, sprovođenje odluke koju je donela Vlada (br. Odluke 13/07) od 06.10.2017, uticalo da ove godine imamo manje prikupljenih prihoda od akciza. Shodno tome, odnos akciza/ BDP-a u 2018. godini ima znatan pad za 1%.

Godine 2015 2016 2017 2018 Akciza / BDP 6% 7% 7% 6%

Prihod od akciza na igre na sreću

Akciza za igre na sreću primjenjuje se od juna 2011. god. Kao što je prikazano na slici dole, prihod prikupljen od akciza na igre na sreću ima postepeni rast u poslednje 4 godine. U 2016. god. prikupljena su 11.8 miliona evra ili oko 9% više u odnosu na prethodnu godinu. U 2017. godini postoji značajan rast ili oko 500.000 evra. U odnosu na ove 3 godine, u 2018. godini rast je znatan. Učinak 2018. godine u odnosu na 2015. godinu bio je bolji za oko pet miliona evra ili oko 46%.

360.63 403.30

432.21 419.05

42.66 71.57 58.42

12%

20%

16%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

- € 50 €

100 € 150 € 200 € 250 € 300 € 350 € 400 € 450 € 500 €

2015 2016 2017 2018Akciza Ndryshimi në raport me 2015 (VA)Ndryshimi në raport me 2015 (%) Linear (Akciza)

Page 25: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

25

Figura 17: Të hyrat nga Akciza në lojrat e fatit, për periudhën 2015 – 2018, në mil € Izvor: Carine Kosova / obrađeno od OFPFT

Slika 17. ispod prikazuje vizuelno tok prihoda od akciza na igre na srecu tokom godina.

3.2.3. Prihod od carine na uvoz 2

Na osnovu istorijskih podataka, prihodi od Carine na uvoz imali su znatan pad. 2015. godina u aspektu realizacije, odnosno naplate prihoda od Carine na uvoz, iznosila je 131 milion evra. Efekti „Zakona br. 04 / L-163 o robi koja je oslobođena od carine i robi sa nultom carinom " koji je stupio na snazi 16. januara 2014.god, primećuju se. Ovaj zakon je imao uticaj na smanjenje prihoda od carine na uvoz, dok s druge strane korisnici su biznisi koji su povecali priliv uvoza i korišcenjem ove pogodnosti. Sledeće prikazujemo prihode od akciza u četvorogodišnjem periodu.

2 Carina na uvoz znači carinski porez plaćen prilikom realizacije uvoza, a ne prihodi od Carine kao institucije. Carina Kosova prikuplja sledeće poreze: PDV na granici, akcizu, carinu na uvoz, banderole, zaštitne mere anti –damping, itd.

10.811.8 12.3

15.8

1 1.5

59%

14%

46%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

50%

- €

2 €

4 €

6 €

8 €

10 €

12 €

14 €

16 €

18 €

2015 2016 2017 2018

Akciza në Lojrat të Fatit Ndryshimi në raport me 2015 (VA)

Ndryshimi në raport me 2015 (%) Linear (Akciza në Lojrat të Fatit)

Page 26: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

26

Figura 18: Të hyrat nga Dogana në Import, për periudhën 2015 – 2018, në mil € Izvor: Trezor/ obrađeno od OFPFT

Tabela 9: Odnos Carine na uvoz sa BDP, za period 2015 - 2018 Izvor: Trezor/Obrađeno od OFPFT

Krecuci se od 2015. do 2016. godine, imamo pad nivo budžetskih prihoda. Ako poredimo između godina, 2016. god. zabeležila je pad u vrednosti od 1.42 miliona manje nego prethodne godine ili za oko 1%. Ova godina bila je godina sprovođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pad nivoa gore spomenutih prihoda došao je kao razlog sprovođenja ovog sporazuma. Detaljniji izveštaj o efektu SSP-a nalazi se u delu priloga ovog izveštaja.

Sporazum CEFTA, sprovođenje Zakona br. 04 / L-163 i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju daju svoje efekte koji su doveli do pada nivoa budžetskih prihoda za 2017. i 2018. god. U 2017. god.nastavlja se pad za oko 3% u vrednosti od 3.9 mil. evra. S obzirom na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, predviđa se da ce se pad prihoda nastaviti u 2018. godini, što je rezultiralo smanjenjem za oko 2% ili oko 2.3 miliona eura. Što se tiče odnosa carine na uvoz sa BDP-om, vidi se da se smanjuje za period 2015 - 2018, gde je u 2015. god. ovaj odnos bio 2.26%, a u 2018. god.samo 1.85%.

Godine 2015 2016 2017 2018

Carina na uvoz / BDP 2.26% 2.14% 1.97% 1.85%

131.39 129.97 126.04 123.77

-1.42 -5.35 -7.62

-1%

-4%

-6%

-9%

-8%

-7%

-6%

-5%

-4%

-3%

-2%

-1%

0%

(20) €

- €

20 €

40 €

60 €

80 €

100 €

120 €

140 €

2015 2016 2017 2018

Të hyrat nga Dogana në Import Ndryshimi në raport me 2015 (VA)

Ndryshimi në raport me 2015 (%) Linear (Të hyrat nga Dogana në Import)

Page 27: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

27

Figura 19: Të hyrat jo-tatimore dhe të hyrat tjera, për periudhën 2015 – 2018, në mil € Izvor: Trezor/ obrađeno od OFPFT

3.3. Neporezni prihodi i ostali prihodi

Neporezni prihodi i ostali prihodi u periodu 2015 - 2018 predstavljaju veoma važan izvor za Vladu Kosova, gde je njihov udeo u ukupnim prihodima bio 22%. Neporezni prihodi se uglavnom sastoje od taksi i drugih naknada centralnih i lokalnih BO, koncesijskih taksi , minerarnih renti i prihodi od kamata na kredite dodeljene javnim preduzecima. A, ostali prihodi u ovom odnosu uključuju spoljno i unutrašnje zaduživanje, primanja usluga podzaduživanja, garantove i pomoci od donatora, depozitni fond, namenske prihode i jednokratni prihod.

Promena tokom ovog perioda bila je održiva u neporeskim prihodima, gde za razliku od ostalih prihoda imamo značajniji pad u 2016. god. Ovo smanjenje se pripisuje nedostatku prihoda od KAP u 2016. godini. Takođe i u 2017. god. nije ostvaren značajne prihode od KAP-a, vec su povecani prihodi od zaduživanja, što održava nivo prihoda u približan nivo sa ostalim godinama. U pogledu udela, neporeski prihodi u većini su pokriveni od taksi i drugih opterećenja centralnih i lokalnih BO, dok je u slučaju ostalih prihoda, u ovom periodu zaduživanja su glavne stavke do 2018. godine, gde u 2018. godini opada i raste udeo jednokratnih prihoda.

191

180 189 196251 177

239253-6%

-1.4%2.4%

-29%

-4.5%

1.00%

-35%

-30%

-25%

-20%

-15%

-10%

-5%

0%

5%

- €

50 €

100 €

150 €

200 €

250 €

300 €

2015 2016 2017 2018Të hyrat jo-tatimore Të hyrat tjeraNdryshimi i të hyrave jo-tatimore (%) Ndryshimi i të hyrave tjera (%)Linear (Të hyrat jo-tatimore) Linear (Të hyrat tjera)

Page 28: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

28

Figura 20: Shpenzimet totale dhe ndryshimi i tyre në periudhën 2015 – 2018, në mil € Izvor: Trezor/ obrađeno o OFPFT

3. Rashodi

Rast rashoda može biti od koristi ekonomiji zemlje. U skladu sa ekonomskim teorijama, rast vladinih rashoda ima pozitivan uticaj na rast ekonomije kroz multiplikatorski efekat (multiplier effect) koji rezultira na povecanje agregatnog zahteva za robe i usluge, koja pomažu povecanju proizvodnje i zapošljavanju. Sve se to prati većim ekonomskim rastom u kratkoročni period. Prvi deo ovog poglavlja predstavlja pregled opštih rashoda i po ekonomskim kategorijama, dok ce drugi deo predstaviti glavne fiskalne pokazatelje za period 2015-2018.

4.1. Opšti troškovi i po kategorijama

Javni rashodi imali su imali paralelni rast sa rastom prihoda u periodu 2015-2018. Tokom ove 4 godine trend rasta rashoda nije pratio konstantnu strukturu, naprotiv, možemo videti da rast rashoda se krece od 4.17% do 9.22%. Vrednost rashoda u 2018. godini bila je 1.9 milijardi evra, dok za razliku od 2015. godine, imamo rast od 365 miliona evra ili oko 23%. Najveca stopa rasta rashoda zabeležena je u 2016. godini, što se uglavnom pripisuje kategoriji subvencija i transfera i drugih placanja. Vladini rashodi su imali rast paralelno sa rastom BDP-a. Povecanje rashoda bi bilo zabrinjavajuce ako ekonomija Kosova ne bi imala rast sa dovoljnom stopom. Međutim, ekonomski rast na Kosovu je snažan i stabilan, sa prosečnom stopom od 4% u poslednje četiri godine i višom od drugih ekonomija u regionu. U odnosu rashoda sa BDP vidi se skroman trend rasta. Udeo javnih rashoda u odnosu na BDP u 2015. godini iznosio je 27.8%, i do kraja ovog perioda ovaj odnos dostigao je 29.3%.

1,614.34 1,763.24 1,836.80

1,979.56

148.91 222.47 365.22

9.22%13.78%

22.62%

27.80% 29.05% 28.64% 29.58%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

- €

500 €

1,000 €

1,500 €

2,000 €

2,500 €

2015 2016 2017 2018

Totali i shpenzimeveNdryshimi i shpenzimeve në raport me 2015 (VA)Ndryshimi i shpenzimeve në raport me 2015 (%)Shpenzimet / BPV

Page 29: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

29

Tabela 10: Godišnja promena BDP-a i inflacije u periodu 2015 - 2018, u% Izvor: Trezor/ obrada OFPTF

Figura 21: Struktura e shpenzimeve sipas kategorive ekonomike, në periudhën 2015 – 2018, në mil € Burimi: Thesari/përpunuar nga DPFTF

Svakako, kroz multiplikatorski efekat, povecanje vladinih rashoda dovodi do povecanja nivoa cena i kao rezultat do inflacije. Međutim, inflacija je svuda monetarna pojava. Vladini rashodi ne povecavaju uvek inflaciju, odnosno, ako postoji rezervni kapacitet u ekonomiji. Ako postoji negativan jaz u proizvodnji, povecanje agregatnog zahteva značice da ce neiskorišceni faktori proizvodnje biti korišćeni za povecanje realnog BDP-a i nece biti inflacionih pritisaka. O tome svedoče umerene stope inflacije u ekonomiji Kosova u poslednje 3 godine.

2015 2016 2017 2018

BDP Stalne cene –godišnjan promena % 4.1 4.1 4.2 3.8 ICK godišnja promena % -0.5 0.3 1.5 1.1

Takođe, ekonomske kategorije rashoda pratile su trend sličan opštem trendu rashoda. Kategorija plata i dnevnica čine najveci udeo u rashodima tokom godina, a slede ga subvencije i transferi, kapitalni rashodi i tako dalje. Ove tri ekonomske kategorije čine veliku vecinu rashoda. U periodu 2015 – 2018, plate i dnevnice su imale rast za oko 66 miliona evra ili 13%. Rast u ostale dve kategorije, subvencije i transferi i kapitalni rashodi, iznosi oko 30% u ovom periodu.

- €

100 €

200 €

300 €

400 €

500 €

600 €

2015 2016 2017 2018

Pagat dhe mëditjet Mallrat dhe shërbimet Shërbimet komunale

Subvencionet dhe transferet Shpenzimet kapitale Pagesa tjera

Page 30: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

30

Figura 22: Pjesemarrja e shpenzimeve sipas kategorive ekonomike në BPV, në periudhën 2015 – 2018, në mil € Izvor: Trezor/ obrađeno od OFPFT

Gore navedene promene ogledaju se i u odnosu ovih ekonomskih kategorija prema BDP-u. Kao rezultat toga, plate i dnevnice imaju najveci procenat u odnosu na BDP (Slika 22), u 2018. godini sa 8.85% značajan rast u odnosu na 2017. godinu, gde je njihov udeo u BDP-u iznosio 5.87%, što je posledično posledica rasta ove kategorije za 41.84 miliona u 2018. god. Kategorija subvencija i transfera u 2018. godini imala je najveci udeo BDP-a nakon kategorije plata i dnevnica za 8.35%, što je vrlo blizu udela kapitalnih rashoda, odnosno 7.96 % u 2018. god.Treba napomenuti da su ove dve prethodne kategorije umereno rasle tokom godina i njihov udeo u BDP je koncentrisan uglavnom na oko 7-8%, dok ostale kategorije imaju manji udeo u BDP-u, gde komunalije imaju najmanji udeo između 0.35% i 0.42% BDP-a.

Struktura rashoda po ekonomskim kategorijama u ukupnim rashodima tokom perioda 2015 - 2018. godine neznatno se promenila. Subvencije i transferi i kapitalni rashodi, u odnosu na ukupne rashode, u apsolutnom iznosu, su kategorije sa najvišim rastom, čiji je udeo imao rast za 2%. Za razliku od ove dve kategorije, kategorija plata i dnevnica beleži pad od 3% u ukupnom udeu, a promena udela manjih ekonomskih kategorija u ukupnim rashodima bila je relativno stabilna.

0%

1%2%3%

4%5%6%7%

8%9%

10%

2015 2016 2017 2018

Pagat dhe mëditjet Mallrat dhe shërbimet Shërbimet komunale

Subvencionet dhe transferet Shpenzimet kapitale Pagesa tjera

Page 31: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

31

Slika 23: Razlika udela ekonomske kategorije u ukupnim rashodima za period 2015 – 2018, u mil. € Izvor: Trezor/ obrađeno od OFPFT

33% 31% 30% 30%

11% 10% 11% 12%

1% 1% 1% 1%

26% 27% 28% 28%

25% 25% 26% 27%

3% 5% 4% 2%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2015 2016 2017 2018Pagesa tjera Shpenzime Kapitale Subvencione dhe transfereSherbime Komunale Mallra dhe Sherbime Paga dhe Meditje

Page 32: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

32

Slika 24: Primarni i opšti deficit u mil. €, i opšti deficit prema fiskalnom pravilu, u periodu 2015 – 2018 Izvor: Trezor/ obrađeno od OFPFT

4.2. Fiskalni pokazatelji

4.2.1. Budžetski deficit

Opšti deficit prema fiskalnom pravilu je od primarnog značaja koji je izračunat u skladu sa važecim zakonodavstvom3. U periodu 2015 - 2018, nivo deficita je bio ispod dozvoljenog limita od 2%. Tokom ove 4 godine, najveci deficit je zabeležen u 2015. god.u odnosu na ostale godine, odnosno -1.3%. Nakon 2015. godine, do 2018.god., deficit se krece od -0.9% do -1.3%

U periodu 2015 - 2018, opšti deficit prema fiskalnom pravilu ima pozitivan trend, gde imamo smanjenje deficita tokom dve godine i neznatan rast u 2018.god, koji, za razliku od 2015.god. stoji bolje.

4.2.2. Javni dug

Kosovo je izgradilo zavidan rekord niskog javnog duga tokom godina. Iako javni dug Kosova i dalje raste, još uvek se smatra najnižim u regionu. Iako je javni dug u 2015. godini naglo imao rast, rast za 28% u odnosu na prošlu godinu, trend ubrzanog rasta se u 2018. godini stabilizovao, pri čemu je javni dug imao rast za 8%, kao što se vidi

3 Član 22/A ZUJFO , kao i Tabele 1. Zakona br. 06/L-020 o budžetu Republike Kosova.

-1.4%

-1.2%

-1.0%

-0.8%

-0.6%

-0.4%

-0.2%

0.0%

-200

-180

-160

-140

-120

-100

-80

-60

-40

-20

0

2015 2016 2017 2018

Deficiti primar Deficiti i përgjithshëm

Deficiti i përgjithshëm sipas rregullës fiskale Deficiti i përgjithshëm sipas rregullës fiskale (%)

Page 33: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

33

Figura 25: Borxhi i përgjithshëm (në mil €), norma vjetore e ndryshimit dhe raporti me BPV (%), në periudhën 2015 – 2018 Izvor: Trezor/ obrađeno od OFPFT

Slika: 26: Odnos međunarodnog duga sa onim domaćim u periodu 2015 – 2018 Izvor: Trezor, obrađeno od OFPFT

na slici 25. Ovaj rast tokom godina se pripisuje rastu domaceg duga koji je u 2018. godini iznosio 676 miliona evra, dok je spoljni dug bio 416 miliona evra. Uprkos postepenom rastu javnog duga, Vlada Kosova je u potpunosti ispoštovala prag utvrđen u važecem zakonodavstvu 4, gde opšti dug ne bi trebao da je visi od 40% BDP-a.

Tokom perioda 2015-2018. došlo je do promene u strukturi opšteg javnog duga. Kao što je prikazano na slici 26, u 2015. godini udeo međunarodnog i domaceg duga u opštem dugu bio je jednak. Tokom godina, struktura se počela menjati gde se vidi povecanje učešca domaceg duga sa visokom stopom rasta u odnosu na međunarodni dug.

4 ZAKON BR. 03/L–175 – ZAKON O JAVNOM DUGU , član 5

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

0

200

400

600

800

1000

1200

2015 2016 2017 2018

Gjithsej Borxhi i Përgjithshëm

Norma vjetore e ndryshimit të Borxhi të Përgjithshëm (%)

Borxhi i Përgjithshëm (% e BPV-së)

50%

44%

42%

38%

50%

56%

58%

62%

0% 50% 100%

2015

2016

2017

2018

Borxhi Ndërkombëtar Borxhi i Brendshëm

Page 34: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

34

4. Lista referenci

Odeljenje Trezora- Ministarstvo finansija

Godišnji finansijski izveštaji 2015-2018

Kosovska agencija za statistiku

Poreska uprava Kosova

Carina Kosova

Svetska banka

Zakon o porezu na lični dohodak br. 05 L-028

Zakon o porezu na dobit korporacija br. 06/L -105

Zakon o porezu na dodatu vrednost br. 05/L-037

Zakon o javnom dugu br. 03/L–175

Deloitte Countries Highlight 2019

Page 35: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

35

5. Prilozi 5.1. Najveci doprinosioci prihoda od akciza i carina na uvoz

Prihodi od akciza u mil. evra Proizvodi 2015 2016 2017 2018

Nafta 162.03 174.92 191.10 202.94 Cigarete 102.04 124.38 123.75 130.04 Benzin 32.17 32.99 32.16 30.10 Polovna vozila 13.2 19.4 30.62 8.91 Gas (LPG) 7.11 9.39 8.73 5.54 Pivo 6.86 5.04 4.97 5.18 Motorna ulja 2.01 2.09 2.19 2.01 Nova vozila 0.04 0.04 0.05 0.07

5.2. Najveci doprinosioci u prikupljanju prihoda od carina na

Prihod od carine u mil. € Proizvodi 2015 2016 2017 2018

Polovna vozila 8.71 11.42 14.66 12.29 Cigarete 5.44 5.79 5.79 6.11 Pivo 0.38 0.32 0.37 0.42 Motorna ulja 0.7 0.32 0.00 0.00 Novi automobili 1.85 1.05 0.63 0.74

5.3. ISTORIJAT I UTICAJ SPORAZUMA O UDRUŽENJU I STABILIZACIJI

U 2012. godini započela je priprema studije izvodljivosti od strane EU za SSP kako bi bio potpisan dana 27.10.2015. i započeo da se sprovodi 01.04.2016. god. Ovaj sporazum uspostavlja ekonomske i trgovinske odnose postepenim uspostavljanjem područja slobodne trgovine između EU i Kosova. Istovremeno nudi pristup visokokvalitetnim proizvodima po povoljnim cenama građanima i biznisima uvozom po niskim carinskim stopama, za koje se očekuje da ce tokom 10 godina pasti na 0% (nula procenata) iz godine u godinu.

Sporazumu ce se pristupiti sa stanovišta uvoza robe, jer se ovaj sporazum može komentarisati i sa drugih aspekata.

Polazeci od tabele 13, vrednost uvoza robe onih koji su ovo pravo ostvarili u 2016. godini iznosila je 339.60 miliona evra. Iz ovoga zaključujemo da u prvoj godini sprovođenja ovog sporazuma broj korisnika nije bio veoma visok, ili su informacije biznisa o ovom sporazumu bile niskog nivoa. Ako se ta vrednost pretvori u finansijsku imovinu, tada trošak ovih roba iznosio 16.45 miliona evra.

Page 36: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

36

Uvoz robe u smislu odredišta proizvoda podeljen je u dve vrste: 1) Prva vrsta proizvoda je namenjena da se koristi kao sirovina za proizvodnju čime postiže najjeftiniji proizvod na tržištu za potrošače i kao rezultat i do proširenja proizvodnje i rasta izvoza, i 2) druga vrsta proizvoda je predviđena da se koristi za trgovinu kao finalni proizvodi i to ako se nastavi na ovaj način pored trgovinskog bilansa ima vidljiv uticaj i na platni bilans.

Tabela ispod u tabelarni oblik prkazuje uticaj SSP-a.

Godina 2016 2017 2018

Vrednost 339.60 517.50 613.70

Takse 16.45 31.62 45.34

Godišnja stopa promena 52.4% 18.6%

Izvor: Carina Kosova, obrađeno od OFPFT

Podaci iz gornje tabele za 2017. godinu daju nam uvid u porast broja korisnika ovog Sporazuma. Iz ove tabele se može videti značajno povecanje trenda uvoza robe za 52.4% više u odnosu na 2016. godinu, sa godinom sprovođenja ovog sporazuma. Sa budžetskog aspekta, vrednost taksi ove robe povecana je za 92.3%, ili u iznosu od 15.18 miliona eura, više nego prethodne godine. Sva ova situacija se pripisuje višim informacijama biznisa što se tiče ovog Sporazuma.

2018. godina bila je godina najvišeg iskorištavanja ovog sporazuma. Zavisno od proizvoda, imamo i smanjenje carinske stope tokom godina. Ako napravimo poređenje između godina, sledi da je u 2018. godini vrednost uvoza robe izražena u procentima bila za 18.6% veca nego u 2017. godini, ili je vrednost taksi izražena u milionima evra dostigla vrednost od 45.34 mil. evra.

• Vrednost taksi u 2018. godini bila je u iznosu od 96.20 mil. evra vec a u odnosu na 2017. godinu.

Sledi grafički prikaz utecaja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za period 2016-2018.

Page 37: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

37

Uticaj SSP- a u mil. € za period 2016 – 2018 Izvor: Carina/ Obrađeno od OFPFT

Na osnovu izvršenih izračuna proizilazi da je vrednost uvoza robe za trogodišnji period 2016 – 2018 imao rast za 80.7%.

5.4. Tabela standardnih i sniženih stopa PDV-a i pragova PDV-a za Kosovo i neke zemlje u regionu

Zemlja Standardna stopa

Smanjena stopa

Kosovo 18% Stopa 8%:

• Snabdevanje vodom, osim flaširane vode; • Snabdevanje električnom energijom,

uključujuci prenosne i distributivne usluge, sa centralnim grejanjem;

• Prikupljanje otpada i tretman drugih otpada; • Žitarice poput ječma, kukuruza, sorti

kukuruza, zobi, raži, pirinča i pšenice;

339.60

517.50

613.70

16.45 31.62 45.34

0 €

100 €

200 €

300 €

400 €

500 €

600 €

700 €

2016 2017 2018

Vlera Taksat Linear (Vlera )

Page 38: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

38

• Proizvodi od žitarica za ljudsku ishranu, poput brašna, testa, hleba i sličnih proizvoda;

• Ulja za kuhanje napravljena od žitarica ili uljanih semenki za upotrebu u kuvanju za ljudsku upotrebu;

• Mleko i mlečni proizvodi za ljudsku upotrebu;

• So pogodna za ljudsku upotrebu; • Jaja za konzumaciju; • Školski udžbenici i serijske publikacije

Albanija 20%

Stopa 6%:

• Usluge smeštaja; • Usluge koje nude hoteli sa 4 i 5 zvezdica; • Usluge koje pružaju subjekti kategorisani

kao “Agro turizam”; • Snabdevanje knjigama; • Marketing u televizijskim medijima; • Električni minibusevi sa najmanje 9 sedišta; • Zdravstvene usluge koje pružaju javne i

privatne institucije, isključujuci premije osiguranja.

Crna Gora 21%

Stopa 7% - odnosi se na osnovne proizvode, kao što su:

• Hleb; • Ulje; • Mleko; i • Šecer; • Ortopedska sredstva; • Farmaceutski proizvodi koji se koriste u

veterini; • Školski udžbenici; • Periodični časopisi; • Dnevne novine.

Page 39: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

39

Srbija 20%

Stopa 10% - primenjuje se na snabdevanje robom i uslugama:

• Hleb; • Mleko; • Brašno; • Šecer; • Ulja; • Voce i povrce; • Meso; • Riblje meso; • Veštačka đubriva; • Pesticidi; • Seme za sadnju; • Školski udžbenik; • Dnevne novine, itd.

Severna Makedonija

18% Stopa 5% - odnosi se na prodaju i uvoz:

• Prehrambeni proizvodi; • Snabdevanje pijacom vodom od strane

javnih snabdevača; • Publikacije knjiga, brošura, novina itd .; • Seme za sadnju, đubriva, sredstva za zaštitu

poljoprivrede, poljoprivredna mehanizacija itd.

Hrvatska 25% Stopa 13%

• Neki prehrambeni proizvodi; • Snabdevanje vodom ( sa izuzetkom flaširane

vode); • Novine, periodični časopisi (osim dnevnih

novina i naučnih časopisa sa manje od 50% reklamnog sadržaja);

• Ulaznice za koncert; • Hotelski smeštaj; • Neki poljoprivredni inputi; • Snabdevanje električnom energijom; itd

Page 40: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

40

Stopa 5%

• Određeni prehrambeni proizvodi (uključujuci hleb, mleko i formulu za bebe);

• Farmaceutski proizvodi( samo odobreni lekovi koje propiše lekar);

• Neka medicinska oprema; • Knjige (uključujuci elektronske knjige); • Dnevne novine, periodične naučni časopisi (sa

manje od 50% reklamnog sadržaja); itd

Slovenija 22% Stopa 9.5% - primenjuje se na:

• Hrana; • Bezalkoholna pica; • Žive životinje; • Seme; • Vodna usluga; • Farmaceutska sredstva, za lečenje i

prevenciju; • Medicinska oprema; • Prevoz putnika; • Knjige, leci itd.

Izvor: Poresko zakonodavstvo zemalja regiona i EU,Deloitte Country Highlight 2019

Prag PDV-a u zemljama regiona Zemlja Prag 1 Prag 2 Kosovo 30,000 € Albanija 16,200 € 40,400 € Hrvatska 40,000 € Makedonija 16,000 € Crna Gora 18,000 € Slovenija 50,000 € 7,500 € Srbija 68,000 €

Izvor: Poresko zakonodavstvo zemalja regiona i EU,Deloitte Country Highlight 2019

Page 41: FISKALNI IZVEŠTAJ 2015-2018 Upoređujuća analiza fiskalnog ... · glavi stanovnika imao rast za 14.31% za period 2015- 2018. Takođe, inflacija izmerena Indeksom potrošačkih cena

41

5.5. Struktura rashoda po ekonomskim kategorijama 2015-2018 (ne mil. €)

Ekonomske kategorije 2015 2016 2017 2018

Plate i dnevnice 526.3 544.8 550.7 592.5 Robe i usluge 184.8 183.0 204.1 229.0 Komunalije 24.1 23.3 24.1 23.4 Subvencije i transferi 422.1 475.1 508.3 558.7 Kapitalni rashodi 407.9 449.1 471.0 533.0 Ostala plaćanja 49.0 87.7 78.3 42.6 Ukupni troškovi 1,614.3 1,763.2 1,836.8 1,979.5 Stopa rasta u % 7% 9.22% 4,17% 7,77% Učešće u BDP 27.8% 29.01% 28.7% 29.3% BDP 5,808 6,070 6,414 6,693

Izvori : Trezor- Ministarstvo finansija

5.6. Budžetski deficit tokom 2015-2018 (ne mil. €)

Godina 2015 2016 2017 2018 Primarni deficit -95.5 -61.0 -58.9 -160.3Opšti deficit -112.9 -80.2 -75.6 -177.2Ukupni deficit prema fiskalnom pravilu -77.8 -53.8 -48.6 -64.7Ukupni deficit prema fiskalnom pravilu (%) -1.3% -0.9% -0.8% -1.0%

Izvor: Trezor- Ministarstvo finansija

5.7. Opšti dug ( u mil. €)

Godina 2015 2016 2017 2018

Međunarodni dug 371.17 373.77 422.15 416.63

Unutrašnji dug 377.78 478.97 574.27 676.62

Ukupni opšti dug 748.95 852.74 996.42 1,093.05

Godišnja stopa rasta opšteg duga (%) 28.5% 13.85% 16.85% 9.7%

Ukupno opšti dug (% BDP-a) 13.07 14.38 16.62 17.2

Izvor: Trezor- Ministarstvo finansija