Upload
allen-cooley
View
50
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
FINANSIJSKO PLANIRANJE. Finansijsko planiranje kao konkretizacija finansijske politike, tj. politike finansijske funkcije, finansijsku snagu preduzeća (kao osnovni cilj finansijske politike) u vrednosnom izrazu stavlja u vreme i prostor. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
FINANSIJSKO PLANIRANJE
• Finansijsko planiranje kao konkretizacija finansijske politike, tj. politike finansijske funkcije, finansijsku snagu preduzeća (kao osnovni cilj finansijske politike) u vrednosnom izrazu stavlja u vreme i prostor.
• U metodološkom smislu finansijsko planiranje za zadatak ima da izradi i prezentuje sveobuhvatan i koordiniran plan aktivnosti preduzeća i iskaže njegovu potrebu za poslovnim sredstvima i izvorima finansiranja, za određeni vremenski period.
Finansijsko planiranje obuhvata:– Planski bilans uspeha– Planski bilans stanja– Plan novčanih tokova– Plan dugoročnih ulaganja.
Planski bilans uspeha
U našem slučaju projektovanog bilansa uspeha bazira se na tzv. direct costing metodu, gde je sistem obračuna po varijabilnim troškovima, a koji se nadoknađuju srazmerno realizaciji proizvoda i usluga, dok se fiksni troškovi rashoduju na teret tekućih prihoda.
Svaki element planskog bilansa uspeha se posebno planira i to na sledeći način:
• Prihodi od prodaje = planirani obim proizvodnje x planirana neto prodajna cena*Planirana neto prodajna cena = prodajna cena – rabati i sl.
• Varijabilni troškovi = planirani obim proizvodnje x planirani varijabilni troškovi po jedinici proizvoda
• Marža pokrića = prihod od prodaje – varijabilni troškovi• Rashodi perioda bez kamata = planirani fiksni i relativno fiksni troškovi• Poslovni dobitak (EBIT) = marža pokrića – rashodi perioda bez kamata• Neto rashodi finansiranja = planirane kamate na obaveze – planirane
kamate na potraživanja• Bruto dobitak = poslovni dobitak – neto rashodi finansiranja• Porez iz rezultata = bruto dobitak x poreska stopa • Neto dobitak = bruto dobitak – planirani porez iz rezultata
Potrebni podaci za sastavljanje planskog bilansa uspeha:
• planirani obim proizvodnje (Q)= 2.000 kom• planirana neto prodajna cena (p)= €200• varijabilni trošak po jedinici proizvoda (v)= €120• rashodi perioda bez kamata = €100.000• neto rashodi finansiranja = €10.000• poreska stopa 20%.
Prihodi od prodaje 400.000
Varijabilni troškovi 240.000
Marža pokrića 160.000
Rashodi perioda bez kamata 100.000
Poslovni dobitak 60.000
Neto rashodi finansiranja 10.000
Bruto dobitak 50.000
Porez iz rezultata 10.000
Neto dobitak 40.000
Na osnovu ovakvog planiranja bilansa uspeha moguće je odrediti prag rentabilnosti za ostvarenje poslovnog dobitka, tj. ostvarenja bruto finansijskog rezultata (bruto dobiti).
• Prag rentabilnosti ili donja tačka rentabilnosti I – potreban obim prodaje za ostvarenje neutralnog (0) poslovnog dobitka.
gde je:FT – ukupni fiksni troškoviSMP – stopa marže pokrića
Stopa marže pokrića predstavlja udeo marže pokrića u planiranim prihodima od prodaje = (marža pokrića / prihodi od prodaje) x 100
SMP
FTDTRI
• Prag rentabilnosti ili donja tačka rentabilnosti II – potreban obim prodaje pri kome je bruto dobitak jednak 0.
gde je:
NRF – neto rashodi finansiranja
SMP
NRFFTDTRII
4,0000.400
000.160SMP
prihodaplaniranihiliDTRI %5,62000.2504,0
000.100
prihodaplaniranihiliDTRII %5,67000.2754,0
000.10000.100
U našem primeru to ovako izgleda:
Prihod od prodaje
Neto rashodi finansiranaja
Fiksni troškovi
250 000 €275 000 €
Rashodi i prihodi
Ukoliko želimo izračunati fizički obim proizvodnje pri kom je poslovni dobitak, odnosno bruto dobitak neutralan modifikovaćemo formulu na sledeći način:
vp
FTQDTR
)(
Za one koji žele da vide kako smo došli do modifikacije, sledi:Poslovni dobitak = 0Prihodi od prodaje – varijabilni troškovi – fiksni troškovi = 0Q x p – Q x v – FT = 0Q x €200 – Q x €120 = FT80 x Q = 100.000Q = 1250Ili za prag rentabilnosti za dobijanje neutralnog bruto finansijskog rezultata:Q x p – Q x v – (FT+NRF) = 0Q x €200 – Q x €120 = FT+NRF80 x Q = 100.000+10.000Q = 1375
Planski bilans stanja
• Planski bilans stanja radi se po delovima:
– Plan obrtnih sredstava– Plan spontanih izvora i kratkoročnih obaveza– Plan osnovnih sredstava i dugoročnih
plasmana– Plan sopstvenog kapitala i dugoročnih
obaveza
R. br.
Naziv pozicije Učinci Broj dana
vezivanja
Broj kalendarskih
dana
Planirana obrtna
sredstva 1. Gotovina u
blagajni Sve očekivane isplate
2. Gotovina na depozitnim računima
Sve očekivane isplate
3. HOV Očekivana unovčenja
4. Potraživanja od kupaca
Očekivane naplate
5. Potraživanja za avanse
Očekivane naplate
6. Ostala potraživanja
Očekivane naplate
7. Sirovine i reporomaterijal
Utrošak istih po nabavnoj ceni
8. Sitan inventar na zalihi
Izdat sitan inventar u upotrebu
9. Nedovršena proizvodnja
Završena proizvodnja po ceni koštanja
10. Poluproizvodi Utrošeni poluproizvodi po ceni koštanja
11. Gotovi proizvodi Prodati proizvodi po ceni
12. Trgovačaka roba Prodata roba po nabavnoj ceni
13. Sitan inventar u upotrebi
1
14. AVR 15. Kratkoročni
plasmani
16. Planirana obrtna sredstva (1-15)
1 Neotpisana vrednost sitnog inventara + izdat SI u upotrebu – otpis sitnog inventara u planskom periodu
Plan obrtnih sredstava
[1] Neotpisana vrednost sitnog inventara + izdat SI u upotrebu – otpis sitnog inventara u planskom periodu
Postupak sastavljanja plana obrtnih sredstava je sledeći:
• utvrditi učinke za svaku poziciju• odrediti broj dana vezivanja• broj kalendarskih dana u godini je 365, ako je plan na
godinu dana• množenjem učinaka sa brojem dana vezivanja i
deljenjem sa brojem kalendarskih dana dobijamo pojedinačne planske vrednosti za svaku poziciju
• ukupna planirana obrtna sredstva dobijamo sbrajanjem svih pojedinačnih planiranih vrednosti obrtnih sredstava.
R. br. Naziv pozicije UčinciBroj dana vezivanja
Broj kalendarski
h dana
Planirana obrtna sredstva
Gotovina u blagajni6.000 3 365 50
Plan spontanih izvora i
kratkoročnih obaveza
R. br. Naziv pozicije UčinciBroj dana
raspoloživosti
Broj kalendarskih
dana
Planirani spontani
izvori
1. Obaveze prema dobavljačima
2. Obaveze po datim HOV
3. Obaveze za PDV
4. Obaveze za kamate, dividende
5. Obaveze za porez na dobit
6. Obaveze za ostale dadžbine
7. Obaveze za neto lični dohodak
8. Obaveze za poreze i doprinose na LD
9. PVR
10. Kratkoročni krediti
11. Planirani spontani i kratkoročni izvori
Plan osnovnih sredstava i dugoročnih plasmana
R. br. Naziv pozicije
Stanje na početku planske godine
Povećanje u toku
planskog perioda
Smanjenje u toku
planskog perioda
Stanje na kraju
planske godine (3+4-5)
1 2 3 4 5 6
1.Osnovna sredstva
10.000 5.000 15.000
2.Dugoročni plasmani
3.Gubitak u aktivi
4.Stalna sredstva (1 do 3)
Plan sopstvenog kapitala i dugoročnih obaveza
R. br. Naziv pozicije
Stanje na početku planske godine
Povećanje u toku planskog
perioda
Smanjenje u toku planskog
perioda
Stanje na kraju planske
godine (3+4-5)
1 2 3 4 5 6
1.Sopstveni kapital
2.Nenomirani kapital
3.Dugoročna rezervisanja
4. Dugoročne obaveze 10.000 5.000 15.000
5.Sopstveni kapital i dugoročne obaveze
• Integrisanjem svih ovih planova dobija se prva varijanta planskog bilansa stanja.
• Nakon toga prilazi se analizi dugoročne finansijske ravnoteže (DFR).
• Ukoliko je ona recimo pomerena više u korist dugoročno vezanih sredstava (KFS<1), vrše se korekcije u smeru poboljšanja DFR i to putem, npr:
– smanjenja broja dana vezivanja pojedinih obrtnih sredstava– konverzije kratkoročnih kredita u dugoročne i sl.
• Kada se DFR koriguje pristupa se izradi druge varijante planskog bilansa stanja.
• Na osnovu nje utvrđuje se minimalno i maksimalno potrebna akumulacija i ispituje mogućnost ostvarenja.
• Sastavljamo konačnu varijantu planskog bilansa stanja i bilansa uspeha.
Plan novčanih tokova
Elementi plana novčanih tokova su:– pretpostavke na kojima počiva planiranje novčanih
tokova – na planu prodaje počiva donošenje plana novčanih tokova
– period za sastavljanje novčanih tokova – najčešće 1 godina
– grupisanje novčanih tokova – poslovni, investicioni i finansijski NT
– metode i sadržaj novčanih tokova – dinamička ili bilansa metoda
– analiza plana novčanih tokova.
BILANSNI METOD PLANIRANJA
GOTOVINE
Bilans stanja na početku planskog perioda:
Naziv pozicije
Gotovina 6.000
Kupci 25.000
Zalihe 20.000
AVR (pla. osig) 3.000
Obrtna sredstva 54.000
Fiksna sredstva – nabavna vrednost 100.000
Ispravka vrednosti 40.000
Fiksna sredstva – sadašnja vrednost 60.000
AKTIVA 114.000
Ukalk. obaveze 6.000
Porez -
Obaveze na ime kamate -
Dobavljači 14.000
Kratkoročni krediti 7.000
Kratkoročne obaveze 27.000
Dugoročni krediti 23.000
Ukupni dugovi 50.000
Početno ulaganje 20.000
Akumulirani dobitak 44.000
Sopstveni izvori 64.000
PASIVA 114.000
Ako se pretpostavi:•Da je planirani prihod od prodaje €120.000, u kojima je cena koštanja realizovanih proizvoda 60%, a rashodi perioda 20%.•Godišnji trošak amortizacije je €12.000.•Osiguranje se plaća na početku godine za 12 meseci.•Stopa poreza na dobit je 20%.•Obaveze na ime poreza na kraju planskog perioda iznose €560. •Planirani neto dobitak se deli na alumulaciju i neposlovnu potrošnju 50:50.•80% ukupnih ukalkulisanih obaveza koje iznose €10.000 mora biti plaćeno u planskom periodu. •Rashodi kamata su €2.400 godišnje.•Dospele obaveze po kratkoročnim kreditima iznose €2.000.•Koeficijent obrta kupaca je 8, ukupnih zaliha 6, dobavljača 10.•Planirana nabavka fiksnih sredstava je €10.000.•Planirano je dugoročno zaduženje u iznosu od €4.000.
Napraviti plan tokova gotovine za planski polugodišnji periodplanski polugodišnji period.
Planski bilans uspeha
Neto prihodi od prodaje120.000
Cena koštanja realizovanih proizvoda (60% prodaje) 72.000
Marža pokrića 48.000
Rashodi perioda (20% prodaje) 24.000
Amortizacija 6.000
Poslovni dobitak 18.000
Rashodi na ime kamata 1.200
Dobit pre poreza 16.800
Porez na dobitak (20%) 3.360
Neto dobitak 13.440
Neposlovna potrošnja 6.720
Akumulacija 6.720
Projekcija bilansa stanja
Naziv pozicije Na početku Na kraju Razlika
Gotovina 6.000 2.1802.180 -3.820
Kupci 25.000 30.000 +5.000
Zalihe 20.000 24.000 +4.000
AVR (pla. osig) 3.000 1.500 -1.500
Obrtna sredstva 54.000
Fiksna sredstva – nabavna vrednost
100.000 110.000 +10.000
Ispravka vrednosti 40.000 46.000 +6.000
Fiksna sredstva – sadašnja vrednost
60.000 64.000 +4.000
AKTIVA 114.000 121.680 +7.680
Ukalk. obaveze 6.000 2.000 -4.000
Obaveza na ime poreza - 560 +560
Obaveze na ime kamate - 1.200 +1.200
Dobavljači 14.000 15.200 +1.200
Kratkoročni krediti 7.000 5.000 -2.000
Kratkoročne obaveze 27.000 23.960 -3.040
Dugoročni krediti 23.000 27.000 +4.000
Ukupni dugovi 50.000 50.960 +960
Početno ulaganje 20.000 20.000 -
Akumulirani dobitak 44.000 50.720 +6.720
Sopstveni izvori 64.000 70.720 +6.720
PASIVA 114.000 121.680 +7.680
Plan novčanih tokova na bazi projektovanog bilansa stanja
I. Planirana primanja gotovine
Saldo gotovine na početku planskog perioda 6.000
Smanjenje AVR 1.500
Povećanje poreskih obaveza 560
Povećanje obaveza na ime kamata 1.200
Povećanje obaveza prema dobavljačima 1.200
Povećanje dugoročnih kredita 4.000
Povećanje akumuliranog dobitka 6.720
UKUPNO 21.180
II. Planirana izdavanja gotovine
Povećanje potraživanja od kupaca 5.000
Povećanje ukupnih zaliha 4.000
Povećanje fiksnih sredstava – sadašnja vrednost 4.000
Smanjenje ukalkulisanjih obaveza 4.000
Smanjenje kratkoročnih kredita 2.000
UKUPNO 19.000
SALDO GOTOVINE NA KRAJU PLANSKOG PERIODA 2.180
• A decrease in the cash balance is a source of cash flow because cash flow must have been released for some purpose, such as an increase in inventory.
• Similarly, an increase in the cash balance is a use of cash flow, since the cash must have been drawn from some source of cash flow.
• Smanjenje salda gotovine je izvor novčanih sredstava koja su oslobođena, radi npr. uvećanja zaliha, otplate duga i sl.
• Slično ovome, povećanje salda gotovine je upotreba novčanih sredstava, koja su proistekla iz nekog izvora (zaduženja).