1

Bos

na i

Her

cego

vina

Fede

raci

ja B

osne

i H

erce

govi

neFe

dera

lni h

idro

met

eoro

lošk

i zav

od

23. mart/ožujak 2013.

Osmatranje vremena u cilju zaštite živOta i imOvine Obilježavanje 50 godina Programa Svjetskog meteorološkog bdijenja

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:

UREDNIK:

REDAKCIJSKI KOLEGIJ:

NASLOVNA STRANA:

DTP:

ZA ŠTAMPU:

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:Bijedić Almir

Hodžić Sabina

Majstorović ŽeljkoKupusović EsenaHadžismailović IbrahimVoljevica NedžadBubica SenadaBrlek IvanZulum DženanOmerčić Enis

Karlović-Hanić Suzana

Karlović-Hanić Suzana

Mušović Majda

Fotografija na naslovnoj strani:Općina Ravno, 13.3.2013.

3

OsmAtRANjE VREmENA U cILjU zaštite živOta i imOvine

Obilježavanje 50 godina Programa Svjetskog meteorološkog bdijenja

procjenjene na preko 1500 milijardi američkih dolara. Skoro 90% takvih nesreća, više od 70% žrtava i skoro 80% ekonomskih gubitaka su uz-rovane opasnostima vezanim za vrijeme, klimu i vodu kao što su: tropski cikloni, oluje, toplinski talasi, suše, poplave ili epidemije bolesti vezane uz iste.

Da bi se spriječila ljudska patnja može i mora biti mnogo više urađeno. Još su nam u sjećanju gu-bici uzrokovani ekstremnim događanjima u 2012 godini.Tropski cikloni,obilne padavine i poplave, suše , hladni i toplinski talasi, pogodili su čitav svijet podsječajući nas na najgore posljedice kli-matskih varijabilnosti i promjena.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pruža temeljni doprinos zaštiti života i imovine, kroz svoje programe i mrežu od preko 190 Nacional-nih meteoroloških i hidroloških službi,vremenske prognoze i rana upozorenja u slučaju opasnih nepogoda koje se izdaju vladama, različitim ekonomskim sektorima i pojedincima pomažući u prevenciji i ublažavanju posljedica nesreća.

Program Svjetskog meteorološkog bdijenja (World Weather Watch Programm) /WWW/ igra značajnu ulogu u ovim nastojanjima. Osnovano 1963. godine sredinom Hladnog rata, Svjetsko meteorološko bdijenje objedinjuje sisteme na ko-

Poruka Mišel Žaroa, Generalnog sekretara Svjetske meteorološke organizacije

U cilju prepoznavanja rada i uloge koju Nacio-nalne meteorološke i hidrološke službe imaju od strane javnosti svih zemalja, od 1960. godine us-postavljeno je obilježavanje Svjetskog dana me-teorologije.Tog 23. Marta 1950, godine stupila je na snagu Konvencija o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) kao specijalizovane agen-cije Ujedinjenih nacija koja se bavi pitanjima at-mosfere, klime i voda. Tema koja je odabrana za 2013. “Osmatranje vremena u cilju zaštite života i imovine” ujedno obilježava 50 godina Svjetskog meteorološkog bdijenja (World Weath-er Watch).

Ova tema naglašava jedan od suštinskih razloga postojanja Svjetske meteorološke organizacije - smanjenje ljudskih žrtava i šteta od opasnosti vezanih za vrijeme, klimu i vodu. U isto vrijeme, Svjetski dan meteorologije 2013. daje temeljni značaj doprinosu Svjetskog meteorološkog bdi-jenja u postizanju ovog cilja.

Rastući uticaj vremenskih ekstrema se ne može više ignorisati. Tokom posljednjih 30 godina, prirodne nesreće odnijele su preko 2 miliona ljudskih života i uzrokovale ekonomske gubitke

naslovnica WMO brošure za 2013.

5

pnu, moru, u zraku i svemiru s telekomunikaci-jskim uređajima i prognostičkim centrima za obradu podataka pružajući meteorološke i ostale okolišne podatke i prognostičke informacije i up-ozorenja.Sa rastućom potrebom za vremenskim i kli-matskim informacijama i uslugama te naučnim i tehnološkim dostignućima danas Program Sv-jetskog meteorološkog bdijenja čini okosnicu svih drugih programa WMO i drugih agencija. Taj program pruža temeljni doprinos prioritetima WMO-e, kroz unaprijeđeno osmatranje i praćenje atmosfere i okeana, dostavljanje informacija i prognoza širom svijeta, naročito ranih upozora-vanja na opasne vremenske i klimatske prilike.

Poboljšane klimatske usluge danas su postale jedan od najvažnijih alata za rješavanje i prila-godbu klimatskim promjenama i klimatskim vari-jabilnostima.

Imperativ je unaprijediti naše razumijevanje klime i bolje koristititi informacije o klimi, kako bi se zadovoljile socijalne potrebe u svijetu kojeg karakteriše porast populacije, promjene u načinu korištenja zemljišta, urbanizacija, i izazovi u obezbjeđenju sigurne hrane,vode i energije.

Kako bi poboljšali postojeće klimatske infor-macije i kapacitete nacionalnih servisa, članice WMO i partnerske institucije iz UN-a, pokrenule su Globalni okvir za klimatske usluge.

Smanjenje rizika od nesreća je jedan od prior-iteta za pružanje klimatskih usluga, uz sigurnost hrane i vode, poljoprivredu i zdravlje.

Za dostizanje cilja ove ambiciozne inicijative, pri-oritet je podrška najmanje razvijenim zemljama, malim ostrvima, i drugim zemljama u razvoju

podložnim ekstremnim vremenskim nepogo-dama, kako bi ojačali nacionalne kapacitete u pružanju klimatskih usluga i ranog upozoravanja, i adaptirale se kroz slobodan i otvoren pristup naučnim informacijama, i transferu tehnologija.

Veza između klimatskih promjena, ekstremnih događaja i prirodnih nesreća je nedavno istak-nuta u specijalnom izvještaju Međuvladinog pan-ela za klimatske promjene, kreiranog I sponzori-sanog od strane WMO i UNEP-a.Postoji sve više dokaza, prikupljenih iz WMO mreže Nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi da klimatske promjene doprinose povećanju ekstrem-nih događaja, kao što su obilne padavine i suše, kao i visoke obalne vode, povezane sa podizanjem razine mora. Također sve je više dokaza o vezi sa ljudskim aktivnostima, posebno u povećanju at-mosferskih koncentracija gasova staklene bašte, koji su dostigli rekordne vrijednosti.

Svjetski dan meteorologije 2013. je prilika da se istakne značaj koji hidrometeorološke službe imaju ostvarujući svoje usluge kroz 24-satni rad, 365 dana u godini, s ciljem osmatranja vremena i zaštite života i imovine.Uvjeren sam da će obilježavanje ovog dana također doprinijeti i naglašavanju koristi daljeg in-vestiranja u meteorološku i hidrološku infrastruk-turu, važnosti globalne suradnje i nužnosti podi-zanja kapaciteta za pružanje boljih meteoroloških i klimatskih usluga za sve one pojedince, zajed-nice i narode koji ih najviše trebaju.

Vrijeme, klima i smanjenje rizika od katastrofa su centralna tema nacionalnih i međunarodnih planova koji se bave izazovima 21. stoljeća, uključujući i održivi razvoj. Svjetski dan meteo-rologije 2013. je jedinstvena prilika da se istakne značaj ove poruke.

put B3 Nairobi - Naivasha

7

OcjENA GLOBALNE KLImE ZA 2012.

Globalna temperatura iznad morske površine u 2012. godini bila je za 0,45°C viša od prosjeka za 20. stoljeće (16,1°C), i rangirana je na 10. mjesto. Tri najtoplije godišnje temperature iznad morske površine su bile 2003, 1998. i 2010. godini.

Godina je započela slabim do umjerenim jačanjem klimatskog fenomena La Niña koja se oformila tokom oktobra 2011. godine. Posljedice pojavljivanja La Niñe su bile temperature ispod prosječnih u istočnom i središnjem dijelu ekva-torijalnog Pacifika. Nakon završetka uticaja La Niña u proljeće, do kraja godine globalna tem-peratura kopna i mora je rasla iznad prosječnih vrijednosti. U poređenju sa prethodnim godinama u kojima je vladao fenomen La Niña, temperature na kopnu su bile na trećem mjestu nakon 2006. i 2009. godine

Sjeverna hemisfera je u 2012. godini bila za 0,65°C, a južna za 0,50°C toplija od prosjeka.Pojava klimatskih varijabilnosti zbog fenomena poput El Niño i La Niña uticali su na sezonske temperature i padavine na godišnjem nivou. Ali, oni ne mijenjaju temeljni dugoročni trend porasta temperature zbog klimatskih promjena kao re-zultat ljudskih aktivnosti, rekao je glavni tajnik WMO-Michel Jarraud.Prostiranje leda u Arktičkom moru doseglo je rekordno najmanje moguće vrijednosti. Alar-

2012: Rekordno topljenje Arktičkog leda, višestruki ekstremi i visoke temperature

Godina 2012. je 10. najtoplija od početka instru-mentalnog bilježenja klimatoloških podataka od 1880. Prosječna globalna kombinirana temper-atura kopna i mora za 2012. je bila za 0.57°C iznad višegodišnjeg prosjeka koji za razdoblje 1961.—1990., iznosi 13,9°C. Najtoplija dosada je bila 2010. sa temperaturnim odstupanjem od 0,66°C. Uključujući i 2012. godinu, svih 12 godi-na 21. stoljeća (2001-2012) se rangiraju među 14 najtoplijih u 133 godine mjerenja. Samo je 1998. godina tokom 20. stoljeća bila toplija od 2012.godine.

Rift Valley

9

mantna stopa njegovog prostiranja uzrokovala je dalekosežne promjene koje se odvijaju na Zemlji, okeanu i biosferi. Klimatske promjene se odvijaju tu pred našim očima, a nastavit će to činiti i dalje kao rezultat povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, koje stalno rastu i dostižu nove vrijednosti, dodao je gospodin Jarraud.Arktički pokrivač od morskog leda u septembru 2012. bio je najmanje površine od kako se prati satelitom, sa srednjim mjesečnim protezanjem od 3,41 miliona kvadratnih kilometara. To je 18% manje u odnosu na prethodnu rekordno nisku razinu zabilježenu septembra 2007. godine. Min-imalno prostiranje leda u Arktičkom moru u 2012. je 49 posto ili gotovo 3,3 miliona kvadratnih kilo-metara (gotovo veličine Indije). Nekih 11.83 mil-iona kvadratnih kilometara arktičkog leda otopilo se između marta i septembra 2012.

Ledeni brijeg, dva puta veći od Manhattna, odlomio se je od Grenlandskog Petermanovog glečera 16.

jula 2012. Image credit: NASA.

Veliki klimatski događaji u 2012

Tokom 2012. godine toplije od prosjeka bilo je u većem dijelu svijeta. Najveće temperaturne anomalije zabilježene su na većem dijelu sjever-ne i južne Amerike, centralne i južne Evrope, na većem dijelu sjeverne i priobalne Afrike te na za-padu, jugu i krajnjem sjeveroistoku Azije.

Godina je bila rekordno topla u većem dijelu sjeverne i južne Amerike, centralnim dijelovima južne Amerike, dijelovima južne i istočne Evrope, na većem dijelu sjeveroistočnih obala Atlantskog okeana, na jugu Arktičkih mora te u umjerenim širinama okeana na južnoj hemisferi. Hladnije od prosjeka bilo je na većem dijelu Aljaske di-jelovima sjeveroistočnih, istočnih i centralnih di-jelova Pacifika, te na južnim dijelovima Južnog okeana.

Temperaturne anomalije Januar–Decembar 2012

(Izvor:NOAA)

PadavineZa razliku od dvije prethode (2010. i 2011. go-dina) koje su bile rekordne po obilnim padavi-nama, 2012. godina na globalnom nivou bila je u okvirima prosjeka.

Anomalije padavina Januar–Decembar 2012

Toplinski talasiOd marta do maja 2012. veći dio kontinental-nog dijela Sjedinjenih Američkih Država i Evrope zahvatili su toplinski talasi. Vrući periodi tokom marta 2012 rezultirali su mnogim temperaturnim rekordima u Evropi i skoro 15.000 novih dnevnih rekorda širom SAD-a. Rusija je svjedok drugog rekordno najtoplijeg ljeta poslije 2010. Brojni temperaturni rekordi oboreni su tokom ljeta u Maroku.

SušaPrema U.S. Centru za monitoring suše, gotovo dvije trećine kontinentalnih područja Sjedinjenih Američkih Država (65,5 posto) je doživjelo um-jerenu do izuzetnu sušu 25. septembra 2012. Suša je tokom juna i jula pogodila dijelove za-padne Rusije i Sibira, Jugoistočne Evrope, Bal-kana i nekih mediteranskih zemalja. Sjeverni Brazil je bio svjedok najgore suše u 50 godina. Padavine od aprila do oktobra u Australiji su bile ispod normale.

Poplave

Poplave u Kini 21.Jula 2012. (AP Photo)

Mnogi dijelovi zapadne Afrike i Sahare, uključujući Niger i Čad, zbog vrlo aktivnih monsuna pretrpili su ozbiljne poplave od jula do septembra. Obilne padavine od kraja jula do početka oktobra dovele su do iznimnih poplava širom Nigerije. Dijelovi južne Kine u aprilu i maju doživjeli su svoje najo-bilnije padavine u posljednje 32 godina. Razorne monsunske poplave pogodile su Pakistan tokom septembra. Centralne i dijelove sjeverne Argen-tine ugrozile su rekordne količine kiše i poplave u augustu, a dijelovi Kolumbije su pogođeni obilnim padavinama veći dio godine.

Poplave u Pakistanu Peshawar, 28. August 2012. Izvor: AP Photo/Mohammad Sajjad

11

Snijeg i ekstremna hladnoća

Snježne padavine u Trogiru 3 . Februar 2012. Izvor: : wunderphoographer antoniomise.

Od Kraja januara do polovine februara na Eu-roazijskom kontinentu trajala je hladna epizoda po svom intenzitetu, trajanju i uticaju. U većem dijelu istočne Rusije, posljednjih dana januara temperature su se kretale između -45oC i -50oC Nekoliko oblasti istočne Europe izvještavalo je o minimalnim temperaturama nižim od -30oC, dok su neka područja sjeverne i centralne Rusije mje-rila temperature i ispod -40oC.

Tropske ciklone

Supertajfun Bopha Filipini 3. - 4. Decembar 2012. Izvor: AP Photo/Jay Morales, Malacanang Photo Bureau

Aktivnost tropskih ciklona bila je blizu prosječnih, zabilježeno je ukupno 81 oluja u odnosu na prosjek (1981-2010) koji iznosi 85 oluja. Atlantik je imao iznadprosječnu sezonu uragana treću godinu zaredom, s ukupno 19 oluja, od kojih su deset dosegle status uragana, među njima na-jpoznatiji Sandy, koji je napravio pustoš u oblasti Kariba i istočne obale USA.Također istočna obala Azije bila je tokom cijele godine pod vrlo jakim uticajem moćnih tajfuna. Najjači, u 2012., bio je tajfun Sanba koji je pogo-dio Filipine, Japan i Korejski poluotok, donoseći obilnu kišu i uzrokujući razarajuće poplave i odrone koje su uticale na hiljade ljudi i nanijeli štete u milionima dolara.

Uragan Sandy at 10:10 Ok tobar 28, 2012.

Izvor: NASA/GSFC.

13

Ol Pejeta Conservancy, Nanyuki

15

VIšE mjERENjA I OsmAtRANjA…

ovom napretku 1654. godine uspostavljena je prva međunarodna mreža meteoroloških stanica (obuhvatala je 11 stanica širom Austrije, Fran-cuske, Njemačke, Italije i Poljske). Mreža od 37 stanica u Evropi i dvije u Sjevernoj Americi osno-vana je 1780.

Izum električnog telegrafa - Samuela Morse 1843.god.- obilježio je novu eru prikupljanja po-dataka u stvarnom vremenu što je dovelo do nezabilježenog napretka u prognoziranju vreme-na i pravovremenom dostavljanju (diseminaciji) prognoza.

Tokom 20. stoljeća nastavio se tehnološki napredak. Mreže modernih osmatračkih stanica su se umnožavale, tako da danas svijet broji na desetke hiljada meteoroloških stanica. Baloni, avioni i rakete odnose mjerne instrumenata u više slojeve atmosfere. Hiljade trgovačkih bro-dova vrše osmatranja i mjerenja tokom svojih putovanja okeanom, dok je flota plutajućih Argo bova vrši monitoring temperature iznad morske površine. Putem telekomunikacijskih sistema i Interneta distribuiraju se ogromne količine poda-taka brzo i jeftino.

Upotreba meteoroloških i satelita za okoliš za osmatranje Zemlje iz svemira predstavljaju ključno sredstavo za monitoring vremena, klime

Program svjetskog meteorološkog bdijenja /The World Weather Watch Programme/ pokrenut je 1963 godine. Ovaj system za prikupljanje, anali-zu i distribuciju informacija o vremenu i okolišu predstavlja okosnicu ostalih programa Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Taj jedinst-veni sistem obuhvata:

Globalni sistem mjerenja i osmatranja • /GOS – The Global Observing System/, Globalni sistem obrade podataka i • prognoziranja /The Global Data-process-ing and Forecasting System/, te Globalni telekomunikacijski sistem • /Global Telecommunication System/.

Sistem globalnih, regionalnih i nacionalnih meteoroloških centara osigurao je prikupljanje analizu i distribuciju podataka i produkata i time je uključio sve zemlje u proces. Sistem se raz-vio kroz saradnju između nacija sredinom Hlad-nog rata. Do kraja 1972. godine bilo je oko 8500 prizemnih stanica, 5500 trgovačkih i okeanskih meteoroloških brodova, komercijalnih aviona i meteoroloških satelita koji su svi zajedno radili unutar okvira SMO sistema.

Tehnološke osnove predviđanju vremena postav-ljene su izumom termometara, barometara i drugih mjernih instrumenata u 17. stoljeću. Zahvaljujući

Ol Pejeta Conservancy, Nanyuki

17

i različitih opasnosti širom svijeta. Ova 24-satna pokrivenost pruža neprekinut protok informacija koje su od ključne važnosti za modeliranje i prog-noziranje.Prikupljeni podaci se koriste za monitoring at-mosfere, davanje informacija o temperaturi i vlažnosti, određivanje vrsta oblaka, mjerenje vjetra, praćenje tropskih ciklona te monitoring ozona, itd. Na površini Zemlje, sateliti pomažu u monitoringu razine mora, visine valova, tempera-ture na površini mora i saliniteta te prisustva fito-planktona.

Iznad kopna, sateliti se koriste za osmatranje snježnog i ledenog pokrivača, stanja vegetaci-je, temperature tla i albeda koji su daljnji ključni parametri za monitoring klime.

Drugi ključni tehnološki napredak je razvoj računara. Nacionalne hidrometeorološke službe kao i regionalni i globalni centri za obradu poda-taka su bili među prvim organizacijama koje su radile na super snažnim računarima. Ovi računari su u stanju procesirati ogromne količine podata-ka kako bi napravili prognoze veće pouzdanosti. Dalji razvoj računara omogučava pokretanje sofisticiranih klimatskih modela i algoritama koji mogu u potpunosti iskoristiti sve veći broj mjeren-ja i osmatranja iz satelita i drugih sistema.

Prema tome, precizna mjerenja, pravovremena predviđanja sa višom razinom tačnosti poboljšat će izglede čovjeka da živi ugodnije i sigurnije, te da efikasnije štiti svoje dragocjene prirodne resurse.

19

numeriČKi mODeli i PrOGnOza

Modeli

Numerički modelimatematička formulacija procesa u at-• mosferi

Globalni modeli, modeli grube ili visoke rezolucije.

Koriste se kao ulazni podaci za regionalne • modeleOskudniji podaci o • terenu, pa nastaju odsupanja u odnosu na regionalne modela.

Regionalni modeli,modeli fine ili niske rezolucije.

Ulazni podaci (pritisak, • temperatura, vlaga...), model ih generiše i prognozira te iste parametre, kako bi oni izgledati za narednih sat, tri sata…Pouzdaniji su za kraći • vremenski periodGeneriše se više • podataka za manje područje

U Zavodu se od numeričkih modela koriste:• GFS (globalni model),• Regionalni modeli• WRF-NMM,• WRF-ARW.

Razvijeni u NCAR-u NCEP-ukrerani za operativnu prognozu i za naučna • istraživanjeprognoza preko kompleksnih terena • (planine,...)

21

Kao direktni produkt modela, napravljena je forma izvještavanja FHMZ u situacijama ranog upozorenja na vremenske nepogode.

23

METEOALARM je servis, koji objed-injuje službene prognoze opasnih meteoroloških pojava u Evropi za nared-nih 48 sati.

Opasne meteorološke pojave su prika-zane na jednostavan i razumljiv način i lako su dostupne javnosti. Označavaju se različitim simbolima, a njihov inten-zitet bojama.

U okviru projekta EMMA (European Multi-service Meteorological Awareness) FHMZ i

RHMZ RS su od marta 2013. u fazi pristu-panja METEOALARMU.http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/xml/MeteoAlarm-View/U okviru METEOALARMA Bosna i Herce-govina podijeljena je na deset regija.

Šta je potrebno za bolju prognozu

radar• sondaža• bolji računari• ljudstvo (verifikacija modela)•

Jablaničko jezero

25

KLImAtOLOšKA ANALIZA 2012. G O D I N E

ODSTUPANJE SREDNJE TEMPERATURE ZRAKA U 2012. GODINI

Srednje godišne temperature zraka u 2012. godini na teritoriji Bosne i Hercegovine bile su više od standardne normalne vrijednosti (period 1961-1990) na čitavom posmatranom prostoru i kretale su se u rasponu od 2,3oC na Bjelašnici i 7,9oC na Ivan Sedlu do 15,6oC u Stocu i 16,2oC u Mostaru. Temperaturna odstupanja kretala su se u rasponu od 1,1oC na Bjelašnici do 2,4oC u Gradačcu. Prema raspodjeli percentila temperaturne prilike tokom 2012. godine svrstavamo u klasu ekstremno toplo.

Srednje godišnje tempera-ture u Bosni bile su veće u odnosu na prethodne četiri godine. Na području Hercegovine godina 2012. spada među najtoplije u ci-jelom raspoloživom nizu od početka službenih mjerenja na ovim prostorima. U Mo-staru, 2012. godina zajedno sa 2011. je peta najtoplija od početka službenih mjerenja.

Odstupanje srednjih godišnjih temperatura zraka (u percen-tilima) od prosječnih vrijednosti

tokom 2012 godine:

ODSTUPANJA KOLIČINE PADAVINA U 2012. GODINI

Ukupne sume padavina u 2012. godini bile su uglavnom u granicama prosječnih vrijednosti, osim na području sjeverne i sjeveroistočne Bosne gdje je zabilježeno manje padavina u odnosu na prosjek. Izmjerene sume padavina tokom 2012. godine kretale su se od 679,8 l/m2 u Tuzli do 1462,6 l/m2 na Ivan Sedlu. Odstupanja od srednje godišnje količine padavina kretala su se od 76,0 % u Tuzli do 113,1 % na Bjelašnici. Prema raspodjeli percentila količine padavina svrstavamo u klase vrlo sušno, sušno i normalno.U februaru u centralnoj i istočnoj Bosni i u Hercegovini izmjerene su najveće visine sniježnog pokrivača od početka službenih mjerenja. U Sarajevu je 04.02.2012. izmjerena visina sniježnog pokrivača od 107 cm, a u Mostaru od 85 cm.

Odstupanje ukupnih suma padavina (u percentilima) od prosječnih vrijednosti tokom 2012 godine:

27

Most, Tuzla i Zenica)novembar • (Bugojno)

Ekstremno kišno:april• (Livno, Mostar i Stolac)septembar• (Livno)

Pregled po godišnjim dobima

Ekstremno toplo:proljeće• (Gradačac, Livno i Mostar)ljeto• (Bihać, Bjelašnica, Bugojno, Drvar, Gradačac, Livno, Mostar, Sarajevo, Sanski Most, Stolac, Tuzla i Zenica)jesen• (Bjelašnica, Bugojno, Drvar, Gradačac, Livno, Mostar, Sarajevo, Sanski Most, Stolac, Tuzla i Zenica)

Ekstremno hladno:zima• (Stolac)

Ekstremno sušno:ljeto • (Bjelašnica, Bugojno, Livno, Mostar, Sarajevo, Sanski Most, Stolac, Tuzla i Ze-nica)

Ekstremno kišno: zima • 2011-2012 (Bjelašnica)

Ekstremne klimatske anomalije (< 2 i > 98 percentila) po mjesecima i godišnjim dobima:

Pregled po mjesecima

Ekstremno toplo:mart • (Gradačac i Mostar)juni• (Bihać, Bjelašnica, Bugojno, Drvar, Gradačac, Ivan Sedlo, Livno, Mostar, Sara-jevo, Sanski Most, Stolac, Tuzla i Zenica)juli• (Bihać, Bjelašnica, Bugojno, Drvar, Gradačac, Livno, Mostar, Sarajevo, San-ski Most, Stolac, Tuzla i Zenica)august• (Bihać, Bjelašnica, Bugojno, Drvar, Gradačac, Ivan Sedlo, Livno, Mostar, Sara-jevo, Sanski Most, Stolac, Tuzla i Zenica)septembar • (Livno)oktobar• (Mostar)novembar• (Bjelašnica, Livno i Mostar)

Ekstremno hladno:februar • (Bihać, Bugojno, Ivan Sedlo, Liv-no, Mostar, Sarajevo, Sanski Most, Stolac, Tuzla i Zenica)

Ekstremno sušno:mart• (Bihać, Bjelašnica, Bugojno, Drvar, Gradačac, Ivan Sedlo, Livno, Mostar, San-ski Most, Stolac, i Zenica)juni• (Bjelašnica, Bugojno, Ivan Sedlo, Sa-rajevo, Sanski Most i Zenica)juli • (Stolac i Tuzla)august• (Drvar, Gradačac, Livno, Sanski

Snijeg u maju (Sarajevo)

29

aGrOmeteOrOlOšKa analiza PrOizvODne 2011/2012 GODine na PODruČju FeDeracije BiH

Zima 2011/2012. godina (decembar - februar)

I pored pojave umjerenih do jačih mrazeva tokom zimskih mjeseci, toplotni uslovi su bili uobičajeni za period mirovanja, što je omogučilo da ozime kulture prođu neophodne faze kaljenja i uđu do-bro pripremljene u zimu. Kasno posijani ozimi usjevi su zbog povoljnih toplotnih uslova dostigli odgovarajući stepen razvoja i nastavili mirovanje dobro pripremljeni za niske temperature.Posljednja dekada januara sa ekstremno nis-kim temperaturama zraka donijela nam je na-javu hladnog talasa koji se zadržao sve do treće dekade februara. Februar mjesec ostaće zapamćen po neprekid-nom nizu ekstremno hladnih i ledenih dana kao i ekstremnim visinama snijega koji su u pojed-inim područjima nadmašile historijske rekorde i napravile velike štete u poljoprivredi.

Proizvodna 2011./2012. godina u Bosni i Hercegovini obilježena je brojnim vremenskim ekstremima od kojih neki po svom intenzitetu znatno odstupaju od višegodišnjeg prosjeka.Globalno zatopljavanje za posljedicu ima intenziviranje klimatskih ekstrema koji nisu izostali ni ove godine. Ovu kao i prošlu godinu pamtićemo po toplim i hladnim talasima, dugotrajnoj suši, pojavi požara, ekstremnoj visini snijega i jakim proljetnim mrazevima početkom vegetacije koji su prouzročili velike materijalne štete u poljoprivredi.

Jesen (septembar - novembar)

Jesenja sjetva u 2011. godini obavljena je pod veoma nepovoljnim toplotnim i vodnim uslovima. Suša koja je trajala od ljeta se produžila na sep-tembar, oktobar i novembar mjesec zbog čega je bila otežana priprema oranica za sjetvu, pa je izostalo duboko oranje, prihranjivanje mineralnim gnojivom, a izostale su i kasnije potrebne pada-vine. Zalihe produktivne vlage do jednog metra dubine su bile na minimumu. Dugotrajan deficit padavina tokom godine veoma se nepovoljno odrazio na stanje vlažnosti tla u svim proizvod-nim područjima naročito na sjeveru zemlje gdje su najveće poljoprivredne površine. Ukupne količine padavina tokom jeseni 2011. go-dine bile su znatno ispod višegodišnjeg prosjeka, od 74,0 l/m2 u Gradačcu do 210,5 l/m2 na Ivan Sedlu. Odstupanja od prosječne sume padavina kretala su se od 37,2% u Gradačcu do 55,9 % na Bjelašnici.

Puno cvjetanje voćarskih kultura (Sarajevo)

31

Obilan snijeg i snježni nanosi, te ekstremno ni-ske temperature u drugoj polovini prve dekade februara paralisali su čitavu zemlju usljed čega je proglašeno stanje elementarne nepogode u više općina u Bosni i Hercegovini. Zabilježeni su jaki mrazevi intenziteta i do -25 stepeni. Visok snježni pokrivač, visine između 50 i 100 cm štitio je oz-ime usjeve od veoma niskih jutarnjih temperatu-ra. Ovako niske temperature ipak su uzrokovale oštečenja od izmrzavanja kod osjetljivijih sorti voća i vinove loze. Temperature tla su bile nega-tivne i do 30 cm dubine ali sa vrijednostima koje nisu mogle ugroziti podzemne organe biljaka.

Odstupanja minimalnih temperatura

Proljeće 2012. godine (mart- maj)

Proljeće 2012. godine je bilo toplije od prosjeka sa odstupanjima koja su se kretala od 0,2 0C na Bjelašnici do 1,5 0C u Mostaru. Vegetacija je krenula sredinom marta kada su srednje dnevne temperature prešle prag od 50C. Većina voćarskih kultura bila je u fazama cvjetavanja kada su 10.

aprila zabilježeni umjereni do jaki proljetni mraze-vi koji su nanijeli štete voćarskih kulturama.

Temperature tla u sjetvenom sloju su bile opti-malne za početak rane sjetve sa vrijednostima oko 10 stepeni. Površinski sloj tla je bio isušen zbog nedostatka padavina, osobito na sjeveru i jugu zemlje gdje je za prva tri mjeseca palo oko 107 l/m2 što je nedovoljno za usjeve. Za razliku od površinskog sloja, u dubljim slojevima zalihe vlage su bile popravljene, zbog otopljenog sni-jega. I pored nedostatka vlage u tlu , otežana proljetna sjetva jarih žitarica i povrtlarskih kul-tura obavljena je u optimalnim agrotehničkim rokovima.

Mjesec maj je po svojim temperaturnim kara-kteristikama bio manje više prosječan, dosta promjenjiv, uz periode sa dosta visokim tempera-turama, (sami početak), kao i niskim tempera-turama. Sredinom mjeseca je zabilježen i snijeg. Padavine su bile dobro raspoređene, u većem dijelu zemlje bile su iznad prosjeka, dok su se u Hercegovini kretale u okviru normale. Tokom maja mjeseca dospjela količina padavina bila je od 90 do 180 % viša u odnosu na višegodišnje vrijednosti, što nije pogodovalo poljoprivrednim kulturama koje su se nalazile u fazi cvjetanja i oplodnje , a uz visoku relativnu vlažnost je dovela do pojave infekcija i uzročnika biljnih bolesti te intenzivnog razvoja korova.

Ljeto (juli –august)

Ljeto 2012. godine je bilo iznadprosječno toplo. Juni i juli mjesec donijeli su temperaturne re-korde u većini mjesta u BiH. Na meteorološkoj stanici Sarajevo srednja mjesečna temperatura u

Suša u istočnoj Bosni

33

junu iznosila je 22,0 0C, i za 5,1 0C, bila je viša od višegodišnje srednje temperature za isti period. Ujedno juni 2012. je bio i najtopliji od početka službenih mjerenja.

Ono što je dodatno pogoršalo opštu sliku je i činjenica da je juni bio i sa najmanje padavina.Visoke temperature uticale su na ubrzani protok faza zrenja ozimih žita. Maksimalne vrijednosti temperatura su prelazile 30 podiok, ali ozima žita nisu bila ugrožena jer je proces nalijevanja zrna već bio završen. Zahvaljujući ovakvim tempera-turama proces zrenja je bio ubrzan pa je žetva obavljena desetak dana ranije.

Nakon ekstremno toplog juna i juli je bio isti, čak i ekstremniji, sa lošim rasporedom padavina. Ovakve vremenske prilike nepovoljne su za pro-ljetne usjeve jer su u generativnim fazama raz-voja kada im ne odgovaraju temperature preko 35 0C i nedostatak vlage. Također se intenziviraju i procesi evapotranspiracije. Ovakve vremenske prilike, odnosno njihov negativni uticaj mogle su biti djelimično ublažene uz potpunu primjenu svih agrotehničkih mjera, uključujući i navodnja-vanje, ali znamo da je kod nas jako malo takvih površina. U većini krajeva nastavila se i višemjesečna suša, a količina padavina bila je nejednako raspoređena, kako i priliči ljetnim mjesecima sa sporadičnim pljuskovima. Izuzmemo li pov-remene lokalne nepogode praćene grmljavinom i gradom, koje su najveće štete nanijele poljo-privrednicima u Posavini, uslovi za razvoj jarih kultura, kao i za završne faze ozimina, su bili po-voljni.

I pored registrovanih padavina za neke poljo-privredne kulture je već bilo prekasno. Nedostatak padavina, srednje temperature tla u površinskom sloju u rasponu od 26 do 30 stepeni i pojačana evapotranspiracija uzrokovale su smanjenje za-liha vlage u tlu u većem delu zemlje.Naročito je bila nepovoljna situacija na lakim prozračnim tli-ma koja su se potpuno isušila. Sve poljoprivredne kulture trpe zbog suše, a najugroženiji su prol-jetni usjevi, kukuruz i soja.

Urod kukuruza uništen zbog posljedica suše

Veoma toplo vrijeme nastavilo se i u avgustu mjesecu, i to u prvoj i trećoj dekadi. Biljke su često ponovno doživljavale temperaturni stres. Maksimalna temperatura veća ili jednaka 30,0 0C stepeni mjerena je u Sarajevu, Sanskom Mostu, Gradačcu i Bihaću tokom 24 dana, Livnu 25, a Mostaru 30 dana. Zbog ekstremne suše,urod proljetnih kultura bio je prepolovljen a u pojedinim područjima došlo je do izostanka prinosa. Zbog ekstremno visokih temperatura došlo je do po-jave šumskih požara na dosta lokaliteta u zemlji. Najveće požarište aktivirano je na planini Prenj gdje je načinjena i najveća materijalna šteta.

Požar na području Boračkog jezera

35

I septembar mjesec obilježen je ekstremnim top-lotnim i vodnim uslovima. Žetva i berba proljetnih kultura obavljena je do kraja mjeseca. Prinosi su zbog nepovoljnih vremenskih prilika tokom veg-etacije bili slabi ili su potpuno izostali. Na parce-

lama koje su navodnjavane šteta od nepovoljnih vremenskih prilika je znatno manja.

Na kraju treba istaći da je proizvodna 2011/2012 godina imala nepovoljne agrometeorološke us-love koji su podudarili sa fazama razvića poljo-privrednih kultura kada su one bile najosjetljivije, što se odrazilo na kvalitet i kvantitet prinosa.

Akumulirane sume temperatura zraka

za prag 50C - period 01.04.-30.09.2012

Prostorna raspodjela suma padavina (mm)

od 1.10.2011. - 30.09.2012

37

FenOlOGija u BOsni i HerceGOvini

PLANIRANI PROJEKTI U 2013

Federalni hidrometeorološki Zavod će tokom 2013 godine uspostaviti 3 međunarodna fenološka vrta na teritoriji Bosne i Hercegovine. Prvobitna ideja bila je da se obnovi Međunarodni fenološki vrt na Ivan Sedlu, da bi se potom krenulo u realizaciju sa tri vrta, bazirana na istom principu, odnosno još jedan će se uspostaviti u Mostaru i jedan u Sarajevu, na lokalitetu Bjelava, u neposred-noj blizini meteorološke stanice. Međunarodni fenološki vrt u Mostaru također će biti lociran u krugu meteorološke stanice na Bijelom brijegu.

Prva fenološka osmatranja u Bosni i Hercegovini datiraju iz 19. vijeka, a uglavnom su se obavljala od strane pojedinaca, entuzijasta, naročito orni-tologa i na veoma ograničenoj teritoriji.

Fenološka služba u Bosni i Hercegovini, organi-zovana je i razvijala se na većem nivou nakon 2. svjetskog rata, u okviru hidrometeorološke službe.

Jedinstvena mreža, po standardima Svjetske meteorološke organizacije, počela je sa radom 1951godine, a fenološki vrt Ivan Sedlo, po istim standardima uspostavljen je 1953 godine. Poseban značaj ovog vrta bio je u činjenici da se nalazio na granici 2 klimatski različita područja.Rezultati fenoloških osmatranja koja su se obav-ljala na stanicama širom Bosne i Hercegovine, kao i u vrtu na Ivan Sedlu, publikovani su kroz godišnjake.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u peri-odu 1992 – 1995, fenološka mreža je u potpunosti uništena i ni do danas nije ponovo uspostavljena u istom obimu.

Međunarodni fenološki vrt Ivan Sedlo, također je u potpunosti uništen.

Prostor predviđen za fenološki vrt u Sarajevu, lokalitet Bjelave

39

Međunarodni fenološki vrtovi predstavljaju jedin-stvenu mrežu za osmatranje biljaka u Evropi koja se prostire od Irske do Finske na sjeveru, odnos-no od Portugala do Makedonije na jugu.

U svim vrtovima uzgajaju se genetički istovjetne biljke, s ciljem praćenja i poređenja datuma po-jave pojedinih faza razvića.

Podaci se provjeravaju i pohranjuju u bazu pri Humboldt Univerzitetu u Berlinu, a jednom godišnje se publikuju u časopisu Arboreta Pha-enologica. Kompletna baza podataka dostupna je svim učesnicima projekta koji kontinuirano vrše osmatranja.

Sa obnovom vrta na Ivan Sedlu ponovo ćemo biti uključeni u mrežu Međunarodnih fenoloških vr-tova, a dva nova, u Sarajevu i Mostaru, dodatno će, kvantitativno i kvalitativno, povećati doprinos Bosne i Hercegovine u okviru fenoloških osma-tranja u Evropi.

Osim toga, Federalni hidrometeorološki Zavod ima kontinuiranu saradnju sa obrazovnim insti-tucijama iz cijele Bosne i Hercegovine i vrtovi će služiti kao svojevrsni edukacioni centri.

Prvi vjesnici proljeća u parku FHMZ-a

41

PraĆenje Kvaliteta zraKa

Praćenje kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovi-ni, Zavod kontinuirano vrši od 1967. godine. Utvrđivanje kvalitativnih i kvantitativnih osobina zraka i padavina Zavod je vršio u osnovnoj mreži meteoroloških stanica.Vršimo objedinjavanje i analiziranje svih priku-pljenih podataka koji se odnose na zagađivanje zraka - emisija i stanje zagađenosti zraka - imisija, kao i redovno davanje informacija odgovarajućim institucijama.U predhodnom periodu Sektor se posebno bavio, sa aspekta zraka, redovnim praćenjem stanja za-gadjenosti - imisija na području Sarajeva i Tuzle.

SARAJEVO - BJELAVEU prvim decenijama od kako se vrše mjerenja na ovoj stanici, prosječne godišnje vrijednosti do-bivene analizom 24-satnih uzoraka su ukazivale na znatno veći stepen zagađenosti u odnosu na posljednjih 17 godina, što se može objasniti smanjenjem industrijskih aktivnosti početkom ratnih sukoba, ali i gasifikacijom sarajevskih to-plana nakon rata. Analize 24-satnih uzoraka pokazuju da ponovo dolazi do postepenog rasta koncentracija sum-por dioksida i dima u atmosferi grada Sarajeva, u periodu 1995 – 2011. godine. Izuzetak je 2001. u kojoj je zabilježen pad koncentracija sumpor di-oksida i dima, što se može vidjeti na priloženom grafikonu, (Slika 1).

Nešto niže vrijednosti ovih zagađujućih supstanci može se objasniti povoljnim meteorološkim us-lovima. U zimskom periodu 2001. god. nije bilo dugih perioda sa temperaturnim inverzijama, a temperature su bile u prosjeku veće tako da se sigurno trošilo manje energije za zagrijavanje, a samim tim je i emisija zagađujućih materija u at-mosferu bila manja. Upoređujući statističke poka-zatelje za sumpordioksid i dim sa graničnim vri-jednostima kvaliteta zraka (GV) član 9. Pravilnika o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka, kon-centracije dima (Slika 2.) prelaze GV za visoke vrijednosti, 98-i percentil.

U 2012. godini Zavod je vršio ograničena mjerenja uslijed problema održavanja postojeće opreme, ali istovremeno radio na stvaranju pre-duslova za rješavanje postojećih problema kao i unaprijeđenje i proširenje mreže monitoringa kvaliteta zraka u Federaciji BiH. U saradnji sa drugim institucijima stekli su se preduvjeti za pokretanje automatskih stanica za praćenje kvalitete zraka u Jajcu i Zenici čiji rad će biti početi u 2013. godini. Istovremeno urađene su aktivnosti i za ponovni pokretanje stanice na Ivan Sedlu, početkom 2013. godine. Istovremeno radi se i na poboljšanju sistema razmjene podataka sa drugim subjektima (osim FHMZ-a).

Slika 1

Slika 2.

43

Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka počela je sa radom 2003. godine i mjeri trenutne koncentracije pet parametara zagađenosti zraka U 2006. godini ovoj stanici je dodan još i moni-tor za mjerenje ozona.

Ova stanica je postavljena na meteorološkoj stanici Bjelave u Sarajevu. Njeni podaci će up-otpuniti sliku stanja kvaliteta zraka u Sarajevu. U 2012. godini ova stanica je radila ograničeno i mjereni su podaci o koncentracijama lebdećih čestica (PM 10) i karbonmonoksida (CO).

Analizom dobivenih rezultata sa ove stanice uvrđeno je da statistički parametri koncentracija SO2, NO, NO2, NOx, CO i O3 nisu prelazili granične vrijednosti utvđene Pravilnikom.

NAPOMENA:Tokom 2011. i 2012. godine nije bilo do-voljnog broja mjerenja zbog tehničkih prob-lema.

Tokom 2012. godine, u raznim medijima, Sara-jevo se je pominjalo u kontekstu najzagađenijeg grada u Evropi. Ovaj podatak se odnosio na zagađenost lebdećim česticama izmjerenim na stanici “Alipašina” u Sarajevu.

Evidentno je da Sarajevo po pitanju lebdećih čestica ima veliki problem i zasigurno spada u red najzagađenijh gradova u Evropi, no treba uzeti u obzir da se stanica Alipašina nalazi na jednoj od najfrenkventnijih raskrsnica u gradu Sarajevu i da njena lokacija nije reprezentativna za grad Sarajevo.

U 2012. godini prosječna godišnja vrijednost koncentracija lebdećih čestica na stanici Bjelave je iznosila 43µg/m3, a u istom periodu na stanici Alipašina 74 µg/m3. U ovom periodu tolerantne i granične vrijednosti su redovno prelažene. Zbog ovog problema počele su aktivnosti na ni-vou Kantona Sarajevo u cilju donošenja akcionog plana za suzbijanja zagađenja prašinom u kojima je značajnu ulogu imao FHMZ.

Prosječna godišnja vrijednost koncentracija kar-bon monoksida (CO) na stanici Bjelave u 2012. godini iznosila je 1.1 µg/m3.

Upoređivanjem rezultata prosječnih godišnjih koncentracija zagađujućih materija dobivenih sa stanice hidrometeorološkog zavoda na Bjela-vama i automatske stanice u Alipašinoj ulici u centru Sarajeva (stanica Ministarstva prostor-nog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo) došlo se do očekivanih zaključaka obzirom da je stanica Bjelave smještena oko 100 metara iznad centra grada. Najuočljivije razlike se odnose na koncentracije azotnih oksida u zraku. Koncentracije NO, NO2 i NOx izmjerene na stanici u Alipašinoj ulici su višestruko veće od onih koje su izmjerene na Bjelavama što je u prvom redu posljedica emisije iz saobraćaja.

S druge strane, izmjerene koncentracije ozona na Bjelavama su veće u odnosu na one u centru grada. Rezultati mjerenja sumpordioksida poka-zuju nešto veću koncentraciju u centru grada.

http://www.tip.ba/

45

TUZLA

Praćenje koncentracija sum-por dioksida i dima u zraku grada Tuzle, na meteorološkoj stanici, ponovo je počelo 2002. godine.

Upoređujući rezultate mjeren-ja, 24-satnih uzoraka, u peri-odu od 2002. do 2012. godine sa mjerenjima 1990. - 1991. godine, da se zaključiti da su koncentracije sumpor dioksida nešto niže dok su koncen-tracije dima veće i prelaze GV (granične vrijednosti) za visoke vrijednosti, 98-i percentil.

47

KiselOst PaDavina

Sektor životne sredine redovito vrši analize kiselosti padavina. Nakon što je nekoliko godina za redom broj i učestalost kiselih padavina rastao od 2006. godine bilježi se značajan pad tog broja. Međutim od 2009. godine je opet došlo do porasta broja kiselih u ukupnom broju padavina. Ilustrativno je to prikazano na grafikonu, koji pokazuje učestalost pojava kiselih padavina.

Kisele padavine se pojavljuju tokom cijele godine. U ljetnom periodu registrovano je 4% do 8% od ukupnog godišnjeg broja kiselih padavina, a mjeseci sa najučestalijim pojavama kiselih padavina su januar, februar i decembar (od 12-14%), kako se da uočiti na slici.

Najveći broj pojava kiselih padavina, objašnjava se daljinskim transportom frontalnih zračnih masa koje su u najvećoj mjeri zagađivane krećući se preko zapadne i centralne Evrope. Usporedbom po-java kiselih padavina sa dominantnim pravcima vjetra zaključilo se da je najveća učestalost ove po-jave (više od 70 %) prisutna pri dolasku zračnih masa iz pravca sjeverozapad i zapad-sjeverozapad. Ovo potvrđuje činjenicu da lokalno zagađenje atmosfere na području BiH bitno ne utiče na učestalost pojave kiselih padavina.

49

raDiOaKtivnOst atmOsFere

I dalje se kroz medije u Bosni i Hercegovini po-tencira problem radioaktivnog zračenja. Svakako da je ovo pitanje od vitalnog značaja za stanovni-ke koji žive na području naše zemlje. Novine i novinari ne bi trebali da ovom problemu pristu-paju senzacionalistički i da javnosti prezentiraju podatke koji mogu da izazovu strah i paniku kod ljudi.

Federalni hidrometeorološki zavod kao insti-tucija od interesa za Federaciju i Bosnu i Her-cegovinu svakodnevno mjeri absorbovane doze jonizirajućeg zračenja. Prema podacima kontinu-iranih višegodišnjih mjerenja i testnih mjerenja na području centralne Bosne i području Herce-govine, obradom godišnjih doza, absorbovana doza jonizirajućeg zračenja iznosi 0.8 do 1.1 mili-siverta godišnje (mSv/y). Svakako da iz ovog po-

datka građani ne mogu ocjeniti veličinu radijacije i zato ćemo pokušati na popularan način objasniti neke pojmove i norme jonizirajućeg zračenja.

Prema svjetskim istraživanjima i standardima prirodna radijacija zemlje iznosi 1.2 mSv/y, a prirodna kosmička radijacija iznosi 0.3 mSv/y. Tako da ukupna prirodna radijacija iznosi 1.5 mSv/y. Iz navedenog se može uočiti da su izmjerene vrijednosti apsorbovane doze kod nas ispod standardnih svjetskih normativa.Iako nije popularno tehnički detaljisati, mora se ukazati na razliku između raznih tipova radijacije. Naime, apsorbovana doza radijacije se iskazuje u jedinicama Grey/godinu (Gy/y). Biološki efekti apsorbovane doze jonizirajućeg zračenja na or-ganizme se iskazuje u jedinicama Sivert/godinu (Sv/y). Činjenica je da biološki efekti radijacije zavisi od tipa radijacije, odnosno od energije čestica koje uzrokuju jonizirajuće zračenje. Naj-manje biološke efekte imaju X-zraci, gama i elek-tronsko zračenje, dok veliki štetni biološki efekat izazivaju brzi neutroni, protoni i alfa čestice, a najveći efekat izazivaju teška jezgra.

Ilustracije radi navodimo podatke komparativnim radijacionim dozama prirodnog zračenja:

prirodno zračenje u Australiji iznosi 2 mSv/y•

u Sjevernoj Americi 3 i veće je u odnosu na • izmjerene kod nas (cca 1.4 mSv/y).

Veoma opasne doze su, naprimjer, 5000 mSv ap-sorbovane u toku jednog mjeseca, a smrtonosna doza je 10 000 mSv apsorbovana u toku jednog dana ili sedmice.

Upoređujući ove podatke sa izmjerenim kod nas sigurno da nema mjesta ni za kakvu paniku niti za neke špekulacije o ugroženosti građana BiH.

Svakako da ovdje nisu uključena razmatranja pitanja postojanja područja na kojima se even-tualno nalaze ostaci materijala sa osiromašenim uranijumom. Ovi problemi su svakako aktuelni ali su sigurno, ako postoje, usko lokalnog karaktera i mogu se izolovati tako da ne utiču bitno na uku-pnu situaciju na području BiH.

Imajući u vidu da u Evropi radi veliki broj nuklearnih centrala, povećane su mogućnosti za dešavanje incidentnih situacija. Iskustvo iz incidenta tipa “Černobil” pokazuje da nuklearni “oblak” može preći preko više zemalja i primarno ugroziti ljud-ske živote. Blagovremenim upozoravanjem mogu se primar-ni štetni efekti na zdravlje bitno smanjiti.

51

uv zraČenje

Ultraljubičasto zračenje ne predstavlja kompo-nentu zagađenosti zraka, međutim, medij kroz koji ovo zračenje dolazi do površine Zemlje, te ljudi i drugih živih organizama je atmosfera. Na meteorološkoj stanici Bjelave-Sarajevo mjerenje ovog parametra se vrši redovno i kontinuirano od 2006. godine. Svakodnevna mjerenja intenziteta UV zračenja se vrše u periodu od aprila do okto-bra i to u satnim terminima od 9 do 15 sati.Metode mjerenja i obavještavanje građanstva su u skladu sa zajedničkom preporukom Svjetske meteorološke i Svjetske zdravstvene organizaci-je (WMO i WHO) te programa UN-a za okoliš (UNEP). Zaposlenici Sektora prave prognozu UV zračenja za prostor Bosne i Hercegovine u cilju obavještavanja građanstva o očekivanim vrijed-nostima i eventualnim mjerama zaštite. Rezultati dobiveni mjerenjima ukazuju da su vrijednosti indeksa UV zračenja u Sarajevu u skladu sa astronomskim položajem Sarajeva. U skladu s tim i najviše vrijednosti ovog parametra se bilježe u ljetnim mjesecima te u terminima kada sunčeve zrake padaju na tlo pod najvećim uglom tj. između 10 i 15 sati. Najviše vrijednosti UV indeksa izmjerene na stanici Bjelave dosežu kategoriju vrlo visokih (UV indeks 10). Ove vri-jednosti su normalne za podneblje Bosne i Her-cegovine i zadržavaju se kratko, do nekoliko puta u godini.

meĐunarODne OBaveze i IZVjEštAVANjE

U skladu sa evropskim konvencijama Sektor je primjenom Evropskog softwarea DEM (softverski paket za imisiju), koji je instaliran kod nas, izvršio obradu statističkih vrijednosti stanja zagađenosti Ti se podaci mogu pronaći na portalu Evropske agencije za okoliš.

Ovi podaci se dostavljaju za Bosnu i Herce-govinu, saradnja i izvještavanje prema EEA se vrši već duži niz godina.

Ovdje moramo istaći da Bosna i Hercegovina sa aspekta razmjene podataka o kvalitetu zraka sa EEA izvršava svoje obaveze u skladu sa zakon-ima iz ove oblasti u našoj zemlji, kao i u skladu sa direktivama EU iz oblasti praćenja i analize kvaliteta zraka.

Vraćanjem u funkciju stanice na Ivan Sedlu st-varaju se mogućnosti za ponovno uključivanje ove reprezentativne stanice u EMEP mrežu za razmjenu podataka o prekograničnom prenosu zagađujućih materija.

Proračun emisije štetnih materija u zrak na području Bosne i Hercegovine Zavod vrši već duži niz godina. Primjenom evropskih konvencija smo dužni dostavljati ove podatke, kao i sve os-tale zemlje Europe.

rijeka Neretva

53

OsnOvne HiDrOlOšKe KaraKteristiKe vODOtOKa u FBiH u 2012 GODini

Srednji mjesečni proticaji veći od višegodišnjih, u slivu Une i Sane bili su jedino u maju i decembru, u slivu Neretve u aprilu i decembru. Za sliv Bosne je karakteristično da su srednji mjesečni pro-ticaji u martu, aprilu i maju bili značajno veći od višegodišnjeg prosjeka, kao posljedica topljenja velikih snježnih padavina u prvim mjesecima 2012., da bi zatim nastupio višemjesečni period izrazite suše. U nastavku su za 2012. godinu prikazani hidro-grami srednjih dnevnih protoka, linije trajanja i unutargodišnji hod protoka, kao i odgovarajuće prosječne vrijednosti za višegodišnji niz osma-tranja.

Za analizu osnovnih hidroloških karakteristika odabrano je osam vodomjernih stanica (VS) na vodotocima u Federaciji BiH:

rijeka Una VS Kralje kod Bihaća, • rijeka Sana VS Ključ, • rijeka Vrbas VS Daljan, • rijeka Bosna VS Maglaj, • rijeka Miljacka VS Sarajevo, • rijeka Drina VS Goražde, • rijeka Neretva VS Žitomislići i • rijeka Buna VS Buna.•

Opća ocjena vodnosti 2012. godine urađena je poređenjem sa karakterističnim vrijednostima hidroloških nizova na istim vodomjernim stani-cama za periode zaključno sa 1990. godinom.

Prema rezultatima prelimi-narne obrade podataka, na svim stanicama zabilježeni su značajno manji prosječni godišnji protoci u 2012. go-dini, u odnosu na višegodišnji prosjek. Odstupanja se kreću od oko 18 % na VS Buna (ri-jeka Buna), do skoro 30 % na VS Daljan (rijeka Vrbas).

Prosječni protoci u 2012. godini i za višegodišnji niz

Štrbački buk na rijeci Uni, 3. april 2012.

55

rijeka Drina

57

Zaleđena Bosna u Dobroševićima, 22. februar 2012

59

rijeka Neretva, august 2012.

61

Škrčko jezero - Crna Gora

63

SVJETSKI DAN VODA 2013tema: saraDnja na PODruČju vODa

Program obilježavanja u Hagu, Nizozemska, 22. mart 2013.

Saradnja na području voda: Temelj za mir i održivi razvoj

Domaćin službenoj proslavi Svjetskog dana voda će na 22. mart 2013. godine biti Vlada Ni-zozemske u Haagu.

Saradnja je u središtu održivog korištenja i up-ravljanja vodama.

Saradnja na području voda je neophodna za razvoj i za dostizanje razvojnih ciljeva u peri-odu iza 2015. Stoga će se, na temelju iskustava najuspješnijih oblika saradnje na području voda, u okviru programa obilježavanje u Nizozemskoj nastojati definirati razlozi zašto voda treba biti dio dnevnog reda razvoja i nakon 2015.

Ciljevi ovog događaja su dvojaki:Isticanje vode kao izvora života i naglašavanje • potreba za saradnjom na području voda između svih sudionika u društvu, kako bi se zaštitile njegove vrijednosti;Predstavljanje rezultata Tematskih konsult-• acija o vodama agende razvoja za perioda iza 2015., Visokog panela UN.

http://www.unwater.org/water-cooperation-2013/events/world-water-day/en/

U decembru 2010., Generalna skupština Ujedin-jenih naroda proglasila je 2013. Međunarodnom godinom saradnje na području voda (Rezolucija A/RES/65/154). Svjetski dan voda, koji će se održati 22. marta 2013, također će biti posvećen istoj temi.

Ujedinjene nacije su pozvale UNESCO da vodi aktivnosti vezano za Međunarodnu godinu sara-dnje na vodama, sa naglaskom na organizacije jedinstvenog multidisciplinarnog pristupa koji spaja prirodne i društvene znanosti, obrazovan-je, kulturu i komunikacije.

Cilj ove Međunarodne godine je podizanje svijes-ti, o mogućnostima za povećanu saradnju, te o izazovima s kojima se suočava upravljanje vo-dama u svjetlu povećanja potražnje za pristup vodi, raspodjeli i uslugama. Godina će istaknuti povijest uspješnih inicijativa na polju saradnje o vodama, kao i identifikaciju gorućih pitanja o obrazovanju o vodama, potrebnoj diplomaciji, prekograničnom upravljanju vodama, o finan-ciranju saradnje, nacionalnim i međunarodnim pravnim okvirima, a sve vezano za Milenijske ciljeva razvoja. To će također pružiti priliku da se iskoristi zamah stvoren na konferenciji Ujedin-jenih naroda o održivom razvoju (Rio + 20), te da se pomogne u razvijanju ciljeva koji će biti zbilja održivi u odnosu na vodene resurse.

Karta epicentara zemljotresa na teritoriji BiH u toku 2012. godine i karta sa ucrtanim seizmotektonskim rasjedima

65

seizmiČnOst teritOrije BiH u tOKu 2012. GODine

BiH je oslobođeno oko 2.2x1012 Joula. Najviše energije je oslobođeno u toku mjeseca juna i jula na teritoriji Zenice.

Hronološki prikaz oslobođene seizmičke energije u toku 2012. godine na teritoriji BiH

Još jedan od kriterija seizmičke aktivnosti je i dijagram učestalosti pojavljivanja zemljotresa određene magnitude. Iz dijagrama je vidljivo da su se zemljotresi na teritoriji BiH pojavljivali u više tzv. intervala među kojima postoje periodi tzv. “seizmičke tišine” kada je magnituda zemljotresa bila ispod granice osjetljivosti instrumenata.

Bosna i Hercegovina je, gledano sa seizmotek-tonskog aspekta, dio mediteranske seizmičke zone i alpsko-himalajskog seizmičkog pojasa. Povećana seizmička aktivnost na južnom dijelu teritorije je uslovljena kolizijom Jadranske plat-forme i Dinarskog gorja dok je sjeverna oblast Panonskog bazena okarakterisana rjeđim pojav-ljivanjem snažnijih zemljotresa.

Podaci prezentirani u ovom radu, u toku 2012. godine, su kompilacija podataka registrovanih događaja u Centru za Seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu i brojnih seizmoloških institucija diljem svijeta. Posebna pažnja je posvećena jačim zemljotresima sa magnitudom većom od 4.0 Richtera.

Posebno je bila izražena seizmička aktivnost na području grada Zenice, gdje je registrovan najveći broj zemljotresa i zemljotres sa najjačom magnitudom u 2012. godini.

Kao mjera seizmičke aktivnosti neke teritorije ko-risti se i dijagram oslobođene seizmičke energije u nekom periodu. U toku 2012. godine na teritoriji

Prokletije - Crna Gora

67

Hronološki prikaz učestalosti pojavljivanja zemljozre-sa određene magnitude na teritoriji BiH u toku 2012.

Mada je vrlo nezahvalno davati “prognozu” seizmičkih događanja za bilo koju teritoriju, ipak na osnovu instrumentalnih podataka (katalo-ga), primjenjujući matematičko-fizikalni model

seizmičnosti (Guten-berg-Richterova rel-acija), došlo se do zaključka da se u toku jedne godine na terito-riji BiH mogu očekivati zemljotresi maksi-malne magnitude 4.7 Richtera što odgovara seizmičkom intenzitetu do VII stepeni Merka-lijeve skale. Zemljotresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim ob-jektima, uglavnom bez

ljudskih žrtava. Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do razornih zemljotresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebin-ja, Neuma, Banja Luke i planine Trskavice) koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti mnogo ljudskih života.

Gutenberg-Richterova relacija (prognoza seizmičnosti) za teri-toriju BiH u toku jedne

godine

69

GODIŠNJA DOBA20. mart

Proljetni ekvinocijProljetna ravnodnevnica će biti u 11:02 UTC.

Sunce će sjati izravno na Ekvatoru i tu će biti go-tovo jednake dužine dana i noći diljem svijeta. Tada je ujedno i prvi dan proljeća (proljetni ravnod-nevnica) u sjevernoj hemisferi, a prvi dan jeseni (jesenja ravnodnevnica) u južnoj hemisferi.

U srijedu 20. marta u Bosnu i Hercegovinu, kao i cijelu sjevernu hemisferu, dolazi proljeće. Proljeće nam dolazi tačno u 12 sati i 02 minuta i trajat će 92,75 dana. Tada će Sunce u svom prividnom kre-tanju po nebu presjeći liniju nebeskog ekvatora i početi da se penje sve više i više.

20 mart je dan proljetnog ekvinocija, izjednačenja svjetlosti i tame , a nakon tog datuma imat ćemo sve više i više toplote i svjetlosti i trajat će sve do 21. juna kada dolazi ljeto.

21. Juni Ljetni solsticij

Ljetni solsticij dolazi u 05:04 UTC. Sjeverni pol Zemlje se naginje prema Suncu, koji će dostići svoj cilj tj. najsjevernije mjesto na nebu i biti će direktno preko Rakove obratnice, na 23,44 ste-peni sjeverne geografske širine.

Ovo je prvi dan ljeta (ljetni solsticij) u sjevernoj hemisferi, a prvi dan zime (zimski solsticij) u južnoj hemisferi.U Bosni i Hercegovinu prvi dan ljeta dolazi u petak 21. juna u 6 sati i 4 minuta.

22. septembarJesenja ravnodnevnica

Jesenji ekvinocij će biti u 20:44 UTC. Sunce će sjati izravno na Ekvatoru i tu će biti gotovo jednake dužine dana i noći diljem svijeta. To je ujedno i prvi dan jeseni (jesenja ravnodnevnica) u sjevernoj hemisferi i prvi dan proljeća (proljetni ravnodnevnica) u južnoj hemisferi.

U Bosnu i Hercegovinu jesen stiže u nedjelju 22. septembra u 21 sat i 44 minute

21. decembar Zimski solsticij

Zimski solsticij nastupa u 17:11 UTC. Južni pol Zemlje se naginje prema Suncu, čime će postići svoj najjužniji položaj na nebu te će biti direktno preko Jarčeve obratnice, na 23,44 stepena južne geografske širine. Ovo je prvi dan zime (zimski solsticij) u sjevernoj hemisferi, a prvi dan ljeta (ljetni solsticij) u južnoj hemisferi.

U Bosnu i Hercegovinu zima stiže u subotu 21. decembra u 18 sat i 11 minute.

DEšAVANjA NA NEBU 2013.

METEORSKI ROJEVI

Meteorski pljusak je nebeska pojava pri kojoj se veliki broj meteora može vidjeti u kratkom vremen-skom periodu - tipično nekoliko sati do par dana.

i 5. maja, ali se mogu vidjeti između 4. i 7. maja.Većina aktivnosti vidi se u južnoj hemisferi. U sjevernoj hemisferi, može ih biti do 30 meteora po satu. Pljusak je nastao od čestica prašine koje je ostavila kometa Halley. Pljusak se pojavljuje godišnje od 19. aprila do 28. maja. Vrhunac aktivnosti ove godine je u noći 4. maja i ujutro 5. Maja.

Najbolje vrijeme gledanja je obično s tamnog mjesta odmah iza ponoći. Meteori će se vidjeti u sazviježđu Vodolije, ali mogu se pojaviti bilo gdje na nebu.

27. – 28. juliDELTA AKVARIDI

Delta Aquaridi su meteorski roj koji ima frekvenci-ju do 20 meteora po satu na svom maksimumu. Nastaju od krhotine koje ostavljaju tragovi kome-ta Marsdenom i Kracht. Roj se vidi godišnje od 12 juli - 23 augusta. Vrhunac se ove godine može vidjeti u noći između noći 27. jula i jutra 28. jula.Mjesec koji je u fazi druge četvrti će blokirat većinu blijedih meteora, ali ipak bi se pljusak trebao vi-djeti dosta dobro, ako ste strpljivi. Najbolji pregled će biti s tamnog mjesta nakon ponoći. Meteori će zračiti iz sazviježđa Vodenjaka, ali moge se po-javiti bilo gdje na nebu.

11. – 12. augustPERSEJIDI

Perseidi su jedan od meteorskih rojeva koje je najbolje posmatrati,jer im je frekvencija do 60 meteora u satu u njihovom maksimumu.Nastali su od komete Swift-Tuttle, koja je otkrive-na 1862 godine. Persejidi su poznati po vidljivosti

2. – 3. januarKVADRANTIDI

Prosječan meteorski pljusak, jer se u njihovom maksimumu prosječno može vidjeti oko 40 me-teora na sat u maksimumu.

Smatra se da su čestice prašine ostale iza izumrle komete poznate kao 2003 EH1, koja je otkrivena u 2003. Roj se pojavljuje godišnje od 1. do 5. januara. Vrhunac ove godine se je vidio u noći 2. na 3. januar.

21. – 22. aprilLIRIDI

Liridi su jedan prosječan meteorski pljusak, jer se u njihovom maksimumu prosječno može vidjeti oko 20-ak meteora u satu. Nastaje od dijelova prašine koje su ostavile kometa C/1861 G1, Thatcher, otkrivene u 1861.Pljusak traje svake godine od 16-25. Aprila . Ove godine maksimum će biti između noći 21. aprila i jutra 22.

Ovi meteori ponekad mogu proizvesti svijetle tra-gove od prašine koje traju po nekoliko sekundi. Gotovo cijeli mjesec će biti vidljivi ove godine. Najbolji pogled će biti s tamnog mjesta iza ponoći. Meteore treba gledati u sazvježđu Lire poslije ponoći ali mogu se pojaviti bilo gdje na nebu.

4. – 5. majETA AKVARIDI

Meteorski Roj Eta Akvaridi su slabo vidljivi, obično produkuju do 60 meteora u satu u njihovom mak-simumu. Maksimum obično pada u noći između 4.

71

velikog broj sjajnih meteora. Vidjet će se od 17 jula do 24 augusta. Maksimum će se ove go-dine vidjeti u noći između i 11. augusta i ujutro 12. augusta. Mjesec koji će biti u fazi prve četvrtine zaći će nedugo nakon ponoći ostavljajući tamno nebo za izvrsno posmatranje. Najbolji pregled će biti s tamnom mjestu nakon ponoći.

7. – 8. oktobarDRAKONIDI

Drakonidi su najmanji meteorski roj, koji produ-kuje samo oko 10 meteora po satu. Nastaju od čestica prašine kometa 21P Giacobini-Zinner, koji je prvi put otkriven 1900. Roj se pojavljuje godišnje u periodu od 6. do 10. oktobra i mak-simum ove godine je u noći 7. i ujutro 8. okto-bra. Tanki polumjesec će omogućiti u ranim večernjim satima mogućnost za optimalna pro-matranja. Najbolje posmatranje će biti tek nakon ponoći sa tamnog mjesta, daleko od gradskih sv-jetala. Meteori će zračiti iz sazviježđa Zmaja, ali se mogu pojaviti bilo gdje na nebu

21. - 22. oktobarORIONIDI

Prosječan meteorski roj, koji produkuje do 20 meteora po satu u njihovom maksimumu. Nas-taju od čestica prašine koje ostavlja kometa Halley, koja je poznata i posmatrana od davnina. Roj se pojavljuje godišnje od 2. oktobra do 7. novembra. Vrhunac ove godine će biti u noći 21. Oktobra i ujutro 22. oktobra. Mjesec će biti u fazi prve četvrtine, pa neki od meteora neće se vidjeti ove godine, ali Orionidi imaju tendenciju da su prilično svijetli, tako da još uvijek može biti dobar show. Najbolji pregled će biti s tamnog mjesta nakon ponoći. Meteori će zračiti iz sazviježđu Orion, ali mogu se pojaviti bilo gdje na nebu.

4. – 5. novembarTAURIDI

Tauridi su dugo vidljivi mali meteori, produkuju samo oko 5-10 meteora na sat. Neobični su po tome što se sastoje od dvije odvojene struje. Prvi nastaju od čestica prašine asteroida 2004 TG10. Drugi nastaju od krhotina-koje je ostalo iza ko-meta 2P Encke.

Roj traje svake godine od 7 septembra do 10 de-cembra. Maksimum ove godine je u noći između 4. i 5. novembra. Ovo je odlična godina za pos-matranje, jer neće biti mjesečine da pokvari show. Najbolje posmatranje će biti tek nakon ponoći iz tamnog mjesta daleko od gradskih svjetala. Me-teori će zračiti iz sazviježđu Bika, ali mogu se po-javiti bilo gdje na nebu.

16. – 17. novembarLEONIDI

Prosječan roj. Produkuju u prosjeku do 15 mete-ora na sat u periodu njihovog maksimuma. Ovaj roj je jedinstven po tome što u svom ciklusu otpri-like svakih 33 godina, imaju maksimum gdje se stotine meteora mogu vidjet u satu. Taj posljed-nji od njih dogodio se u 2001. Leonidi su nastali od čestica prašine komete Tempel-Tuttle, koja je otkrivena u 1865. Pljusak traje svake godine od 6-30 novembra, tako da je maksimum u periodu u noći 16. i ujutro od 17. Nažalost odsjaj punog mjeseca će zatamniti mnoge meteora ove go-dine, ali ako ste strpljivi i dalje ćemo biti u stanju uhvatiti dosta onih koji se vide. Najbolji pregled će biti s tamnog mjesta nakon ponoći. Meteori će zračiti iz sazviježđa Lava, ali moge se pojaviti bilo gdje na nebu.

73

13. – 14. decembarGEMINIDI

Geminidi su kraljevi meteorskih rojeva. Mno-gi smatraju da će to biti najbolji roj na nebu, produkujući do 120 raznobojnim meteora po satu u njihovom maksimumu. Nastali su od os-tataka krhotine asteroida poznatog kao 3200 Phaethon, koji je otkriven 1982.Roj traje svake godine od 7. do 17. decembra. Vrhunac ove go-dine je u noći 13. i jutra 14.decembra. Mjesec u fazi prve četvrti će blokirati neke od meteora, ali Geminidi su toliko svijetli i brojni da bi to još uvi-jek trebao biti dobar show. Najbolje posmatranje će biti s tamnog mjesta nakon ponoći. Meteori će zračiti iz sazviježđa Blizanaca, ali mogu se po-javiti bilo gdje na nebu.

Izvor: www.zvjezdarnica.org/astronomija/zvjezdane-

pahulje-geminidi-2012

21. – 22. decembarURSIDI

Mali meteorski roj koji produkuju samo oko 5-10 meteora na sat. Oni su proizvedena od strane čestica prašine os-tavili komet Tuttle, koja je prvi put otkriven 1790. Roj traje svake godine od 17-25. decembra. Vr-hunac ove godine je u noći 21.decembra.Mjesec u fazi druge četvrti ove godine će zatam-niti većinu, osim najsvjetlijih meteora; ali još uvi-jek će postojati mogućnost vidjeti neke od njih.

ELONGACIJA

Ugao između Sunca i unutrašnjih planeta, Mjese-ca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje.

16. februar - 12. juni - 9. oktobarNajveća istočna elongacija Merkura

Merkur će biti dovoljno udaljen od Sunca, poznato kao najveća elongacija i tada će biti na svojoj najvišoj tački na nebu nakon zalaska Sunca. To je najbolje vrijeme za gledanje Merkura, budući da ostaje tako blizu Sunca, i neće se kao obično popeti vrlo visoko iznad horizonta.

75

18. februarKonjunkcija Mjeseca i Jupitera

Mjesec će proći manje od jedan stepen od gi-gantske planete Jupitera uvečer. Mjesec u fazi prve četvrti će biti magnitude -11,9 i Jupiter će biti na magnitude -2,4. Mogu se pogledati obe planete na zapadu nakon zalaska Sunca. Par će biti vidljivi u večernjem nebu oko 7 sati nakon zalaska Sunca.

17. martKonjunkcija Mjeseca i Jupitera

Mjesec će proći oko jedan i po stepeni od gi-gantske planete Jupitera u večernjem nebu.Prva četvrt mjeseca će biti magnitude -11,4 i Jupiter će biti na magnitude -2,2. Mogu se vidjeti oba objekta na zapadu nakon zalaska Sunca. Par će biti vidljiv na večernjem nebu oko pet sati nakon sunčevog zalaska.

14. aprilKonjunkcija Mjeseca i Jupitera

Mjesec će proći oko dva stepena diva Jupitera na večernjem nebu.Polumjesec će biti magnitude -10,6 i Jupiter će biti na magnitude -2,1. Pogledajte obje planete na zapadu nakon zalaska Sunca.Par će biti vidljiv na večernjem nebu oko 3 sata nakon zalaska Sunca

28. majKonjunkcija Venere i Jupitera

Dvije svijetle planete će biti jedna od druge u opsegu 1 stepen, na večernjem nebu. Merkur će također će biti vidljivi u blizini. Treba gledati zapadno pri zalasku Sunca

8. septembarKonjunkcija Mjeseca i Venere

Mjesec će proći u pola stepena od planeta Ve-nere u ranim večernjim satima.Tanki polumjesec će biti magnitude -10,4 i Ven-era će biti u veličini -4,5. Pogledati obje planete nisko na zapadnom nebu u ranim večernjim sa-tima. Par će biti vidljiv na večernjem nebu oko 2 sata nakon zalaska Sunca.

8. septembraKonjunkcija Venere i Saturna

Dvije planete 3 stepena jedna druge u ranim večernjim satima nebu. Venera će biti u magni-tudi -4,6, a Saturn će biti magnitude -1,1. Mogu se posmatrati oba predmeta nisko na zapadnom nebu u ranim večernjim satima. Par će biti vidljiv u noći nebu oko 2 sata nakon zalaska Sunca.

Konjukcija

Konjunkcija je pojam koji se koristi u astrometriji (položajnoj astronomiji), a označava pojavu kada dva nebeska tijela imaju vizuelno blizak položaj, gledano sa Zemlje.Gornja i donja konjunkcija su pojmovi koji se odnose na konjunkciju planeta sa Suncem. Donji plan-eti mogu biti iza (gornja konjunkcija) ili ispred (donja konjunkcija) Sunca, dok gornji planeti mogu biti samo iza Sunca (konjunkcija).

77

Opozicija

Opozicija u astronomiji je pojava pri kojoj se neko nebesko tijelo nalazi približno u suprotnom pravcu od Sunca, tj. Zemlja se nalazi približno na pravcu između Sunca i tog planeta. Samo gornji planeti mogu biti u opoziciji.

3. mart Mars u opozicijiCrveni planet će biti najbliži Zemlji, na udaljenosti od 100,78 mil km (0,6740 AU) i njegova površina će biti potpuno osvijetljena sunčevim zrakama.

28. aprilSaturn u opoziciji

Prstenasti planet će biti najbliži Zemlji i a bit će potpuno osvijetljen od Sunca. To je najbolje vri-jeme za gledanje i fotografisanje Saturna i nje-govih satelita. Srednji ili veći teleskop će Vam omogućiti da vidite prstenove Saturna i nekoliko njegovih najsjajnijih pratilaca.

27. augustNeptun u opoziciji

Plava planeta će biti najbliža Zemlji i bit će pot-puno osvijetljena sa Sunca. To je najbolje vri-jeme za gledanje i fotografiranje Neptuna. Zbog svoje ekstremne udaljenosti od Zemlje, ona će se pojaviti samo kao mala plava tačka osim u ve-likim teleskopima

3. oktobar Uran u opoziciji

Plavo-zelena planet će biti najbliža Zemlji i ista će biti potpuno osvijetljena od Sunca. To je na-jbolje vrijeme za posmatranje Urana. Zbog svoje udaljenosti, on će se pojaviti samo kao malena plavo-zelena tačka.

KOMETEKometa je relativno malo nebesko tijelo slično asteroidu ali sastavljeno uglavnom od leda. U našem solarnom sistemu, postoje orbite kometa koje se se mogu protezati mimo Plutonove i onih koje ulaze u unutrašnji solarni sistem, a mogu imati vrlo eliptične orbite oko Sunca. Često opisivane kao “prljave lopte”, komete su sastavljene uglavnom od smrznutog ugljičnog dioksida, metana i vode sa izmješanom prašinom i raznim grupama minerala.

Vjeruje se da potiču iz Oortovog oblaka koji se nalazi na velikoj udaljenosti od Sunca i koji se sastoji od ostataka izostalih iza kondenzacije Sunčeve maglice čiji su vanjski rubovi dovoljno hladni da se voda javlja u čvrstom (prije nego u gasovitom) agregatnom stanju.

10. mart Kometa Pan-StarrsNovootkriveni komet Pan-Starrs će biti najbliži Suncu 10. marta. Kometa će se vidjeti na jutarn-jem nebu početkom februara u južnoj hemisferi, pa će se postepeno povećavati svjetlost do nje-gova susreta sa Suncem 10. marta. Od ovog tre-nutka kometa će biti vidljiv u večernjem nebu na sjevernoj hemisferi. Tada se može vidjeti samo na lijevoj strani zalas-ka Sunca, a dalje će biti vidljiva u večernjem nebu do kraja marta i početkom aprila.

Kometa Pan-Starrs snimljena na južnom nebu početkom 2013.

28. novembar

Kometa ISON Novootkrivena kometa ISON će se najviše približiti Suncu 28. novembra.

Ako kometa preživi svoj susret sa Suncem, to bi mogla biti jedana od najsjajnijih kometa, do sada zapamćena.Neki astronomi procjenjuju da je čak moguće da će biti dovoljno sjajana da se vidi tokom dana. U augustu i septembaru, kometa će se vidjeti na ju-tarnjem nebu i na tamnim mjestima s teleskopima.

U oktobru će početi biti vidljiva golim okom, a nastavit će biti svjetlija sve do 28. novembra. Ako kometa preživi, bit će vidljiva u ranim jutarnjim satima i predvečer na nebu, a mogla bi biti sjajna gotovo kao puni Mjesec. Neki astronomi je već zovu kometa stoljeća.

http://t1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSJwTSHt5LcuqlnpD7NTAcpLES-as_8_DIfOsT3SgKCmH-

NA7DzG

79

POMRAČENJA25. aprila

Djelomično Pomračenje MjesecaDjelomično Pomračenje Mjeseca nastaje kada Mjesec prolazi kroz Zemljinu polusjenu, a samo dio njega prolazi kroz najtamnije sjene ili Umbra. Tokom ovog tipa pomračenja dio Mjeseca će potamniti dok se kreće kroz Zemljinu sjenu.

Pomračenje će biti vidljivo u većem dijelu Afrike, Europe, Azije i Australije.

http://eclipse.gsfc.nasa.gov/OH/OHfigures/OH2013-Fig01.pdf

10. majPrstenasto pomračenje Sunca

Posebno zanimljiv događaj nastaje kada je Mjesečevev prividni prečnik manji od prividnog prečnika Sunca pa tada dođe do pomračenja. U tom slučaju, ako se centri diskova Sunca i Mjese-ca poklope, nastaje prstenasto pomračenje. Središnji dio Sunca je pomračen i taman, a vidljiv je samo rub Sunca. Oko crnog kruga nalazi se blještavi, užaren prsten.Sunčeva korona nije vidljiva tokom prstenastog pomračenja. Put pomračenja će započeti u za-padnoj Australiji i premjestiti se istočno preko središnjeg Tihog oceana.

25. maj Djelimično pomračenje MjesecaPomračenje će biti vidljivo većim dijelom Sjever-ne Amerike, Južne Amerike, zapadne Evrope i zapadne Afrike.

18. oktobar Djelimično pomračenje MjesecaPomračenje neće biti vidljivo za Australiju i krajn-jem istočnom Sibiru.

http://eclipse.gsfc.nasa.gov/OH/OHfigures/OH2013-Fig04.pdf

3. novembar Hibridno pomračenje SuncaPomračenje Sunca nastaje kada je Mjesec goto-vo preblizu Zemlji i u potpunosti zaklanja Sunce. Ova vrsta pomračenja će se pojaviti kao potpuno pomračenje u nekim dijelovima svijeta, a pojavit će se kao prstenasto kod drugih. Put pomračenje započet će u Atlantskom oceanu, istočnoj obali SAD-a i premjestiti se istočno preko Atlantika i dalje središnjom Afrikom. Pomračenje Sunca ne treba gledati bez zaštite. Sunce se može bezbjedno posmatrati, tokom potpunog pomračenja, ali SAMO kada je solarni disk u potpunosti zaklonjen.