Finalna verzija završnog rada crni header and footer

UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET

ODSJEK ZA ELEKTROENERGETIKU

Završni rad

I ciklusa studija

Principi projektovanja električnih instalacija u

poslovno – stambenim objektima

Mentor: Kandidat:

Red. prof. dr. Alija Muharemović, dipl. ing. el. Karić Faris

Sarajevo,

Juli 2015. Godine

Elektrotehnički fakultet u Sarajevu 2014/2015

1 Principi projektovanja električnih instalacija u poslovno – stambenim objektima

UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Završni rad – BSc

Mentor: Red. prof. dr Alija Muharemović, dipl. ing. el.

Kandidat: Faris Karić

Tema 7: Principi projektovanja električnih instalacija u poslovno – stambenim

objektima

Postavka završnog rada:

Za projektovanje električnih instalacija u poslovno - stambenim zgradama definišu se

tehnički uslovi za projektovanje elemenata električne instalacije kao obavezujući. Opći

uslovi služe projektantima da bi jednoznačnije definisali elemente instalacije koju

projektuju. Trebalo bi dati, za svaki dio projekta , tehničke odrednice za projektovanje u

smislu proračuna i odabira lokacije elemenata ili dijelova, šeme spajanja, funkcionalno

djelovanje itd. Pod odrednicama se podrazumijeva način i postupak proračuna svakog

segmenta projekta, definisanje potrebnih parametara, lokacija instaliranja, shema-nacrt,

itd.

Ciljevi:

U ovom radu je potrebno definisati načine odabira presjeka provodnika preko

odredjivanja padova napona. Padove napona odrediti za slučajeve trofaznih potrošača

(npr. slučajevi pokretanja motora i td. ), za slučajeve jednofaznih potrošača, (uzimati u

obzir i reaktivnu komponentu impedanse voda ). Definisati standardizirane padove

napona. OdreĎivanje padova napona kod više priključenih potrošača na različitim

lokacijama. Na osnovi tehničkih karakteristika osigurača dati detaljno uputstvo o načinu

njihovog odabira. Vrste osigurača i njihova primjena. Samostalno projektirati razvodni

ormar za priključak sedmospratne zgrade sa po 3. stana po spratu . Za snagu po stanu

koristiti uobičajenu tehničku praksu (prosječna ukupna maksimalna snaga je cca 25 kW,

računati sa ukupno 15 strujnih kola po stanu, zajednička potrošnja se može računati kao

potrošnja 2. stana, mjerno-razvodne ormare stavljati po spratovima, a razvodne ormare

stavljati po stanovima, ...)



TakoĎer, potrebno je dati osnovne načine proračuna i provjera napona dodira za obadva

primjenjiva sistema zaštite (TN i TT) na konkretnom predpostavljenom slučaju.

Potrebno je grafički obraditi elemenate u skladu sa uobičajenom tehničkom praksom.

Obavezna literatura:

1. A. Muharemović i I. Turković "Zaštita od atmosferskih pražnjenja objekata i ljudi u

aktuelnim meĎunarodnim propisima - Projektiranje i instaliranje", ETF Sarajevo

2014.

2. A. Muharemović i V. Boras "Električne instalacije i mjere sigurnosti", ETF Sarajevo

2009.

3. V. Srb „Električne instalacije i niskonaponske mreže“, Tehnička knjiga, Zagreb

1991.

Dodatna literatura:

Kandidat je dužan samostalno ili u suradnji sa nastavnikom i njegovim suradnicima

pribaviti i obraditi dopunsku literaturu.

Mentor:

_________________________________

Red. prof. dr Alija Muharemović, dipl. ing. el.



Saţetak

Projekat je skup meĎusobno usklaĎenih projekata, kojima se daje tehničko rješenje

objekta i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za objekt, kao i drugih zahtjeva

Za projektovanje električnih instalacija u poslovno – stambenim zgradama potrebno je

tačno i precizno proučiti projektni zadatak. Pomoću projektnog zadatka odreĎujemo sve

zahtjeve investitora i na osnovu toga vršimo realizaciju projekta. Cilj ovog završnog

rada jeste davanje čitaocu osnovnih smjernica i podataka s minimalnim brojem

potrebnih formula neophodnih za izradu projekta električnih instalacija. Veoma je bitno

uraditi kvalitetno dokumentaciju i prema njoj instalirati materijal i opremu u skladu s

važećim standardima i propisima iz ove oblasti.

Ključne riječi

Projekat električne instalacije, presjek provodnika, pad napona, zaštita, napon

dodira, sistem uzemljenja.

Abstract

This project is collection of synchronized projects which have technical solution of the

object and it serves to prove fulfillment of important and other demands for the object.

For modeling electrical installations in business built buildings it is necessary to

precisely and correctly research the project amendment. With help of the project

amendment we derive all the necessary demands of the investor and we make the

project real. The goal of this graduation paper is to give the reader basic guidelines and

data with minimal number of formulae needed for the developing of the project of

electrical installations. It is very important to produce the quality documentation and

according to it get the material and equipment with the standards and regulations of this

area.

Key words

Electrical installation project, section of the conductors, voltage drops,

electrical protection, contact voltage, grounding system.



SADRŢAJ

1. Uvod..............................................................................................................10

1.1 Uvod i potrebna dokumentacija...............................................................10

1.1.1 Idejni projekt.................................................................................11

1.1.2 Glavni projekt...............................................................................12

1.1.3 Izvedbeni projekt..........................................................................14

1.1.4 Projekt izvedenog stanja..............................................................14

1.2 Zaštita od direktnog dodira......................................................................15

1.2.1 Zaštita dijelova pod naponom izoliranjem...................................15

1.2.2 Zaštita pregradama ili kućištima.................................................15

1.2.3 Zaštita preprekama.....................................................................17

1.2.4 Zaštita postavljanjem van dohvata rukom..................................17

1.2.5 Dopunska zaštita pomoću zaštitnih uređaja diferencijalne

Struje...........................................................................................17

1.3 Zaštita od indirektnog dodira...................................................................18

2. Projektni zadatak...........................................................................................20

2.1 Opći podaci.............................................................................................20

2.2 Projektni zadatak objekta.......................................................................20

3. Tehnički opis.................................................................................................22

3.1 Opće.......................................................................................................22

3.2 Napajanje električnom energijom i mjerenje.......................................23

3.3 Osnovni elektroenergetski podaci.........................................................23

3.4 Glavni razvodni ormar i mjerenje utroška energije.............................23

3.5 Razvodne table......................................................................................24

3.6 Instalacije rasvjete, utičnica i izvoda....................................................24

3.6.1 Instalacija utičnica....................................................................25

3.6.2 Instalacija el. izvoda za bojlere, grijalice i veš mašinu ..........25

3.7 Izjednačenja potencijala...........................................................................25

3.8 Instalacije slabe struje..............................................................................26

3.8.1 Instalacija telefona...................................................................26

3.8.2 Instalacija interfona.................................................................26

3.8.3 Instalacija antenskog sistema..................................................26



3.9 Gromobranska instalacija.........................................................................26

4. Tehnički uslovi................................................................................................27

4.1 Opšti uslovi................................................................................................27

4.2 Uslovi za materijal i rad............................................................................27

4.3 Uslovi za ispitivanje..................................................................................29

4.4 Pogodbeni uslovi.......................................................................................30

5. Proračuni.......................................................................................................31

5.1 Uvodne stavke...........................................................................................31

5.2 Proračun presjeka napojnih kablova za identične poslovne

prostore.....................................................................................................32

5.2.1 Proračun presjeka kabela i izbor osigurača od GRO – RT2............32

5.2.2 Proračun presjeka kabela u poslovnom prostoru (RT2)..................32

5.3 Proračun presjeka napojnih kablova za identične stanove na

međuspratovima manje kvadrature......................................................35

5.3.1 Proračun presjeka kabela i izbor osigurača od GRO – RT3...........35

5.3.2 Proračun presjeka kabela u poslovnom prostoru (RT3).................36

5.4 Proračun presjeka napojnih kablova za identične stanove na spratovima

velike kvadrature.......................................................................................38

5.4.1 Proračun presjeka kabela i izbor osigurača od GRO – RT1...........38

5.4.2 Proračun presjeka kabela u stambenom prostor (RT1)..................39

5.5 Dimenzionisanje kablova za priključak objekta na trafostanicu............41

5.6 Provjera padova napona..........................................................................42

5.7 Projektiranje i provjera zaštite od napona dodira...................................45

5.7.1 Uvod.................................................................................................45

5.7.2 Upotreba zaštitne strujne sklopke u TN sistemima........................45

5.7.3 Upotreba zaštitne strujne sklopke u TT sistemima.........................46

5.7.4 Provjera zaštite od napona dodira za objekat.................................47

6. Specifikacija materijala..................................................................................52

6.1 Instalacija jake struje................................................................................52

6.2 Instalacija slabe struje...............................................................................53

6.3 Gromobranska instalacija.........................................................................53

7. Predmjer i predračun radova.........................................................................54

7.1 Razvodne table i GRO...............................................................................54



7.2 Instalacija osvjetljenja, utičnica i napojni kabal.......................................54

7.3 Svjetiljke i sijalice........................................................................................57

8. Nacrti..............................................................................................................58

9. Zaključak........................................................................................................71

10. Literatura..........................................................................................................72

11. Prilog A – Korištene tabele..............................................................................73

12. Prilog B – Sistem jedinica................................................................................75



Popis slika i tabela

Slika 5.7.5. Primjena ZUDS u TN-C/S sistemu .............................................................47

Tabela 5.7.1. Ovisnost napona dodira za izmjenični i istosmjerni napon od vremena

trajanja ............................................................................................................................48

Slika 5.7.2. Otpornosti nakon kvara................................................................................49

Slika 5.7.3. ......................................................................................................................49

Slika 5.7.4. Otpornosti svedene na impedanse................................................................50



Lista simbola i skraćenica





1.Uvod

1.1 Uvod i potrebna dokumentacija

Projektna dokumentacija je skup različitih studija, projekata, analiza i ostale prateće

dokumentacije, kojom se prezentira, provjerava i dokazuje ideja, koja kasnije postaje

osnova za njenu pripremu, verifikaciju i realizaciju. U okviru projekta električnih

instalacija:

analiziraju se zahtjevi za instalacije i u skladu sa tim koncipira se rješenje

uskladu sa ustaljenim principima, normama, propisima i drugim općim i

posebnim uvjetima o kojima ovisi ispravnost rješenja,

proračunavaju se sve potrebne veličine u pogledu ispravnog izbora elemenata,

dimenzioniranja vodova, elemenata aparata i drugih ureĎaja u sastavu

instalacija, zadovoljavanja uvjeta sigurnosti, zaštite i dr,

definiraju se nacrti neophodni za korektnu izvedbu instalacije,

preciziraju se veličine i postupci ispitivanja kvalitete ugraĎenog materijala,

opreme, ureĎaja i drugog u sastavu instalacije, kvalitete obavljenih radova i

funkcije izvedene instalacije. 1

Projekt je pismeni rad kojim se odreĎuju svi potrebni podaci za izvedbu i održavanje

objekata u jednom ili svim svojim segmentima. Projekt najčešće definira i naziv

objekta, dakle, skup svih pred i investicionih aktivnosti, uključujući i fizičku

konstituciju sadržaja i investicione djelatnosti. Projekt je i osnova za okupljanje svih

društvenih, privrednih, finansijskih, a često i političkih subjekata, od kojih se očekuje

podrška i pomoć (administrativna, organizaciona, tehničko – tehnološka i finansijska),

za realizaciju odreĎene zamišljene (ili osmišljene) ideje.

Tehnička dokumentacija, prema redosljedu izrade, dijeli se na sljedeće vrste

projekata:

idejni projekt,

glavni projekt,

izvedbeni projekt, i

projekt izvedenog stanja.

1 A. Muharemović i V. Boras „Električne instalacije i mjere sigurnosti“, ETF Sarajevo 2009. str.36



Projekti električnih instalacija obuhvataju slijedeće projekte:

projekt unutrašnje elektroinstalacije (jaka i slaba struja, rasvjeta, ozvučenje,

gromobranska zaštita, signalizacija, automatika, telefonija, kablovska TV,

vatrodojava i dr),

projekt vanjske elektroinstalacije (trafostanice, visoko i niskonaponska

gradska mreža, semaforizacija, javna rasvjeta i dr),

projekt elektroenergetskih postrojenja (dalekovodi, hidro i termoelektrane,

industrijska postrojenja i dr. ). 2

1.1.1 Idejni projekt

Idejni projekt utvrĎuje opravdanost izgradnje objekta, koncepciju objekta,

mikrolokaciju objekta, tehničke i funkcionalne karakteristike, kapacitet, vrijednost

objekta, karakteristike održavanja objekta, utjecaj na okoliš i sl. Idejnim se projektom

izražava osnovna zamisao o investicionom objektu.

Idejni su projekti u pravilu izdvojeni za svaku vrstu električnih instalacija, kao

što su elektromotorni pogon, telefonija, rasvjeta, signalizacija itd. U svakom idejnom

projektu specifikacijom i troškovnikom obuhvaćena su oprema, ureĎaji, materijal i drugi

troškovi izgradnje. Idejni projekt služi kao osnova za razradu tehničke dokumentacije.

Idejni projekti za pribavljanje urbanističke saglasnosti sadrţe:

naslov i registraciju pravnog lica koje vrši projektovanje,

projektni zadatak ovjeren od strane investitora,

tehnički opis s dokaznicom površina,

osnovne tehničke proračune,

situaciono rješenje objekta u prostoru,

odgovarajuću grafičku dokumentaciju za izradu tehničke dokumentacije,

grubi predmjer radova, materijala i opreme. 3

2 Ibid. 37

3 Ibid. 37-38



1.1.2 Glavni projekt

Glavni projekt je skup meĎusobno usklaĎenih projekata, kojima se daje tehničko

rješenje objekta i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za objekt, kao i drugih zahtjeva

prema zakonu, posebnim propisima, normama i tehničkim specifikacijama.

Glavni projekt ne smije biti u suprotnosti sa idejnim projektom u smislu

urbanističko-tehničkih uvjeta.

U slučaju da glavni projekat nije uradio projektant idejnog projekta investitor je

dužan autoru idejnog projekta dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi mišljenja o

usklaĎenosti glavnog projekta sa idejnim projektom, a prije podnošenja zahtjeva za

izdavanje odobrenja za graĎenje. Glavni projekt, zajedno sa odobrenjem za graĎenjem,

investitor je dužan trajno čuvati.

Glavni projekt, zavisno od tehničke strukture objekta odnosno radova, može biti

izraĎen iz jednog ili više dijelova i obavezno sadrţi:

naziv i registraciju pravnog lica koje vrši projektiranje,

potpise ovlaštenih projektanata za sve dijelove projekta,

projektni zadatak ovjeren od strane investitora,

opće i posebne uvjete, standarde, norme i propise za objekat ili zahvat,

tehnički opis za sve radove sa dokaznicom površina,

predmjer radova, materijala i opreme,

arhitektonski projekt,

graĎevinski projekt,

projekt hidro instalacija,

projekt elektro instalacija,

mašinski projekt,

tehnološki projekt,

projekt vanjskog ureĎenja,

projekt zaštite prirodnog okoliša,

geodetski projekt , itd.

elaborat o gomehaničkim istraživanjima nosivosti temeljnog tla,

elaborat odlaganja otpada,



elaborat zaštite od požara i eksplozije,

elaborat zaštite na radu i dr. 4

Svaki glavni projekt se sastoji od:

sadržaja tekstualnog dijela projekta i

sadržaja grafičkog dijela projekta

Sadržaj tekstualnog dijela projekta čine:

Registracija pravnog lica;

Rješenja, potvrde i kontrole;

Projektni zadatak – tender;

Spisak, zakona, normi, standarda i pravilnika;

Mjere zaštite na radu i zaštite od požara;

Tehnički opis;

Proračun;

Predmjer radova i opreme.

Sadržaj grafičkog dijela projekta čine:

Napajanje objekta električnom energijom;

Razvodni ureĎaji;

Prekidači;

Instalacija rasvjete;

Instalacija utičnica;

Instalacija kabela;

Jednopolna shema;

Tropolna shema;

Instalacija izjednačenja potencijala;

Gromobranska instalacija;

Instalacija slabe struje;

Projekt treba sadržavati samo onoliko nacrta koliko je potrebno da izvoĎač i

korisnik mreže i instalacije mogu bez teškoća izvesti ili održavati postrojenje.

4 Ibid. 38-39



1.1.3 Izvedbeni projekt

Izvedbeni projekat je skup meĎusobno usklaĎenih projekata kojima se detaljnije

razraĎuje i dopunjuje izvedbenim detaljima odobreni glavni projekt u svrhu izvoĎenja

objekta. Na osnovi izvedbenog projekta pristupa se gradnji, vrši se inspekcijska kontrola

graĎenja, tehnički pregled izvedenih radova te izdavanje upotrebne dozvole za objekt.

Izbedbeni projekt graĎevine (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor,

odnosnos njegov pravni sljedbenik za vrijeme dok objekt postoji. Izvedbeni projekt nije

obavezan za objekt čija razvijena brutograĎevinska površina nije veća od 400 (m2).

Izvedbeni projekt sadrži sve što i glavni projekt, uz razradu detalja objekta za izvoĎenje

(izvedbeni nacrti, armaturni nacrti, zanatski detalji i dr.) usklaĎeni s glavnim projektom,

usklaĎeni meĎusobno i s ostalim projektima. Izvedbeni projekat je skup meĎusobno

usklaĎenih projekata. 5

1.1.4 Projekt izvedenog stanja

Projekt izvedenog stanja je skup meĎusobno usklaĎenih projekata koji se

izraĎuju kada se u toku izvoĎenja radova na objektu vrše izmjene i to za one radove i

dijelove objekta na kojima je došlo do izmjena u odnosu na prvobitni glavni ili

izvedbeni projekt. Projekt izvedbenog stanja treba sadržati sve dopune i promjene

prema kojima je objekt izgraĎen. Investitor odnosno korisnik objekta, dužan je taj

dokument obavezno čuvati za sve vrijeme dok objekat postoji.

5 Ibid. 39



1.2 Zaštita od direktnog dodira

Pod direktnim dodirom dijelova pod naponom podrazumijeva se direktni

kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima električnih ureĎaja, koji su u normalnoj upotrebi

pod naponom, uključivo i neutralni vodič (N), ali po pravilu ne i zaštitni (PE) vodič.

Spriječavanje direktnog kontakta sa ovim dijelovima strujnog kruga vrši se

pomoću:

zaštite dijelova pod naponom izoliranjem

zaštite pregradama ili kućištima

zaštite preprekama

zaštite postavljanjem van dohvata ruke

dopunska zaštite pomoću zaštitnih ureĎaja diferencijalne struje6

1.2.1 Zaštita dijelova pod naponom izoliranjem

Izoliranje spriječava svaki dodir s dijelovima električne instalacije koji su u

normalnom pogonu pod naponom. Ovi dijelovi strujnog kruga moraju biti potpuno

izolirani izolacijom koja se može ukloniti samo njenim oštećenjem. Izolacija mora biti

tako izvedena da trajno podnese mehaničke, hemijske, električne i termičke utjecaje,

kojima oprema može biti izložena u radu na odgovarajućem naponskom nivou. 7

1.2.2 Zaštita pregradama ili kućištima

Pregrade ili kućišta spriječavaju svaki kontakt s dijelovima električne instalacije

pod naponom. IEC 60364, odnosno TC 64 MeĎunarodne elektrotehničke komisije,

definirali su stepen mehaničke zaštite električnih ureĎaja čiji unutrašnji radni napon ne

prelazi 72,5 (V).

6 A. Muharemović i I. Turković „Mjere zaštite i metode mjerenja u električnim mrežama niskog napona“,

ETF Sarajevo 2002. str. 50 7 Ibid. 183-185



Potpuno označavanje mehaničke zaštite izvodi se oznakom koja se sastoji iz tri

dijela:

prvi dio oznake je slovni i on je obavezan i unificiran, a označava se velikim

latiničnim slovima IP (International Protection)

drugi dio je brojčani i sastoji se od dvije cifre (karakteristične brojke) koje imaju

slijedeća značenja:

1) prva karakteristična brojka označava stepen zaštite od prodora stranih

tijela kroz otvore zaštitnog kućišta električnog ureĎaja,

2) druga karakteristična brojka označava stepen zaštite od prodora vode

kroz zaštitno kućište

treći dio je dopunska slovna oznaka koja nije obavezna. Iza prve brojke

(2, 3 ili 4) oznaka L znači da je ureĎaj ispitan na prodor krutih tijela i dodir

dijelova pod naponom. Ako nema oznake L, ureĎaj je ispitan samo na prodor

krutih tijela. Iza druge brojke slovna oznaka može biti S, M, W i N i ima

slijedeća značenja (respektivno): aparat je zaštićen od štetnog prodiranja vode

kada je u stanju mirovanja, aparat je zaštićen od štetnog prodiranja vode kada je

u pogonu, oprema je prilagoĎena za rad pod posebnim vremenskim uvjetima,

oprema se upotrebljava u okolini gdje su potrebni dopunski podaci o prašini i

česticama (npr. pilane, kamenolomi).

Kada je potrebno ukloniti pregradu, otvoriti kućište ili ukloniti njegove dijelove,

moguće je to uraditi samo na jedan od slijedećih načina:

upotrebom ključa ili alata

nakon isključenja napajanja dijelova električne opreme pod naponom, koji

suzaštićeni ovim pregradama ili kućištima, s tim da se ponovno uspostavljanje

napajanja može ostvariti samo nakon zamjene i ponovnog postavljanja pregrada

ili kućišta

umetanjem druge pregrade koja osigurava stepen zaštite najmanje IP2X i

spriječava svaki dodir s dijelovima pod naponom, a koja može biti uklonjena

samo pomoću ključa ili alata. 8

8 Ibid. 50-52



1.2.3 Zaštita preprekama

Prepreke spriječavaju slučajan dodir sa dijelovima električne instalacije pod

naponom, ali ne i namjeran dodir zaobilaženjem prepreke. Prepreke spriječavaju:

slučajan fizički pristup dijelovima pod naponom,

slučajan dodir dijelova pod naponom za vrijeme rukovanja sa opremom pod

naponom pri normalnom radu.

Prepreke se mogu ukloniti bez korištenja alata ili ključa, ali moraju biti tako pričvršćene

kako bi se spriječilo njihovo slučajno uklanjanje. 9

1.2.4 Zaštita postavljanjem van dohvata rukom

Ova vrsta zaštite spriječava samo slučajni dodir sa dijelovima pod naponom.

Dijelovi strujnog kruga koji su na različitim potencijalima, a istovremeno dostupni, ne

trebaju se nalaziti unutar prostora dohvata rukom (meĎusobno udaljeni 2.5m). U

principu, neizolirani dijelovi instalacije i opreme koji se nalaze pod naponom,

postavljaju se izvan dohvata rukom. Sa slike se vidi da su izvan dohvata rukom oni

dijelovi instalacije koji se od mogućeg stajališta čovjeka nalaze na visini većoj od 2.5 m

iznad tog stajališta, ili su udaljeni 1.25m vodoravno ili niže od stajališta. Znači,

istovremeno dostupnim smatraju se oni dijelovi čija je meĎusobna udaljenost manja od

2.5 m, odnosno 1.25 m. 10

1.2.5 Dopunska zaštita pomoću zaštitnih uređaja diferencijalne

struje

Zaštitni ureĎaji diferencijalne struje (zaštitna strujna sklopka – ZUDS) koriste se

samo kao dopunska zaštita drugim mjerama za zaštitu od direktnog dodira dijelova pod

naponom i to u slučaju otkazivanja jedne od naprijed navedenih vrsta zaštite od

direktnog dodira.

Zaštitna strujna sklopka nema ugradbenu zaštitu od preopterećenja niti od

kratkog spoja. Imajući u vidu da je struja kvara od cca 30 mA bezopasna za čovjekov

organizam, to je i nazivna vrijednost diferencijalne struje definirana na 30 mA.

Upotreba zaštitne strujne sklopke nije dozvoljena kao jedino sredstvo zaštite.

9 Ibid. 52

10 Ibid. 52



1.3 Zaštita od indirektnog dodira

U zaštitu od indirektnog dodira ubrajaju se:

automatsko isključivanje napona

izoliranje ili upotreba ureĎaja klase II

postavljanje u nevodljive prostorije

lokalno izjednačavanje potencijala bez spajanja sa zemljom

električno odvajanje

Pod ovom vrstom zaštite podrazumijeva se zaštita ljudi od električnog udara do

kojeg može doći u slučaju kvara i dodira sa vodljivim dijelovima električne instalacije

koji u normalnom pogonu nisu pod naponom. Zaštita se sastoji u ograničavanju

dozvoljenog napona dodira UD.

Dozvoljeni napon dodira UD u normalnim uvjetima je 50 V efektivne vrijednosti

izmjeničnog napona ili 120 V istosmjernog napona. Znači, zaštitni ureĎaj treba

automatski isključiti napajanje strujnog kruga ili opreme u slučaju kvara izmeĎu dijela

pod naponom i izloženog vodljivog dijela, ili zaštitnog vodiča u strujnom krugu, ili

opreme kada očekivani napon dodira prelazi 50 V (AC efektivno), odnosno 120 V (DC

napona), tako da napon dodira ne traje dovoljno dugo da djeluje štetno fiziološki na

čovjeka.

Zaštita automatskim isključenjem napajanja kod indirektnog dodira, pri pojavi

greške u električnoj instalaciji, sprječava udar električne struje na čovjeka. Da bi se

ispunio ovaj zadatak, svaka greška u električnoj instalaciji mora prouzrokovati dovoljno

jaku struju greške, koja će izazvati prekidanje napajanja za dovoljno kratko vrijeme,

koje je nužno za sigurnost ljudi.

Vrijeme isključenja kvara je u funkciji visine napona dodira koji se javlja na

kućištu ureĎaja. Da bi ova vrsta zaštite bila efikasna, moraju biti ispunjeni

slijedeći uvjeti:

postojanje zatvorenog strujnog kruga (krug petlje) kroz koji prolazi struja

greške



prekidanje struje greške primjenom prikladnih zaštitnih ureĎaja u manjem ili

jednakom vremenu, koje je propisano za sigurnost ljudi.

Svi dostupni vodljivi dijelovi instalacije moraju biti spojeni sa uzemljenom tačkom

sistema pomoću zaštitnog vodiča, koji takoĎer treba biti uzemljen. U svakoj zgradi

slijedeći vodljivi dijelovi spajaju se na glavni vod za izjednačenje potencijala:

glavni zaštitni vodič

glavni vodič uzemljenja ili glavna stezaljka za uzemljenje;

metalni dijelovi konstrukcija koji se koriste unutar zgrade, npr. plinovod,

vodovod, metalni dijelovi konstrukcije, centralno grijanje i sistem klima

ureĎaja. 11

11 Ibid. 54



2. Projektni zadatak

2.1 Opći podaci

Stambeno-poslovni objekat investitora Karić Farisa lociran je u ulici Bistrik, broj

66 u Sarajevu. Objekat predstavlja stambenu zagradu na sedam etaža. Prvi etažni dio

predstavlja dva identična poslovna prostora u podnožju stambenog objekta, dok ostali

etažni dijelovi predstavljaju stambeni dio objekta investitora. Poslovni prostori mogu

biti različitih namjena npr. prodavnica, kancelarija i sl.

2.2 Projektni zadatak objekta

Potrebno izvršiti izradu projekata elektroinstalacije jake i slabe struje za

stambeno-poslovni prostor koji se nalazi u ulici Bistrik 66 u Sarajevu. Potrebno je

napomenuti da su objekti izgraĎeni prema važećim graĎevinskim nacrtima. Projekat

treba obuhvatiti elektroenergetsku, telekomunikacionu i gromobransku instalaciju za

svaki prostor pojedinačno.

Priključak objekta na niskonaponsku elektroenergetsku mrežu predvidjeti prema

tehničkim regulativama koje traži Elektroprivreda BiH. Priključak na gradsku

telefonsku mrežu predvidjeti prema tehničkim regulativama koje traži preduzeće PTT

BiH.

Utrošak energije mjeriti odvojeno za stambeni i poslovne prostore i to trofaznim

dvotarifnim brojilima električne energije. U sklopu telekomunikacinih instalacija za

stambeni dio objekta predvidjeti interfon, instalaciju zajedničke RTV antene i

telefonsku instalaciju .U stambenim i poslovnim prostorima predvidjeti potreban broj

priključnih mjesta i rasvjetnih izvoda shodno važećim standardima.

Projekat treba u svojim proračunima obuhvatiti i definisati načine odabira

presjeka provodnika preko odreĎivanja padova napona, te načine odabira zaštitnih

osigurača i njihove primjene. Potrebno je izvršiti proračun i provjeru napona dodira za

TN i TT sistem zaštite u datom stambeno-poslovnom objektu.



Električne instalacije, u ovom projektu, moraju biti uraĎene u svemu prema :

Važećim regulativama za izvoĎenje električnih instalacija,

Standardima BAS,

Tehničkim uslovima Elektridistribucije BiH,

Tehničkim uslovima preduzeća PTT BiH,

Tehničkim uslovima ministarstva za saobraćaj i komunikacije

Uslovima i tehničkim normativama za projektovanje stambeno-poslovnih

prema preporukama EP BiH.

Zaštitu od previsokog napona dodira predvidjeti u svemu prema zahtjevu

Elektrodistribucije BiH i BAS standardima. Predvidjeti sistem zažtitnog uzemljenja svih

metalnih kućišta u objektu na sabirnicu za izjednačenje potencijala (SIP).



3. Tehnički opis

3.1 Opće

Ovim projektom su obuhvaćene elektroinstalacije za stambeno-poslovni objekat

investitora Karić Farisa.

Projekat je raĎen prema sljedećim stavkama:

Priloženim arhitektonskim graĎevinskim podlogama

Važećim tehničkim propisima, preporukama i standardima

Saglasnostima elektoprivrede BiH i preduzeća PTT BiH.

Objekat predstavlja sedmospratnu zgradu, gdje se na svakom spratu nalazi veliki

stan, dok na meĎuspratovima dva stana manje kvadrature. U prizemlju zgrade će se

nalaziti poslovni prostori. Stan veće kvadrature je trosoban i obuhvata: predsoblje,

kuhinju, trpezariju, dnevni boravak, kupatilo i dvije sobe. PredviĎena su dva poslovna

prostora opće namjene (kancelarije) i svaki se sastoji od sanitarnog čvora i

kancelarijskog prostora. Stambeno-poslovni objekat u ulici Bistrik 66 uraĎen je prema

datim saglasnostima.

Ovim projektom je dato riješenje:

N.N razvod u objektu

Instalacije rasvjete

Instalacije utičnica opće namjene

Instalacije za priključenje termičkih trošila

Instalacije za izjednačenje potencijala

Instalacije slabe struje

Gromobranska instalacija



3.2 Napajanje električnom energijom i mjerenje

Napajanje objekta električnom energijom vršit će se iz N.N distributivne mreže

u svemu prema uslovima iz elektroenergetske saglasnosti i prema investitorskim

zahtjevima. Napajanje može biti izvršeno u dvije varijante:

„Priključak izvršiti tako što ćemo dovesti napojni vod PP-Y presjeka 5x120

mm2, do razvodnog mjernog ormara (RMO/GRO) sa ugraĎenim trofaznim

mjerilom sa spajanjem za postojeći MTK ureĎaj ili uklopni sat. „

„Priključak izvršiti tako što ćemo poloţiti kabal PP-Y presjeka 5x120 mm2, do

razvodnog mjernog ormara (RMO/GRO) sa ugraĎenim trofaznim mjerilom sa

spajanjem za postojeći MTK ureĎaj ili uklopni sat.“

U saglasnosti sa elektrodistributivnim preduzećem odabraće se povoljnija varijanta.

3.3 Osnovni elektroenergetski podaci

Zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti podnosi se isporučiocu

električne energije prije početka gradnje objekta odnosno pri priključenju novih

potrošača. Isporučilac je dužan odgovoriti na zahtjev za izdavanje elektroenergetske

saglasnosti u roku 30 dana kako je precizirano u čl. 10 . Općih uslova za isporuku

električne energije (Sl. novine F BIH br. 35/99 od 25.08.1999. god.).

IzvoĎenje priključka (vanjskog i unutrašnjeg) na N.N distributivnu mrežu i

formiranje obračunskih mjernih mjesta vrši isporučilac koji ugraĎuje materijal, opremu,

zaštitne i mjerne ureĎaje kako je precizirano u čl. 31 Općih uslova za isporuku

električne energije (Sl. novine F BiH br. 35/99 od 25.08.99.god.).

3.4 Glavni razvodni ormar i mjerenje utroška energije

Glavni razvodni ormar je izraĎen od dva puta dekapiranog lima debljine 2 mm i

u obliku je kvadra, a kao zaštita od korozije izvršeno je plastificiranje površina. Pošto se

radi o objektu koji ima više od pet razvodnih tabli, koristit ćemo ormar sa sabirničkim

razvodom. Kućište glavnog razvodnog ormara je povezano na zaštitnu PE sabirnicu

koja je uzemljena i odvojena od nultog (N) provodnika, koja se nalazi sa prednje strane

pri vrhu osiguranog dijela, ali iza zaštitnog poklopca. Postavljamo horizontalnu izvedbu

glavnog razvodnog ormara koji je predviĎen za montažu u zid. Visina glavnog



razvodnog ormara treba da zadovoljava uslov da se mogu postaviti tri brojila jedno

iznad drugog. IzraĎen je od četiri dijela:

Prvi dio sa glavnom sklopkom,

Drugi dio sa osiguračima prije brojila i sabirnicama,

Treći dio sa brojilima za registraciju utroška energije i uklopnim satom

Četvrti dio sa rednim stezaljkama sa odvodnim kablovima, sabirnicama za

nulti i zaštitni provodnik

Svaki dio ima vrata sa bravom za zaključavanje i premoštenjima izvedenim žicama P/F

1x6mm2 za uspostavljanje električne veze izmeĎu kućišta i vrata. Na dijelu gdje dolazi

glavna sklopka nalazi se stakleni otvor koji se u slučaju nužde razbije da bi se mogla

isključiti instalacija sa mreže. Na vratima dijela u kojim se nalaze brojila, ugraĎeni su

zastakljeni otvori za očitanje utroška električne energije. Svaki dio glavnog razvodnog

ormara je izvoĎen prema propisima „Elektrodistribucije BiH“.

3.5 Razvodne table

Razvodne table su izraĎene od plastičnog kućišta sa poklopcem izraĎenim od

negorive odnosno samogasive plastike, koje su predviĎene za ugradnju u zid.

Postavljamo ih na visinu od najmanje 1.70 m od poda, te na mjestima koja su trajno

suha i zaštićena od mehaničkih udara. U razvodne table potrebno je ugraditi opremu

kako je dato na priloženoj jednopolnoj šemi, a elemente u tabli i samu tablu označiti

lako čitljivom oznakom. Za instalacije velikih stanova potrebno je ugraditi razvodne

tablu sa 11 paralelno vezanih vodova i dva dodatna voda za zvono i rasvjetu u kupatilu,

dok za male stanove sa 8 paralelno vezanih vodova.

Za poslovne prostore potrebno je ugraditi razvodne table sa 8 paralelno vezanih

vodova i dodatnom opremom.

3.6 Instalacije rasvjete, utičnica i izvoda

Instalacija osvjetljenja, stambenog dijela je izvedena vodovima tipa

PP-Y 3 i 4 x 1.5 mm2, čij je presjek dobijamo nakon proračuna padova napona. Rasvjeta

je predviĎena u svim prostorijama. Upravljanje osvjetljenjem je općenito pomoću

jednopolnih sklopki, a u nekim dijelovima sa serijskim sklopkama. Instalacija poslovnih

prostora predviĎena je istim kablovima čiji su presjeci dobijeni proračunom padova



napona te je potrebno formirati izvode za priključenje rasvjetnog tijela koje treba

završiti grlom E-27 sa sijalicom 60W. Rasvjetna tijela nisu predviĎena i njih će nabaviti

korisnik po vlastitom izboru. Upravljanje je izvedeno sa sklopkama rasporeĎenim po

prostorijama. Sve sklopke postaviti na visinu h=1.5m od poda. Instalacije za električnu

grijalicu, bojler i rasvjetu kupatila uključivati preko indikatorske sklopke u hodniku

stana. Sve instalacije su izvoĎene u podžbuku i svaki vod je ubačen u bužir cijev.

3.6.1 Instalacija utičnica

Instalacija utičnica se sastoji iz monofaznih i trofaznih utičnica sa zaštitnim

kontaktom. Instalacija za monofaznih utičnica je izvedena vodovima PP-Y 3x2.5 mm2

.

Instalacija trofaznih utičnica je izvedena vodovima PP-Y 5x2.5 mm2

. Sve utičnice

postaviti na visinu 0.30 m od poda, osim u kuhinji potrebno je postaviti na visinu 1.1 m

od poda, a u kupatilu 1.70 m od poda, a 60 cm minimalno udaljena od umivaonika. Sve

instalacije su izvoĎene u podžbuku i svaki vod je ubačen u bužir cijev.

3.6.2 Instalacija električnih izvoda za bojlere, grijalice i veš mašinu

Instalacija za bojler, grijalice, veš mašine izvesti kablovima PP-Y 3x2,5mm2

položenih u zid ispod maltera. Sve instalacije su izvoĎene u podžbuku i svaki vod je

ubačen u bužir cijev.

3.7 Izjednačenja potencijala

U mokrim čvorovima i kupatilima predviĎena je instalacija za izjednačenje

potencijala. Sabirnicu za izjednačenje potencijala ćemo povezati sa nultom sabirnicom i

uzemljiti. To se vrši samo u mjernom ormaru i dalje u instalaciji se ne dozvoljava.

Kao dodatna mjera zaštite na dovodu je postavljen zaštitni ureĎaj diferencijalne struje

(FID) sa strujom prorade 30mA. Sva metalna kućišta u kupatilima i mokrim čvorovima

(slavine, odvodi, kada i sl.) povezuju sa vodom P/F 6 mm2, preko kutije PS-49, sa

zaštitnom sabirnicom u pripadajućoj razvodnoj kutiji. Na taj način sva metalna kućišta

su dovedena na jednak potencijal i zastićeni su korisnici. Kao zaštitu za stambeni

objekat predvidjeti ćemo sistem zaštitnog uzemljenja, koji treba povezati sa sistemom

zaštite kompletnog objekta. Zaštita od preopterećenja i kratkih spojeva predviĎena je

topljivim i automatskim osiguračima.



3.8 Instalacije slabe struje

Instalacije slabe struje obuhvataju sljedeće instalacije:

instalacija telefona,

instalacija interfona,

instalacija antenskog sistema.

3.8.1 Instalacija telefona

Instalacije telefona izvesti sa kablom IY/St/Y2x2x0.6mm u JC 11mm pod

ţbuk. Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim podžbuknim utičnicama sa

osampinskim konektorom, na koju se priključuju telefonski aparati. U objektu se

predviĎaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova, dok se

u stambenim objektima predviĎaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. Sve

instalacije su izvoĎene u podžbuku i svaki vod je ubačen u bužir cijev.

3.8.2 Instalacija interfona

Interfonska instalacija je izvedena za stambeni objekat i opremljena je

interfonom sistema NV 800. Interfon se sastoji od ulaznog panela, ulaznih vrata sa

električnom bravom, ureĎaja za razgovor i otvaranje ulaznih vrata.

3.8.3 Instalacija antenskog sistema

Antenska instalacija je izvedena koaksijalnim vodom u bužir cijevi. Antenski

sistemi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. Antene za

VHF i UHF (zemaljske programe) postavljaju se na antenski stup. Antenski stup je

čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima .

Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm².

3.9 Gromobranska instalacija

Gromobranska instalacija se sastoji iz od hvataljkih, odvoda, spojnice i mreže

provodnika. Izvršena je pomoću trakastih uzemljivača koji obuhvataju citav obim

objekta.Traka je napravljena od Fe/Zn. Na krovu je promjera 20x3mm2 do mjerne

spojnice, a prema zemlji i u zemlji je promjera 25x4 mm2. Ispitna spojnica se nalazi na

1.7 m od tla i ugraĎena je na zid.



4. Tehnički uslovi

Za izvođenje električnih instalacija objekta:

4.1 Opći uslovi

a. Ovi tehnički uslovi su sastavni dio projekta za montažu električnih i telefonskih

instalacija i takvi su obavezni za izvoĎača

b. Sva instalacije izvest će se u svemu prema priloženim nacrtima, tehničkim

opisom, predračunom, ovim tehničkim uslovima i tehničkim propisima za

izvoĎenje elektroenergetskih instalacija u stambeno-poslovnim prostorima i

drugim tehničkim propisima, zakonima i standardima, a u skladu sa Sl. list R

BIH 2/92.

c. Telefonska instalacija će se izvesti prema propisima i upustvima za izradu

telefonskih pretplatničkih instalacija Generalne direkcije PTT-a.

4.2 Uslovi za materijal i rad

a. Sav materijal upotrebljen za elektroinstalacije mora biti standardiziranog

kvaliteta i izraĎen prema standardima JUS, BAS, DIN.

b. Sva oprema se isporučuje kompletna za montažu i upotrebu, osim ako nije

drugačije navedeno

c. Prije izvoĎenja radova, izvoĎač je dužan da vodi računa o već izvedenim

radovima na objektu. Ako bi se izvedeni radovi, pri montaži električnih

instalacija, nepotrebno i usljed nemarnosti i nestručnosti oštetilim, troškove štete

snosit će izvoĎač električnih instalacija.

d. Rušenje i sječenje željezno-armiranih betonskih greda i stubova ne smije se

vršiti bez znanja i odobrenja nadzornog organa za ove radove.

e. U višežilnom izolovanom vodu ili kablu mogu biti provodnici samo jednog

strujnog kruga. Ovaj uslov važi i za signalne i regulacione provodnike.

f. Spajanje i razdvajanje vodova može se vrišiti samo u spojnim i razvodnim

kutijama i ormarima.

g. Metalno zaštitne obloge cijevi i kablova ne smiju biti upotrebljenje kao povratni

provodnici, ni kao provodnici za zaštitno uzemljenje.



h. Kablove svih vrsta treba polagati na pravoj liniji vertikalno i

horizontalno.Krivolinijsko polaganje može se vršiti samo izuzetno.Pri

horizontalnom polaganju cijevi moraju imati mali pad prema kutijama. Na

slobodnim krajevima cijevi treba postaviti uvodnice od izolacionog materijala. U

suhim prostorijama provodnici slični kablu mogu se polagati neposredno na zid.

U vlažnim prostorijama mogu se polagati neposredno na zid samo provodnici

čiji je plašt od odgovarajuće vještačke mase.

i. Kablovi položeni u zid ili podu ne smiju se prekrivrati materijalom koji bi ih

nagrizao.

j. Vodovi koji prolaze kroz zid moraju biti mehanički zaštićeni. Kao mehanička

zaštita može se koristiti zaštitna cijev. Postavljanje provodnika i kablova u cijevi

treba da je izvedeno tako da provodnici bez bilo kakvih smetnji mogu izvlačiti.

k. Sklopke i osigurači stavljaju se samo na fazne provodnike.

l. U vlažnim prostorijama može se postaviti samo oprema otporna na vlagu i uticaj

vode.

m. Pri prolazu kroz pregradne zidove, izmeĎu vlažne u suhu prostoriju cijevi teba

polagati tako da u njihove otvore ne može da prodre vlaga i da su postavljene

nagibom prema vlažnoj prostoriji.

n. Spajanje različitih materijala može se vršiti samo preko olovnog podmetača

debljine 2 mm, a nastavljanje provodnika se ne smije vršiti uvrtanjem, već samo

stezaljkama.

o. Provodnici slabe struje moraju se postaviti u zasebne cijevi. Pri paralelnom

polaganju horizontalne vodove jake i slabe struje postaviti na sljedeći način:

Pri vrhu zida polažu se vodovi za telekomunikacije na 10cm, ispod njih polažu

se vodovi energetike.

p. IzvoĎač električnih radova vodi obavezno graĎevinski dnevnik. Sav saobraćaj na

gradilištu izmeĎu nadozrnog organa i izvoĎača radova vrši se preko istoga. Na

početku radova na instalaciji se vrši pregled graĎevinskih radova i stanje se

upiše u dnevnik i konstatuje da li postoje normalni uslovi za pravilno izvoĎenje

radova.

q. Ako se prilikom izvoĎenja radova pokaže potreba za manjim odstupanjem od

glavnog projekta, mora se za svaku promjenu dati pismena saglasnost nadzornog

organa. To se može izvršiti zamjenom odgovarajućeg nacrta u projektu, dopune



projekta ili unošenja u sam projekat ili nacrt ili putem dopisa. Veća odstupanja

mogu se izvoditi samo sa odobrenjem projektanta.

r. Prije nego što se počne sa polaganjem vodova, izvoĎač je dužan da izvrši

obilježavanje na zidu i tavanici i da naznače mjesta za kutije, sklopke i slično.

s. Da bi se omogućilo vezivanje žica, na ulasku u kutije sklopkih, izlaznim

armaturama, utičnicama, razvodnim kutijama, potrebno je ostaviti provodnike

duže 10-15 cm.

t. Svi osigurači moraju biti za nazivni napon od 500V.

u. Zabranjeno krpanje topljenih uložaka osigurača.

v. Razvodne i druge table moraju biti zaštićene okvirom, tako da strana tijela ne

mogu dospjeti iza ploče.

4.3 Uslovi za ispitivanje

a. Sklopke, utičnice i ostale aparate prije postavljanja ispitati na ispravnost.

b. Prilikom ispitivanja električne instalacije, meĎusobni otpor izolacije provodnika

prema zemlji, a kod napona 220V mora iznositi najmanje 200.000 Ohma, a

meĎufazni 380.000 Ohma.

c. Otpor uzemljenja za kućne telefonske centrale ne smije imati veću vrijednost od

10 ohma. Pri nepovoljnom zemljištu dozvoljava se izuzetni otpor uzemljenja do

30 Ohma.

d. Ako se prilikom ispitivanja i pregleda instalacije pokaže da je ista neispravna,

izvoĎač je dužan o svom trošku dovesti u potpuno ispravno stanje.

e. Otpor izolacije izmeĎu provodnika mora iznositi najmanje 20 Megaohma, a

izmeĎu provodnika i zemlje najmanje 6 Megaohma za svaki priključak kadasu

isključeni aparati i izvor struje. Rezultati mjerenja unose se u graĎevinski

dnevnik.



4.4 Pogodbeni uslovi

a. Projektom je obuhvaćena isporuka kompletnog materijala, transporta, montaža,

pripremno završni radovi.

b. IzvoĎač je dužan da prije početka radova provjeri projekat na licu mjesta i da

izvrši potrebne ispravke nastale iz bilo kojeg razloga u saradnji sa nadzornim

organom. TakoĎer je dužan da investitoru ukaže na potrebne dopune i

eventualna racionalnija tehnička rješenja. Manje izmjene u projektu može

izvršiti nadzorni organ. Za veće izmjene potrebna je saglasnost projektanta.

c. Sve otpatke nastale pri izvoĎenju ovih radova izvoĎač je dužan da otkloni sa

gradilišta na mjesto koje odredi nadzorni organ.

d. Za ispravnost radova izvoĎač daje garantni rok prema uslovima iz Ugovora

(minimalno 2 godine).

e. Puštanje instalacije u stalni rad može se obaviti tek po dobijanju dozvole za

upotrebu.



5. Proračuni

5.1 Uvodne stavke

U proračunu se koriste sljedeće veličine:

Pinst - Instalisana snaga Jedinica: (W)

fi - Faktor istovremenosti Jedinica: (Bezdimenzionalna)

Pv - Vršno opterećenje Jedinica: (W)

Un - Nazivni napon Jedinica: (V)

cosℓ - Faktor snage Jedinica: (Bezdimenzionalna)

Iv - Vršna struja Jedinica: (A)

S - Presjek vodiča u kablu Jedinica: (mm2)

l - Dužina kabela Jedinica: (m)

u% - Pad napona na dionici Jedinica: (%)

ρ - specifična otpornost vodiča Jedinica: (Ω mm2/m)

Vršna snaga se računa po sljedećoj formuli:

Pv = Pi · fi (5.1 − 1)

Maksimalna struja se računa po sljedećoj formuli:

Za trofazni sistem:

𝑰 𝒗 = 𝑷𝒗

𝟑 ∙ 𝑼 ∙ 𝐜𝐨𝐬𝓵 (5.1 − 2)

Za monofazni sistem:

𝑰 𝒗 = 𝑷𝒗

𝑼 ∙ 𝐜𝐨𝐬𝓵 (5.1 − 3)

Pad napona se računa po sljedećoj formuli:

Za trofazni sistem:

𝒖% = 𝟏𝟎𝟎 ∙ 𝝆 ∙ 𝑷𝒗 ∙ 𝒍

𝑺 ∙ 𝑼𝟐 (5.1 − 4)

Za jednofazni sistem:

𝒖% = 𝟐𝟎𝟎 ∙ 𝝆 ∙ 𝑷𝒗 ∙ 𝒍

𝑺 ∙ 𝑼𝟐 (5.1 − 5)



5.2 Proračun presjeka napojnih kablova za identične

poslovne prostore

Polazni podaci: Vrijednosti:

Nazivni napon: Un = 3x220/380 V

Frekvencija: f = 50 Hz

Faktor snage: cosφ = 0.9

Vrsta struje: Naizmjenična

Namjena objekta: Poslovni prostor

Instalisana snaga: Pinst = 14000 W

Faktor istovremenosti: fi = 0.6

Vršna snaga: Pv = 8400 W

Maksimalna struja: Iv = 14.18 A

Struja osigurača u GRO: 3x63/35 A

Napojni kabal GRO – RO2: PP00-Y 5x6 mm2

5.2.1 Proračun presjeka kabela i izbor osigurača od GRO – RT2

Vršna snaga ovog dijela objekta:

Pv = Pi · fi = 14000 · 0,6 = 8400 W

Vršna struja ovog dijela objekta:

𝐼𝑣 = 𝑃𝑣

3 ∙ 𝑈 ∙ cosℓ=

7830

3 ∙ 380 ∙ 0.9= 14.18 𝐴

Nakon uzimanja u obzir faktor polaganja kabela i faktor temperature,onda je struja

jednaka:

𝐼𝑣′ =

𝐼𝑣𝑘𝑡𝑒𝑚𝑝 ∙ 𝑘𝑝𝑜𝑙

= 14.18 𝐴

Obzirom da imamo jedan kabal tipa C, uzimamo da je 𝑘𝑝𝑜𝑙 = 1, a iz tabele 12.9

uzimamo da je 𝑘𝑡𝑒𝑚𝑝 = 1 (da obuhvatimo najnepovoljniji slučaj).

Prema tabeli 12.5 za strujno opterećenje kablova u trofaznom sistemu, možemo odabrati

presjek kabla od 4 mm², ali se odabire kabal PP00-Y 5x6 mm² kojem odgovara trajna



struja Itd = 40A. Izabrani napojni kabal u potpunosti zadovoljava uslov na osnovu

strujnog opterečenja.

Osigurač se dimenzioniše kao:

1.1 𝐼𝑣 < 𝐼𝑁 < 𝑘𝑡𝑒𝑚𝑝 ∙ 𝑘𝑝𝑜𝑙 ∙ 𝐼𝑡𝑑 ⇒ 15.6 𝐴 < 𝐼𝑁 < 40 𝐴

Na osnovu tabele 12.15 u KPO/GRO/MRO se usvaja osigurač sa topljivim umetkom

tipa D (tromi osigurač) nominalne struje 35A.

Pad napona ovog dijela objekta:

𝑢% = 100 ∙ 𝜌 ∙ 𝑃𝑣 ∙ 𝑙

𝑆 ∙ 𝑈2=

100 ∙ 0.0175 ∙ 8400 ∙ 𝟓

6 ∙ 3802= 0,0848 % < 3%

Zaključuje se da je odabrani kabel tip PP00-Y 5x6 mm2

zadovoljava i po osnovu

pada napona, pa možemo reći da je projektovani kabal pravilno odabran.

Proračun dimenzionisanja napojnog kabla za sve stanove velike kvadrature koji se

nalaze na spratovima je identičan, pa stoga nećemo vršiti proračun za svaki

pojedinačno.

5.2.2 Proračun presjeka kabela u poslovnom prostoru (RT2)

U poslovnim prostorima objekta koristit ćemo standardizirani tip kabela PP 00. Za

strujne krugove rasvjete koristit ćemo standardizirani presjek kabela od 3x1.5 mm2, a za

ostale krugove 3x2.5 mm2. U poslovnom prostoru nalazi se termičko trošilo snage

2000W, čiji je faktor snage cosφ = 1.

U razvodni ormar poslovnog prostora (RO1) se polaže 8 paralelno vezanih

vodova, na osnovu čega se iz tabele za C tip razvoda odreĎuje korekcioni faktor

kpol = 0.7, dok za temperaturni korekcioni faktor uzimamo ktemp = 1.

Za ovaj tip razvoda iz tablice „12.5“ odreĎujemo trajno dozvoljenu struju za

sljedeće presjeke:

Za presjek 3x1.5 mm2 trajno dozvoljena struja iznosi Itd = 18.5 A

Za presjek 3x2.5 mm2 trajno dozvoljena struja iznosi Itd = 23 A



Namjena Pins I S(mm2) Itd (A) IN (A)

1 Kancelarijske utičnice 1 1200 5.22 2.5 23 16

2 Kancelarijske utičnice 2 1200 5.22 2.5 23 16

3 Trofazna utičnica 3000 3x4.33 2.5 23 3x16

4 Termičko trošilo 2000 8.7 2.5 23 16

5 Osvjetljenje 1 1000 4.34 1.5 23 10

6 Osvjetljenje 2 100 0.434 1.5 18.5 10

7 Osvjetljenje 3 500 2.173 1.5 18.5 10

8 Rezerva 5000 - - - -

BILANS SNAGE

Red. br. L1 L2 L3 L1, L2, L3

1 1200

2 1200

3 3000

4 2000

5 1000

6 100

7 500

8 5000

UKUPNO: 1800 2200 2000 8000

Pv = 14000 · 0.6 = 8400 W




stanove na međuspratovima manje kvadrature






Namjena objekta: Stambeni




Maksimalna struja: Iv = 26.689 A




Pv = Pi · fi = 20860 · 0,8 = 16688 W


𝐼𝑣 = 𝑃𝑣

3 ∙ 𝑈 ∙ cosℓ=

16688

3 ∙ 380 ∙ 0.95= 26.689 ≈ 27 𝐴


jednaka:

𝐼𝑣′ =


= 26.689 ≈ 27 𝐴









Osigurač se dimenzioniše kao

1.1 𝐼𝑣 < 𝐼𝑁 < 𝑘𝑡𝑒𝑚𝑝 ∙ 𝑘𝑝𝑜𝑙 ∙ 𝐼𝑡𝑑 ⇒ 29.3579 𝐴 < 𝐼𝑁 < 40 𝐴




𝑢% = 100 ∙ 𝜌 ∙ 𝑃𝑣 ∙ 𝑙

𝑆 ∙ 𝑈2=

100 ∙ 0.0175 ∙ 16688 ∙ 𝟒𝟎

6 ∙ 3802= 1,348 % < 3%

Zaključuje se da je odabrani kabal tip PP00-Y 5x6 mm2


pada napona, pa možemo reći da je projektovani kabal pravilno odabran. Proračun

dimenzionisanja napojnog kabla za sve stanove velike kvadrature koji se nalaze na

spratovima je identičan, pa stoga nećemo vršiti pojedinačni proračun za svaki od njih

5.3.2 Proračun presjeka kabela u poslovnom prostoru (RT3)

U stanovima manje kvadrature unutar objekta koristit ćemo standardizirani tip

kabela PP 00. Za strujne krugove rasvjete koristit ćemo standardizirani presjek kabela

od 3x1.5 mm2, a za ostale krugove 3x2.5 mm

2.


vodova, na osnovu čega se iz tabele za C tip razvoda odreĎuje korekcioni faktor

kpol = 0.7, dok za temperaturni korekcioni faktor uzimamo ktemp = 1.


sljedeće presjeke:






1 Utičnice soba 1600 6.95 2.5 23 16

2 Utičnice dnevni boravak 2400 10.43 2.5 23 16

3 Osvjetljenje 1 60 0.26 2.5 23 16

4 Osvjetljenje 2 400 1.74 2.5 23 16

5 Osvjetljenje 3 900 3.91 2.5 23 16

6 Trofazna utičnica za šporet 5000 3x7.22 2.5 23 3x16


8 Bojler 2500 10.87 2.5 23 16

9 Rezerva 5000 - - - -

BILANS SNAGE

Red. br. L1 L2 L3 L1, L2, L3

1 1600

2 2400

3 60

4 400

5 900

6 5000

7 3000

8 2500

9 5000

UKUPNO: 4000 3460 3400 10000

Pv = 20860 · 0.8 = 16688 W




stanove na spratovima velike kvadrature






Namjena objekta: Stambeni




Maksimalna struja: Iv = 27,987 A

Struja osigurača u GRO: 3x63/35 A




Pv = Pi · fi = 25000 · 0,7 = 17500 W


𝐼𝑣 = 𝑃𝑣

3 ∙ 𝑈 ∙ cosℓ=

17500

3 ∙ 380 ∙ 0.95= 27,987 𝐴


jednaka:

𝐼𝑣′ =


= 27,987 𝐴









Osigurač se dimenzioniše kao:

1.1 𝐼𝑣 < 𝐼𝑁 < 𝑘𝑡𝑒𝑚𝑝 ∙ 𝑘𝑝𝑜𝑙 ∙ 𝐼𝑡𝑑 ⇒ 30,786 𝐴 < 𝐼𝑁 < 40 𝐴




𝑢% = 100 ∙ 𝜌 ∙ 𝑃𝑣 ∙ 𝑙

𝑆 ∙ 𝑈2=

100 ∙ 0.0175 ∙ 17500 ∙ 𝟓𝟎

6 ∙ 3802= 1,767 % < 3%

Zaključuje se da je odabrani kabal tip PP00-Y 5x6 mm2


pada napona, pa možemo reći da je projektovani kabal pravilno odabran. Proračun

dimenzionisanja napojnog kabla za sve stanove velike kvadrature koji se nalaze na

spratovima je identičan, pa stoga nećemo vršiti pojedinačni proračun za svaki od njih.

5.4.2 Proračun presjeka kabela u stambenom prostor (RT1)

U stanovima manje kvadrature unutar objekta koristit ćemo standardizirani tip

kabela PP 00. Za strujne krugove rasvjete koristit ćemo standardizirani presjek kabela

od 3x1.5 mm2, a za ostale krugove 3x2.5 mm

2.


vodova i dva dodatna voda za zvono i rasvjetu u kupatilu, na osnovu čega se iz

tabele za C tip razvoda odreĎuje korekcioni faktor kpol = 0.7, dok za temperaturni

korekcioni faktor uzimamo ktemp = 1.


sljedeće presjeke:






1 Utičnice mala soba 1200 5.22 2.5 23 16

2 Utičnice druga mala soba +

zvono

1200 5.22 2.5 23 16

3 Utičnice dnevni boravak 1 1200 5.22 2.5 23 16

4 Utičnice dnevni boravak 2 1200 5.22 2.5 23 16

5 Utičnice kuhinja + hodnik 1200 5.22 2.5 23 16

6 Utičnica za veš mašinu 3000 13.04 2.5 23 16

7 Trofazna utičnica za šporet 5000 3x7.22 2.5 23 3x16


9 Bojler 2500 10.87 2.5 23 16

10 Osvjetljenje 1 940 + 60 4.34 1.5 18.5 10

11 Rezerva 5000 - - - -

BILANS SNAGE

Red. br. L1 L2 L3 L1, L2, L3

1 1200

2 1200

3 1200

4 1200

5 1200

6 3000

7 5000

8 2500

9 2500

10 940+60

11 5000

UKUPNO: 4800 4700 5500 10000

Pv = 25000 · 0.7 = 17500 W



5.5 Dimenzionisanje kablova za priključak objekta

na trafostanicu

Faktor istovremenosti za dimenzionisanje napojnih vodova kućnih priključaka se računa

po sljedećoj relaciji:

𝑘𝑖𝑠𝑡𝑜𝑣𝑟𝑒𝑚𝑛𝑜𝑠𝑡𝑖 = 0.7 ∙ 0.25 +0.75

𝑛 = 0.7 ∙ 0.25 +

0.75

21 = 0.28956

Gdje se sa n označava broj stanova u priključenom objektu.

Ukupna instalisana snaga cijelog objekta se dobija na osnovu sljedeće relacije:

𝑃𝑖𝑛𝑠𝑡𝑎𝑙𝑖𝑠𝑎𝑛𝑜 = 𝑃𝑖

𝑛

𝑖

= 12 ∙ 20860 + 7 ∙ 25000 + 2 ∙ 14000 = 453320 𝑊

Ukupna istovremena snaga cijelog objekta se dobija na osnovu sljedeče relacije:

𝑃𝑖𝑠𝑡𝑜𝑣𝑟𝑒𝑚𝑒𝑛𝑜 = 𝑘𝑖𝑠𝑡𝑜𝑣𝑟𝑒𝑚𝑒𝑛𝑜 ∙ 𝑃𝑖𝑛𝑠𝑡𝑎𝑙𝑖𝑠𝑎𝑛𝑜 = 131263,3392 𝑊

Istovremena struja cijelog objekta se dobija kao:

𝐼𝑖𝑠 =𝑃𝑖𝑠𝑡𝑜𝑣𝑟𝑒𝑚𝑒𝑛𝑜

3 ∙ 𝑈𝑛 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 =

131263,3392

3 ∙ 400 ∙ 0.9= 210.51 𝐴

Gdje se nazivni napon uzima Un = 400V.


jednaka:

𝐼𝑖𝑠′ =

𝐼𝑖𝑠𝑘𝑡𝑒𝑚𝑝 ∙ 𝑘𝑝𝑜𝑙


uzimamo da je 𝑘𝑡𝑒𝑚𝑝 = 1 (da obuhvatimo najnepovoljniji slučaj). Pa je:

𝐼𝑖𝑠′ = 210.51 𝐴


presjek kabla od 95 mm², ali se odabire kabal PP00-Y 5x120 mm² kojem odgovara

trajna struja Itd =249A. Izabrani napojni kabal u potpunosti zadovoljava uslov na

osnovu strujnog opterečenja. Osigurač se dimenzioniše kao:

1,1 ∙ 𝐼𝑖𝑠 < 𝐼𝑁 < 𝑘𝑡𝑒𝑚𝑝 ∙ 𝑘𝑝𝑜𝑙 ∙ 𝐼𝑡𝑑 ⇒ 231,561 𝐴 < 𝐼𝑁 < 249 𝐴

U KPO/GRO se usvaja osigurač sa topljivim umetkom tipa D (tromi osigurač)

nominalne struje 250 A.



5.6 Provjera padova napona

Padove napona trofaznih potrošača računamo po sljedećoj formuli:

∆𝑢 % =100 ∙ 𝑃 ∙ 𝑙

𝑈2(𝑅1 ∙ cos 𝜑 + 𝑋1 sin 𝜑)

Gdje su R1, X1 aktivni i induktivni otpor po kilometru dužine, respektivno, kabela uzeti

iz tabele.

Padove napona monofaznih potrošača računamo po sljedećoj formuli:

∆𝑢 % =200 ∙ 𝑃 ∙ 𝑙

𝑈2(𝑅1 ∙ cos 𝜑 + 𝑋1 sin 𝜑)

Na sekciji TS-PMO/GRO (TIP KABLA PP-Y 5x120 mm2):

Iz tabele 12.12 uzima se da je R1 = 0.15 (Ω/km) i X1 = 0.08 (Ω/km). Za

definirani faktor snage cosφ = 0.9 dobija se tgφ = 0.484, a udaljenost do

trafostanice je 50m, pa vrijedi:

∆𝑢1 % =100 ∙ 453320 ∙ 0.05

4002 0.15 ∙ 0.9 + 0.08 ∙ 0.4358 = 2.4 %

Na sekciji GRO/RT1 (TIP KABLA PP-Y 5x6 mm2):

Iz tabele 12.12 uzima se da je R1 = 2.98 (Ω/km) i X1 = 0.1 (Ω/km). Za definirani

faktor snage cosφ = 0.95 dobija se tgφ = 0.328, a udaljenost od GRO do RT1 je

50m, pa vrijedi:

∆𝑢2 % =100 ∙ 25000 ∙ 0.7 ∙ 0.05

4002 2.98 ∙ 0.95 + 0.1 ∙ 0.3122 = 1.56 %


Iz tabele 12.12 uzima se da je R1 = 2.98 (Ω/km) i X1 = 0.1 (Ω/km). Za

definirani faktor snage cosφ = 0.9 dobija se tgφ = 0.484, a udaljenost od GRO

do RT2 je 5m (najudaljenija RT), pa vrijedi:

∆𝑢3 % =100 ∙ 14000 ∙ 0.6 ∙ 0.005

4002 2.98 ∙ 0.9 + 0.1 ∙ 0.4358 = 0.072 %


Iz tabele 12.12 uzima se da je R1 = 2.98 (Ω/km) i X1 = 0.1 (Ω/km). Za definirani

faktor snage cosφ = 0.95 dobija se tgφ = 0.328, a udaljenost od GRO do RT3 je

40m (najudaljenija RT)

∆𝑢1 % =100 ∙ 20860 ∙ 0.8 ∙ 0.04

4002 2.98 ∙ 0.95 + 0.1 ∙ 0.3122 = 1.194 %



Na sekciji RT1/TROŠILO (TIP KABLA PP-Y 5x4 mm2):

o Strujni krug 1:

∆𝑢 % = 1.56 +200 ∙ 1200 ∙ 10 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.56 + 0.317 = 1.877 %

o Strujni krug 2:

∆𝑢 % = 1.56 +200 ∙ 1200 ∙ 15 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.56 + 0.475 = 2.035 %

o Strujni krug 3:

∆𝑢 % = 1.56 +200 ∙ 1200 ∙ 20 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.56 + 0.634 = 2.194 %

o Strujni krug 4:

∆𝑢 % = 1.56 +200 ∙ 1200 ∙ 10 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.56 + 0.317 = 1.877 %

o Strujni krug 5:

∆𝑢 % = 1.56 +200 ∙ 1200 ∙ 20 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.56 + 0.634 = 2.194 %

o Strujni krug 6:

∆𝑢 % = 1.56 +200 ∙ 3000 ∙ 10 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.56 + 0.793 = 2.353 %

o Strujni krug 7:

∆𝑢 % = 1.56 +100 ∙ 5000 ∙ 10 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 3802= 1.56 + 0.242 = 1.802 %

o Strujni krug 8:

∆𝑢 % = 1.56 +200 ∙ 2500 ∙ 5 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.56 + 0.330 = 1.890 %

o Strujni krug 9:

∆𝑢 % = 1.56 +200 ∙ 2500 ∙ 5 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.56 + 0.330 = 1.890 %

o Strujni krug 10:

∆𝑢 % = 1.56 +200 ∙ 1000 ∙ 25 ∙ 0.0175

1.5 ∙ 2302= 1.56 + 1.105 = 2.662 %


o Strujni krug 1:

∆𝑢 % = 0.07 +200 ∙ 1200 ∙ 10 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 0.07 + 0.317 = 0.387 %

o Strujni krug 2:

∆𝑢 % = 0.07 +200 ∙ 1200 ∙ 10 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 0.07 + 0.317 = 0.387 %

o Strujni krug 3:

∆𝑢 % = 0.07 +100 ∙ 3000 ∙ 5 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 3802= 0.07 + 0.072 = 0.142 %



o Strujni krug 4:

∆𝑢 % = 0.07 +200 ∙ 2000 ∙ 5 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 0.07 + 0.264 = 0.334 %

o Strujni krug 5:

∆𝑢 % = 0.07 +200 ∙ 1000 ∙ 10 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 0.07 + 0.264 = 0.334 %

o Strujni krug 6:

∆𝑢 % = 0.07 +200 ∙ 100 ∙ 5 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 0.07 + 0.0132 = 0.083 %

o Strujni krug 7:

∆𝑢 % = 0.07 +200 ∙ 500 ∙ 5 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 0.07 + 0.066 = 0.136 %


o Strujni krug 1:

∆𝑢 % = 1.19 +200 ∙ 1600 ∙ 10 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.19 + 0.423 = 1.613 %

o Strujni krug 2:

∆𝑢 % = 1.19 +200 ∙ 2400 ∙ 15 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.19 + 0.952 = 2.142 %

o Strujni krug 3:

∆𝑢 % = 1.19 +100 ∙ 5000 ∙ 15 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 3802= 1.19 + 0.363 = 1.553 %

o Strujni krug 4:

∆𝑢 % = 1.19 +200 ∙ 3000 ∙ 5 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.19 + 0.396 = 1.586 %

o Strujni krug 5:

∆𝑢 % = 1.19 +200 ∙ 400 ∙ 10 ∙ 0.0175

1.5 ∙ 2302= 1.19 + 0.176 = 1.366 %

o Strujni krug 6:

∆𝑢 % = 1.19 +200 ∙ 900 ∙ 15 ∙ 0.0175

1.5 ∙ 2302= 1.19 + 0.595 = 1.785 %

o Strujni krug 7:

∆𝑢 % = 1.19 +200 ∙ 60 ∙ 5 ∙ 0.0175

1.5 ∙ 3802= 1.19 + 0.048 = 1.194 %

o Strujni krug 8:

∆𝑢 % = 1.19 +200 ∙ 2500 ∙ 5 ∙ 0.0175

2.5 ∙ 2302= 1.19 + 0.330 = 1.520 %



5.7 Projektiranje i provjera zaštite od napona

dodira

5.7.1 Uvod

Napon dodira je napon koji se pojavljuje za vrijeme kvara na izolaciji izmeĎu

istovremeno pristupačnih dijelova. Ovaj termin koristi se samo kada se radi o zaštiti

od indirektnog dodira. Napon kvara je napon koji se pojavljuje u uvjetima kvara na

izolaciji izmeĎu dostupnih vodljivih dijelova ili zemlje. Očekivani napon dodira je

pad napona u vodiču izmeĎu dostupnog vodljivog dijela i referentne tačke, koji

pravi struja kvara. Zaštitni ureĎaj se bira tako da struja kvara osigurava djelovanje u

odreĎenom vremenu „t“.

5.7.2 Upotreba zaštitne strujne sklopke u TN sistemima

U TN sistemima uzemljena tačka sistema i svi vodljivi dijelovi kućišta

električnih ureĎaja su pomoću zaštitnog vodiča meĎusobno galvanski povezani.

Obično, uzemljena tačka sistema je i neutralna tačka sistema. Ako neutralna tačka

nije raspoloživa ili nije dostupna, jedan fazni vodič može se uzemljiti u

transformatorskoj stanici. U ovom slučaju, fazni vodične smije služiti kao zaštitni

vodič. Zaštitni vodiči moraju biti uzemljeni u/ili blizu odgovarajućeg transformatora

ili generatora. Ako postoje drugi efikasni spojevi sa zemljom, zaštitni vodiči se, po

pravilu, takoĎer spajaju u svim tačkama, gdje god je to moguće. Da se potencijal

zaštitnog vodiča održi što bliže potencijalu neutralne zemlje u slučaju kvara, može

biti potrebno izvršiti uzemljenje u dodatnim tačkama, rasporeĎenim što je moguće

ravnomjernije. Zaštitni vodič, na mjestu ulaza u stambene zgrade ili objekte, po

pravilu se uzemljuje iz istih razloga. 12

Karakteristike zaštitnih uređaja i

impedanse strujnog kruga trebaju biti takve da, u slučaju nastanka

zemljospoja preko zanemarive impedanse, dođe do automatskog prekidanja

napajanja za kratko dozvoljeno vrijeme. Ovo je zadovoljeno ako važi:

𝑍𝑃𝐾 ∙ 𝐼𝑘 ≤ 𝑈0 (5.7.1 − 1)

12 A. Muharemović i V. Boras „Električne instalacije i mjere sigurnosti“, ETF Sarajevo 2009. str.85



Gdje su:

Zpk – impedansa petlje kvara

Ik – struja, koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog ureĎaja za automatsko

isključenje napajanja.

U0 – nazivni napon prema zemlji.

Tamo gdje je osigurano izjednačenje potencijala izmeĎu svih istovremeno

dostupnih vodljivih dijelova, pojava opasnih napona dodira nije vjerovatna u praksi,

pa se tada dozvoljava izostavljanje odreĎivanja uvjeta za zaštitu od indirektnog

dodira za strujne krugove koji se nalaze ispred izjednačenja potencijala. Dopunsko

izjednačenje potencijala nije neophodno ako napon dodira, koji bi se mogao pojaviti

u slučaju kvara, nije viši od Ud koji u općoj praksi iznosi 50V. Ako se upotrebom

osigurača ne mogu ispuniti uvjeti, mora se primjeniti dopunsko izjednačenje

potencijala ili se može primjeniti zaštita pomoću zaštitnog ureĎaja diferencijalne

struje. U TN sistemima mogu se koristiti sljedeći ureĎaji za zaštitu:

o Zaštitni ureĎaj prekomjerne struje (osigurači)

o Zaštitni ureĎaj diferencijalne struje (zaštitna strujna sklopka)

Očekivani napon dodira je onaj napon koji se pojavljuje izmeĎu dostupnog

vodljovog dijela i neutralne tačke i jednak je:

𝑈𝑐 = 𝑍𝑑 ∙ 𝐼𝑑 (5.7.1 − 2)

U praksi se očekivani napon dodira odreĎuje iz jednostavne formule:

𝑈𝑐 = 𝑈0 ∙𝑅𝑝𝑘

𝑍𝑝𝑘 (5.7.1 − 3)

Gdje su:

Zpk – impedansa petlje kvara

Rpk – otpornost zaštitnog vodiča izmeĎu posmatranog vodljivog dijela i referentne

tačke.

5.7.3 Upotreba zaštitne strujne sklopke u TT sistemima

Nadstrujna zaštita u TT mrežama provodi se tako da se izvede direktan spoj kućišta

s uzemljivačem ili s uzemljenim dijelovima čime se postiže da pri grešci na izolaciji

putem osigurača dolazi do prekida napajanja. Kod ovog sistema zaštite nema nultog

vodiča, nego je nulti vodič zemlja. Zbog toga su, kod ovih sistema veoma važne

vrijednosti pogonskog i zaštitnog uzemljenja. TakoĎer, za ove sisteme vodič za



kruto uzemljenje zvijezdišta transformatora mora biti dovoljno velikog presjeka da

ne utiče na veličinu struje greške koja kroz njega protiče. Važno je istaknuti da se

kod ovih sistema kvar može zadržati duže vremena, a to opet znači da na mjestu

kvara ne može se zanemariti prijelazna otpornost, čiju je stvarnu vrijednost u praksi

vrlo teško utvrditi. Za razliku od TN sistema za ove sisteme je potrebno uzeti u obzir

nepotpuni kvar. Da bi se uzelo u obzir postojanje ovih kvarova, čija otpornost ne

mora biti poznata, bezbjednost će se postići ako se zahtjeva da očekivani napon

dodidra, odreĎen za struju kvara, ne prelazi utvrĎeni dozvoljeni očekivani napon

dodira, odnosno:

𝑈𝐷 = 𝑅𝐴 ∙ 𝐼𝑑 ≤ 𝑈𝐷 (5.7.1 − 4)

𝐼𝑑 =𝑈0

𝑅𝐴 + 𝑅𝐵 (5.7.1 − 5)

Gdje su:

RA – otpor pogonskog uzemljenja

RB – otpor zaštitnog uzemljenja. 13

5.7.4 Provjera zaštite od napona dodira za objekat

Na objektu ćemo primjeniti TN-C/S sistem zaštite. Osnovna karakteristika ovog

sistema je da su nulti i zaštitni vodič djelimično odvojeni pri čemu se zaštitni i

neutralni vodič pouzdano spajaju u jednoj tački, a zatim se od tog mjesta moraju

potpuno odvojeno voditi. Kod ovog sistema dozvoljena je upotreba slijedećih

zaštitnih ureĎaja:

prekostrujni zaštitni uređaj, koji reagira na struju greške, koji mora zadovoljavati

uslov:

𝐼𝑑 =𝑈0

𝑍𝑃𝐾≥ 𝑘 ∙ 𝐼 (5.7.1 − 6)

gdje je k koeficijent koji ovisi od potrebnog vremena isključenja ureĎaja

strujni zaštitni uređaj, koji reagira na struju greške.

Kod primjene ove vrste zaštite mora se ispuniti slijedeći uvjet:

𝐼𝐶 ≪ 𝐼𝐴

pri čemu je IA>>5 A, a isključenje se mora izvršiti u propisanom vremenu.

13

Ibid. 100-103



Slika 5.7.5. Primjena ZUDS u TN-C/S sistemu

Podaci o transformatoru su: 630kVA; 10/0.4kV; 𝑃𝐶𝑢𝑛 =5.0 kW; 𝑃𝐹𝑒0=1 kW; Dyn5;

uk=4%

Pa imamo:

𝑢𝑟 =𝑃𝐶𝑢𝑛

𝑆𝑛∙ 100 = 0.793 %

𝑢𝑥(%) = 𝑢𝑘2(%) − 𝑢𝑟

2(%) = 3.92 %

Otpornost transformatora iznosi:

𝑅𝑇 =𝑃𝐶𝑢𝑛

(𝑆𝑛

𝑈𝑛)2

= 2.01 mΩ

Reaktansa transformatora iznosi:

𝑋𝑇 =𝑢𝑥 ∗ 𝑈𝑛

2

100 ∗ 𝑆𝑛= 9.95 mΩ

Otpornost paralelne grane transformatora iznosi:

𝑅0 =𝑈𝑛

2

𝑃𝐹𝑒0=

0.4 ∙ 103 2

1 ∙ 103= 160 Ω

Otpornost i reaktansa voda TS-KPO/GRO iznose:

𝑅𝑉0 =𝑅0 ∙ 𝑙0

103=

0.15 ∙ 50

103= 7.5 𝑚Ω 𝑋𝑉0 =

𝑋0 ∙ 𝑙0

103=

0.08 ∙ 50

103= 4 𝑚Ω

Otpornost i reaktansa voda KPO/GRO - RT1 su:

𝑅𝑉1 =𝑅2 ∙ 𝑙2

103=

2.98 ∙ 50

103= 149 𝑚Ω 𝑋𝑉1 =

𝑋2 ∙ 𝑙2

103=

0.1 ∙ 50

103= 5 𝑚Ω



Otpornost i reaktansa voda KPO/GRO - RT2 su:

𝑅𝑉2 =𝑅3 ∙ 𝑙3

103=

2.98 ∙ 5

103= 14.9 𝑚Ω 𝑋𝑉2 =

𝑋3 ∙ 𝑙3

103=

0.1 ∙ 5

103= 0.5 𝑚Ω

Otpornost i reaktansa voda KPO/GRO – RT3 su:

𝑅𝑉3 =𝑅3 ∙ 𝑙3

103=

2.98 ∙ 40

103= 119.2 𝑚Ω 𝑋𝑉3 =

𝑋3 ∙ 𝑙3

103=

0.1 ∙ 40

103= 4 𝑚Ω

Reaktanse svih vodova su zanemarivo male u odnosu na otpornosti.

Otpornost vodiča od RT1 do trošila PP-Y 3x2.5 mm2, uz prosječnu dužinu strujnog

kruga od 10 m:

𝑅𝑉4 = 𝜌 ∙𝑙

𝑆= 0.0175

Ωmm2

m∙

10 m

2.5 mm2= 0.07 Ω

Pri ovoj analizi usvajamo da je ukupni otpor čovjeka 1450 Ω, prelazni ulazni otpor Ru je

50Ω, unutrašnji otpora čovjeka Rč je 1300Ω a izlazni prelazni otpora čovjeka Riz 100Ω.

Tabela dobivena na osnovu karakteristike osigurača pokazuju maksimalno

vrijeme trajanja napona dodira:

Vrijeme

trajanja (s)

UAC (V) UDC (V)

<50 <120

5 50 120

1 75 140

0.5 90 160

0.2 100 175

0.1 150 200

0.05 220 250

0.03 280 310

Tabela 5.7.1. Ovisnost napona dodira za izmjenični i istosmjerni napon od vremena

trajanja



Za RO1, ukupna otpornost strujnog kruga se može izračunati prema slici:

Slika 5.7.2. Otpornosti nakon kvara.

𝑍1 = 2.01 + 𝑗9.95 mΩ + 7.5 mΩ + 149 mΩ + 0.07 Ω = 0.2285 + j0.0099 Ω

𝑍2 = 7.5 mΩ + 149 mΩ + 0.07 Ω = 0.2265 Ω

𝑍3 = 2 Ω + 100 Ω + 1300 Ω + 50 Ω = 1452 Ω

Slika 5.7.3. Otpornosti svedene na impedanse.

Z𝑠 =

𝑍2 ∙𝑍3

𝑍2+𝑍3+ 𝑍1 ∙ 𝑅0

𝑍2 ∙𝑍3

𝑍2+𝑍3+ 𝑍1 + 𝑅0

= 0.2264 + 0.2285 + j0.0099 ∙ 160

0.2264 + 0.2285 + j0.0099 + 160

𝑍𝑠 =72.784 + 𝑗1.584

160.454 + j0.0099=

72.784 + 𝑗1.584

160.454 + j0.0099∙

160.454 − j0.0099

160.454 − j0.0099

𝑍𝑠 = 0.453 + 0.00983 Ω

Kako je realni dio znatno veći od imaginarnog, uzimamo da je :

𝑍𝑠 = 𝑅𝑠 = 0.453 Ω

Ukupna struja kvara je :

𝐼𝑘 =𝑈0

𝑍𝑠=

230

0.453= 507.726 𝐴



Struja greške, koja ide kroz osigurač, je :

𝐼𝑔 = 𝐼𝑘 −𝑈0

𝑅0= 507.726 −

230

160= 507.726 − 1.437 = 506.288 𝐴

Iz termičke karakteristike korištenog osigurača može se očitati u kojem će

vremenu osigurač prekinuti strujni krug ukoliko kroz njega proteče struja kvara od

506.288 A.

𝐼𝑔 =506.288

35𝐼𝑛 ≈ 14.46 ∙ 𝐼𝑛

Slika 5.7.4. Otpornosti svedene na impedanse.

Vidimo da će osigurač reagovati prije 4 ms.

Napon izmeĎu metalnog kućišta i neutralne tačke (zvjezdišta) TR je :

𝑈𝑀𝑁 = 230 − 𝐼𝑔 ∙ 𝑍1

𝑈𝑀𝑁 = 113.98 − 𝑗5.0125

𝑈𝑀𝑁 = 113.982 + 5.01252 = 114.09 𝑉

Napon od 114 V smije se zadržati na metalnom kućištu maksimalno 0.1 – 0.2 s. Naš

osigurač će prekinuti struju prije 4 ms, pa zaključujemo da je zaštita efikasna.

Struja kroz čovjeka prije nego prekidač proradi je:

𝐼Č =114.205

1425 A = 80,006 mA



6. Specifikacija materijala

6.1 Instalacija jake struje

Potrebni materijali: Količina [kom ili m]

1. GRO sa svim elementima prema jednopolnoj šemi. 1 Kom

2. RT sa svim elementima prema jednopolnoj šemi. 21 Kom

3. Napojni Kabel PP00-Y 5x120mm2 -

4. Kabel PP-Y 5x6mm2 -

5. Kabel PP-Y 3x1.5mm2 -



8. Kabel P/F 6mm2 -

9. Sijalična grla za sijalice snage 100 W + sijalice 234 Kom



12. Sijalične armature za snage 500 W + sijalice 6 Kom

13. Monofazna šuko utičnica 10/16A-220V 237 Kom

14. Utičnice za priključak trošila snage 3000W 9 Kom

15. Serijske sklopke 47 Kom

16. Jednopolne sklopke 45 Kom

17. Kutija za fiksni spoj trošila 19 Kom

18. Instalaciono zvonce 12 V 50 Hz 7 Kom

19. Transformator 220/12 V 50VA 7 Kom

20. Indikatorski trostruki prekidač 21 Kom

21. Traka za izoliranje i sitni pomoćni pribor 21 Kom

22. Bužir 3x2.5 mm2 -

23. Bužir 3x1.5 mm2 -

24. Bužir 5x2.5 mm2 -

25. Bužir 5x6 mm2 -



6.2 Instalacija slabe struje


1. Kabel telefonski IY(ST)Y 2x2x0.6 mm2 -

2. Telefonske utičnice 65 Kom

3. Antenski koaksijalni kabal 400 m

4. Interfonski sistem NV 800 1 Kom

5. Interfonski kabal za navedeni sistem 400 m

6.3 Gromobranska instalacija


1. Gromobranska traka Fe/Zn 25x4 500 m

2. Gromobranska traka Fe/Zn 20x3 300 m

3. Nosači traka JUS N.B 4 925 200 Kom

4. Mjerna spojnica traka-traka JUS N.B 4 936 4 Kom

5. Obujmice za oluk JUS N.B 4 914 10 Kom

6. Stezaljke za oluk JUS N.B 4 908 4 Kom

7. Sitni i pomoćni pribor. -



7. Predmjer i predračun radova

7.1 Razvodne table i GRO:

Nabavka i ugradnja glavnog razvodnog ormara izraĎenog od dva puta dekapiranog

lima sa vratima, elzet bravom i ključem. U tabli je ugraĎena oprema prema

jednopolnoj šemi.

KOM.1 ____3000,00____ ____3000,00____

Izrada, isporuka i montaža na naznačenom mjestu razvodne table sa oznakom RT-N

(N - broj razvodne table). Tabla je plastično kućište sa poklopcem izraĎeno od

negorive plastike i predviĎena je za ugradnju u zid. U nju ugraditi opremu prema

priloženoj jednopolnoj šemi, a elemente u bateriji i samu tablu označiti

odgovarajućim natpisnim pločicama.

KOM.21 ____400,00____ ____8410,00____

7.2 Instalacija osvjetljenja, utičnica i napojni kabal:

Nabavka materijala i izrada instalacije običnog, serijskog i naizmjeničnog sijaličnog

mjesta provodnikom PP-Y presjeka 3 i 4x1,5 mm2, položenim u zid ispod maltera, a

na plafonima na „OG“ odstojne obujmice. Kompletno sa, razvodnim kutijama i

sitnim instalacionim materijalom.

KOM.261 ____30,00____ ____7830,00____

Nabavka materijala i izrada instalacije „šuko“ monofazne utičnice provodnikom tipa

PP-Y presjeka 3x2.5 mm2, položenim u zid ispod maltera, sa „šuko“ monofaznim

utišnicama 250V za montažu u zid. Kompletno sa, razvodnim kutijama i sitnim

instalacionim materijalom.

KOM.237 ____30,00____ ____7110,00____

Nabavka materijala i izrada instalacije „šuko“ monofazne utičnice u kupatilu

provodnikom tipa PP-Y presjeka 3x2.5 mm2, položenim u zid ispod maltera, sa

„šuko“ monofaznim utišnicama 250V za montažu u zid. Kompletno sa „šuko“



monofaznim utičnicama 250V i 10 A za montažu u zid sa poklopcem, razvodnim

kutijama i sitnim instalacionim materijalom.

KOM.9 ____30,00____ ____270,00____

Nabavka materijala i izrada instalacije „šuko“ trofazne utičnice u kuhinji

provodnikom tipa PP-Y 5x2,5 mm2, položenim u zid ispod maltera. Komplet sa

„šuko“ torfaznom utičnicom 500 V, 10 A za montažu u zid, razvodim kutijama i

sitnim instalacionim materijalom.

KOM.21 ____40,00____ ____840,00____

Nabavka materijala i izrada instalacije za signalizaciju druge tarife na razvodnim

tablama, provodnikom tipa PP-Y presjeka 2x1,5 mm2, položenim u zid ispod

maltera. Komplet sa povezivanjem i sitnim instalacionim materijalom.

KOM.21 ____21,00____ ____441,00____

Nabavka materijala i izrada izvoda za bojler i grijalicu provodnikom tipa PP-Y

presjeka 3x2,5 mm2, položenim u zidu ispod maltera. Komplet sa razvodnim

kutijama i sitnim instalacionim materijalom.

KOM.40 ____24,00____ ____960,00____

Izrada instalacije za izjednačenje potencijala u mokrim čvorovima realizovana

vodom P/F 6 mm2. Prosječna dužina voda po jednom čvoru je 15m. Sve komplet sa

kutijom PS-49 i šinom za izjednačenje potencijala.

KOM.21 ____90,00____ ____1890,00____

Nabavka materijala i izrada instalacije pozivnog zvona provodnikom tipa PP-Y

presjeka 2x1,5 mm2, položenim u zidu ispod maltera, sa transformatorima. Komplet

sa povezivanjem i sitnim instalacionim materijalom.

KOM.7 ____20,00____ ____140,00____



Nabavka materijala i izrada instalacije napojnog kabla zgrade, provodnikom tipa

PP-Y presjeka 5x120 mm2, položenim u zemlju. Komplet sa povezivanjem i sitnim

instalacionim materijalom. Kabl se ugraĎuje u zid i dužine je 50m.

KOM.1 ____200,00____ ____200,00____

Izrada napojnog voda (od GRO do razvodnih tabli) kablom PP00-Y 5x6 mm2,

položenim u bužirske cijevi u zidu.

KOM.21 ____500,00____ ____500,00____

Izrada signalnog voda (od GRO do razvodnih tabli) kablom PP-Y 3x1,5 mm2. Kabal

se ugraĎuje u zid.

KOM.21 ____50,00____ ____1050,00____

Izvodi rasvjete realizovani kablom PP-Y 3-5x1,5 mm2.

KOM.261 ____40,00____ ____10440,00____

Isporuka i montaža instalacionih prekidača (isklopni, serijski, izmjenični) 10A – 220

V za ugradnju u zid.

KOM.92 ____5,00____ ____460,00____

Kutija za fiksni spoj trošila.

KOM.19 ____10,00____ ____190,00____

Sijalično grlo E-27 sa sijalicom 60 W.

KOM.33 ____3,00____ ____99,00____

Nabavka i ugradnja indikatorskog trostrukog prekidača za kupatilo.

KOM.21 ____40,00____ ____840,00____



7.3 Svjetiljke i sijalice

Nabavka i ugradnja sijalične armature, plafonjera sa opal četvrtastim staklom.

Obračun po komadu.

KOM.234 ____28,00____ ____6552,00____

Nabavka i ugradnja neonske armature, sa zaštitnom mrežom. Obračun po komadu.

KOM.6 ____50,00____ ____300,00____

Nabavka i montaža grla sa sijalicama i luster kukama. Obračun po komadu.

KOM.40 ____5,00____ ____200,00____

Rekapitulacija: Iznos u KM

I Razvodne table ukupno: 11410,00

II Instalacija osvjetljenja i utičnica: 33260,00

III Svjetiljke i sijalice: 7052,00

Ukupno: 51722,00



8. Nacrti

1. Razvodna tabla „1“ za stan velike kvadrature. (Br. Nacrta 2)

2. Razvodna tabla „2“ za poslovne prostore. (Br. Nacrta 6)

3. Razvodna tabla „3“ za stan male kvadrature. (Br. Nacrta 9)

4. Plan električne instalacije rasvjete i utičnica za stan velike kvadrature.

(Br. Nacrta 1)

5. Plan telefonske instalacije za stan velike kvadrature. (Br. Nacrta 3)

6. Plan električne instalacije rasvjete i utičnica za poslovne prostore. (Br. Nacrta 4)

7. Plan telefonske instalacije za poslovne prostore. (Br. Nacrta 5)

8. Plan električne instalacije rasvjete i utičnica za stan male kvadrature.

(Br. Nacrta 7)

9. Plan telefonske instalacije za stan male kvadrature. (Br. Nacrta 8)

10. Jednopolna šema glavnog razvodnog ormara objekta – GRO (Br. Nacrta 10)

11. Nacrt gromobranske instalacije objekta (Br. Nacrta 11)

12. Tlocrt gromobranske instalacije objekta (Br. Nacrta 12)



























9. Zaključak

Za projektovanje električnih instalacija u poslovno – stambenim zgradama potrebno

je tačno i precizno proučiti projektni zadatak. Pomoću projektnog zadatka odreĎujemo

sve zahtjeve investitora i na osnovu toga vršimo realizaciju projekta. U ovom radu

izvršio sam samostalno projektiranje sedmospratne zgrade, koja se sastoji iz spratova i

meĎuspratova. Na svakom meĎuspratu nalaze se po dva stana manje kvadrature, a na

svakom spratu jedan stan velike kvadrature. U prizemlju zgrade nalaze se poslovni

prostori. Za sve navedene objekte izvršio sam proračun presjeka provodnika, proračun

pada napona, odabir osigurača i proračun napona dodira za tačno definisani sistem

zaštite.

TakoĎer kroz ovaj rad prošao sam kroz sve vrste mogućih zahtjeva za

projektovanje u praksi. Zahtjevi u praksi su najčešće razne vrste poslovnih prostora,

velikih/malih stanova, ali i zahtjevi za projektovanje velikih objekata koji se sastoji od

većeg broja prethodno navedenih stambenih ili poslovnih prostora.

Projektovanjem velikih stambeno-poslovnih prostora možemo primjetiti koliko

je težak i kompleksan posao samog projektanta ili grupe projektanata. Svakako današnji

razvoj tehnologije olakšava projektantima rad. Danas, za projektovanje električnih

instalacija koriste se razne vrste programa, pomoću kojih se olakšava jako kompleksan

i ogroman proračun. Na taj način smanjujemo vrijeme izrade projekta.

Za izradu svog projekta usavršio sam korištenje programskog paketa

„AutoCad“, koji je jedan od najbitnijih programa za sadašnje/buduće generacije

projektanata. Što se tiće budućnosti ovog posla, moje mišljenje je da ona nikad neće

doći u pitanje. Razlog tome proizilazi iz povećane naseljenosti, a time i povećanom

izgradnjom raznih vrsta objekata koji moraju po zakonu imati „Projekat električne i

ostalih instalacija“ da bi se mogao legalizovati objekat.



10. Literatura

[1] Muharemović i I. Turković „Zaštita od atmosferskih pražnjenja objekata i ljudi u

aktuelnim meĎunarodnim propisima – Projektiranje i instaliranje“, ETF Sarajevo

2014.

[2] Muharemović i V. Boras „Električne instalacije i mjere sigurnosti“, ETF Sarajevo

2009.

[3] V. Srb „Električne instalacije i niskonaponske mreže“, Tehnička knjiga, Zagreb

1991.

[4] Štošić „Projektovanje i izvoĎenje električnih instalacija“, GraĎevinska knjiga,

Beograd 2008.

[5] Muharemović i I. Turković „Mjere zaštite i metode mjerenja u električnim

mrežama niskog napona“, ETF Sarajevo 2002.

[6] Projekat stambenog prostora u ulici „Bistrik br. 66“, Sarajevo 2002.

[7] Projekat poslovnog prostora u ulici „Avde Smajlovića br. 3a“, Sarajevo 2008.



11. Prilog A – Korištene tabele





12. Prilog B – Sistem jedinica

Internacionalni sistem (SI) osnovnih jedinica:

Decimalne mjerne jedinice:

Documents

Finalna verzija završnog rada crni header and footer