25
FINANSIJSKO PLANIRANJE

FINANSIJSKO PLANIRANJE

Embed Size (px)

DESCRIPTION

FINANSIJSKO PLANIRANJE. Finansijsko planiranje kao konkretizacija finansijske politike, tj. politike finansijske funkcije, finansijsku snagu preduzeća (kao osnovni cilj finansijske politike) u vrednosnom izrazu stavlja u vreme i prostor. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: FINANSIJSKO PLANIRANJE

FINANSIJSKO PLANIRANJE

Page 2: FINANSIJSKO PLANIRANJE

• Finansijsko planiranje kao konkretizacija finansijske politike, tj. politike finansijske funkcije, finansijsku snagu preduzeća (kao osnovni cilj finansijske politike) u vrednosnom izrazu stavlja u vreme i prostor.

• U metodološkom smislu finansijsko planiranje za zadatak ima da izradi i prezentuje sveobuhvatan i koordiniran plan aktivnosti preduzeća i iskaže njegovu potrebu za poslovnim sredstvima i izvorima finansiranja, za određeni vremenski period.

Finansijsko planiranje obuhvata:– Planski bilans uspeha– Planski bilans stanja– Plan novčanih tokova– Plan dugoročnih ulaganja.

Page 3: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Planski bilans uspeha

U našem slučaju projektovanog bilansa uspeha bazira se na tzv. direct costing metodu, gde je sistem obračuna po varijabilnim troškovima, a koji se nadoknađuju srazmerno realizaciji proizvoda i usluga, dok se fiksni troškovi rashoduju na teret tekućih prihoda.

Svaki element planskog bilansa uspeha se posebno planira i to na sledeći način:

• Prihodi od prodaje = planirani obim proizvodnje x planirana neto prodajna cena*Planirana neto prodajna cena = prodajna cena – rabati i sl.

• Varijabilni troškovi = planirani obim proizvodnje x planirani varijabilni troškovi po jedinici proizvoda

• Marža pokrića = prihod od prodaje – varijabilni troškovi• Rashodi perioda bez kamata = planirani fiksni i relativno fiksni troškovi• Poslovni dobitak (EBIT) = marža pokrića – rashodi perioda bez kamata• Neto rashodi finansiranja = planirane kamate na obaveze – planirane

kamate na potraživanja• Bruto dobitak = poslovni dobitak – neto rashodi finansiranja• Porez iz rezultata = bruto dobitak x poreska stopa • Neto dobitak = bruto dobitak – planirani porez iz rezultata

Page 4: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Potrebni podaci za sastavljanje planskog bilansa uspeha:

• planirani obim proizvodnje (Q)= 2.000 kom• planirana neto prodajna cena (p)= €200• varijabilni trošak po jedinici proizvoda (v)= €120• rashodi perioda bez kamata = €100.000• neto rashodi finansiranja = €10.000• poreska stopa 20%.

Page 5: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Prihodi od prodaje 400.000

Varijabilni troškovi 240.000

Marža pokrića 160.000

Rashodi perioda bez kamata 100.000

Poslovni dobitak 60.000

Neto rashodi finansiranja 10.000

Bruto dobitak 50.000

Porez iz rezultata 10.000

Neto dobitak 40.000

Page 6: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Na osnovu ovakvog planiranja bilansa uspeha moguće je odrediti prag rentabilnosti za ostvarenje poslovnog dobitka, tj. ostvarenja bruto finansijskog rezultata (bruto dobiti).

• Prag rentabilnosti ili donja tačka rentabilnosti I – potreban obim prodaje za ostvarenje neutralnog (0) poslovnog dobitka.

gde je:FT – ukupni fiksni troškoviSMP – stopa marže pokrića

Stopa marže pokrića predstavlja udeo marže pokrića u planiranim prihodima od prodaje = (marža pokrića / prihodi od prodaje) x 100

SMP

FTDTRI

Page 7: FINANSIJSKO PLANIRANJE

• Prag rentabilnosti ili donja tačka rentabilnosti II – potreban obim prodaje pri kome je bruto dobitak jednak 0.

gde je:

NRF – neto rashodi finansiranja

SMP

NRFFTDTRII

Page 8: FINANSIJSKO PLANIRANJE

4,0000.400

000.160SMP

prihodaplaniranihiliDTRI %5,62000.2504,0

000.100

prihodaplaniranihiliDTRII %5,67000.2754,0

000.10000.100

U našem primeru to ovako izgleda:

Page 9: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Prihod od prodaje

Neto rashodi finansiranaja

Fiksni troškovi

250 000 €275 000 €

Rashodi i prihodi

Page 10: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Ukoliko želimo izračunati fizički obim proizvodnje pri kom je poslovni dobitak, odnosno bruto dobitak neutralan modifikovaćemo formulu na sledeći način:

vp

FTQDTR

)(

Za one koji žele da vide kako smo došli do modifikacije, sledi:Poslovni dobitak = 0Prihodi od prodaje – varijabilni troškovi – fiksni troškovi = 0Q x p – Q x v – FT = 0Q x €200 – Q x €120 = FT80 x Q = 100.000Q = 1250Ili za prag rentabilnosti za dobijanje neutralnog bruto finansijskog rezultata:Q x p – Q x v – (FT+NRF) = 0Q x €200 – Q x €120 = FT+NRF80 x Q = 100.000+10.000Q = 1375

Page 11: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Planski bilans stanja

• Planski bilans stanja radi se po delovima:

– Plan obrtnih sredstava– Plan spontanih izvora i kratkoročnih obaveza– Plan osnovnih sredstava i dugoročnih

plasmana– Plan sopstvenog kapitala i dugoročnih

obaveza

Page 12: FINANSIJSKO PLANIRANJE

R. br.

Naziv pozicije Učinci Broj dana

vezivanja

Broj kalendarskih

dana

Planirana obrtna

sredstva 1. Gotovina u

blagajni Sve očekivane isplate

2. Gotovina na depozitnim računima

Sve očekivane isplate

3. HOV Očekivana unovčenja

4. Potraživanja od kupaca

Očekivane naplate

5. Potraživanja za avanse

Očekivane naplate

6. Ostala potraživanja

Očekivane naplate

7. Sirovine i reporomaterijal

Utrošak istih po nabavnoj ceni

8. Sitan inventar na zalihi

Izdat sitan inventar u upotrebu

9. Nedovršena proizvodnja

Završena proizvodnja po ceni koštanja

10. Poluproizvodi Utrošeni poluproizvodi po ceni koštanja

11. Gotovi proizvodi Prodati proizvodi po ceni

12. Trgovačaka roba Prodata roba po nabavnoj ceni

13. Sitan inventar u upotrebi

1

14. AVR 15. Kratkoročni

plasmani

16. Planirana obrtna sredstva (1-15)

1 Neotpisana vrednost sitnog inventara + izdat SI u upotrebu – otpis sitnog inventara u planskom periodu

Plan obrtnih sredstava

[1] Neotpisana vrednost sitnog inventara + izdat SI u upotrebu – otpis sitnog inventara u planskom periodu

Page 13: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Postupak sastavljanja plana obrtnih sredstava je sledeći:

• utvrditi učinke za svaku poziciju• odrediti broj dana vezivanja• broj kalendarskih dana u godini je 365, ako je plan na

godinu dana• množenjem učinaka sa brojem dana vezivanja i

deljenjem sa brojem kalendarskih dana dobijamo pojedinačne planske vrednosti za svaku poziciju

• ukupna planirana obrtna sredstva dobijamo sbrajanjem svih pojedinačnih planiranih vrednosti obrtnih sredstava.

Page 14: FINANSIJSKO PLANIRANJE

R. br. Naziv pozicije UčinciBroj dana vezivanja

Broj kalendarski

h dana

Planirana obrtna sredstva

Gotovina u blagajni6.000 3 365 50

Page 15: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Plan spontanih izvora i

kratkoročnih obaveza

R. br. Naziv pozicije UčinciBroj dana

raspoloživosti

Broj kalendarskih

dana

Planirani spontani

izvori

1. Obaveze prema dobavljačima

2. Obaveze po datim HOV

3. Obaveze za PDV

4. Obaveze za kamate, dividende

5. Obaveze za porez na dobit

6. Obaveze za ostale dadžbine

7. Obaveze za neto lični dohodak

8. Obaveze za poreze i doprinose na LD

9. PVR

10. Kratkoročni krediti

11. Planirani spontani i kratkoročni izvori

Page 16: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Plan osnovnih sredstava i dugoročnih plasmana

R. br. Naziv pozicije

Stanje na početku planske godine

Povećanje u toku

planskog perioda

Smanjenje u toku

planskog perioda

Stanje na kraju

planske godine (3+4-5)

1 2 3 4 5 6

1.Osnovna sredstva

10.000 5.000 15.000

2.Dugoročni plasmani

3.Gubitak u aktivi

4.Stalna sredstva (1 do 3)

Page 17: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Plan sopstvenog kapitala i dugoročnih obaveza

R. br. Naziv pozicije

Stanje na početku planske godine

Povećanje u toku planskog

perioda

Smanjenje u toku planskog

perioda

Stanje na kraju planske

godine (3+4-5)

1 2 3 4 5 6

1.Sopstveni kapital

2.Nenomirani kapital

3.Dugoročna rezervisanja

4. Dugoročne obaveze 10.000 5.000 15.000

5.Sopstveni kapital i dugoročne obaveze

Page 18: FINANSIJSKO PLANIRANJE

• Integrisanjem svih ovih planova dobija se prva varijanta planskog bilansa stanja.

• Nakon toga prilazi se analizi dugoročne finansijske ravnoteže (DFR).

• Ukoliko je ona recimo pomerena više u korist dugoročno vezanih sredstava (KFS<1), vrše se korekcije u smeru poboljšanja DFR i to putem, npr:

– smanjenja broja dana vezivanja pojedinih obrtnih sredstava– konverzije kratkoročnih kredita u dugoročne i sl.

• Kada se DFR koriguje pristupa se izradi druge varijante planskog bilansa stanja.

• Na osnovu nje utvrđuje se minimalno i maksimalno potrebna akumulacija i ispituje mogućnost ostvarenja.

• Sastavljamo konačnu varijantu planskog bilansa stanja i bilansa uspeha.

Page 19: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Plan novčanih tokova

Elementi plana novčanih tokova su:– pretpostavke na kojima počiva planiranje novčanih

tokova – na planu prodaje počiva donošenje plana novčanih tokova

– period za sastavljanje novčanih tokova – najčešće 1 godina

– grupisanje novčanih tokova – poslovni, investicioni i finansijski NT

– metode i sadržaj novčanih tokova – dinamička ili bilansa metoda

– analiza plana novčanih tokova.

Page 20: FINANSIJSKO PLANIRANJE

BILANSNI METOD PLANIRANJA

GOTOVINE

Bilans stanja na početku planskog perioda:

Naziv pozicije

Gotovina 6.000

Kupci 25.000

Zalihe 20.000

AVR (pla. osig) 3.000

Obrtna sredstva 54.000

Fiksna sredstva – nabavna vrednost 100.000

Ispravka vrednosti 40.000

Fiksna sredstva – sadašnja vrednost 60.000

AKTIVA 114.000

Ukalk. obaveze 6.000

Porez -

Obaveze na ime kamate -

Dobavljači 14.000

Kratkoročni krediti 7.000

Kratkoročne obaveze 27.000

Dugoročni krediti 23.000

Ukupni dugovi 50.000

Početno ulaganje 20.000

Akumulirani dobitak 44.000

Sopstveni izvori 64.000

PASIVA 114.000

Page 21: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Ako se pretpostavi:•Da je planirani prihod od prodaje €120.000, u kojima je cena koštanja realizovanih proizvoda 60%, a rashodi perioda 20%.•Godišnji trošak amortizacije je €12.000.•Osiguranje se plaća na početku godine za 12 meseci.•Stopa poreza na dobit je 20%.•Obaveze na ime poreza na kraju planskog perioda iznose €560. •Planirani neto dobitak se deli na alumulaciju i neposlovnu potrošnju 50:50.•80% ukupnih ukalkulisanih obaveza koje iznose €10.000 mora biti plaćeno u planskom periodu. •Rashodi kamata su €2.400 godišnje.•Dospele obaveze po kratkoročnim kreditima iznose €2.000.•Koeficijent obrta kupaca je 8, ukupnih zaliha 6, dobavljača 10.•Planirana nabavka fiksnih sredstava je €10.000.•Planirano je dugoročno zaduženje u iznosu od €4.000.

Napraviti plan tokova gotovine za planski polugodišnji periodplanski polugodišnji period.

Page 22: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Planski bilans uspeha

Neto prihodi od prodaje120.000

Cena koštanja realizovanih proizvoda (60% prodaje) 72.000

Marža pokrića 48.000

Rashodi perioda (20% prodaje) 24.000

Amortizacija 6.000

Poslovni dobitak 18.000

Rashodi na ime kamata 1.200

Dobit pre poreza 16.800

Porez na dobitak (20%) 3.360

Neto dobitak 13.440

Neposlovna potrošnja 6.720

Akumulacija 6.720

Page 23: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Projekcija bilansa stanja

Naziv pozicije Na početku Na kraju Razlika

Gotovina 6.000 2.1802.180 -3.820

Kupci 25.000 30.000 +5.000

Zalihe 20.000 24.000 +4.000

AVR (pla. osig) 3.000 1.500 -1.500

Obrtna sredstva 54.000

Fiksna sredstva – nabavna vrednost

100.000 110.000 +10.000

Ispravka vrednosti 40.000 46.000 +6.000

Fiksna sredstva – sadašnja vrednost

60.000 64.000 +4.000

AKTIVA 114.000 121.680 +7.680

Ukalk. obaveze 6.000 2.000 -4.000

Obaveza na ime poreza - 560 +560

Obaveze na ime kamate - 1.200 +1.200

Dobavljači 14.000 15.200 +1.200

Kratkoročni krediti 7.000 5.000 -2.000

Kratkoročne obaveze 27.000 23.960 -3.040

Dugoročni krediti 23.000 27.000 +4.000

Ukupni dugovi 50.000 50.960 +960

Početno ulaganje 20.000 20.000 -

Akumulirani dobitak 44.000 50.720 +6.720

Sopstveni izvori 64.000 70.720 +6.720

PASIVA 114.000 121.680 +7.680

Page 24: FINANSIJSKO PLANIRANJE

Plan novčanih tokova na bazi projektovanog bilansa stanja

I. Planirana primanja gotovine

Saldo gotovine na početku planskog perioda 6.000

Smanjenje AVR 1.500

Povećanje poreskih obaveza 560

Povećanje obaveza na ime kamata 1.200

Povećanje obaveza prema dobavljačima 1.200

Povećanje dugoročnih kredita 4.000

Povećanje akumuliranog dobitka 6.720

UKUPNO 21.180

II. Planirana izdavanja gotovine

Povećanje potraživanja od kupaca 5.000

Povećanje ukupnih zaliha 4.000

Povećanje fiksnih sredstava – sadašnja vrednost 4.000

Smanjenje ukalkulisanjih obaveza 4.000

Smanjenje kratkoročnih kredita 2.000

UKUPNO 19.000

SALDO GOTOVINE NA KRAJU PLANSKOG PERIODA 2.180

Page 25: FINANSIJSKO PLANIRANJE

• A decrease in the cash balance is a source of cash flow because cash flow must have been released for some purpose, such as an increase in inventory.

• Similarly, an increase in the cash balance is a use of cash flow, since the cash must have been drawn from some source of cash flow.

• Smanjenje salda gotovine je izvor novčanih sredstava koja su oslobođena, radi npr. uvećanja zaliha, otplate duga i sl.

• Slično ovome, povećanje salda gotovine je upotreba novčanih sredstava, koja su proistekla iz nekog izvora (zaduženja).