Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu RAZLIKOVNE OBAVEZE za

Str. 1

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RAZLIK OVNE OBAVEZE

za upis na diploms ki st udi j u ak. go d. 2016./2017 .

Napomena:

Razlikovne obaveze određuju se na kvalifikacijskom postupku uvidom u dokumente

pristupnika.

Studenti čije su razlikovne obaveze utvrđene u iznosu manjem od 15 ECTS-a upisuju

kao redoviti (ili izvanredni, ako je studij tako akreditiran) studenti diplomski studij uz

obavezu polaganja razlikovnih obaveza prije upisa u drugi (iznimno treći) semestar.

Studentima koji imaju veći obim razlikovnih obaveza omogućuje se upis razlikovnog

semestra/godine u statusu izvanrednog studenta te se oni upisuju u diplomski studij

kao redoviti/izvanredni studenti tek nakon ispunjavanja obaveza iz razlikovnog

semestra / godine. (Odluka Senata, Klasa: 602-04/16-04/12, Urbroj: 380-020/173-16-

1, Zagreb, 19. svibnja 2016.)

Str. 2

Sadržaj

Anglistika ............................................................................................................................................................ 4

Antropologija..................................................................................................................................................... 5

Arheologija ......................................................................................................................................................... 7

Etnologija i kulturna antropologija ........................................................................................................... 8

Filozofija ........................................................................................................................................................... 10

Fonetika ............................................................................................................................................................ 11

Germanistika .................................................................................................................................................. 12

Hungarologija ................................................................................................................................................. 13

Informacijske znanosti ............................................................................................................................... 14

Istočnoslavenski jezici i književnosti .................................................................................................... 16

Ruski jezik i književnost........................................................................................................................................... 16

Ukrajinski jezik i književnost ................................................................................................................................. 16

Južnoslavenski jezici i književnosti ....................................................................................................... 17

Judaistika ......................................................................................................................................................... 18

Klasična filologija .......................................................................................................................................... 19

Latinski jezik i književnost ..................................................................................................................................... 19

Grčki jezik i književnost ........................................................................................................................................... 19

Komparativna književnost ........................................................................................................................ 20

Kroatistika ....................................................................................................................................................... 21

Lingvistika ....................................................................................................................................................... 22

Nederlandistika ............................................................................................................................................. 24

Pedagogija ....................................................................................................................................................... 25

Povijest ............................................................................................................................................................. 26

Povijest umjetnosti ...................................................................................................................................... 27

Psihologija ....................................................................................................................................................... 29

Romanistika .................................................................................................................................................... 30

Francuski jezik i književnost ................................................................................................................................. 30

Španjolski jezik i književnost ................................................................................................................................ 30

Portugalski jezik i književnost .............................................................................................................................. 30

Rumunjski jezik i književnost ............................................................................................................................... 30

Romistika ......................................................................................................................................................... 31

Sociologija ....................................................................................................................................................... 32

Str. 3

Švedski jezik i kultura ................................................................................................................................. 35

Talijanistika ..................................................................................................................................................... 36

Turkologija ...................................................................................................................................................... 37

Zapadnoslavenski jezici i književnosti ................................................................................................. 38

Češki jezik i književnost........................................................................................................................................... 38

Poljski jezik i književnost ........................................................................................................................................ 39

Slovački jezik i književnost..................................................................................................................................... 40

Str. 4

Anglistika

Uvjet za upis na diplomski studij Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta je završen

preddiplomski sveučilišni studij anglistike. Posebnog kvalifikacijskog ispita nema, nego

su svi studenti koji imaju valjan dokaz o završenom istovjetnom,

dakle anglističkom preddiplomskom studiju automatski kvalificirani da se prijave za

razredbeni postupak, odnosno rangiranje prema težinskom prosjeku ocjena iz

anglističkih predmeta.

Odsjek za anglistiku od prijavljenih kandidata upisuje najviše 20 dvopredmetnih

studenata nastavničkog smjera, dok jednopredmetne ne upisuje, a preostali se kandidati

ravnomjerno dijele na ostala tri smjera.

Str. 5

Antropologija

Razlikovne obveze za studente koji su završili jedan od sljedećih

preddiplomskih studija

(Studenti razlikovne ispite iz navedenih kolegija moraju položiti tijekom prve godine

studija)

Visoko učilište na

kojem je završen

preddiplomski

studij

Preddiplomski studij

kojeg je student završio

Razlikovne obveze (naziv

razlikovnog kolegija, ISVU šifra,

ECTS bodovi)

Ukupan broj

ECTS bodova

svih

razlikovnih

kolegija

Sveučilište u

Zagrebu

Filozofski fakultet

Studij antropologije - -

Sveučilište u

Zagrebu

Filozofski fakultet

Etnologija i kulturna

antropologija

1. Uvod u genetiku čovjeka

(64083), 3ECTS

2. Evolucija čovjeka, (52354)

5ECTS

8

Sveučilište u Zadru

Filozofski fakultet

Etnologija i antropologija 1. Uvod u genetiku čovjeka

(64083) 3ECTS


5ECTS

3. Sociobiologija, (65530), 3ECTS

11

Sveučilište u

Zagrebu

Filozofski fakultet

Sociologija, Psihologija


(64083) 3ECTS


5ECTS

8

Sveučilište u

Zagrebu

Filozofski fakultet

Filozofija, Povijest, Povijest

umjetnosti, Komparativna

književnost i ostali studiji


(64083) 3ECTS


5ECTS

3. Sociobiologija, (65530) 3ECTS

11

Sveučilište u

Zagrebu

Hrvatski studiji

Sociologija, Filozofija i

drugi studiji


(64083) 3ECTS


5ECTS


11

Sveučilište u

Zagrebu

Medicinski fakultet

Prirodoslovno-

matematički

fakultet

Studij medicine

Studij biologije

1. Teorije kulturne antropologije

(51728), ECTS 5

2. Uvod u etnologiju (66524)

ECTS 5

10

Sveučilište u Zadru

Filozofski fakultet

Psihologija, Sociologija,

Filozofija, Povijest, Povijest

umjetnosti, i ostali studiji

1. Uvod u genetiku čovjeka 64083

3ECTS


5ECTS

3. Uvod u populacijsku genetiku

(66815) 5ECTS


16

Sveučilište u Splitu Psihologija, Sociologija, 1. Uvod u genetiku čovjeka 16

Str. 6

Visoko učilište na

kojem je završen

preddiplomski

studij

Preddiplomski studij

kojeg je student završio

Razlikovne obveze (naziv

razlikovnog kolegija, ISVU šifra,

ECTS bodovi)

Ukupan broj

ECTS bodova

svih

razlikovnih

kolegija

Filozofski fakultet Filozofija, Povijest, Povijest

umjetnosti, i ostali studiji

(64083) 3ECTS


5ECTS


(66815) 5ECTS


Sveučilište u Rijeci Kulturologija, Psihologija,

Sociologija, Filozofija,

Povijest umjetnosti i ostali

studiji


(64083) 3ECTS


5ECTS


(66815) 5ECTS


16

Sveučilište u

Osijeku

Filozofski fakultet

Kulturologija, Filozofija,

Pedagogija i ostali studiji


(64083) 3ECTS


5ECTS


(66815) 5ECTS


16

Razlikovne obveze za studente koji nisu završili jedan od gore navedenih


(Studenti moraju razlikovne ispite iz kolegija Uvod u genetiku čovjeka, Evolucija čovjeka,

Uvod u populacijsku genetiku i Ljudska bihevioralna ekologija položiti tijekom prve

godine diplomskog studija, a ostale preporučujemo položiti do četvrtog semestra

diplomskog studija)

Visoko učilište na kojem je završen preddiplomski studij

Preddiplomski studij kojeg je student završio

Razlikovne obveze (naziv razlikovnog kolegija, ISVU šifra, ECTS bodovi)

Ukupan broj bodova svih razlikovnih kolegija

Ostali 1. Uvod u genetiku čovjeka (64083) 3ECTS

2. Evolucija čovjeka, (52354) 5ECTS 3. Uvod u populacijsku genetiku 66815

5ECTS 4. Ljudska bihevioralna ekologija,

(69816) 3ECTS 5. Uvod u antropologiju (36001), ECTS 5 6. Uvod u etnologiju (66524) ECTS 5

26

Str. 7

Arheologija

Uvjeti za upis na diplomski studij arheologije su: 1. Završen preddiplomski studij jednopredmetne ili dvopredmetne

arheologije u trajanju od 6 semestara, ili 2. Neki drugi preddiplomski studij uz obvezu polaganja svih navedenih

razlikovnih ispita, kako slijedi:

Prapovijesna arheologija: - Paleolitički lovci i sakupljači - Neolitik Hrvatske u kontekstu jugoistočne i srednje Europe - Brončano doba Hrvatske u kontekstu jugoistočne i srednje Europe - Željezno doba Hrvatske u kontekstu jugoistočne i srednje Europe

Antička arheologija:

- Osnove klasične arheologije I - Iliri, Grci i Rimljani u Iliriku - Antički gradovi u Hrvatskoj > Uvod u provincijalnu arheologiju (promijenjen naziv u 15./16.) - Osnove ranokršćanske arheologije

Srednjovjekovna arheologija:

- Velika seoba naroda - Rani srednji vijek u Hrvatskoj

Do kraja prve godine diplomskoga studija studenti su dužni položiti one razlikovne ispite koji se odnose na odabrani smjer studija (tj. za prapovijesni smjer treba položiti razlikovne ispite prapovijesne arheologije, za antički smjer razlikovne ispite antičke arheologije i za srednjovjekovni smjer razlikovne ispite srednjovjekovne arheologije), dok ostatak razlikovnih ispita treba položiti do kraja studija.

Str. 8

Etnologija i kulturna antropologija

A) Razlikovne obveze za studente koji su završili jedan od sljedećih


(studenti moraju razlikovne ispite iz navedenih kolegija položiti tijekom prve godine

studija)

Visoko učilište

na kojem je

završen

preddiplomski

studij

Preddiplomski

studij kojeg je

student završio

Razlikovne obveze (naziv razlikovnog

kolegija, ISVU šifra, ECTS bodovi)

Ukupan broj

ECTS bodova

svih razlikovnih

kolegija

Sveučilište u

Zagrebu

Filozofski

fakultet

Etnologija i

kulturna

antropologija

_ _

Sveučilište u

Zadru

Odjel za

etnologiju i

kulturnu

antropologiju

Etnologija i

antropologija

1. Metodologija etnologije i kulturne

antropologije (51726), 5 ECTS

5

Sveučilište u

Zagrebu

Filozofski

fakultet

Antropologija 1. Metodologija etnologije i kulturne


2. Povijest hrvatske etnologije (35995), 5

ECTS

10

Sveučilište u

Zagrebu

Filozofski

fakultet

Sociologija 1. Metodologija etnologije i kulturne


2. Uvod u etnologiju (66524), 5 ECTS

10

Sveučilište u

Zagrebu

Hrvatski studiji




10

Hrvatsko

katoličko

sveučilište




(35995), 5 ECTS

10

Sveučilište u

Zadru




10

Sveučilište u

Splitu




10

Sveučilište J. J.

Strossmayera u

Osijeku

Odjel za

kulturologiju

Kulturologija 1. Metodologija etnologije i kulturne



3. Kulturnoantropološki problemi

Sredozemlja (51732), 5 ECTS

15

Sveučilište u

Rijeci

Filozofski

fakultet

Kulturologija 1. Metodologija etnologije i kulturne



3. Kulturnoantropološki problemi

Sredozemlja (51732), 5 ECTS

15

Str. 9

B) Razlikovne obveze za studente koji nisu završili jedan od gore navedenih


(studenti moraju razlikovne ispite iz kolegija Metodologija etnologije i kulturne

antropologije, Uvod u etnologiju i Kulturnoantropološki problemi Sredozemlja položiti

tijekom prve godine diplomskog studija, a ostale se preporuča položiti do četvrtog

semestra diplomskog studija)

Visoko učilište na kojem je završen preddiplomski studij

Preddiplomski studij kojeg je student završio

Razlikovne obveze (naziv razlikovnog kolegija, ISVU šifra, ECTS bodovi)

Ukupan broj ECTS bodova svih razlikovnih kolegija

Ostali 1. Metodologija etnologije i kulturne antropologije (51726), 5 ECTS 2. Uvod u etnologiju (66524), 5 ECTS 3. Uvod u kulturnu antropologiju (36000), 5 ECTS 4. Povijest hrvatske etnologije (35995), 5 ECTS 5. Kulturnoantropološki problemi Sredozemlja (51732), 5 ECTS 6. Teorije kulturne antropologije (51728), 5 ECTS

30

Str. 10

Filozofija Upis studenata u diplomski studij filozofije – razlikovne obveze

Diplomski jednopredmetni studij filozofije – znanstveni smjer i diplomski dvopredmetni

studij filozofije – nastavni i znanstveni smjer mogu upisati:

a) studenti koji su završili preddiplomski jednopredmetni ili dvopredmetni studij

filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nakon obavljenog kvalifikacijskog

postupka koji se održava krajem akademske godine;

b) studenti koji su završili usporediv preddiplomski jednopredmetni ili dvopredmetni

studij filozofije na nekom drugom sveučilištu.

S obzirom da preddiplomski jednopredmetni i dvopredmetni studij filozofije Filozofskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traje četiri godine, odnosno osam semestara, studenti su

obavezni položiti razlikovne kolegije te na diplomskom studiju nadoknaditi manjak

ECTS.

Razlikovni kolegiji određuju se na kvalifikacijskom postupku na temelju uvida u ovjereni

prijepis ocjena te ovjeren opis programa završenog preddiplomskog studija filozofije.

Str. 11

Fonetika Smjerovi: Govorništvo, Rehabilitacija slušanja i govora, Znanstveno usmjerenje

fonetike)

Preddiplomski studiji u Republici Hrvatskoj koji su preduvjet za upis diplomskog studija

fonetike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu su:

a) preddiplomski studij fonetike

b) sveučilišni preddiplomski studij (180 ECTS-a) iz područja humanističkih znanosti

(primjerice kroatistike, slavistike, anglistike, germanistike, lingvistike i drugih filoloških

grana), društvenih znanosti (pedagogije, psihologije, sociologije, informacijskih i

komunikacijskih znanosti, logopedije, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, ekonomije,

prava, politologije), umjetnosti (primjerice polja kazališne, filmske i drugih umjetnosti),

tehničkih znanosti (primjerice polja elektrotehnike ili računarstva) ili

interdisciplinarnih područja znanosti (primjerice kroatologije, obrazovnih znanosti,

kognitivne znanosti) uz upis razlikovne godine tijekom koje se polažu razlikovni

predmeti

Razlikovni predmeti određeni su za svaki smjer diplomskog studija fonetike, a isti su

za sve pristupnike koji nisu završili preddiplomski studij fonetike, bez obzira s kojeg

preddiplomskog studija dolaze.

Razlikovni predmeti za diplomski studij fonetike, smjer Govorništvo:

Akustička fonetika (P4 + S0 + V0 / ECTS 6)

Ortoepija hrvatskoga jezika 1 + Govorne vježbe (P0 + S2 + V1 / ECTS 5)

Opća fonetika (P3 + S0 + V1 / ECTS 5)

Ortofonija (P2 + S0 + V1 / ECTS 5)

Razvoj govora (P2 + S2 + V0 / ECTS 5)

Govorništvo (P2 + S2 + V0 / ECTS 6)

Razlikovni predmeti za diplomski studij fonetike, smjerovi:

Rehabilitacija slušanja i govora te,

Znanstveno usmjerenje fonetike:

Akustička fonetika (P4 + S0 + V0 / ECTS 6)

Ortoepija hrvatskoga jezika 1 + Govorne vježbe (P0 + S2 + V1 / ECTS 5)

Opća fonetika (P3 + S0 + V1 / ECTS 5)

Ortofonija (P2 + S0 + V1 / ECTS 5)

Razvoj govora (P2 + S2 + V0 / ECTS 5)

Slušanje i govor (P2 + S0 + V2 / ECTS 6)

Str. 12

Germanistika

Diplomski studij odvija se u tri smjera prema članku 57. Statuta Filozofskog fakulteta.

Diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući preddiplomski studij.

Za kandidate koji su završili preddiplomski studij germanistike na Odsjeku za

germanistiku Filozofskog fakulteta vrijede isti uvjeti kao do sada.

Ako za pojedini smjer studija ima više prijava od raspoloživih mjesta (više od 20,

odnosno više od trećine ukupnog broja kandidata prijavljenih za sva tri smjera), izrađuje

se rang lista po prosjeku ocjena na preddiplomskom studiju, i to svih ocjena. Studenti

mogu dobiti službeni ispis ocjena s prosjekom.

˗ Za nastavnički smjer treba imati završen preddiplomski studij germanistike.

˗ Za prevoditeljski smjer treba imati završen preddiplomski studij germanistike.

Kandidati koji preddiplomski studij germanistike nisu završili na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu moraju kao razlikovni ispit položiti kolegij »Receptivna i

produktivna tekstna kompetencija 2« do kraja drugog semestra diplomskog studija

(30.9.), kao uvjet za upis 3. semestra.

˗ Kulturološki smjer mogu upisati i studenti koji su završili istoimeni ili srodni

humanistički ili društveni preddiplomski studij. Za kandidate koji nisu studirali

germanistiku uvjet je dokaz o znanju njemačkog jezika na C1 stupnju.

Str. 13

Hungarologija

a) završeni preddiplomski studij hungarologije na našem fakultetu;

b) završeni preddiplomski studij hungarologije na vanjskim sveučilištima, uz polaganje

razlikovnih ispita koje ćemo odrediti nakon uvida u strukturu odslušanih kolegija na

stranom studiju;

c) u nedostatku uvjeta a) i b) prihvaća se državna matura povišene razine iz mađarskog

jezika i književnosti položena prema mađarskom školskom sustavu, ali uz motivacijski

prijemni razgovor s kandidatom, te uz obavezno polaganje razlikovnih ispita iz kolegija

Uvod u mađarsko jezikoslovlje i Uvod u mađarsku civilizaciju.

Str. 14

Informacijske znanosti

Arhivistika

(a) Razlikovni ispiti za sve studente koji su završili jedan od sljedećih preddiplomskih

studija

˗ Informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

˗ Informatologija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku

˗ Knjižničarstvo na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru

˗ Mediji i kultura društva na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku

˗ Informacijski i poslovni sustavi na Fakultetu organizacije i informatike (Varaždin)

˗ Sveučilišta u Zagrebu

˗ Informatika na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci

i koji na preddiplomskom studiju nisu položili sljedeće ispite (ukupno 12 ECTS):

1. Vrednovanje arhivskog gradiva (5. semestar-zimski, 6 ECTS)

2. Sređivanje i opis arhivskog gradiva (4. semestar-ljetni, 6 ECTS)

(b) Razlikovni ispiti za sve studente koji nisu završili neki od gore navedenih studija

(razlikovni semestar, ukupno 28 ECTS):

1. Osnove informacijske tehnologije (1. semestar-zimski, 5 ECTS)

2. Teorija informacijske znanosti (5. semestar-zimski, 5 ECTS)

3. Vrednovanje arhivskog gradiva (5. semestar-zimski, 6 ECTS)

4. Uvod u arhivsku teoriju i praksu (2. semestar-ljetni, 6 ECTS)

5. Sređivanje i opis arhivskog gradiva (4. semestar-ljetni, 6 ECTS)

Bibliotekarstvo

Studenti koji su završili jedan od sljedećih preddiplomskih studija nisu dužni polagati

razlikovne ispite:

˗ preddiplomski studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu

˗ preddiplomski studij informatologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J.

Strossmayera u Osijeku

˗ interdisciplinarni preddiplomski studij kulturologije, smjer knjižničarstvo na

Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku

˗ preddiplomski studij knjižničarstva na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u

Zadru.

Studenti jednopredmetnog i dvopredmetnog diplomskog studija informacijskih znanosti,

smjer bibliotekarstvo, koji su završili neki drugi preddiplomski studij, trebaju položiti

sljedeće razlikovne ispite s preddiplomskog studija informacijskih znanosti (ukupno 12

ECTS):

1. Bibliografska organizacija I (3. semestar-zimski, 2/0/2, 6 ECTS)

2. Klasifikacijski sustavi (4. semestar-ljetni, 2/0/2, 6 ECTS).

3.

Str. 15

Muzeologija

Studenti koji upisuju jednopredmetni ili dvopredmetni diplomski studij informacijskih

znanosti, smjer muzeologija, trebaju položiti sljedeće razlikovne predmete s

preddiplomskog studija Informacijskih znanosti (ukupno 12 ECTS):

1. Uvod u muzeologiju (3. semestar-zimski, 2/2/0, 6 ECTS)

2. Opća teorija baštine (4. semestar-ljetni 2/1/0, 6 ECTS)

Studenti koji su ove predmete položili za vrijeme preddiplomskog studija, nemaju

razlikovne obaveze.

Informatika, Informatologija

Studenti koji nisu završili sveučilišni studij informacijskih znanosti imaju razlikovne

ispite:

Informatika, istraživački smjer, jednopredmetni i dvopredmetni studij

1. Organizacija znanja (6)

2. Algoritmi i strukture podataka (6)

3. Baze podataka (6)

4. Obrada teksta i jezika (6)

5. Objektno i vizualno programiranje (6)

6. Strojno prevođenje (6)

7. Zaštita podataka (3)

8. Teorija informacijske znanosti (6)

9. Kriptologija (6)

ukupno 51 ECTS bod

Informatologija, dvopredmetni studij


2. Multimedijski prikaz znanja (6)



5. Osnove upravljanja informacijskim institucijama (6)

ukupno 27 bodova

Informatika, nastavnički smjer, jednopredmetni i dvopredmetni studij


2. Multimedijski prikaz znanja (6)



5. Osnove upravljanja informacijskim institucijama (6)

ukupno 27 bodova

Str. 16

Istočnoslavenski jezici i književnosti

Ruski jezik i književnost

Diplomski studij Ruskoga jezika i književnosti (Prevoditeljski i Nastavnički

smjer) upisuje se po završetku četverogodišnjeg Preddiplomskog sveučilišnog studija

ruskoga jezika i književnosti i stjecanjem minimalno 240 ECTS-bodova.

Ukrajinski jezik i književnost

Diplomski studij Ukrajinskoga jezika i književnosti (Prevoditeljsko-kulturološki

i Nastavnički smjer) upisuje se po završenom Preddiplomskom sveučilišnom studiju

ukrajinskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ili po uspješno

završenom studiju ukrajinistike (s usporedivim programima ukrajinistike) na

visokoškolskim ustanovama u drugim zemljama.

Str. 17

Južnoslavenski jezici i književnosti

Posebne razlikovne obaveze za Diplomski studij južnoslavenskih jezika i književnosti

ne postoje, nego se primjenjuje t. 3 b) Uvjeta upisa Filozofskoga fakulteta uz Molbu,

odnosno Motivacijsko pismo (hodogram prethodnog studija, bio-bibliografija kandidata i

sl.).

Osim istovjetnih ili vrlo sličnih slavističkih i južnoslavističkih studija u svijetu, koji se

na diplomski studij upisuju bez posebnog postupka, Diplomski studij južne slavistike

mogu upisati, temeljem uvida u dodatak diplome i intervjua s pristupnikom te

određivanjem uvjeta prema svakom pojedinom kandidatu:

a) pristupnici koji su završili preddiplomske studije kroatistike i kulturalnih studija u

Hrvatskoj

b) pristupnici koji su završili ostale preddiplomske filološke i humanističke studije u

Hrvatskoj

c) pristupnici koji završili preddiplomski studij, apsolventi diplomskoga studija ili

pristupnici koji su završili bilo koji diplomski studij filoloških i humanističkih

znanosti u južnoslavenskim zemljama (Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori,

Makedoniji, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji).

Posebnu pogodnost pri upisu imaju pripadnici slavenskih nacionalnih manjina u

Hrvatskoj, kao i pripadnici hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama te djeca

hrvatskih iseljenika, pod uvjetom da uz svoj materinji jezik dobro poznaju barem još

jedan južnoslavenski jezik i kulturu.

Str. 18

Judaistika

a) Diplomski studij judaistike mogu upisati svi studenti koji su završili preddiplomski

studij judaistike na našem fakultetu;

b) strani studenti upisuju se na isti studij pod uvjetom da su već završili preddiplomski

studij judaistike na nekom od stranih sveučilišta;

c) ne možemo predvidjeti koje bi razlikovne ispite polagali studenti pod (b). To će ovisiti

o programu preddiplomskog studija koji su završili.

Str. 19

Klasična filologija

Preddiplomski studiji koji udovoljavaju kriterijima za nastavak diplomskog studija na

Odsjeku za klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu su sljedeći:

1. Preddiplomski studij latinskog jezika na Hrvatskim studijima (trogodišnji

dvopredmetni)

2. Preddiplomski studij latinskog jezika i rimske književnosti na Sveučilištu Juraj

Dobrila u Puli (trogodišnji dvopredmetni)

3. Preddiplomski studij latinskog jezika i rimske književnosti na Sveučilištu u

Zadru (trogodišnji dvopredmetni)

4. Preddiplomski studij grčkog jezika i književnosti na Sveučilištu u Zadru

(trogodišnji dvopredmetni)

Budući da su navedeni preddiplomski studiji svojim sadržajnim ustrojem kompatibilni

s ustrojem preddiplomskih studija latinskog jezika i književnosti i studija grčkog jezika

i književnosti na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu, odnosno da je najznatnija nepodudarnost u tomu što je na Odsjeku za klasičnu

filologiju Filozofskog fakulteta u primjeni studijski model 4+1, a ne 3+2, popis

razlikovnih kolegija prilikom prelaska na diplomski studij na Odsjeku za klasičnu

filologiju je zapravo popis kolegija koji se na Odsjeku za klasičnu filologiju slušaju i

polažu na četvrtoj godini preddiplomskog studija.

Latinski jezik i književnost

a) zimski semestar:

Srednjovjekovni latinitet (2P2S, 6 ECTS)

Uvod u novolatinsku književnost (1P2S, 7 ECTS)

Izborni kolegij s popisa izbornih kolegija (minimalno 2 ECTS)

b) ljetni semestar:

Latinska stilistika (2P2S, 7 ECTS)

Hrvatska novolatinska književnost (1P2S, 6 ECTS)


Grčki jezik i književnost

a) zimski semestar:

Kolegij iz grčke književnosti (1P3S, 7 ECTS) Povijest grčkog jezika (1P2S1V, 6 ECTS)


b) ljetni semestar:

Kolegij iz grčke književnosti (1P3S, 7 ECTS) Povijest grčkog jezika: (1P2S, 6 ECTS)


Str. 20

Komparativna književnost

Na Diplomski studij komparativne književnosti primaju se svi studenti humanističkih,

društvenih i religijskih studija.

1. Prvostupnici komparativne književnosti nemaju razlikovnih ispita 2. Prvostupnici nacionalnih filologija trebaju upisati slijedeće razlikovne kolegije: 2. a) Prvostupnici kroatistike trebaju upisati jedan kolegij iz predmeta Povijest književnosti s Preddiplomskog studija komparativne književnosti te izabrati ili jedan

kolegij iz predmeta Teorija književnosti ili jedan kolegij iz predmeta Teatrologija i dramatologija (sveukupno dva kolegija). 2. b) Prvostupnici drugih nacionalnih filologija trebaju upisati jedan kolegij iz predmeta Teatrologija i dramatologija i jedan kolegij iz predmeta Komparativna književnost na preddiplomskom studiju (sveukupno 2 kolegija).

Nacionalne su filologije: klasična filologija, rusistika, ukrajinistika, polonistika, bohemistika, slovakistika, slovenistika, srbistika, makedonistika, južna slavistika, bosnistika, bugaristika, crnogoristika, germanistika, nederlandistika, skandinavistika, hungaristika, indologija, orijentalistika, indologija, sinologija, japanologija, anglistika, romanistika, talijanistika,

hispanistika, rumunjski jezik i književnost, luzitanistika, amerikanistika, arabistika, albanistika, romistika, judaistika, kroatologija, turkologija i tako dalje. 2. c) Prvostupnici drugih humanističkih studija (povijest, filozofija, pedagogija, lingvistika, fonetika, povijest umjetnosti, muzikologija) trebaju upisati po jedan kolegij iz predmeta Teorija književnost te iz predmeta Povijest književnosti te izabrati ili jedan kolegij iz predmeta Komparativna književnost ili jedan kolegij iz predmeta Teatrologija i dramatologija (sveukupno 3 kolegija). 3. Prvostupnici društvenih studija (psihologija, antropologija, komunikologija, sociologija, kulturologija, informatologija, bibliotekarstvo, pravo, ekonomija, novinarstvo,

politologija, defektologija, socijalni rad itd.) moraju upisati po jedan kolegij iz predmeta Teorija književnosti, iz predmeta Komparativna književnost te iz predmeta Povijest književnosti te izabrati ili jedan kolegij iz predmeta Filmologija ili jedan kolegij iz predmeta Teatrologija i dramatologija (sveukupno 4 kolegija).

4. Prvostupnici teologije i religijske kulture moraju upisati po jedan kolegij iz predmeta Teorija književnosti, iz Predmeta Komparativna književnost te iz predmeta Povijest književnosti te izabrati ili jedan kolegij iz predmeta Filmologija ili jedan kolegij iz predmeta Teatrologija i dramatologija (sveukupno 4 kolegija).

Ukoliko su kandidati tijekom studija slušali neki kolegij iz ponude Preddiplomskog studija komparativne književnosti, a koji spada u navedene predmete, taj im se kolegij priznaje umjesto navedenih razlikovnih kolegija.

Str. 21

Kroatistika

Kandidati koji su preddiplomski studij kroatistike završili na Odsjeku za kroatistiku

Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisuju se na diplomski studij prema do

sada važećim uvjetima.

Kandidati koji preddiplomski studij kroatistike nisu završili na Odsjeku za kroatistiku

Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu polažu kvalifikacijski ispit, koji obuhvaća

gradivo jezgre studija (kolegiji iz hrvatskoga standardnoga jezika, starije i novije

hrvatske književnosti, usmene književnosti, teorije književnosti i stilistike). Kandidati

koji u programu preddiplomskoga studija kroatistike nisu imali stilistiku ne polažu dio

ispita iz toga predmeta. Preduvjet je za prijavu prosjek ocjena 3,5 ili viši.

Kandidati koji su završili preddiplomski studij komparativne književnosti s prosjekom

ocjena 4,0 ili višim upisuju diplomski studij kroatistike uz uvjet da polože sve

jezikoslovne kolegije propisane u jezgri studija kroatistike (Teorija jezika,

Staroslavenski jezik, Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku, Jezične vježbe I i II,

Hrvatski standardni jezik – Fonologija i morfonologija, Morfologija, Sintaksa, Povijest

hrvatskoga jezika, Povijesna gramatika hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija I i II,

Stilistika, ukupno 60 ECTS).

Kandidati koji su završili preddiplomski studij kroatologije polažu kvalifikacijski

ispit, koji obuhvaća predmete iz jezgre studija. Prema rezultatima ispita određuju im se

razlikovni kolegiji do 60 ECTS-a. Preduvjet je za prijavu prosjek ocjena 4,0 ili viši.

Na diplomski studij kroatistike mogu se prijaviti i kandidati koji su završili bilo koju

humanističku grupu s prosjekom ocjena najmanje 4,0. Njihove će se molbe razmatrati

individualno te će im se propisati razlikovni kolegiji do 60 ECTS-a. Popis kolegija

određivat će se pojedinačno jer je broj preddiplomskih studija koje su takvi studenti

mogli završiti jako velik, a kombinacije dviju grupa ne mogu se predvidjeti.

Str. 22

Lingvistika

Odsjek za lingvistiku kao nositelj studija lingvistike na diplomski studij lingvistike

prihvaća prvostupnike koji dolaze s drugih studijskih programa filozofskih fakulteta ili

s drugih sastavnica sveučilišta. Za takve prvostupnike propisuje se obvezatno slušanje

i polaganje razlikovnih ispita: oni koji nemaju završen preddiplomski studij lingvistike

dužni su odslušati i položiti razlikovne predmete u 1. i 2. semestru diplomskoga

studija lingvistike. Pri tome su razlikovni ispiti posebno propisani po dvama

kriterijima:

1. Ovisno o tome koji smjer diplomskoga studija pristupnik upisuje (opću, primijenjenu, kognitivnu, računalnu ili poredbenu lingvistiku);

2. Ovisno o tome je li pristupnik prvostupnik nekog filološkog ili neo-filološkog studija ili je riječ o prvostupniku drugih preddiplomskih studija.

1. Uvjeti za upis diplomskog studija lingvistike, smjer kognitivne lingvistike A. Prvostupnici filoloških i neo-filoloških preddiplomskih studija Tijekom 1. i 2. semestra obavezni su odslušati i položiti razlikovne predmete:

˗ LI1011: Uvod u opću lingvistiku (3 ECTS) ˗ LI1241: Temelji kognitivne lingvistike (5 ECTS) ˗ LI1104: Semantika (5 ECTS) ˗ LI1002: Indoeuropska lingvistika (5 ECTS)

B. Prvostupnici drugih preddiplomskih studija Tijekom 1. i 2. semestra obavezni su položiti razlikovne predmete:

o LI1011: Uvod u opću lingvistiku (3 ECTS) o LI1241: Temelji kognitivne lingvistike (5 ECTS) o LI1002: Indoeuropska lingvistika (5 ECTS) o LI1101: Fonologija (5 ECTS) o LI1102: Morfologija (5 ECTS) o LI1103: Sintaksa (5 ECTS) o LI1104: Semantika (5 ECTS)

2. Uvjeti za upis diplomskog studija lingvistike, smjer opće lingvistike

A. Prvostupnici filoloških i neo-filoloških preddiplomskih studija

Tijekom 1. i 2. semestra obavezni su odslušati i položiti razlikovne predmete:

o LI1011: Uvod u opću lingvistiku (3 ECTS) o LI1002: Indoeuropska lingvistika (5 ECTS) o LI1202: Povijest lingvističkih teorija (5 ECTS)

C. Prvostupnici drugih preddiplomskih studija

Tijekom 1. i 2. semestra obavezni su položiti razlikovne predmete:

o LI1011: Uvod u opću lingvistiku (3 ECTS) o LI1202: Povijest lingvističkih teorija (5 ECTS) o LI1002: Indoeuropska lingvistika (5 ECTS) o LI1101: Fonologija (5 ECTS) o LI1102: Morfologija (5 ECTS) o LI1103: Sintaksa (5 ECTS) o LI1104: Semantika (5 ECTS)

Str. 23

o 3. Uvjeti za upis diplomskog studija lingvistike, smjer poredbene lingvistike

A. Prvostupnici filoloških i neo-filoloških preddiplomskih studija Tijekom 1. i 2. semestra obavezni su odslušati i položiti razlikovne predmete:

o LI1011: Uvod u opću lingvistiku (3 ECTS) o L1002: Indoeuropska lingvistika za lingviste (5 ECTS) o L1211: Indoeuropska morfologija (5 ECTS)


o LI1011: Uvod u opću lingvistiku (3 ECTS) o L1002: Indoeuropska lingvistika (5 ECTS) o L1211: Indoeuropska morfologija (5 ECTS) o LI1101: Fonologija (5 ECTS) o LI1102: Morfologija (5 ECTS) o LI1103: Sintaksa (5 ECTS) o LI1104: Semantika (5 ECTS)

4. Uvjeti za upis diplomskog studija lingvistike, smjer primijenjene lingvistike A. Prvostupnici filoloških i neo-filoloških preddiplomskih studija Tijekom 1. i 2. semestra obavezni su odslušati i položiti razlikovne predmete:

o LI1011: Uvod u opću lingvistiku (3 ECTS) o LI1004: Primijenjena lingvistika (5 ECTS) o LI1002: Indoeuropska lingvistika (5 ECTS)

B. Prvostupnici drugih preddiplomskih studija Tijekom 1. 2. semestra obavezni su položiti razlikovne predmete:

o LI1011: Uvod u opću lingvistiku (3 ECTS) o LI1004: Primijenjena lingvistika (5 ECTS) o LI1002: Indoeuropska lingvistika (5 ECTS) o LI1101: Fonologija (5 ECTS) o LI1102: Morfologija (5 ECTS) o LI1103: Sintaksa (5 ECTS) o LI1104: Semantika (5 ECTS)

5. Uvjeti za upis diplomskog studija lingvistike, smjer računalne lingvistike

A. Prvostupnici filoloških i neo-filoloških preddiplomskih studija Tijekom 1. i 2. semestra obavezni su odslušati i položiti razlikovne predmete:

o LI1011: Uvod u opću lingvistiku (3 ECTS) o LI1003: Algebarska lingvistika (5 ECTS) o LI1223: Korpusna lingvistika (5 ECTS) o LI1002: Indoeuropska lingvistika (5 ECTS)


o LI1011: Uvod u opću lingvistiku (3 ECTS) o LI1003: Algebarska lingvistika (5 ECTS) o LI1223: Korpusna lingvistika (5 ECTS) o LI1002: Indoeuropska lingvistika (5 ECTS) o LI1101: Fonologija (5 ECTS) o LI1102: Morfologija (5 ECTS) o LI1103: Sintaksa (5 ECTS) o LI1104: Semantika (5 ECTS)

Str. 24

Nederlandistika

Diplomski studij nederlandistike otvoren je svim studentima koji su stekli bakalaureat

humanističkih znanosti ili društvenih znanosti na usporedivoj obrazovnoj instituciji u

zemlji ili inozemstvu. Studenti moraju imati završeni preddiplomski studij, odnosno

položenih 180 ECTS bodova, te dokaz o znanju nizozemskog jezika na B2 stupnju

(prema jedinstvenom europskom jezičnom okviru).

Dakle, uvjet je:

1. završen preddiplomski studij humanističkih ili društvenih znanosti

2. stečenih 180 ECTS

3. dokaz o znanju nizozemskog jezika na B2 stupnju (ako nisu završili

nederlandistiku na preddiplomskoj razini)

Str. 25

Pedagogija

Na jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij pedagogije mogu se upisati

studenti koji su završili jedan od slijedećih preddiplomskih studija:

jednopredmetni preddiplomski studije pedagogije

dvopredmetni preddiplomski studije pedagogije

preddiplomski sveučilišni učiteljski studij

preddiplomski studije predškolskog odgoja

svi preddiplomski studijski programi Filozofskog fakulteta.

U sklopu upisnih kriterija sljedeće su razlikovne obveze, odnosno polaganje ispita iz

sljedećih ključnih predmeta preddiplomskog studija pedagogije:

1. Osnove pedagogije (5 ECTS)

2. Povijest i filozofija odgoja (5 ECTS)

3. Teorije odgoja i obrazovanja (5 ECTS)

4. Didaktičke teorije (5 ECTS)

5. Sistematska pedagogija (5 ECTS)

6. Obiteljska pedagogija (5 ECTS)

7. Pedagogija ranog djetinjstva (5 ECTS)

8. Uvod u pedagoška istraživanja (5 ECTS)

9. Pedagogija adolescencije (5 ECTS)

10. Školski podsustavi (5 ECTS)

11. Kvantitativna istraživanja (5 ECTS)

12. Osnove specijalne pedagogije (5 ECTS)

Svakom pristupniku individualno će se utvrditi razlikovne obveze na temelju uvida u

syllabuse kolegija i položene ispite na preddiplomskoj razini.

Str. 26

Povijest

Temeljem važećeg i akreditiranog studijskog programa diplomskog studija povijesti,

koji je dostupan i na mrežnim stranicama Odsjeka za povijest, uvjeti za upis diplomskog

studija povijesti su slijedeći:

Nastavnički smjer - završen trogodišnji studij povijesti na Filozofskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu ili neki drugi slični studij povijesti. Poželjno je dobro poznavanje

jednog stranog jezika, prvenstveno engleskog jezika.

Istraživački smjer

Modul Stara povijest – završen trogodišnji studij povijesti, arheologije ili klasične

filologije, a prihvatljivi su i trogodišnji studiji povijesti umjetnosti, komparativne

književnosti i drugih struka, ovisno o količini odslušanih kolegija sa sadržajima koji su

kompatibilni staroj povijesti.

Modul Srednji vijek – završen trogodišnji studij humanističkog ili društvenog

područja, u izuzetnim slučajevima i trogodišnji studij drugih područja, o čemu će u

svakom pojedinom slučaju odlučiti Odsjek za povijest.

Modul Ranonovovjekovna povijest - završen trogodišnji studij iz društvenih i

humanističkih znanosti i funkcionalno znanje najmanje jednog stranog jezika.

Modul Moderna i suvremena povijest (19. i 20. st.) - završen trogodišnji studij iz

humanističkog ili društvenog područja.

Prije formalnog upisa kandidata na fakultetskoj razini, Odsjek za povijest provest će

svoju uobičajenu proceduru popisa kandidata i njihove razdiobe po smjerovima i

modulima te će tom prigodom koordinator upisa, Pročelnik i voditelji smjera i modula

obaviti dodatne provjere ostvarenih kvalifikacija prijavljenih kandidata. Nakon toga,

Odsjek će o svemu učinjenom obavijestiti upisno povjerenstvo Fakulteta.

Za upis u module istraživačkog smjera, studenti koji nisu završili trogodišnji

preddiplomski studij povijesti, razlikovni kolegiji koje do kraja diplomskog studija

trebaju položiti su Historiografski praktikum (6 ECTS), Povijest historiografije (4 ECTS),

Suvremena historiografija (4 ECTS) i jedan obavezni kolegij preddiplomskog studija

povijesti koji tematski odgovara upisanom modulu (u opsegu 2 sata predavanja i 2 sata

seminara).

Str. 27

Povijest umjetnosti Diplomski studij povijesti umjetnosti: istraživački i nastavnički smjer.

Preddiplomski studiji koji udovoljavaju kriterijima za nastavak diplomskog studija istraživačkog i nastavničkog smjera na Odsjeku za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: 1. Preddiplomski studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu 2. Preddiplomski studij povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Splitu 3. Preddiplomski studij povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru 4. Preddiplomski studij povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Rijeci 5. Preddiplomski studij likovne kulture na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u

Zagrebu 6. Preddiplomski studij likovne kulture na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta Josipa

Jurja Strossmayera u Osijeku 7. Preddiplomski studij likovne kulture i likovne umjetnosti na Umjetničkoj akademiji

Sveučilišta u Splitu 8. Preddiplomski studij likovne pedagogije na Akademiji primijenjenih umjetnosti

Sveučilišta u Rijeci Mogućnost upisa diplomskoga studija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za pristupnike koji su preddiplomski studij povijesti umjetnosti završili u inozemstvu razmatrat će se individualno prilikom prijave, a odluku o eventualnim razlikovnim ispitima donosi povjerenstvo za upis na diplomski studij (nakon upisa, do kraja listopada tekuće akademske godine) na temelju nastavnog programa završenog preddiplomskog studija povijesti umjetnosti.

Upis pristupnika koji su završili srodne ili neistovjetne preddiplomske studije

Pristupnici koji su završili preddiplomske studije srodne studiju povijesti umjetnosti na sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu (povijest, arheologija, arhitektura) mogu pristupiti kvalifikacijskom postupku. Ovim pristupnicima omogućen je upis samo na istraživački smjer diplomskoga studija.

Pristupnici koji su završili neistovjetne preddiplomske studije mogu pristupiti kvalifikacijskom postupku samo ukoliko su tijekom preddiplomskog studija ostvarili minimalno 15 ECTS na kolegijima iz područja povijesti umjetnosti. Ovim pristupnicima omogućen je upis samo na istraživački smjer diplomskoga studija.

Pristupnike koji su završili srodne i neistovjetne preddiplomske studije se na temelju kvalifikacijskoga postupka (pismenoga ispita) rangira u okviru razredbenog postupka zajedno s pristupnicima koji su završili studije koji udovoljavaju kriterijima za nastavak diplomskoga studija na Odsjeku za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Kvalifikacijski ispit ne isključuje razlikovne ispite koji se polažu tijekom razlikovne godine/semestra ili tijekom diplomskoga studija. Razlikovne ispite propisuje povjerenstvo za upis na diplomske studije po završetku upisnoga postupka, a najkasnije do kraja listopada tekuće akademske godine. Razlikovni

Str. 28

ispiti za pristupnike srodnih studija se određuju ovisno o kolegijima koje je pristupnik položio tijekom preddiplomskoga studija. Razlikovni ispiti za pristupnike neistovjetnih studija se određuju ovisno o kolegijima iz područja povijesti umjetnosti koje je pristupnik položio tijekom preddiplomskoga studija, a u okviru minimalno 15 ECTS koji su uvjet za pristupanje ovih pristupnika kvalifikacijskom postupku. Literatura za kvalifikacijski postupak (pismeni ispit) za pristupnike koji su završili srodne i neistovjetne preddiplomske studije: ♦ Penelope J. E. Davies, Walter B. Denny, Frima Fox Hofrichter, Joseph Jacobs, Ann M. Roberts; David L. Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, 7. izdanje, Varaždin: Stanek d.o.o., 2008. ♦ Hrvatska umjetnost: povijest i spomenici, (ur.) Milan Pelc, Zagreb: Institut za povijest

umjetnosti, Školska knjiga, 2010.

Str. 29

Psihologija

Svi prijavljeni kandidati za upis na diplomski studij psihologije polažu razredbeni ispit.

Razredbeni ispit sastoji se od testa koji obuhvaća temeljno gradivo iz obaveznih kolegija

na preddiplomskom studiju psihologije. Konačni broj bodova za svakog kandidata

formirat će se na temelju ocjena u preddiplomskom studiju (50%) i rezultata u

razredbenom postupku (50%).

Preddiplomski studiji čijim završetkom studenti mogu nastaviti studij na Diplomskom

sveučilišnom studiju Psihologija su:

- Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Filozofski fakultet u Zagrebu

- Preddiplomski studij psihologije, Filozofski fakultet u Rijeci

- Preddiplomski studij psihologije, Filozofski fakultet u Osijeku

- Preddiplomski studij psihologije, Hrvatski studiji u Zagrebu

- Preddiplomski studij psihologije, Sveučilište u Zadru

- Preddiplomski studij psihologije, Hrvatsko katoličko sveučilište

- Uvjetno, Preddiplomski studiji psihologije završeni u inozemstvu*

Za druge preddiplomske studije psihologije završene u Republici Hrvatskoj određuje se

kao razlikovna obveza ispit iz kolegija Kvantitativna interpretacija testova (6 ECTS)

koji studenti moraju položiti do upisa u 3. semestar.

*Studentima koji su preddiplomski studij psihologije završili u inozemstvu mogućnost

upisa diplomskog studija na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu bit

će razmatrana prilikom prijave, a odluka će se temeljiti na analizi završenog programa.

Eventualne razlikovne obveze određivat će se nakon upisa (do kraja listopada tekuće

akademske godine), ponovno pojedinačno i nakon analize završenog programa.

Str. 30

Romanistika

Francuski jezik i književnost

Pristupnici koji upisuju diplomski studij francuskog jezika i književnosti, a završili su preddiplomski studij francuskoga jezika i književnosti na drugom fakultetu, polagat će razlikovni ispit iz francuskog jezika (Francuski jezik 5 i 6).

Španjolski jezik i književnost

Diplomski studij Španjolskog jezika i književnosti, svi smjerovi, mogu upisati svi studenti koji su završili preddiplomski studij Španjolskog jezika i književnosti, odnosno studij u koji je uključen program koji se može držati ekvivalentom toga studija.

Studenti koji nisu završili program koji se može držati ekvivalentom ovoga studija dužni su položiti ispit iz španjolskog jezika kojim se dokazuje razina poznavanja jezika B2, a ako su stranci, ispit iz hrvatskog jezika kojim se dokazuje poznavanje jezika na razini C1.

Portugalski jezik i književnost

Diplomski studij Portugalskog jezika i književnosti mogu upisati svi studenti koji su završili preddiplomski studij Portugalskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te oni koji su završili ekvivalentni preddiplomski studij na nekom drugom sveučilištu.

Rumunjski jezik i književnost

Diplomski studij Rumunjskog jezika i književnosti mogu upisati svi koji su završili preddiplomski studij Rumunjskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te oni koji su završili ekvivalentni preddiplomski studij na nekom drugom sveučilištu.

Na studij se mogu upisati i kandidati koji su završili neki drugi humanistički

preddiplomski studij, uz uvjet da predoče dokaz o znanju rumunjskog jezika na B2 stupnju (prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike), te uz polaganje razlikovnog ispita „Završni ispit na studiju Rumunjskog jezika i književnosti“ (5 ECTS).

Stranci trebaju dokazati poznavanje hrvatskog jezika na razini B2.

Str. 31

Romistika Završen preddiplomski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ili drugi kompatibilni studij u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu. Osobito su primjerena priprema za studij Romistike slijedeće studijske grupe na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: Antropologija, Etnologija i kulturna antropologija, Lingvistika, Indologija, Pedagogija, Sociologija, Povijest. Pored tih studijskih grupa na matičnoj ustanovi na kojoj će se studij izvoditi, valjani kandidati za ovaj studij mogu doći i s drugih srodnih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, primjerice s Pravnoga fakulteta, Fakulteta političkih znanosti, Fakulteta za socijalni rad ili s Hrvatskih studija, kao i srodnih studija na drugim sveučilištima. Očekuju se i mogući

kandidati sa srodnih studija u susjednim zemljama i inozemstvu uopće koji su završili preddiplomski studij ili njegov ekvivalent iz navedenih ili srodnih struka. Eventualni razredbeni postupak provodi se u skladu sa sveučilišnim i fakultetskim pravilnicima te se ovisno o prethodno završenom studiju mogu odrediti razlikovne obveze.

Str. 32

Sociologija

Jednopredmetni studij

Lista preddiplomskih studija s kojih se prihvaćaju budući diplomski studenti u ak. god.

2015./16.

1. Preddiplomski jednopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Nema razlikovnih kolegija 2. Preddiplomski dvopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Razlikovni kolegiji:

- Kvalitativne metode istraživanja (3 ECTS) - Kvantitativne metode istraživanja (3 ECTS) - Obrada i analiza podataka (6 ECTS)

3. Preddiplomski jednopredmetni studij sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

Nema razlikovnih kolegija 4. Preddiplomski dvopredmetni studij sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu Razlikovni kolegiji:

- Kvalitativne metode istraživanja (3 ECTS) - Kvantitativne metode istraživanja (3 ECTS)

5. Preddiplomski dvopredmetni studij sociologije na Sveučilištu Zadru Razlikovni kolegiji:

- Osnove sociološke statistike (6 ECTS) 6. Preddiplomski jednopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Razlikovni kolegiji:

- Klasične sociološke teorije 1 (6 ECTS) - Klasične sociološke teorije 2 (6 ECTS)

7. Preddiplomski jednopredmetni studij sociologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

Nema razlikovnih kolegija Dvopredmetni studij – znanstveni smjer

Lista preddiplomskih studija s kojih se prihvaćaju budući diplomski studenti u ak. god. 2015./16.

1. Preddiplomski jednopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Nema razlikovnih kolegija 2. Preddiplomski dvopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Str. 33

Nema razlikovnih kolegija

3. Preddiplomski jednopredmetni studij sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

Nema razlikovnih kolegija 4. Preddiplomski dvopredmetni studij sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

Nema razlikovnih kolegija 5. Preddiplomski dvopredmetni studij sociologije na Sveučilištu Zadru

Nema razlikovnih kolegija 6. Preddiplomski jednopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Razlikovni kolegiji:



Nema razlikovnih kolegija Dvopredmetni studij – nastavnički smjer

Lista preddiplomskih studija s kojih se prihvaćaju budući diplomski studenti u ak. god.

2015./16.

1. Preddiplomski jednopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Nema razlikovnih kolegija 2. Preddiplomski dvopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Nema razlikovnih kolegija 3. Preddiplomski jednopredmetni studij sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

Nema razlikovnih kolegija 4. Preddiplomski dvopredmetni studij sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

Nema razlikovnih kolegija 5. Preddiplomski dvopredmetni studij sociologije na Sveučilištu Zadru

Nema razlikovnih kolegija 6. Preddiplomski jednopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Razlikovni kolegiji:



Nema razlikovnih kolegija

Str. 34

Prijave studenata odgovarajućih preddiplomskih studija sociologije s drugih sveučilišta u Europi i svijetu razmatraju se individualno i temeljem uvida u studijske programe određuju se eventualne razlikovne obaveze.

Str. 35

Švedski jezik i kultura Na diplomski se studij mogu izravno upisati studenti koji su završili preddiplomski

studij švedskog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odnosno

studenti koji su sakupili najmanje 100 bodova na studiju švedskog jezika na nekom

drugom europskom fakultetu. Ukoliko broj kandidata prelazi upisnu kvotu, kandidati se

kvalificiraju na temelju ocjena na preddiplomskom studiju. U slučaju da za jedan od

smjerova bude zainteresirano više kandidata nego što ima mjesta, prednost pri upisu se

daje studentima s većim zbrojem ocjena izabranih kolegija. Za upis na prevoditeljski

smjer to su: Švedski jezik u društvenom kontekstu 2, Švedski jezik u društvenom kontekstu

3, Uvod u prevoditeljstvo te prosjek ocjena na cjelokupnom studiju švedskog jezika i

kulture. Za upis na lingvistički smjer to su: Švedski jezik u društvenom kontekstu 2,

Švedski jezik u društvenom kontekstu 3, Uvod u lingvistički studij švedskog, Sintaksa

švedskog jezika, Kontrastivna analiza teksta.

Studenti drugih neofiloloških grupa, kao i studija opće lingvistike i komparativne

književnosti koji su sakupili najmanje 150 ECTS bodova na tim studijskim grupama (na

zagrebačkom ili nekom drugom europskom sveučilištu) mogu se upisati nakon

položenog jezičnog ispita. Tijekom prve godine studija ti studenti moraju položiti ispite

iz onih kolegija preddiplomskog studija švedskog jezika i kulture koje propiše

povjerenstvo na Katedri.

Str. 36

Talijanistika

Popis srodnih preddiplomskih studija – uvjet za nastavak diplomskog studija

talijanistike

1) Studij na diplomskom studiju talijanistike (sva 3 smjera), uz polaganje razlikovnih

ispita u nultoj godini studija, mogu upisati studenti koji su završili sljedeće

preddiplomske studije:

o svi filološki studiji (klasični i neofilološki)

o studij opće lingvistike

o studij komparativne književnosti

o studij kroatistike

Napominjemo da razlikovni ispiti koje studenti moraju položiti predviđaju poznavanje

talijanskog jezika (osim u slučaju studenata koji su se školovali ili studirali u Italiji).

2) S obzirom na različite programe preddiplomskih studija koje smo proglasili

srodnima, razlikovne obveze razlikovale bi se od slučaja do slučaja.

Str. 37

Turkologija

a) Diplomski studij turkologije mogu upisati svi studenti koji su završili preddiplomski

studij turkologije na našem fakultetu;

b) strani studenti upisuju se na isti studij pod uvjetom da su već završili preddiplomski

studij turkologije na nekom od stranih sveučilišta;

c) ne možemo predvidjeti koje bi razlikovne ispite polagali studenti pod (b). To će

ovisiti o programu preddiplomskog studija koji su završili.

Str. 38

Zapadnoslavenski jezici i književnosti

Češki jezik i književnost

Uvjeti za upis na diplomski studij češkoga jezika i književnosti/bohemistike jesu:

I. završen preddiplomski studij bohemistike.

Za te kandidate nema posebnih uvjeta za upis.

II. završen neki drugi preddiplomski sveučilišni studij.

Kandidati koji nisu završili studij bohemistike imaju mogućnost izbora

polagati razredbeni ispit ili razlikovne kolegije te imaju mogućnost

kombinirati ta dva načina ispunjavanja uvjeta za upis na studij na dolje

navedeni način.

Ad II. Za kandidate koji nisu završili preddiplomski studij bohemistike, uvjeti su:

1) poznavanje češkoga jezika na razini B2, što će se dokazivati odgovarajućim

certifikatom ili će se kompetencije provjeravati na razredbenom ispitu.

Razredbeni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela.

2) poznavanje češke književnosti i kulture te češkoga jezikoslovlja sukladno

ishodima učenja preddiplomskog studija bohemistike, a te će se kompetencije

provjeravati:

a. na razredbenom ispitu iz jezikoslovnog i književno-kulturološkog

područja koji se sastoji od pismenoga i usmenog dijela. Sadržaj ispita

definirat će se temeljem ishoda učenja preddiplomskog studija, a

podrazumijeva i obrazloženje motivacije za studij.

b. ili će se te kompetencije steći polaganjem sljedećih razlikovnih kolegija u

opsegu 30 ECTS bodova (budući da se diplomski bohemistički studij

polazi kao dvopredmetni studij):

iz književno-kulturoloških kolegija

1. Uvod u češku kulturu (5 ECTS)

2. Češka književnost do kraja 19. stoljeća (5 ECTS)

3. Češka književnost 20. stoljeća (5 ECTS)

iz jezikoslovnih kolegija

4. Povijest češkoga jezika i dijalektologija (5 ECTS)

5. Fonologija i morfologija češkoga jezika (5 ECTS)

6. Sintaksa češkoga jezika (5 ECTS);

c. ili se uz provjeru jezičnih kompetencija može položiti samo književno-

kulturološki ili samo jezikoslovni dio razredbenog ispita, koji se sastoje

od pismenoga i usmenog dijela, a iz preostalog dijela mogu se steći

kompetencije polaganjem razlikovnih kolegija (15 ECTS bodova).

Sadržaj ispita definirat će se temeljem ishoda učenja preddiplomskog

studija, a podrazumijeva i obrazloženje motivacije za studij.

Str. 39

Poljski jezik i književnost

Uvjeti za upis na Diplomski sveučilišni studij poljskog jezika i književnosti jesu:

1. završen Preddiplomski sveučilišni studij poljskog jezika i književnosti ili

2. završen odgovarajući preddiplomski sveučilišni studij iz područja humanističkih

ili društvenih znanosti

Dodatni uvjeti za one koji su završili odgovarajući preddiplomski sveučilišni studij iz

područja humanističkih ili društvenih znanosti su također:

3) poznavanje poljskog jezika na razini B2, pri čemu će se kompetencije

provjeravati na razredbenom ispitu ili uz predočenje odgovarajućeg certifikata

prema poljskom sustavu certifikacije;

4) poznavanje poljske književnosti i kulture te poljskog jezikoslovlja sukladno

ishodima učenja Preddiplomskog sveučilišnog studija poljskog jezika i

književnosti, pri čemu će se kompetencije:

a. provjeravati na dijelu razredbenog ispita koji će se sastojati od lingvističkog i

književnoznanstveno-kulturološkog testa;

ili

b. stjecati polaganjem sljedećih razlikovnih kolegija u opsegu 30 ECTS bodova:

- iz lingvističkih kolegija:

1. Fleksija i semantika vrsta riječi (5 ECTS)

2. Opisna tvorba riječi s elementima povijesti (5 ECTS)

3. Sintaksa poljskog jezika (5 ECTS);

- iz književnoznanstveno-kulturoloških kolegija:

4. Uvod u poljsku kulturu (4 ECTS)

5. Poljska književnost do modernizma (5 ECTS)

6. Poljska književnost od modernizma do postmodernizma (6 ECTS)

ili

c. u kombinaciji uvjeta: uz provjeru jezičnih kompetencija (točka 1) kandidat može

položiti samo lingvistički ili samo književnoznanstveno-kulturološki dio razredbenog

ispita, dok se iz preostalog dijela kompetencije može steći polaganjem razlikovnih ispita

(ukupno 15 ECTS bodova)

Razredbeni ispit sastojao bi se, dakle, od tri dijela:

a) testa provjere poznavanja poljskog jezika (minimum: stupanj B2)

b) usmene ili pismene provjere

a. lingvističkih,

b. književno-znanstvenih i kulturoloških kompetencija

c) motivacijskog intervjua vezanog uz odabir jednog od dvaju smjerova Diplomskog

sveučilišnog studija poljskog jezika i književnosti: lingvističkog, odnosno

kulturološkog smjera

Str. 40

Slovački jezik i književnost

(prema Dopusnicama):

Na diplomski studij mogu se upisati studenti koji su završili preddiplomski studij

slovačkoga jezika i književnosti na Sveučilištu u Zagrebu ili na nekom drugom

sveučilištu s usporedivim programom te studenti koji su završili drugi preddiplomski

studij, a vladaju slovačkim jezikom na razini B2 i upoznati su sa slovačkom književnošću

i kulturom na razini završenoga preddiplomskog studija slovačkoga jezika i književnosti.

Za studente koji nisu završili preddiplomski studij slovakistike provjera poznavanja

jezika i književnosti izvršit će se na razredbenom ispitu, koji se sastoji od pismenoga i

usmenoga dijela. Na pismenom dijelu ispita provjerava se poznavanje kulture i

civilizacije, starije i suvremene književnosti te gramatike. Na usmenom se dijelu

provjerava jezična kompetencija na razini B2.

Uz polaganje razrednoga ispita kandidati za upis na diplomski studij moraju ispuniti

uvjet koji je propisan i za studente koji nastavljaju studij slovakistike: ukoliko nemaju

položen ispit iz staroslavenskoga jezika, moraju upisati kolegij Staroslavenski jezik i

položiti razlikovni ispit (6 ECTS-a) iz toga predmeta.

Pod uvjetom da je kandidat za upis na diplomski studij na prethodnom studiju prikupio

najmanje 85 ECTS-a – bez staroslavenskoga jezika, odnosno 90 ECTS-a – sa

staroslavenskim jezikom, vrednovanje uspjeha izvršit će se u skladu sa sustavom

bodovanja na dvopredmetnim neofilološkim preddiplomskim studijima na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu.

Kandidat koji ne položi razredbeni ispit, ne može upisati diplomski studij.

Documents

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu RAZLIKOVNE OBAVEZE za