1

STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE

FARMACEUTSKI TEHNIČAR

Prosinac 2013

2

Posuda za pomasti, okolica Zadra, 1.-2. st.slika s naslovnice preslikana iz knjige „ Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva“

1997., prof. dr. Vladimira Grdinića

Nakladnik HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA Zagreb, Capraška 1 e. pošta: tajnik@hdft.hr OIB 83131423239

Predsjednik HDFT-a Marija Žužak Jastrebarsko, Petrovina 1d, e. pošta: predsjednik@hdft.hr 099/2285905

Glavna i odgovorna urednica Martina Gal Zagreb, Potočnjakova 8 099/393 1947

Uređivački odbor Vesna Anić Danijela Božić Miroslav Čizmić Svjetlana Jakovac Mirjana Lukavski Daniela Polić Jelena Poturica Sanja Schiller

Nada Vraneković

Adresa uredništva Zagreb, Capraška 1 IBAN HR3423600001101240952 s naznakom za “Tehničar” e. pošta: urednistvo@hdft.hr

Lektor Mira Jelić, prof.

Tehnička urednica Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara

Tisak Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb Trg m. Tita 14

Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka

3

Mlad čovjek ide brže,

a stariji bolje poznaje put.

Kineska narodna

4

5

UVODNIK

Poštovane kolegice i kolege!

Ušli smo u posljednji mjesec godine, mnogima najdraži radi svečanog, blagdan-skog ozračja. Iskoristite te dane uz dobru knjigu i pripreme za nadolazeći skup. Već sada tražite sponzore, koji će omogućiti vašu prisutnost u Poreču.

U većini podružnica održana su brojna stručna predavanja te IV. sjednica SO i drugih tijela društva, o čemu izvještavamo u ovom broju. Program skupa također objavljujemo te obratite pažnju na povlastice koje dobivate, znatan popust kod plaća-nja kotizacije, ako ste na vrijeme platili članarinu, za ovu godinu, 2014. te i zaostalu članarinu - ako niste na vrijeme plaćali.

Već smo upozoravali da se prilikom plaćanja članarine, uplatnice pravilno is-pune, upiše puno ime i prezime, broj članske iskaznice te sada broj IBAN-a, za koju godinu se plaća članarina. Unatoč tome, stižu uplatnice iz kojih nije vidljivo tko ih šalje, iz kojeg mjesta, ako je promijenjeno prezime, a nije javljeno o kojoj se osobi radi. Često se iz izvoda banke ne može otkriti o kome se radi. Objavljujemo dvije takve nepoznate/nepotpune uplatnice.

1. 19. 03. 2013. UPLATILA MARINA LEKIĆ, HRVATSKIH BRANITELJA 1, 10370 DUGO SELO - 160,00 KN

2. 14. 05. 2013. UPLATILA ĐURIČIĆ MARIJA - 160,00 KN

Kolegice nisu evidentirane kao članovi, da li su promijenile prezime, a nije javljeno?

Da li su novi članovi, a nisu ispunile i poslale pristupnice, tada treba uplatiti još 30 kn upisnine.

Ako se osobe prepoznaju ili netko od kolega prepozna o kome se radi, neka ih upozore, molimo da se jave našoj tajnici s ispravnim podacima.

Prikupljen je velik broj potpisanih Upitnika o prekvalifi kaciji od tehničara i magistara farmacije. Nakon obrade, upitnici će se poslati mjerodavnim tijelima.

U ovom broju donosimo program I. i druge obavijesti vezane uz skup te će na-stavak članka „Ljekarništvo u franjevačkim samostanima“ biti tiskan u sljedećim brojevima.

Svim kolegicama i kolegama i njihovim obiteljima te poslovnim partnerima, želimo blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu 2014. godinu.

Sanja Schiller,v.d. glavne urednice

6

7

* Dr. sc. Tajana Silovski, dr. med., spec. interne medicine Lenispharm d.o.o.

KVALITETA ŽIVOTA ŽENA OBOLJELIH OD RANOG RAKA DOJKE

T. Silovski*

Rak dojke na razne načine utječe na kvalitetu života bolesnica. Bolesnice se mo-raju nositi s emocionalnim pritiskom dijagnoze i izazovima liječenja uz svakodnevni stres. Iako dijagnoze mogu biti slične, stanje u kojem se nalazi pojedina bolesnica svojstveno je njoj samoj.

Kvaliteta života uključuje: mentalno i fi zičko zdravlje, sposobnost obavljanja svakodnevnih obveza, seksualno funkcioniranje i odsutnost simptoma. Kod bolesnica mogu biti prisutni kratkoročni i dugoročni utjecaji liječenja i same dijagnoze raka. Također, postoje i drugi elementi (poput fi nancijske situacije) koji utječu na kvalitetu života. Neki se problemi ne mogu riješiti te s njima valja naučiti živjeti.

Tijekom prve godine nakon postavljanja dijagnoze i tijekom aktivne faze anti-tumorskog liječenja uobičajeno je osjećati se depresivno i anksiozno. Nuspojave koje su posljedica liječenja mogu pogoršati kvalitetu života. Kada faza aktivnog liječenja završi, a nuspojave prestanu, bolesnice se ponovno počnu osjećati bolje.

Kod većine, bol uzrokovana liječenjem raka dojke je privremena i prolazna, prestaje završetkom liječenja. Optimalno zbrinjavanje je kontrola boli uz primjenu najmanje moguće količine terapije. Bolesnici uvijek trebaju prijaviti nelagodu i bol budući da je kontrola istih uvijek vrlo važna. Bol nije ista kod svih. Na istu terapiju neki mogu osjećati bol, dok drugi ne. Neki smatraju da je bol dio liječenja i da moraju biti snažni i izdržati. Međutim, i umjerena bol može utjecati na svakodnevni život i učiniti da neke druge nuspojave, poput umora, djeluju gore. Bol je obično lakše olakšati kad se prvi put javi. Čekati pogoršanje, a bez traženja načina da se olakša, može učiniti kontrolu boli težom te može zahtijevati i primjenu više medikamenata.

Ponekad se plan liječenja može izmijeniti kako bi se smanjile bolne nuspojave.Većina osjeti bolnost nakon kirurškog zahvata (segmentektomije ili mastektomije). Kod većine je bol privremena, a najčešće se javlja nakon disekcije limfnih čvorova pazuha. Što je broj uklonjenih limfnih čvorova veći, jače je izražena i bolnost. U rijetkim slučajevima tijekom kirurškog zahvata može doći do oštećenja živaca, što može izazvati kontinuiranu bol u operiranom području i ispod ruke. Blokadom tih živaca lokalnim anestetikom, lidokainskim naljepkom ili uzimanjem lijekova protiv bolova (ibuprofen, paracetamol), bol se može ublažiti. Ako se radi o jačoj boli, mogu se preporučiti i opioidni lijekovi. Na nekoga mogu djelovati i nefarmaceutske metode za olakšavanje boli poput relaksacije i meditacije, grijanja ili hlađenja.

Gubitak kose jedna je od dobro poznatih nuspojava kemoterapije. Kemoterapija izaziva gubitak kose, ali i gubitak dlaka po cijelom tijelu. Hoće li doći do gubitka kose

8

ovisi o citostatiku koji žene s rakom dojke primaju i neizbježan je ako kemoterapijski protokoli sadrže antracikline (npr. doksorubicin) i taksane (paklitaksel, docetaksel). Vlasulje, šeširi i marame pomažu da žene prevladaju razdoblje bez kose. Preporučuje se vlasulju nabaviti dok bolesnica još ima svoju kosu. Gubitak kose se u protokolima s antraciklinima i/ili taksanima očekuje 3-4 tjedna nakon prve aplikacije kemoterapije. Kosa počinje rasti dva do tri mjeseca nakon završetka kemoterapijskog liječenja, a novonarasla kosa može biti različite teksture i boje u odnosu na kosu koju su žene imale prije kemoterapijskog liječenja. Novonarasla kosa se nakon kemoterapije može obojiti u bilo kojem trenutku, u kojem to žena koja je preboljela rak dojke poželi.

Mučnina i povraćanje su poznate nuspojave kemoterapije, a njihov intenzitet i izra-ženost ovise o primijenjenom kemoterapijskom protokolu. Veći rizik pojave tih nuspojava imaju žene mlađe od 50 godina života, koje pate od bolesti kretanja ili su imale izraženu emezu u trudnoći te koje ne konzumiraju alkohol. Kako bi se ti simptomi kontrolirali i prevenirali bolesnicama se prepišu lijekovi – antiemetici (NK1 inhibitori - aprepitant, 5-HT3 antagonisti - palonosetron, granisetron, ondansetron, antagonisti dopaminskih D2 receptora - metoklopramid) uz upute na koji ih način uzimati. Primjena kortikosteroida deksametazona uz antiemetike pojačava njihov učinak još do kraja nejasnim meha-nizmom. Kako bi se tegobe smanjile ženama na kemoterapiji se preporučuje uzimanje manjih obroka, izbjegavanje teške i hrane intenzivnog mirisa, uzimanje velike količine bistre tekućine te svakako uzeti lagani obrok prije aplikacije same kemoterapije. Tako-đer je randomiziranim istraživanjima dokazano da đumbir i akupunktura uz primjenu standardnih antiemetika značajno smanjuju mučninu i povraćanje.

Neki citostatici mogu oštetiti sluznicu usta i grla te izazivaju mukozitis/stomatitis, pa je otežano gutanje, uzimanje hrane i tekućine. U liječenju je važno održavanje oralne higijene, primjena sredstava koja oblažu sluznicu usne šupljine poput Gleclaira (oralnog adherentnog gela), primjena E-vitamina te ispiranje usta čajem od kadulje.

Kemoterapija može izazvati umor. Žene se mogu osjećati kao da uopće nemaju energije te kao da su cijelo vrijeme umorne. Nekad niti dovoljno odmora ne pomaže. Redovita tjelovježba, npr. šetnja tijekom 10-20 minuta dnevno može umanjiti tegobe. Neke bolesnice pate od nesanice te ona može biti uzrok umora, pa se treba obratiti liječniku.

Neki citostatici uzrokuju tzv. gripozni sindrom – bolove u mišićima, zglobovima i kostima koje je moguće ukloniti primjenom blagih analgetika poput paracetamola.

Citostatici poput vinorelbina, cisplatina i taksana - paklitaksel i docetaksel – mogu nekim bolesnicima izazvati oštećenje živaca, što se očituje žarećom ili probadaju-ćom boli te trncima obično u prstima ruku i nogu – periferna neuropatija. Nekad su potrebni mjeseci i godine da se bolesnik riješi tih oštećenja, a nekad su ona i trajna. Nastanak periferne neuropatije može diskretno ublažiti uzimanje E-vitamina te kalcija i magnezija, a u liječenju se primjenuje B-kompleks (vitamin B

1, B

6 i B

12), lidokainski

naljepci, antidepresivi (u dozama nižim nego za liječenje depresije) te antiepileptici (karbamazepin), kratkoročno se mogu primijeniti i kortikosteroidi.

Neke bolesnice nakon kemoterapije imaju kognitivne probleme - poput osjećaja smušenosti te probleme s koncentracijom, pamćenjem i obavljanjem više stvari isto-dobno. To se stanje često naziva „kemo-mozak“ ili „tumorski mozak“. Većina ima

9

blage simptome, iako neki imaju probleme koji utječu na svakodnevno funkcioniranje. Tegobe mogu trajati godinu do dvije, kod nekih i duže. Većina ipak primjećuje da su tegobe tijekom vremena sve manje izražene te nestaju. Neki lijekovi koji se uzimaju za ublažavanje nuspojava kemoterapije (sedativi, antiemetici), mogu izazvati ove simptome, a tegobe mogu biti i posljedica stresa, anksioznosti i depresije. Simptomi se prvi put mogu pojaviti zbog stresa koji se javlja postavljanjem dijagnoze zloćudne bolesti, a može ih pogoršati primjena kemoterapije. Starije žene imaju više kognitiv-nih problema nakon kemoterapije nego mlađe. Kognitivni problemi mogu se javiti i nakon drugih vrsta liječenja raka dojke. Iako nema jasnih preporuka za poboljšanje kognitivnih funkcija, postoji opći način nadvladavanja problema s pamćenjem: planirati dnevne aktivnosti (situacije koje zahtijevaju najviše razmišljanja planirati u doba dana kada se bolesnica najbolje osjeća), osigurati si „ekstra“- odmor, zapisati ili snimiti (npr. na mobitel) podsjetnik za važne stvari, koristiti kalendar i zapisati važne datume i informacije, koristiti kutijice za slaganje lijekova kako bi se lakše pratilo uzimanje istih, zamoliti prijatelja ili člana obitelji za pomoć.

Terapija zračenjem zbog raka dojke kod većine izaziva iritaciju kože. Zračena koža i dojka može biti hrapava na dodir, crvena (poput opekline od sunca) ili oteče-na. Koža se ponekad može i guliti kao kod opeklina uzrokovanih suncem. Ponekad površina kože može nakon što se odljušti površinski sloj postati vlažna i osjetljiva te bolna. Iritacija i bolnost se obično jave unutar nekoliko tjedana nakon početka zračenje te nestanu unutar šest tjedana od završetka.

Jedna od važnijih briga mladih žena liječenih zbog raka dojke je gubitak plodnosti. Poznato je da kemoterapija i tamoksifen (vrsta hormonoterapije koja se primjenjuje u liječenju raka dojke kod mladih žena) mogu oštetiti funkciju jajnika, što onda dovodi do nepravilnog menstrualnog ciklusa ili uopće prestanka istih. Po završetku liječenja tamoksifenom, menstrualni ciklusi bi se trebali normalizirati. Čak i u žena kod kojih se menstrualni ciklusi normaliziraju, liječenje može skratiti vremenski prozor u kojem bi mogle imati djecu. Zbog opasnosti kongenitalnih malformacija, bolesnice ne bi trebale ostati trudne tijekom uzimanja tamoksifena koji se obično uzima tijekom 5 godina. Tijekom tog vremena može doći do smanjenja prirodne plodnosti. Kemoterapija češće izaziva trajni gubitak menstrualnog ciklusa. Neki će protokoli češće izazvati trajnu menopauzu u odnosu na druge. Kod žena mlađih od 40 godina života vjerojatnije je da će nakon kemoterapije doći do normalizacije menstrualnog ciklusa. Rizik trajne menopauze polako raste s dobi. Liječenje kemoterapijom i tamoksifenom uobičajeno izaziva menopauzu 3-5 godina ranije nego što bi se to dogodilo prirodno. Postoje odre-đene mjere koje je moguće poduzeti prije početka liječenja raka dojke koje dugoročno mogu očuvati mogućnost dobivanja djeteta. Jedna od mogućnosti je spremanje embrija prije započinjanja antitumorskog liječenja. Postupak podrazumijeva prikupljanje jajnih stanica tijekom više menstrualnih ciklusa, oplođivanje istih te smrzavanje zametaka. Nakon antitumorskog liječenja embriji se mogu transferirati u maternicu majke koja je preboljela rak dojke ili surogat-majke. Ta metoda ima relativno visoku stopu uspjeha, ali također pokazuje i neke negativnosti. Zbog skupljanja jajnih stanica tijekom više menstrualnih ciklusa može doći do odgode početka antitumorskog liječenja. Nadalje,

10

potreban je i donor sperme kako bi se jajne stanice oplodile i spremile. Neoplođene jajne stanice se također mogu smrznuti i spremiti, međutim ta metoda rezultira u značajno manjem postotku trudnoćom u odnosu na spremanje smrznutog embrija i još uvijek se smatra eksperimentalnom. Kemoterapija utječe na brzo rastuće stanice. To podrazumi-jeva ne samo stanice raka, već i neke normalne, zdrave stanice, poput stanica jajnika. Lijekovi - poput goserelina, leuprolida i triptorelina mogu „utihnuti“ jajnike tijekom primjene kemoterapije, time ih se onda može zaštititi od oštećenja i umanjiti vjerojatnost rane menopauze. Potrebno bi bilo provesti više studija kako bi se utvrdilo da li ti lijekovi doista štite jajnike od oštećenja i ubrzavaju li normalizaciju menstrualnog ciklusa nakon liječenja. Nije do kraja jasno da li ti lijekovi utječu na prognozu bolesnica.

Limfedem se javlja nakon operacije ili zračenja pazuha jer je blokiran otok limfe te se ona nakuplja u ruci i izaziva otok, koji može biti vrlo blag do izražen. Nekad izaziva bolnost i ograničava pokretljivost. Rizični čimbenici su velik broj uklonjenih limfnih čvorova tijekom operacije pazuha, zračenje pazuha, velik broj zauzetih limfnih čvorova pazuha tumorom, infekcija ovog područja nakon kirurškog zahvata te pretilost. Rekon-strukcija dojke nakon mastektomije ne utječe na razvoj limfedema. Limfedem se može javiti odmah nakon kirurškog zahvata, a nekad i više godina nakon dijagnoze i liječenja raka dojke. Najsigurniji način njegovog prepoznavanja je mjerenje opsega nadlaktice i podlaktice. Ne postoji lijek za limfedem, ali neke metode mogu poboljšati pokretljivost i smanjiti otok ruke. Standardno liječenje uključuje kompleksnu dekongestivnu terapiju. Taj pristup smanjuje otok i vjerojatnost infekcije kao posljedice limfedema kombina-cijom njege kože i noktiju, primjenom kompresivnih zavoja i rukava, vježbanjem (npr. vježbe otvaranja i zatvaranja šake), manualna limfna drenaža (poseban oblik masaže), fi zikalna terapija. Druge metode uključuju još kirurške zahvate i gubitak tjelesne mase.

U tijeku su istraživanja još nekih terapija - poput terapije laserom. Vježbe snage (npr. dizanje utega) treba izbjegavati neposredno nakon kirurškog zahvata. Međutim, nakon oporavka takve vježbe ne samo da ne povećavaju rizik limfedema, već sma-njuju simptome istog. U sprečavanju limfedema najvažnije je pokušati smanjiti rizik infekcija ili ozljede ruke.

Preporučuje se odmah započeti s liječenjem infekcije ruke operirane strane, nositi rukavice tijekom obavljanja kućnih i poslova u vrtu, kožu držati čistom i uvijek vlažnom, za vađenje krvi, primanje injekcija ili mjerenje tlaka više koristiti ruku zdrave strane, izbjegavati sunčanje, saune i vruće kupke, ne rezati zanoktice, na otvorenom koristiti repelente, izbjegavati ozljede ruke bolesne strane (ogrebotine i modrice), ruku bolesne strane odmarati na povišenom položaju. Kad se jednom razvije, limfedem može biti doživotan problem.

Brojne žene imaju tegobe sa seksualnošću i intimnošću nakon postavljanja di-jagnoze raka dojke. Dokazano je da vježbanje pomaže oporavku seksualnosti i slike vlastitog tijela kod žena koje su preboljele rak dojke. Kemoterapija i drugi oblici liječenja raka dojke mogu rezultirati ranom menopauzom, što dovodi do tjelesnih promjena: suhoću rodnice i smanjenje seksualnog interesa ili želje. Iako u općoj populaciji neke žene primjenjuju hormonsko nadomjesno liječenje tijekom nekog vremena kako bi se umanjili simptomi menopauze, poznato je da njegova uporaba povećava rizik razvoja

11

raka dojke i umiranja od istog. Kako bolesnice koje su preboljele rak dojke imaju povećan rizik razvoja drugog raka dojke ili povrata bolesti, ne bi trebale primjenjivati hormonsko nadomjesno liječenje. Primjena nehormonskog načina olakšavanja simp-toma menopauze - bolji je izbor. Jedan od najčešćih simptoma menopauze je suhoća rodnice, što izaziva bol tijekom spolnog odnosa, osjetljivost i svrbež rodnice. Žene koje su preboljele rak dojke imaju nekoliko mogućnosti za olakšanje navedenih tego-ba. Postoje vaginalni ovlaživači koji ne sadrže estrogene (npr. Replens). Ovlaživači se razlikuju od vaginalnih lubrikanata (npr. K-Y Jelly i Astroglide) koji površinu rodnice čine samo skliskom, ali ne i vlažnom. Da bi učinak ovlaživača bio optimalan, potrebno ih je redovito primjenjivati (nekoliko puta na tjedan), a ne samo neposredno prije od-nosa. S obzirom na to da oni ne sadrže estrogene, u potpunosti su sigurni za žene koje su preboljele rak dojke. Kemoterapija može kod nekih bolesnica izazvati preuranjenu menopauzu. Jedan od simptoma iste su i navale vrućine (tzv. valunzi), koji su kod te skupine žena jače izraženi nego u bolesnica koje uđu u menopauzu u kasnijoj životnoj dobi. Navale vrućine mogu biti i nuspojava liječenja raka dojke hormonoterapijom. Neki lijekovi, E-vitamin i biljni pripravci (soja, cimicifuga) mogu smanjiti učestalost i intenzitet navala vrućine kod bolesnica s rakom dojke.

U liječenju obećavajući su se pokazali antidepresivi – podskupina selektivnih inhibitora ponovnog pohranjivanja serotonina {citalopram (Celexa), fl uoxetine (Prozac), fl uvoxamine (Luvox), paroxetine (Brisdelle, Paxil) isertraline (Zoloft)}. Ti lijekovi i antidepresivi koji ne pripadaju u ovu skupinu venlafaxine (Effexor) i desvenlafaxine (Pristiq), pokazuju značajno smanjenje učestalosti i intenziteta navala vrućine za 50 do 60% sa svega nekoliko nuspojava.

U lipnju 2013. selektivni inhibitor ponovnog pohranjivanja serotonina paroksetin (Brisdelle) odobrio je FDA - za liječenje navala vrućine. Nekoliko studija pokazuje da i antiepileptik gabapentin (Neurontin) može u određenoj mjeri smanjiti intenzitet navala vrućine. Megestrol-acetat u visokim dozama primjenjuje se u liječenju metastat-skog raka dojke, a u malim dozama može olakšati tegobe izazvane navalama vrućine kod žena koje su preboljele rak dojke. Sigurnost niskih doza tog lijeka dokazana je kod bolesnica s ranim rakom dojke. U višim dozama taj lijek može imati nuspojave u smislu tromboemboličkih incidenata i dobivanja na tjelesnoj masi. Nekoliko malih randomiziranih istraživanja pokazalo je učinkovitost akupunkture. Postoje neke opće preporuke kako ublažiti navale vrućine: prestati pušiti, smanjiti uzimanje alkohola, slojevito se odijevati, držati hladni oblog ispod jastuka, izbjegavati kofein i topla pića, izbjegavati začinjenu i ljutu hranu, kuću i spavaću sobu održavati hladnijom.

Nakon antitumorskog liječenja većina bolesnica koje su preboljele rak dojke imaju kvalitetan život. Međutim, ponekad bolesnice mogu imati neke dugoročne posljedice kemoterapijskog liječenja - poput menopauze, umora i seksualne disfunkcije. Kako su tegobe različite kod različitih bolesnica, teško ih je predvidjeti i sustavno zbrinja-vati. Postoje određene preporuke koje se primjenjuju kako bi se određeni simptomi olakšali. Čimbenici koji poboljšavaju kvalitetu života u bolesnica kod kojih je prošlo mnogo vremena od postavljanja dijagnoze su npr. socijalna potpora te vježbanje može popraviti raspoloženje, smanjiti umor i poboljšati socijalno funkcioniranje.

12

CENTRALNA PRIPREMA ANTINEOPLASTIČNIH LIJEKOVA

- DJELOKRUG RADA FARMACEUTSKOG TEHNIČARA

* L. Gajski

Seminar koji je održan u ožujku ove godine pobudio je interes kolegica i kole-ga, te za sve koji nisu imali priliku biti ondje i dobiti radne materijale, objavljujemo skraćenu verziju predavanja mag. pharm. Lidije Gajski.

UVOD

Centralna priprema citostatika (CPC) Zagreb počinje 16. 3. 2010. nakon uvođe-nja centralne pripreme citostatika u OB Požega i OB Varaždin, kao treća po redu, ali ujedno i najobimnija centralna priprema u Hrvatskoj. Treba spomenuti i Centralnu pripremu citostatika KBC-a Osijek, koja je po broju pacijenata odmah do KBC-a Zagreb, a ustrojstvo obiju centralnih priprema utemeljeno je na smjernicama stručne literature - poglavito vodeći se Quaposom 4(2), te smjernicama Američkog društva bolničkih farmaceuta (ASHP)(11).

Radom smo počeli u suradnji s klinikama za internističku onkologiju, hemato-logiju, dječju hematologiju, proširujući se na Kliniku za plućne bolesti Jordanovac, Kliniku za ženke bolesti Petrova i ostale klinike koje zahtijevaju primjenu parenteralnih antineoplastičnih lijekova.

NEOPLAZME

Neoplazme ili novotvorine (grč. ne-os-nov, plasia-rast); tumor (lat. oteklina) je svako nekontrolirano, nesvrsishodno, nepra-vilno neorganizirano umnožavanje stanica.

Kao takve, novotvorine mogu biti benigne ili maligne. Razlika između njih je u agresivnosti rasta. Maligni tumori meta-staziraju i šireći se u okolinu, infi ltrirajući

* Lidija Gajski, mag. pharm., Ljekarna KBC Zagreb

13

se u okolno tkivo, a benigni tumori ne daju metastaze na druge organe i ne infi ltriraju se u okolno zdravo tkivo, već ga potiskuju, odnosno rastu ekspanzivno (1).

Normalna stanica prelazi u zloćudnu zbog jedne ili više mutacija u vlastitoj DNA. Taj prelazak može biti nasljedan ili stečen. Tako da se ne nasljeđuje sama zlo-ćudna bolest nego gen koji je mutiran i sada pokazuje predispozicije prema karcinomu. Primjeri su geni supresori tumora BRACA1 i BRACA2. Žena koja naslijedi jednu defektnu kopiju oba gena ima znatno povećan rizik od razvoja karcinoma dojke (1).

Do stečene preobrazbe dolazi djelova-njem tzv. epigenetskih čimbenika (ionizira-juće zračenje x i g zrakama, kronično fi zičko podražavanje, žarišta embrijskih stanica, karcinogene tvari kao npr. dim cigarete, azo boje, efl atoksini, benzeni, virusi, dob, spol, rasa, zemljopisna rasprostranjenost . Učinak epigenetskih čimbenika je kokarcinogeni, tj. i sami po sebi ne uzrokuju zloćudnu bolest, ali povećavaju mogućnost da posljedica genske mutacije bude zloćudna promjena (1).

Da bismo mogli razumjeti način djelovanja antineoplastičnih, a ponajprije citotok-sičnih lijekova, potrebno je razumijevati život stanice budući da većina citotoksičnih lijekova u okviru kemoterapije upravo djeluje na stanični ciklus, i to fazu diobe.

Zloćudne preobrazbe najčešće zahvaćaju stanice koje se po svom fi ziološkom karak-teru neprestano dijele (krvne stanice, zametni slojevi kože, stanice crijevnog epitela) (1).

Karakteristike zloćudne stanice su višestruke (1):- ne reagira na precizne signale kontrolnih mehanizama koji reguliraju staničnu

diferencijaciju, proliferaciju, rast i apoptozu- ima kvantitativne i kvalitativne abnormalnosti- nasilno ometa život stanica u neposrednoj okolini- matične tumorske stanice imaju sposobnost opetovanog dijeljenja i proliferacije- ima sposobnost migracije na udaljena mjesta u organizmu - invazivnost- ima sposobnost stvaranja metastaza - sekundarnih tumora- ima sposobnost preživljavanja u raznostaničnom okolišu domaćina- neki tumori proizvode čimbenike angiogeneze, stvaraju žile i neovisno se

opskrbljuju hranom

PRINCIPI LIJEČENJA ZLOĆUDNIH BOLEST

Pristup liječenju zloćudnih bolesti ovisi o karakteristikama tumora, njegovoj veličini, ekspanzivnosti dijeljenja, tipu tumora, njegovoj rasprostranjenosti, prisutnim ili ne prisutnim biomarkerima te metastazama, dobi bolesnika i drugim danas sve više poznatim pokazateljima o kojima ovisi odabir adekvatnog liječenja.

Liječenju se može pristupiti lijekovima (kemoterapijom), zračenjem (radiotera-pijom) kirurškim zahvatom ili kombinacijama.

14

Neoadjuvantna kemoterapija primjenjuje se prije kirurškog zahvata kako bi se smanjila masa tumora. Adjuvantna kemoterapija nakon kirurškog zahvata pri kojoj postoji rizik relapsa (ponavljanja bolesti). Nažalost, sve više se susrećemo s palijativnom kemoterapijom, terapijom metastatske bolesti čiji cilj nije izlječenje, već poboljšanje kvalitete života pacijenata (9).

Razvojem znanosti danas je sve prisutniji pristup individualiziranoj i personalizira-noj kemoterapiji, čiji je cilj primjena kod bolesnika kojima će najviše koristiti uz najmanje neželjenih popratnih učinaka (9).

Princip liječenja kemoterapijom (liječenje lijekovima) ima cilj uništiti sve tumorske stanice, utvrditi terapijsku dozu, koja razara konstantne frakcije zloćudnih stanica i spriječiti proširenje tumora (1).

Većina antitumorskih lijekova djeluju tako da sprečavaju diobu stanica i bujanje tumorskog tkiva, ali nemaju in-hibitorni učinak na invazivnost, gubitak diferencijacije i sklonost metastazama. Djelovanje tih lijekova na zdrave stanice velik je problem tijekom liječenja (1).

Kemoterapija se primjenjuje prema važećim protokolima, shemama liječenja, u ciklusima koji su obično dva ili tri tjedna, naravno uz iznimke, kao monoterapija ili kombinacija dvaju i više lijekova – bilo parenteralnih ili peroralnih oblika.

Naziv protokola najčešće obuhvaća opet uz iznimke prva slova generičkih ili zaštićenih imena lijekova od kojih se terapija sastoji, npr:

AC - adriamicin, ciklofosfamidFOLFIRI - Folati Fluorouracil IrinotekanFOLFOX - Folati Fluorouracil OxaliplatinaXELOX - Xeloda OxaliplatinaABDV - Adriamicin Bleocin Dacarbazin Vinblastin

Dan Lijek Doza mg/kg Otapalo Volumen

ml Trajanje

Način primjene

1-3 Leukovorin 300 0,9% NaCl 100 10 min i.v.

1-3 Etopozid 120 0,9% NaCl 1000 50 min i.v.

1-3 5-Fluorouracil 500 0,9% NaCl 100 10 min i.v.

Shematski prikaz jednog protokola tzv. ELF za liječenje gastričnih karcinoma (6)

15

S obzirom na način primjene - može biti sistemska (intravenski i per os), te lokalna (intratekalna, muskularna, subkutana…)

Lijekovi koji se upotrebljavaju u kemoterapiji zloćudne bolesti (antitumorski) lijekovi, dijele se u sljedeće skupine:

1. Citotoksični lijekovi - uništavaju sve stanice, osobito one koje se brzo dijele, te pripadaju skupini tzv. CMR lijekova koji iskazuju citotoksično mutageno reprotoksično djelovanje.

2. Hormoni koji prekidaju rast i preživljavanje hormonski ovisnih tumorskih stanica (Casodex, Decapeptyl, Zoladex, Femara, Anasstrazil, Arimasin).

3. Biološka ciljana terapija koja specifi čno koči procese potrebne za rast tumorskih stanica, monoklonska protutijela koja se vežu na tumorsku sta-nicu (Mabthera, Hercepin, Avastin), inhibitori protein kinaze koji djeluju u tumorskoj stanici (Glivec.)(1)

Sve zajedno ih nazivamo antineoplastičnim lijekovima.Citotoksični lijekovi - dijele se u nekoliko skupina, derivate dušičnog iperita

(ciklofosfamid, ifosfamid), antimetabolite (metotreksat, 5-fl uorouracil), antibiotike (doksorubicin, bleomicin), a ima ih i biljnog porijekla (vinkristin, paklitaksel, eto-pozid).

Podophyllum peltat-etopozid Tisa-paklitaksel Zimzelen-vinka alkaloidi

NUSPOJAVE CITOTOKSIČNIH LIJEKOVA

Budući da citotoksični lijekovi djeluju neselektivno i na bolesne i na zdrave sta-nice, izazivaju i brojne i teške nuspojave (1):

- akutne: mučnina i povraćanje, febrilno stanje, obojena mokraća, alergijske reakcije, vezikatno iritativno djelovanje, hemoliza, hiperuricemija, akutna nefropatija

- odgođene: hematopoetska toksičnost (leukopenija, trombocitopenija) nu-spojave vezane uz probavni sustav (stomatitis, ulceracije u ustima i crijevima, paralitički ileus, proljev, bol u trbuhu, ezofagitis, perforacije) reverzibilna alopecija

- kasne: imunosupresija, teratogenost, karcinogenost, neplodnost- specifi čne:

16

Kardiotoksičnost (antraciklini) Hepatotoksičnost (vinka alkaloidi, paklitaksel ) Plućna fi broza - bleomicin, busulfan Hemoragijski cistitis - ifosfamid, ciklofosfamid Ototoksičnost - cisplatina Nefrotoksičnost - cisplatina Feminizacija i krvarenje iz maternice - estrogeni Retencija vode - androgeni i estrogeni Hipertenzija i dijabetes - kortikosteroidi

Citotoksični lijekovi nalaze se na listi tzv. opasnih lijekova. Opasni lijekovi su oni koji u studijama na životinjama i ljudima pokazuju da izloženost njima ima po-tencijal za razvoj karcinoma, razvojnu ili reproduktivnu toksičnost ili može dovesti do oštećenja organa.

Prema NIOSH-u (National Institute for Occupational Safety and Health)(4) na listi opasnih lijekova nalaze se i imunosupresivi, antivirotici, neka cjepiva i dr. Stoga su citotoksični lijekovi (citostatici) klasifi cirani kao tzv. CMR lijekovi (citotoksični, mutageni, reprotoksični).

CENTRALNA PRIPREMA CITOSTATIKA (CPC)

S obzirom na to da se radi o visokotoksičnim lijekovima i da dugotrajno izlaganje njima može dovesti do razvoja kasnih nuspojava, javila se je potreba za centralnom izradom citotoksičnih lijekova kako bi istima bio izložen što manji broj ljudi koji bi radili s adekvatnom osobnom zaštitom; kako bi se kontaminacija svela na minimum te na što manje mjesta zbrinjavao citotoksičan otpad.

Izloženost citotoksičnim lijekovima može se dogoditi - inhalacijom, apsorpcijom nakon dodira s kožom, nenamjernim unosom u GI sustav nakon kontaminacije ruku ili usta, ubodom iglom, kontaktom s kontaminiranom radnom okolinom, a u konač-

17

nici rezultirati nuspojavama - i to akutnim ( osip, mučnina) i kroničnim (sterilnost, spontani pobačaj, malformacije kod novorođenčadi, leukemije i drugih karcinoma). (3) Stoga u CPC-u ne smiju raditi osobe mlađe od 18 godina, trudnice i dojilje, po-željno je osoblje izvan reproduktivne dobi, a osoblje koje priprema terapiju mora se izmjenjivati svaka dva sata.

Neka općenita defi nicija centralne pripreme citostatika bila bi da je to središnje mjesto zdravstvene ustanove u kojem se u nadležnosti ljekarne, u kontroliranim uvje-tima, uz propisane mjere zaštite, izrađuju parenteralni “rady-to-administer”pripravci CMR (citotoksičnih, mutagenih, reprotoksičnih) i ostalih parenteralnih antineolpa-stičnih lijekova.

Jedinstvenog zakonskog okvira za rukovanje citotoksičnim lijekovima na razini zdravstvene ustanove trenutno nema, stoga se oslanjamo na sljedeće zakone i pravilnike:

- Zakon o zaštiti na radu - utvrđivanje zdravstvene sposobnosti djelatnika koji rade u zoni ionizirajućeg zračenja ili na poslovima i radnim mjestima s posebnim uvjetima rada.

- Zakon o upravi - naredba Ministarstva zdravlja o načinu rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične supstancije.

- Zakon o zbrinjavanju opasnog otpada- Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-

tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti.- Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim i/ili

mutagenim tvarima.Posebnog školovanja osoblja za rad u CPC-u za sada u RH nema. U početku je

usvajano znanje od medicinskih sestara koje su pripremale kemoterapiju u neade-kvatnim uvjetima. Današnja situacija rezultat je najvećim dijelom samoedukacije, i to primjenjujući teorijske postavke važnosti mjera osobne zaštite te samog rukovanja citotoksičnim lijekovima (QUAPOS Quality standard for the Oncology Pharmacy Service (2), ASHP guidelince (11)), teorijske postavke aseptičke primjene (GMP, gu-idelines (7)), prateći centralne pripreme citostatika izvan Hrvatske, polazeći tečajeve i radionice dobre proizvođačke prakse, prateći smjernice liječenja na renomiranim web stranicama koje se odnose na principe liječenja (protokole) zloćudnih bolesti, uz isto tako redovito praćenje europske zakonske regulative (7,8).

RUKOVANJE CITOTOKSIČNIM LIJEKOVIMA

Rukovanje citotoksičnim lijekovima ne obuhvaća samo postupak same izrade pripravaka kemoterapije, već i niz drugih radnji kojima se mora pristupiti s odgovara-jućim stupnjem opreza i mjerama osobne zaštite. Rukovanje citotoksičnim lijekovima u sklopu ljekarne obuhvaća (2):

- zaprimanje- skladištenje- pretpripravu

18

- pripravu - zaprimanje unutar čiste sobe, evidencija u čistoj sobi i izrada- pripremu za transport na odjele- čišćenje BIOS i ostalog prostora- dekontaminacija nakon nehotičnog oslobađanja citostatika- postupke u izvanrednim situacijama- zbrinjavanje citotoksičnog otpadaDalje rukovanje citotoksičnim pripravcima zbiva se na odjelu (aplikacija, zbri-

njavanje ekskreta), ali i kod kuće samih pacijenata te se mora upozoriti kako postupiti s izlučevinama u slučaju povraćanja, uriniranja ili slično.

RAD CENTRALNE PRIPREME KBC-A ZAGREB

Kao što smo već spomenuli, radimo već tri godine u prostoru koji ne odgovara ni minimalnim uvjetima propisanim pravilnikom koji je izišao godinu dana nakon početka našeg rada, dakle nismo imali nikakvu zakonsku osnovu, a struka kao takva nije se uvažavala. Unatoč brojnim poteškoćama, iz dana u dan podižemo razinu kvalitete stepenicu više.

Radimo u prostoru koji obuhvaća svega 20-ak m², unutar kojeg se nalazi i: prostor za skladištenje robe, prostor za administraciju, prostor za pretpripremu, prostor za presvlačenje, prostor čiste sobe s tri biosigurnosna ormarića (LAF clase II), prostor za preuzimanje gotovih terapija.

Što se osoblja tiče, u CPC-u su zaposleni jedna magistra farmacije i šest farmace-utskih tehničara, što za dnevni broj pripravaka (oko 320) nikako nije dovoljno. Prema pravilniku o minimalnim uvjetima, na svakih 40 pripravaka trebao bi tim koji čine 1 magistar farmacije specijalist i 2 farmaceutska tehničara. (10)

Radni proces počinje zaprimanjem zahtjeva u pisanom obliku na ime pacijenta, gdje su od liječnika propisani, datum primjene terapije, lijekovi koji čine terapiju i propisane doze, otopine nosioca lijeka (infuzijske otopine), način primjene terapije.

Nakon provjere doze, kemijske kompatibilnosti lijeka i otapala, koncentracije pripremljene otopine, slijedi administrativna obrada podataka (klasično skladišno-mate-rijalno poslovanje).

U prostoru za pretpripremu skida se sva sekundarna ambalaža s bočica lijekova, bočice se dekontaminiraju, zatim dezinfi ciraju kao i infuzijske boce prije nego što uđu u prostor čiste sobe na izradu. Svaku terapiju adekvatno signiramo, radimo sekvencijski kako bi mo-gućnost medikacijske pogreške bila što manja.

Također vodimo posebnu evidenciju pacijenata po klinikama kojima se je taj dan pripremala terapija. Pretpriprema

19

Proces same izrade nije ništa drugo nego aseptička izrada parenteralnih priprava-ka prema pravilima dobre proizvođačke prakse. Od medicinsko-potrošnog materijala koristimo trodijelne štrcaljke, igle, različite šiljke (BBraun) i beziglene pripoje (ICU CLAVE), infuzijske nastavke (BBraun). Za pojedine pripravke tipa ciklofosfamida kao izrazito toksičnog lijeka koristimo i zatvorene sisteme (Tevadaptor).

Priprema Minispike Cytomix set Priprema Tevadaptor

Nakon izrade svaka se terapija vizualno kontrolira na prisutnost čestica, pro-mjene boje i sl., Slijedi pakiranje u adekvatne zaštitne vrećice i transport na odjele u označenim zatvorenim čvrstim spremnicima.

Pakiranje Transport na odjele

U centralnoj pripremi citostatika važan je timski rad farmaceuta i farmaceutskog tehničara, odgovornost za aseptičku izradu terapija, odgovornost za ispravnost doze,

20

preračunavanje miligrama lijeka u potrebne mililitre, pravilno signiranje, provjera koncentracija, kompatibilnosti lijeka i otopina i upotrijebljenog medicinsko-potrošnog materijala, konačna vizualna kontrola izrađenog pripravka, ispravno pakiranje terapija uz popratnu dokumentaciju kako bi lijek stigao do pacijenta kojem je namijenjen.

U radu nije važna samo edukacija, već i osobna motivacija, međusobna komu-nikacija, razumijevanje svih radnih procesa kako bi se spriječila bilo kakva pogreška u medikacijskom ciklusu.

LITERATURA

1. Rang, H.P., Dale, M.M. et al. Farmakologija, 5th ed. Zagreb. Golden marketing - Tehnička knjiga; 2005.

2. http://www.esop.li/downloads/library/quapos4_english.pdf 3. http://cupe.ca/health-and-safety/cytotoxic-drugs 4. http://www.cdc.gov/niosh/topics/antineoplastic/ 5. http://www.bccancer.bc.ca/HPI/ChemotherapyProtocols/default.htm 6. Kuhl et al., Chemotherapy protocols 2013 7. http://ec.europa.eu 8. https://wcd.coe.int 9. Vrbanec, D. Osnovni principi liječenja onkoloških bolesnika PPT10. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_06_61_1374.html11. http://www.ashp.org

21

ŠEĆERI I ZASLAĐIVAČI U NAŠOJ SVAKODNEVNICI

M. Paleščak*

Neki ljudi mogu odoljeti okusu slatkih namirnica, ali većina uživa u njima, a ima i onih koji za sebe govore da su „ovisnici“ o šećeru. Unos šećera je u porastu jed-nako kao i unos zaslađivača. Šećer i njegova uloga u našoj prehrani doista je postala kontroverzna tema. Mnogi su krivi za porast prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u našoj zemlji upravo zahvaljujući toj „bijeloj smrti“.

Šećer može dovesti do problema kao što su zubni karijes, gojaznost i zdravstvene komplikacije vezane uz prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost (primjerice, dijabetesa tipa 2, hipertenzija, hipertrigliceridemija i bolesti srca). Probleme poput osteoporoze te nedostatak vitamina i minerala također mogu uzrokovati visoke koncentracije šećera.

Značajni izvori dodanih količina šećera su gazirana pića, slatkiši i bomboni, kolači i keksi, voće i alkoholna pića. Ograničavajući unos tih namirnica i izbjegavanje hrane s visokim količinama dodanih šećera najbolji je način kontrole unosa.

Mnogi pribjegavaju i uporabi zaslađivača, koji se koriste u hrani i pićima kao zamjena za šećer. Daju sladak okus, ali manje energije od šećera, te se dijele na one bez kilodžula (ne-hranjivi) i s kilodžulima (hranjivi). Zaslađivači sadrže zanemariv iznos kilodžula. Mogu biti 200-2000 puta slađi od šećera, pa se koriste samo male količine. Oni koji ne sadrže kilodžule zovu se šećerni alkoholi i dodaju se hrani kao nadomjestak za šećer, te se često koriste u žvakaćim gumama i slatkišima. Zaslađivači mogu biti korisni za svakoga tko pokušava kontrolirati unos energije ili razinu šećera u krvi. Uobičajeno je da ih koriste dijabetičari jer se smatralo da „šećeri“ podižu razinu glukoze u krvi. Danas znamo da hrana s ugljikohidratima podiže razinu glukoze u krvi, ali su zaslađivači još uvijek korisni jer sadrže malo ugljikohidrata. Koriste se za zaslađivanje napitaka poput čaja i kave ili za posipanje po žitaricama umjesto šećera.

Zaslađivači: saharin, aspartam, ciklamat, šećerni alkoholi (sorbitol, manitol, ksilitol), sukraloza, acesulfam – K.

* Manuela Paleščak, dipl. ing., nutricionist

22

KOMUNIKACIJSKE BARIJERE U LJEKARNI

A. Ramić*

UVOD

U komunikaciji s pacijentom brojne su prepreke koje mogu omesti ili onemogu-ćiti osobnu komunikaciju. U ovom ćete tekstu vidjeti kako u svakoj ljekarni postoji toliko prepreka u komunikaciji da je ponekad pravo čudo da do nje uopće dolazi.

Postupak nadilaženja komunikacijskih barijera je proces koji ima dvije faze: 1. osvještavanje komunikacijskih barijera,2. poduzimanje odgovarajućih koraka za uklanjanje komunikacijskih barijera.Kako biste bili bolji u komunikaciji s pacijentima, bitno je prepoznati kada ne

komunicirate uspješno, analizirate zašto do toga dolazi te poduzmete odgovarajuće korake za poboljšanje komunikacije.

BARIJERE OKOLINE

Komunikacija između farmaceutskog tehničara i pacijenta odvija se u ljekarni najčešće preko recepture. Receptura je važna jer pokazuje pacijentu gdje se nalazi-mo, nama pruža pogled na ostali dio ofi cine i daje nam radnu površinu na kojoj se nalazi računalo.

Pacijent ponekad ne vidi dobro tehničara zbog visine recepture ili previše po-stavljenih raznih stalaka za izlaganje proizvoda. Ponekad je i sam monitor računala fi zička prepreka između nas i pacijenta. Takvo uređenje recepture pacijentima ostav-lja dojam naše nedostupnosti i manjka volje za komunikacijom. Još je nezgodnije ako se mi nalazimo na povišenom mjestu u odnosu na pacijenta jer ih plašimo našom dominantnom pozicijom. Idealno bi bilo da se nalazimo u razini očiju s pacijentom te imamo nesmetan pogled jedni na druge. Time se bolje može ostvariti i pratiti ne-verbalna komunikacija.

Pozadinska buka u ofi cini dodatna je smetnja komunikaciji. Buku stvaraju pa-cijenti koji međusobno razgovaraju, nestrpljiva djeca, telefoni i mobiteli koji zvone, pisači, pacijent koji slabije čuje i kolegica na susjednoj recepturi, glazba koja svira u pozadini, ponekad buka dolazi i izvan ljekarne. Osim toga, često i drugi pacijenti mogu čuti što razgovaramo s pacijentom koji je s nama u interakciji, što umanjuje i privatnost razgovora.

* Mr. sc. Alan Ramić, mag. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje

23

Za postizanje privatnosti u ljekarni poželjna je, ali nije nužna posebna pro-storija. Ponekad je dovoljno uređenjem ljekarne dati pacijentima dojam odvojenosti, sigurnosti i privatnosti. I mi se možemo malo približiti pacijentu, okrenuti prema njemu ili zajedno s njime okrenuti se od ostalih pacijenata kako bismo mogli povesti malo privatniji razgovor.

Zapreku u komunikaciji ponekad čine i naše kolegice i kolege koji su nam pre-blizu dok komuniciramo s pacijentom – primjerice, dok pune ladice lijekovima ili provjeravaju rokove. Osoblje koje nije u izravnoj komunikaciji s pacijentom ne bi trebalo ometati taj razgovor svojom prisutnošću.

Prvi korak u rješavanju gore navedenih izazova jest da za početak odredite koje od tih zapreka postoje i u vašoj ljekarni. Postavite se u poziciju pacijenta, otiđite u ofi cinu i razmislite o sljedećem:

• Koliko ste vidljivi pacijentima? Nalazite li se u „bunkeru“ okruženi stalcima i proizvodima?

• Koliko je teško biti primijećen kao pacijent?• Izgleda li osoblje za recepturom kao da želi razgovor s pacijentima?• Dopušta li prostor za recepturom privatnost?• Koliko ima pozadinske buke?Neke od tih izazova možemo riješiti tek novim projektiranjem ljekarne, ali dio

njih moguće je riješiti odmah - drukčijom komunikacijom s pacijentima.

OSOBNE BARIJERE U KOMUNIKACIJI

Mnoge karakteristike naše osobnosti, kao i pacijentove, mogu ometati među-sobnu komunikaciju:

• nisko samopouzdanje• sramežljivost• disfunkcionalni unutarnji monolog• manjak emocionalne objektivnosti• različitost u kulturi• nelagoda u neugodnim situacijama• stavovi koji su u konfl iktu s našim poslom.Nisko samopouzdanje jako utječe na osobnu komunikaciju. Takve osobe često

izbjegavaju komunikaciju ili se izražavaju tiho i neizravno. Ljudi često vjeruju da je komunikativnost nešto s čime se rodimo i da se ne može uvježbati, a koriste i srame-žljivost kao izliku za izbjegavanje komunikacije s drugima.

Dobar farmaceutski tehničar treba usvajati i razvijati svoje komunikacijske vje-štine te uvježbavati i utvrđivati te vještine svakodnevno. Često nam nedostaje pozitiv-na povratna informacija kada poboljšamo nešto u svojoj komunikaciji. Ta informacija može doći od voditelja ljekarne, ali i od kolegica, pacijenata i što je najvažnije - od nas samih. Pohvalite sami sebe kada uspijete nešto poboljšati u svojoj komunikaciji s pacijentima.

24

Vaša povremena negativna iskustva u komuniciranju s pacijentima mogu loše utjecati na razinu samopouzdanja i želju za komuniciranjem. Sjetite se tada da nitko ne komunicira sto posto uspješno i da svi povremeno imamo takvih problema. Bitno je da težite stalnom poboljšanju i da stalno vježbate nove vještine.

Sramežljivost je najveća zapreka dobroj komunikaciji nas i pacijenata. Srame-žljive osobe imaju visoku razinu bojazni od stvarnih ili umišljenih prepreka u komu-nikaciji s drugima. Potrebno je mnogo vremena i napora, a ponekad i stručna pomoć da bi se sramežljivost smanjila. Sramežljivost se češće pojavljuje kod pacijenata, po-gotovo kod indikacija intimne prirode.

Disfunkcionalni unutarnji monolog imamo unutar sebe dok razgovaramo s drugima. Na primjer dok „slušamo“ pacijenta možemo razmišljati o tome želimo li uopće razgovarati s njime. Takav interni monolog ometa naše aktivno slušanje pacijenta jer pozornost usmjeravamo vlastitim mislima umjesto na pacijenta koji je pred nama. Često unutarnji monolozi dovode do kreiranja predrasuda i negativnih zaključaka o osobi s kojom komuniciramo. Unutarnji monolozi su korisni u analizi-ranju situacije tijekom komuniciranja, ali mogu ometati komunikaciju ako im posve-timo previše pozornosti. Teško je osvijestiti trenutak kada pridajemo više pozornosti vlastitim mislima nego slušanju druge osobe. Ipak, nužno je osvijestiti tu naviku jer ona jako ometa komunikaciju, smanjuje naše slušanje i ostavljamo dojam da smo nepristojni i nestrpljivi.

Emocionalna objektivnost velik je izazov zdravstvenih djelatnika budući da smo skloni preuzimati na sebe emocionalne probleme naših pacijenata. Emocionalna objektivnost ključna je u ljekarni jer radimo s mnogo pacijenata koji imaju složene probleme. Kao zdravstveni djelatnici trebamo biti empatični, ali ne smijemo se toliko uključiti u problematiku pacijenata da i sami počnemo nositi taj emocionalni teret. Prihvaćanje tuđih problema kao svojih dovodi nas do emocionalnog iscrpljivanja i pražnjenja naših baterija.

Različitost u kulturi postaje sve veći izazov u svakodnevnom radu u ljekarni budući da je globalizacija zahvatila i naše društvo. Trebamo biti svjesni da je u nekim kulturama neverbalna komunikacija drukčija, da na primjer kontakt očima u nekim kulturama nije poželjan, da će u nekim kulturama muškarac teško prihvatiti savjet od zdravstvene djelatnice, da su gledišta na bolest, liječenje, ljekarništvo i zdravstvo - različita. Bitno je prepoznati mogućnost za postojanje i ove vrste smetnje u komu-nikaciji.

Nelagoda u neugodnim situacijama javlja se, primjerice, kada imamo teš-ke pacijente ili kada s voditeljem ljekarne trebamo raspraviti neku osjetljivu osobnu temu. Pritisak koji si stvaramo da moramo reći „pravu stvar“ - može nas spriječiti u komuniciranju. Najčešće pretjerujemo s tim strahom, i kada se upustimo u takav razgovor, stvari obično ispadnu bolje od naših očekivanja. Ako si pružimo pozitivnu povratnu informaciju, ili je dobijemo od nekoga, pomaže nam da se smanji taj strah od nelagode.

Stavovi koji su u konfl iktu s našim poslom očituju se kada, primjerice, sma-tramo da imamo važnijeg posla od razgovora s pacijentima. Tada sami sebe uvjerava-

25

mo da pacijenti ne očekuju razgovor ili da ga uopće ne žele. Jako je važno prepoznati takve stavove kako bismo poboljšali svoj rad s pacijentima. Potrebna je introspekcija i svjesnost da bismo prepoznali takve zapreke te naporan rad na osobnom razvoju, kako bi se izmijenili stavovi koji su u suprotnosti s našim poslom.

PACIJENTOVE BARIJERE U KOMUNIKACIJI

Percepcija farmaceutskog tehničara od strane pacijenta jako utječe na vrstu komunikacije. Ako nas pacijent ne percipira kao stručnjaka, tada izbjegava postavlja-ti pitanja ili ne sluša savjet koji mu nudimo. Ako percipira da smo nedostupni, tada će pacijent izbjegavati započinjanje komunikacije s nama. Srećom, vrijedi i suprotno. Ako pacijent ima pozitivna prethodna iskustva s nama, tada će sam tražiti savjet od nas. Kada se pred nama nalazi pacijent s negativnom percepcijom, trebamo mu obja-sniti da smo ovdje kako bismo otvoreno razgovarali s njim i pružili mu objektivni i individualizirani savjet.

Pacijenti često smatraju da je cijeli zdravstveni sustav nepersonalan i da nije naklonjen njima. Često imaju iskustva u kojima su bili tretirani kao slučaj i nije im pružena empatija. Nas gledaju kao dio tog sustava pa su takvi pacijenti manje voljni za razgovor s nama.

Na komunikaciju utječe i to kako pacijent gleda na svoje medicinsko stanje. Neki smatraju da je njihov problem neznatan i da se ne treba o tome puno razgovara-ti. S druge strane, postoje i pacijenti koji se boje svojeg zdravstvenog problema i isto tako, ne žele o tome razgovarati. Neki smatraju da o tome trebaju razgovarati samo s liječnikom, a nakon što im je propisan recept - nema potrebe za daljim razgovorom.

Naš je zadatak da pacijentima objasnimo realnu situaciju o njihovom medi-cinskom stanju ipostavimo se kao njihov savjetnik i stručnjak za potporu njihovoj terapiji.

ADMINISTRATIVNE I FINANCIJSKE BARIJERE U KOMUNIKACIJI

Mi nismo plaćeni za savjetovanje pacijenata, tako da je ponekad vlasnicima ljekarni teško prihvatiti troškove vezane uz radno vrijeme utrošeno na savjetovanje pacijenata. S druge strane, savjetovanje je zadatak zdravstvenog djelatnika, a i paci-jenti često traže da ih se savjetuje.

Neki put u ljekarni postoje brojni drugi operativni poslovi koji stavljaju komu-nikaciju s pacijentom izvan našeg fokusa. Poželjno je bolje organizirati procese u ljekarni, automatizirati procese koje je moguće kako bismo imali što više vremena za rad s pacijentima.

I sam rad za kompjuterom i blagajnom ometa komunikaciju s pacijentom jer nam je često primaran zadatak da poštujemo sve fi nancijske zakone, da se u blagajni

26

nalazi odgovarajući iznos gotovog novca, a pacijent se ponekad doživljava kao smet-nja u tom procesu.

SITUACIJSKE BARIJERE U KOMUNIKACIJI

Odabir pravog trenutka za komunikaciju također je bitan detalj za uspješnost komunikacije s pacijentom. Primjerice, majka s dvoje bolesne djece koja je upravo došla od liječnika nakon dugog čekanja, na umu ima samo to da što prije stavi svoju djecu u krevet. Bit će nestrpljiva, nervozna, neće čuti naš savjet i vjerojatno će po-žurivati cijeli razgovor. Možda bi bilo najbolje s tom majkom razgovarati naknadno ili se čuti telefonom ili e-mailom. Ponekad pomažu i unaprijed pripremljeni tiskani materijali za pacijente, na kojima možemo naznačiti najvažnije dijelove. Svakako treba obratiti pozornost na neverbalne pacijentove signale - kako bismo na vrijeme primijetili je li pacijent u stanju razgovarati s nama te da li nas on doista čuje.

SAŽETAK

Komunikacija s pacijentom je složena i uključuje ljudski faktor te je zbog toga taj proces vrlo osjetljiv. Naša poruka je od pomoći pacijentu samo kada je pacijent može primiti i razumjeti. Ako pacijent iskrivi ili pogrešno razumije našu poruku, može doći i do ozbiljnih posljedica. Zapreke koje smo opisali u ovom članku mogu iskriviti poruku koju pacijent prima te može doći i do nesporazuma. Naš je zadatak prepoznati te zapreke i onda razviti načine umanjivanja ili uklanjanja tih barijera u komunikaciji s pacijentom.

27

IZ RADA DRUŠTVA

ODRŽANA IV. SJEDNICE SREDIŠNJEG ODBORA HDFT-AU MANDATNOM RAZDOBLJU OD 2012. DO 2016.

IZVOD IZ ZAPISNIKA IV. SJEDNICE SREDIŠNJEG ODBORA

U Tuheljskim Toplicama je 8. i 9. studenog 2013. održana IV. sjednica SO. Sjednici su prisustvovali: Marija Žužak - predsjednica HDFT-a, Anita Farkaš

Marin - tajnica HDFT-a, te članovi SO HDFT-a: Paula Barić, Dalibor Božićević, Tomislav Čajo, Miroslav Čizmić, Stjepan Hostić, Svjetlana Jakovac, Anita Kučan, Zejneba Mikulić, Nikola Seršić, Brankica Tomašek, Jasmina Vajdić, Nada Vraneković i Tatjana Živković.

Sjednici nisu prisustvovali članovi SO: Martina Gal i Marijana Matić. Sjednici 8. 11. prisustvovalo je 14 članova SO, a 9. 11. 15 članova SO – pridružila

se Paula Barić. Ostali prisutni: Nadzorni odbor: Božidar Tomašić - predsjednik i članovi Milka Dimitrišin,

Vesna Kušter i Maja Matijašević,Sud časti: Janja Jelić - predsjednica Savjet SO: Jožef Čebin - predsjednik Članovi IO: Štefi ca Kosovec, Branka Kričej, Miroslav Momćilović, Ana Rukavina

Ćaćić, Sanja Schiller, Stanka Škarupka i Zdenka Tomašić. Sjednicom je predsjedala predsjednica Marija Žužak.Za zapisničara je imenovana Zdenka Tomašić.

DNEVNI RED

Središnji odbor utvrdio je jednoglasno sljedeći dnevni red (čl.19 Posl.):1. Usvajanje zapisnika III. sjednice SO HDFT-a2. Izvješće o izvršenju preuzetih zadaća na III. sjednici SO a) Rezultati Upitnika o prekvalifi kaciji b) Ispravke u sastavu Uređivačkog odbora c) Projekcija teme s Kongresa FIP-a d) Izvještaj sa sjednice AEPT-e na Bledu e) Predstavljanje novih WEB stranica društva3. Izvješće Nadzornog odbora o radu HDFT-a u 2013. godini4. Pripreme za održavanje VII. sabora HDFT-a u Poreču 2014. Skupština (temeljem Statuta i Pravilnika o izborima) Stručni skup5. Rasprava o temama po prijedlogu sudionika sjednice6. Odluke potrebite za redovno djelovanje HDFT-a

28

Ad 1. Zapisnik III. sjednice s dopunama prihvaćen je jednoglasno.

Rasprava se vodila o svim točkama dnevnog reda.

Važne odluke SO:

Ad 2. Nakon rasprave o provedbi inicijative vezane uz prekvalifi kacije za zvanje farmaceutskog tehničara izvan zdravstvenog obrazovnog sustava, u kojoj su sudjelovali svi članovi SO, osim Brankice Tomašek (Šunduković), doneseni su sljedeći zaključci

• Krajnji rok za prikupljanje podataka koji su još na terenu je 30. 11. 2013.• Sastanak radne grupe za upitnik, kojoj na ovoj sjednici dodajemo još sljedeće

osobe: Svjetlanu Jakovac, Anitu Kučan i Tatjanu Živković, održat će se u prostoru Medike (soba koju inače koristimo) 7. 12. 2013.

• Prikupljene podatke na području Republike Hrvatske u razdoblju srpanj-studeni 2013. obradit ćemo, uz pomoć podataka iz Hrvatskog zavoda za statistiku o broju ljekarni, broju magistara farmacije, broju farmaceutskih tehničara i u odnosu na njih usporediti broj prikupljenih potpisa osoba koje podržavaju naš upitnik

• Uspostavit ćemo kontakt s Ministarstvom zdravlja, Agencijom strukovnog obrazovanja, Ministarstvom prosvjete i Hrvatskom ljekarničkom komorom radi dogovora o predaji obrađenih rezultata upitnika, koji će biti gotovi 10. 12. 2013.

• U razgovorima HDFT će predstavljati: Marija Žužak, Miroslav Čizmić, Zejneba Mikulić, Tatjana Živković

Ad 3. Izvješće Nadzornog odbora prihvaćeno je jednoglasno Ad 4. U okviru VII. sabora HDFT-a u Poreču 2014. održati će se Skupština i

Stručni skup.Kako bi VII. sabor održao kvalitetu dosadašnjih stručnih manifestacija donesene

su slijedeće odluke:SkupštinaSkupština HDFT-a će se održati 3. travnja 2014. u Poreču, Hotel Parentium.Vrijeme početka skupštine odredit će predsjednica.Određuje se dan 7. studeni 2013. za utvrđivanje broja redovitih članova (čl. 24.

Statuta) na osnovi kojeg podružnice biraju svoje predstavnike, plačena članarina (čl. 5. Pravilnika), i to:

- Podružnica Dalmacije, 96 članova - bira 6 predstavnika,- Podružnica PGI, 57 članova, bira 4 predstavnika,- Podružnica Slavonije i Baranje, 120 članova, bira 8 predstavnika, - Podružnica Varaždinsko-međimurska, 75 članova, bira 5 predstavnika,- Podružnica Sisačko-moslavačka, 28 članova, bira 2 predstavnika,- Podružnica Zagreba, 237 članova, bira se 16 predstavnika,

29

a po dužnosti članovi Skupštine su svi članovi Središnje odbora, Nadzornog odbora i Suda časti.

Zadužuju se predsjednici podružnica da predlože kandidate na osnovi čl. 10 Pravilnika,

Obvezuju se svi predsjednici podružnica i čelnici imenovanih tijela SO da naj-kasnije do 15. siječnja 2014. dostave cjelovite izvještaje o svim aktivnostima.

Izvještaji s izbornih sastanaka u podružnicama (čl. 7 Pravilnika), moraju biti dostavljeni tajnici HDFT-a najkasnije do 18. veljače 2014.

Stručni skup- prihvačen je sadržaj Programa I. (u privitku časopisa)- dolazak sudionika organizirati će se 3. travnja 2014., - odlazak kućama 6. 4. 2014., nedjelja- zadnji rok prijave je 26. veljače 2014. godine- utvrđuje se cijena aranžmana u hotelima Parentium 4*i Molindrio 4* od 3.

do 6. 4. 2014. za osobu u 1/2 sobi u iznosu od 1.725,00 kn i za osobu u 1/1 sobi u iznosu od 2.300,00 kn.

- odobrava se i popust od 20 % na kotizaciju za članove kojima je članarina uplaćena putem ustanove ili neke tvrtke do 7. studenog 2013.

- pozive će se uputiti gostima i to: Društvo farmaceutskih tehničara Slovenije, AEPT-e, Hrvatsko farmaceutsko društvo, Hrvatska ljekarnička komora, ravna-telju Splitskih ljekarni.

Članovi SO jednoglasno su prihvatili predložene prijedloge. - obavijest i poziv uputit će se Društvu farmaceutskih tehničara Sv. Sava u R.

Srbiji i ponudit će im se prijevoz na području R. Hrvatske i prisutnost bez kotizacije.

Članovi SO sa 12 glasova ZA i 3 glasa PROTIV prihvatili su predloženi prijedlog. - odobrena su mjesta i cijene za izlet 5. travnja 2014. u trajanju oko 3 sata i

to: posjet Poreču, Motovunu te spilji Baredine i muzeju traktora i galerija Konobon,

- određen je 1. travanj 2014. za odlazak na pripremu VII. sabora, i tijela čiji članovi sudjeluju u pripremi

Članovi SO jednoglasno su prihvatili predložene prijedloge.

Ad 5. Rasprava o temama po prijedlogu sudionika sjednice1. Svi članovi svih tijela dužni su pročitati sve dokumente koji su doneseni

odlukom Skupštine ili Središnjeg odbora, te prijedloge za izmjenu dostaviti pismeno uz obrazloženje predsjedniku Savjeta SO – Jožefu Čebinu, najkasnije do 15. siječnja 2014.

2. Savjet SO zadužuje se da obradi sve prispjele prijedloge i pripremi prijedlog za izmjenu i dopunu pojedinog akta HDFT-a te da pismeno obrazloži zašto se neki prijedlog ne može prihvatiti.

3. U sve škole koje u svom programu imaju obrazovanje za zvanje farmaceutskog tehničara, poslati pismo u kojem ćemo istaknuti našu želju za suradnjom, i to

30

predstavljanjem društva početkom drugog polugodišta te mogućom nazočnošću na podjeli završnih svjedodžba uz čestitanje u ime društva.

Ad 6. Odluke potrebite za redovno djelovanje HDFT-a- mijenja se preambula akta “Odluku o raspolaganju planskim sredstvima…”

i glasi:Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara (u daljem tekstu: HDFT) na osnovi

Zakona o računovodstvu (NN br. 109/07.), Uredbe o računovodstvu neprofi tabilnih organizacija, Zakona o udrugama (NN br. 10/08), Zakona o porezu na dodanu vri-jednost (NN 73/13 i 90/13), članka 42 Statuta na sjednici u Tuheljskim Toplicama 9. travnja 2013. godine, donijelo je

Odluku o raspolaganju planskim sredstvima Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara

- dodaje se u Članak 4. novi stavak, koji glasi:Porez na dodanu vrijednost nije zaračunat u skladu s čl. 90 st. 2 Zakona o porezu

na dodanu vrijednost (NN, br.73/13 i 99/13) Odluka USRH- donosi se novi sadržaj Pravilnika o izborima u Hrvatskom društvu farma-

ceutskih tehničara. (cjelovit tekst pravilnika objavljuje se u ovom broju časopisa)- Središnji odbor dopunjuje odluku o plačanju članarine umirovljenih članova i ona glasi:

“nakon navršenih 70 godina umirovljeni članovi od iduće godine ne plaćaju članarinu“

Odluke je SO donio jednoglasno.

31

UPITNIK O POTREBI PREKVALIFIKACIJE ZA ZVANJE FARMACEUTSKI TEHNIČAR

Većina je obaviještena kako je tijekom ljeta, zaključno s jedanaestim mjesecom, pokrenuta inicijativa o potrebi prekvalifi kacije za zvanje farmaceutski tehničar te je upitnik upućen u javne i bolničke ljekarne. Za one koji, eventualno, nisu upućeni tekst upitnika objavljujemo u cijelosti u ovom broju časopisa.

UPITNIK o potrebi prekvalifi kacije za zvanje farmaceutski tehničar

Poštovani farmaceuti i farmaceutski tehničari,

Na III. sjednici Središnjeg odbora HDFT-a, održanoj 22.-23. veljače 2013., pokre-nuli smo inicijativu za provjeru kvalitete obrazovanja u programima prekvalifi kacije za zvanje farmaceutski tehničar u Republici Hrvatskoj, te kvaliteti prekvalifi kacije farmaceutskih tehničara koji dolaze iz Federacije Bosne i Hercegovine; te postoji li potreba za prekvalifi kacijom s obzirom na socijalne i gospodarske prilike.

Imamo spoznaju da se danas u Hrvatskoj odobravaju programi za prekvalifi ka-ciju koji nemaju potrebnu razinu kvalitete jer se odvijaju izvan zdravstvenih učilišta i škola.

Takav pristup uzrokuje hiperprodukciju kadrova za kojima ne postoji potreba zapošljavanja, niti će se moći stručno osposobiti za polaganje stručnog ispita.

Statistički podaci na dan 31. 12. 2012. ukazuju na 442 tehničara na Zavodu za zapošljavanje, i od tog broja 170 bez obavljenog pripravničkog staža. U prvih 6 mjeseci ove godine zaposlilo ih se manje od 1 %, a krajem ove školske godine imat ćemo još 200 novih redovno školovanih tehničara i određeni broj iz programa prekvalifi kacije.

Potporu nam je dala Hrvatska ljekarnička komora u kojoj, među ostalim, stoji: “ ... u potpunosti podržavamo vaše aktivnosti u svrhu provjere kvalitete prekvalifi kacije u zvanje farmaceutski tehničar.”

Svojim potpisom dajete nam potporu.

Radna grupa

Dalibor Božičević, Miroslav Čizmić, Stjepan Hostić, Zejneba Mikulić i Marija Žužak

32

PRAVILNIK O IZBORIMA HDFT-a

Na osnovi članaka 41 i 42 Statuta Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara (u da-ljem tekstu HDFT), Središnji odbor na sjednici održanoj 9. studenog 2014. godine donosi:

PRAVILNIK O IZBORIMA UHRVATSKOM DRUŠTVU FARMACEUTSKIH TEHNIČARA

UVODNE ODREDNICE

Članak 1.

Ovim pravilnikom utvrđuje se postupak kandidiranja i izbora članova Skupštine, Središnjeg odbora (u daljem tekstu SO), predsjednika i tajnika društva, Nadzornog odbora (u daljem tekstu NO), Suda časti (u daljem tekstu SČ), te predsjednika i tajni-ka podružnica Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara (u daljem tekstu HDFT).

PREDLAGANJE KANDIDATA

Članak 2.

Redovni članovi HDFT-a imaju pravo predlagati kandidate za sve dužnosti u tijelima HDFT-a, ako su uredno podmirili sve članske obveze zaključno s «danom održavanja sastanka».

Prijedlozi se podnose na izbornim sastancima podružnica najkasnije do sjednice Središnjeg odbora, na kojoj se potvrđuju liste članova za Skupštinu.

Prijedlog se smatra valjanim ako je dostavljen u pisanom obliku, poštom ili elektronskom poštom.

Kandidati su dužni dati pristanak o prihvaćanju kandidature za predloženu dužnost.

Na izbornim sastancima vodi se popis nazočnih, koji obavezno sadržava: mjesto, datum i vrijeme, redni broj, ime i prezime, broj članske iskaznice, osobni potpis.

Listu ovjerava predsjednik podružnice i dostavlja tajniku HDFT-a.

Članak 3.

SO utvrđuje valjanost kandidatura i obavještava potvrđene članove Skupštine pismenim putem uz poziv za sjednicu Skupštine.

O valjanim prijedlozima za kandidate u SO, NO, SČ, predsjednika i tajnika izvješćuje se podružnica i kandidati u roku sedam dana od dana održane sjednice na kojoj su potvrđene kandidature.

Članovi Skupštine obavještavaju se o kandidatima za dužnosti u tijelima uz poziv za sjednicu Skupštine.

33

Valjanost kandidata utvrđuje se na osnovi Statuta HDFT-a čl. 36 st. 1 i čl. 53. st. 4 te ovog pravilnika.

Članak 4.

Predlaganje kandidata na izbornim sastancima podružnica pravovaljano je ako sastanku prisustvuje najmanje 50 % plus jedan član podružnice.

Ako u zakazano vrijeme nema potrebnog kvoruma, sastanak se odgađa za 30 minuta, kada je sastanak važeći ako je prisutno najmanje 10 % upisanih članova.

Podružnice koje zbog prostorne pokrivenosti ili brojčano velike mogu održati izborne sastanke u dva ili više mjesta. Broj mjesta utvrđuje SO na prijedlog pred-sjednika podružnice na sjednici kada donosi odluku o izborima u HDFT-u. Mjesto i vrijeme održavanja izbornog sastanka određuje predsjednik podružnice uz dogovor s tajnikom i članovima SO iz svoje podružnice.

Član može sudjelovati samo na jednom izbornom sastanku u podružnici.Kvorum se utvrđuje pomoću liste nazočnosti potpisanih članova u tome mjestu.

Članak 5.

Broj članova Skupštine, SO, NO, i SČ utvrđen je Statutom HDFT-a.Podružnice u SO kandidiraju svoje predstavnike prema broju redovnih članova

upisanih u Registar na dan koji utvrdi SO u odluci o sazivanju izborne skupštine, prema formuli broj članova podružnice podijeljen s brojem članova Skupštine, na dan koji utvrdi SO.

Primjer na bazi Primoštena - broj članova društva 31. 12. 2007. = 1007 podijeljen s 15 (svaki 15 započeti član) daje broj kandidata u Skupštini = 67

- broj članova podružnice podijeljen s brojem članova Skupštine daje broj članova u SO

Zgb - 424:67= 6,32 (6) PGI - 128:67=1,9(2) SiB - 203:67=3,02(3)Dalm. - 177:67= 2,64(3) ViM - 75:67=1,19 (1) (Dobiveni broj se zaokružuje)

Članak 6.

Izvan izbornog sastanka podružnice nije moguće kandidirati članove podružnice za bilo koju dužnost u HDFT-u, osim u slučaju utvrđenom ovim pravilnikom.

IZBOR U PODRUŽNICAMA

Članak 7.

Predsjednik podružnice dužan je na početku izbornog sastanka podnijeti izvještaj o radu podružnice i svakog člana koji je izabran ili imenovan.

34

Svi kandidati trebaju dati pismenu suglasnost o prihvaćanju dužnosti u pojedinom tijelu za koje se kandidiraju.

U slučaju opravdane spriječenosti dolaska na izborni sastanak kandidat je dužan priložiti pismenu izjavu.

Članak 8.

Na sastanku podružnice glasovanjem se odlučuje o izboru kandidata, i to redom:predsjedniku i tajniku podružnice, članovima Skupštine, članovima SO, pred-

sjedniku i tajniku HDFT-a te kandidatima za NO i Sud časti.Svi kandidati o kojima se glasuje moraju biti na izbornom sastanku.Redoslijed glasovanja za pojedine dužnosti je po abecednom redu predloženih

kandidata.Glasovanje se provodi javno dizanjem ruku. Nadzor nad glasovanjem i brojenje glasova provodi NO.

Članak 9.

Za predsjednika i tajnika podružnice izabran je član koji između dva kandidata dobije natpolovičnu većinu glasova.

Ako niti jedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu glasova (60 nazočnih 29-29-2 suzdržana), glasovanje se ponavlja, a izabran je kandidat koji je dobio više glasova.

Kada je predloženo više od dva kandidata - u drugi krug idu dva kandidata s najviše glasova, a izabran je kandidat s više dobivenih glasova.

Članak 10.

Za izbor članova u Skupštinu HDFT-a iz podružnice se predlažu kandidati koji predstavljaju sve strukture radnih mjesta, kao i cjelovito područje podružnice.

Član nazočan izbornom sastanku podružnice ima u glasovanju jedan glas te zbroj dobivenih glasova svih kandidata ne smije biti veći od ukupnog broja članova s pravom glasa.

Glasuje se za svakog kandidata posebno ili za predloženu listu.Izabrani su oni kandidati koji su dobili najviše glasova.

Članak 11.

Kandidati za dužnost predsjednika HDFT-a moraju ispunjavati odrednice čl. 36 st.1. Statuta HDFT-a.

Izabran je onaj kandidat koji je dobio najviše glasova.Svaka podružnica može poslati kandidaturu za samo jednog kandidata.Kandidatura za predsjednika HDFT-a mora sadržavati osnovne osobne podatke,

podatke o radnom mjestu i detaljno opisano djelovanje u tijelima HDFT-a.

35

Članak 12.

Članovi kandidirani za tajnika HDFT-a moraju ispunjavati odrednice čl. 36 st.1. Statuta HDFT-a.

Kandidate za dužnost tajnika HDFT-a predlaže podružnica domaćin sjedišta prema čl. 47 st. 3 Statuta.

Izabran je onaj kandidat koji je dobio najviše glasova.Kandidatura za tajnika HDFT-a mora sadržavati osnovne osobne podatke, podatke

o radnom mjestu i detaljno opisano djelovanje u tijelima HDFT-a.

Članak 13.

Nadzor nad radom izbornog sastanka provodi NO prema Poslovniku o svom radu.

UTVRĐIVANJE LISTE KANDIDATA

Članak 14.

Sjednica SO na kojoj se potvrđuju kandidati za članove Skupštine, SO, pred-sjednika, tajnika, NO i Sud časti mora se održati najmanje 30 dana prije održavanja izborne skupštine.

Članak 15.

Ako SO utvrdi da predloženi kandidat iz podružnice ne zadovoljava u skladu s odredbama Statuta, takvo isticanje kandidature smatrat će se kršenjem Statuta od kandidata i predsjednika podružnice.

Članak 16.

Nadzor nad glasovanjem SO i brojenje glasova provodi NO.

IZBOR NA SKUPŠTINI

Članak 17.

Na sjednici Skupštine glasuje se o izboru kandidata, a način glasovanja (javno ili tajno) utvrđuje se Poslovnikom o radu Skupštine.

Za članove SO glasovanje se obavlja javno za cijelu predloženu listu, a kod NO i SČ posebno se biraju predsjednici, a posebno lista za članove toga tijela.

Na dužnost predsjednika i tajnika HDFT-a izabran je onaj kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu verifi ciranih glasova u Skupštini.

U slučaju dva kandidata i istog broja glasova, glasovanje se ponavlja.Kada u ponovljenom glasovanju kandidati imaju isti broj glasova, predsjedavajući

Skupštine određuje pauzu od 30 minuta radi konzultacije predsjednika podružnica.

36

Nakon toga se pristupa ponovnom glasovanju uz ponavljanje postupka sve dok jedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu verifi ciranih glasova.

Članak 18.

Za valjanost izbornog postupka odgovorno je Povjerenstvo za kandidiranje i izbore.

TRAJANJE DUŽNOSTI

Članak 19.

Mandat članovima SO, predsjedniku, tajniku, NO i Sudu časti započinje progla-šavanjem izbornih rezultata na izbornoj skupštini, a završava dobivanjem razrješnice od Skupštine.

Izvanredno mandat može prestati i ranije, odlukom Suda časti.Mandat se suspendira za vrijeme trajanja stegovnog postupka.

Članak 20.

Mandat predsjednika i tajnika podružnice završava i započinje i proglašavanjem rezultata izbora na sastanku podružnice.

Izvanredno mandat može prestati i ranije odlukom Suda časti.Mandat se suspendira za vrijeme trajanja stegovnog postupka.

Članak 21.

Kada se odlukom Suda časti udaljuje s dužnosti predsjednik ili tajnik podružnice, predsjednik HDFT-a saziva izborni sastanak u podružnici radi izbora novog vršitelja dužnosti.

Tuheljske Toplice 9. studenog 2013.

Predsjednica HDFT-a Marija Žužak

37

IZ RADA PODRUŽNICA

PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE

Nastavljajući program stalnog stručnog usavršavana, HDFT-a – podružnica Sla-vonije i Baranje organizirala je stručno-promotivno predavanje u suradnji s tvrtkom PLIVA d.d.o.

Predavanje je održano 22. studenog 2013. u Hotelu Waldinger, u Osijeku.Teme predavanja: 1. PLIVA- farmacija lider u Hrvatskoj, TRADICIJA – KVALITETA – POUZ-

DANOST Predavač: Miomir Andrić, dr. med.2. Osnove antisepse i dezinfekcije s osvrtom na Plivinu paletu proizvoda. Predavač: Ivana Palac, mag. pharm., MBA.

Sudionici predavanja

Na vrlo zanimljivom i interesantnom predavanju sudjelovalo je četrdeset kolega i kolegica.

Mirjana Lukavski

PODRUŽNICA SISAČKO-MOSLAVAČKA

U organizaciji tvrtke Salveo 6. 11. 2013. u Hotelu Panonija, u Sisku, organizirano je predavanje za farmaceute i farmaceutske tehničare.

Teme predavanja su „Prevencija i liječenje gripe i prehlade“ i „Terapija akutnog kašlja“, koje nam je predstavila Ana Magoč, dr. vet. med. Osvrnula se na učinkovito rješenje iz prirode kod prvih simptoma prehlade s preparatom Echinaforce, koji ima

38

dokazano antivirusno, protuupalno i antibakterijsko djelovanje, te preparatima Prospan linije za liječenje kašlja.

Temu „Upotreba nosnih aspiratora na usisavač“, predstavila nam je Martina Skukan, dr. vet. med. Objasnila nam je rad s Nosi set aspiratorom, kao i sigurnim, učinkovitim i bezbolnim načinom uklanjanja sekreta iz nosa djeteta od dojenačke dobi na dalje.

Sudionici predavanja u Sisku

Predavanju je prisustvovalo pedesetak kolegica i kolega iz gradskih i privatnih ljekarni, te nekoliko predstavnika četvrtog razreda srednje farmaceutske škole.

Predsjednica podružnice s predstavnicama tvrtke

Jelena Poturica

39

PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA

PREDAVANJE TVRTKE SALVEO D.O.O.

Predavanje za Podružnicu Varaždinsko-međimursku održala je tvrtka Salveo d.o.o., 22. listopada 2013., u Hotelu “Turist” - Varaždin.

Teme su bile:1. ”Lokalna terapija gljivičnih oboljenja noktiju”, 2. “Upotreba nosnih aspiratora na usisavač”, 3. “Terapija akutnog kašlja”. Predavači iz tvrtke Salveo - Martina Skukan, dr. vet. med., i Sebastian Cvek ,

vanjski suradnik, predstavili su proizvode Mycosan - otopinu za prevenciju i liječenje gljivične infekcije noktiju, te Nosi aspirator. Uz temu “Terapija akutnog kašlja” objasnili su nam promjene vezane uz deklaraciju sirupa Prospan.

Sudionici predavanja

Zadovoljni smo velikim odazivom kolega i kolegica na ovo predavanje.

Jasmina Vajdić

PREDAVANJE TVRTKE APIPHARMA D.O.O. U ČAKOVCU

PROPOLIS i MATIČNA MLIJEČ u dodacima prehrani - naziv je drugog stručnog predavanja, dobro posjećenog, koje nam je omogućila tvrtka APIPHARMA

40

d.o.o. Održano je 14. 11. 2013. u Hotelu Park, u Čakovcu, a predavao je Mario Vujić, mag.ing.bioproc., specijalist za registraciju i kontrolu kvalitete. Osim dobro poznatih činjenica da zdravlju iz prirode treba dati prednost - jer priroda daje sve najbolje - mi smo tu da joj pomognemo da dio svoje ljepote i brižnosti ostavi i budućim naraštajima. Izbor preparata na bazi meda, propolisa, matične mliječi i ljekovitog bilja najzdraviji je put koji se može odabrati.

Predavač se osvrnuo i na nove zakone koje smo (ne)srećom zaradili ulaskom u EU, a odnose se na zdravstvene tvrdnje (mogu biti odobrene, neodobrene i tvrdnje koje su još na čekanju). Propisi se odnose na deklariranje i oglašavanje proizvoda i podrazumijevaju isključivo navođenje zdravstvenih tvrdnji koje su odobrene od EFSA-e i EU. Po tim tvrdnjama, a zbog nedovoljnih dokaza, ispada da ni propolis ni matična mliječ nemaju neko ljekovito djelovanje.

Predavač – Mario Vujić

Anita Kučan

PODRUŽNICA ZAGREBA

PREDAVANJE U BJELOVARU

Jesensku sezonu predavanja započeli smo u Bjelovaru. Predavanje je organizirala tvrtka Salveo u suradnji s HDFT-om, koje je održano u Hotelu Central u Bjelovaru 10. listopada 2013.

Ana Magoči, dr.vet.med., održala je dva vrlo zanimljiva predavanja - kako liječiti gljivično oboljeli nokat i kako pravilno upotrijebiti nosni aspirator za usisavač, koji našim najmlađima omogućava nesmetano disanje, pogotovo zimi.

41

Sudionici predavanja

Mr. pharm. Jasna Perica Krpina upoznala nas je s terapijom akutnog kašlja te novom EU regulativom i razlikom između biljnog lijeka i dodataka prehrani, što je posebno zainteresiralo kolegice i kolege . Na predavanju se okupilo 20-tak sudionika iz Bjelovara i bliže okoline.

Bilo je ugodno družiti se s predstavnicima tvrtke Salveo i kolegama na njihovom području.

PREDAVANJE U ZAGREBU

Stručno-promotivno predavanje u organizaciji HDFT-a i tvrtke Bayer, održano je 24. listopada 2013. u Hotelu Double Tree by Hilton.

Mag.pharm. Gordana Loina Pašalić predstavila je novi preparat tvrtke Bayer: Canes-Nail – lokalno liječenje onihomikoze: kratkotrajno i efikasno. Tako smo imali posebnu priliku da prvi doznamo sve novosti o lokalnom liječenju onihomikoze.

Gljivično oboljenje noktiju je često (osobito nogu), a liječenje dugotrajno te je potrebna upornost pacijenta. S novim preparatom u prvoj fazi (2 do 3 tjedna) uklanja se oboljeli dio nokta. U drugoj fazi (4 tjedna) nastavlja se liječenje oboljelog mjesta. U težim slučajevima uz lokalno liječenje primjenjuje se i sistemtsko, rečeno je, među ostalim, na predavanju.

42

Sudionici predavanja

Brojna pitanja kolegica i kolega, kojih se okupilo 70-ak, potvrđuje veliko zani-manje za novi preparat na našem tržištu i kvalitetno predavanje.

Tatjana Živković

43

OBAVIJESTI

NOVI DOLASCI KLJUČNIH KADROVA U PHARMAS IZ FARMACEUTSKIH MULTINACIONALNIH KOMPANIJA

Gordan Badurina - novi član Uprave PharmaSa, Jasna Rilović - direktorica Ljudskih resursa

Gordan Badurina Jasna Rilović

• G. Badurina i J. Rilović imaju respektabilno dugogodišnje internacionalno iskustvo u području svoje ekspertize u farmaceutskoj industriji, što će pri-donijeti PharmaSu u najavljenoj strategiji lansiranja vlastitih proizvoda te pozicioniranja u Jugoistočnoj Europi, a nakon toga i šire - u Africi i Aziji.

Od 16. listopada PharmaSu se pridružio Gordan Badurina kao član Uprave i regio-nalni direktor Tehničkih operacija, a nova regionalna direktorica Ljudskih resursa Jasna Rilović također već radi u kompaniji. I G. Badurina i J. Rilović imaju veliko regionalno iskustvo rada u farmaceutskoj industriji, što će pridonijeti bržem širenju PharmaSa.

INOVATIVNI DODATAK PREHRANI PHARMAS PROBALANS

Dana 4. prosinca 2013., tvrtka PharmaS u Hotelu Double Tree by Hilton u Zagrebu, predstavila je novi probiotik PROBalans, svoj prvi OTC preparat i prvi hrvatski proizvod takove vrste, proizveden u vlastitim pogonima u Popovači. Na poziv tvrtke predstavljanju su prisustvovali predstavnici uredništva našeg časopisa. PharmaS PROBalans dodatak je prehrani za probavu i metabolizam s inovativnom formulom koja sadrži: vitamin B6, cink, apigen, probiotike, prebiotik - inulin i ekstrakt lista paprene metvice.

44

DOGAĐANJA

ODRŽANA 7. SMOTRA „DANI E-MEDICA 2013“(TERME TUHELJ OD 8. DO 10. STUDENOG 2013.)

U termama Tuhelj, istodobno kada smo imali redoviti sastanak tijela našeg društva, održani su „Dani E-medi-ca 2013“. Ta manifestacija održava se već sedmi put, na kojoj sudjeluju medicinske škole iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva.

Projekt je pokrenula 2005. Medicinska škola Ante Kuzmanića iz Zadra. Radi se o povezivanju zdravstvenih škola i projektima koje zajednički realiziraju. Ove godine na smotri je sudjelovalo 26 srednjih škola iz Hrvatske sa svojim učenicima i nastavnicima (261), a pridružile su se i zdrav-

stvene škole iz Slovenije (Maribora, Ljubljane, Celja i Novog Mesta), Zdravstvena škola iz Skoplja, te Medicinska škola Beograd. Projekt E-medica privukao je i neke druge škole izvan sustava zdravstva kao Pomorske škole Zadar, koje su također sudjelovale u radu.

Ukupno je prikazano 27 zajedničkih učeničkih projekata (od dvije do pet škola), koji su nastali tijekom protekle godine s brojnim temama vezanim uz zdravstvo, te promoviranju novih znanja i poučavanja. Teško je nabrojiti sve škole, učenike, njiho-ve mentore i naslove, ali evo neke od tema : Presađivanje organa - donorske kartice, Ovisnost o čokoladi, Zajednički rad – DEBRA, Stereotip i predrasuda prema LGBT zajednici, Kristalografi ja, Igre koje smo zaboravili…

Održane su mnoge radionice, a učenici su predstavili svoj rad i škole iz kojih dolaze i na izložbenom prostoru. Svaka pohvala svim sudionicima.

Dio izložbenog prostora - učenice s mentoricom Sanja Schiller

45

IZLET PODRUŽNICE VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKE

Nakon mnogih prijedloga i želja odlučili smo otići na naš prvi izlet kao podružnica, u Kumrovec i Olimje u Sloveniji. U sunčano nedjeljno jutro, 28.10.2013., nas 37 krenulo je iz Varaždina prema Ivancu, Lepoglavi do Klanjca. Uz kratko zaustavljanje slikali smo se uz spomenik hrvatskoj himni. Nastavili smo put do Kumrovca slikovitim krajem rijeke Sutle. Razgledali smo rodnu kuću Jo-sipa Broza Tita, etnoselo, jedini etnografski muzej na otvorenom. Mnogima su navrla sjećanja na naše pionirske dane pa je svatko želio sliku “uz druga Tita”. Nakon razgledanja i kave, nastavili smo vožnju prema Sloveniji. U Olimju, prvo smo razgledali jedinstvenu manufakturnu Čokoladnicu Sincerus, u kojoj se proizvode nadaleko poznata čokolada i praline, te smo napravili kratku slatku “šoping” pauzu.

Nakon toga pod vodstvom patera Jožefa razgledali smo baroknu župnu crkvu. On nas je upoznao s poviješću samostanske ljekarne, treće najstarije u Europi. Pater Jožef nas je na zanim-ljiv način upoznao s prirodnim načinima lije-čenja koje su primjenjivali pavlini. Nakon toga smo se spustili do njihove trgovine u samostanu u kojoj smo kupili brojne zanimljive pripravke, koje fratri sami proizvode. Od samostana smo krenuli do Jelenovog grebena, u kojem je bio ručak. Vani smo uz predstavljanje gazdinstva imali mogućnost hraniti stotine pitomih jelena, mufl ona, te srna, koje na gazdin poziv dođu sve do restorana! Prava su atrakcija uz prekrasan krajolik. Pokraj restorana je i njihova trgovina u kojoj smo kušali razne salame od divljači uz mogućnost kupnje. Predvečer smo posjetili i pivnicu, koja je u sastavu poznate pivovare Haler. Vratili smo se u večernjim satima, puni dojmova prekrasnog sunčanog dana. Nadamo se da je ovo tek početak naših izleta. Kolegice iz Podružnice Sisačko-mo-slavačke pridružile su nam se na ovom izletu, a svima drugima isto preporučujemo.

Jasmina Vajdić

Minoritski samostan i župna crkva Sv. Marije od Uznesenja - Olimje

Samostanska ljekarna – pater Jožef

46

MOJ PUT U AUSTRALIJU IV.

ČETIRI DANA U SYDNEYU

Panorama Sydneya

Sydney je jedan od gradova u svijetu za koji se kaže da je idealan za život i odmor - stvoren po mjeri čovjeka. Mnogi bogataši i poznate ličnosti za mjesto svog boravka odaberu Sydney. To mu omogućuje lijep položaj, blaga suptropska klima, divne oceanske plaže i čudesni nacionalni parkovi. Smješten je oko Botany Baya (zaljeva), unutarnji dio zaljeva – Porth Jackson najveća je prirodna luka na svijetu.

Znajući to, veselila sam se što mi se ostvarila želja da vidim taj grad, koji velik broj ljudi u svijetu prepoznaje čim vide fotografi ju čuvene zgrade Opere. Sydney, osnovan 1788., glavni je grad australske savezne države New South Wales, danas ima nešto više od 4,6 milijuna stanovnika – kao cijela Hrvatska.

Let od Pertha do Sydneya trajao je pet sati, vrijeme potrebno da preletiš Europu duž i poprijeko, primjerice od Zagreba do Moskve let traje oko tri sata. Nažalost, cijelo vrijeme našeg boravka u Sydneyu bilo je oblačno ili kišovito, ali to nas nije pokolebalo da lunjamo gradom i što bolje ga upoznamo.

Odsjeli smo u malom pansionu „Quest Potts Point“ u istoimenoj četvrti (Potts Point), koja je smještena u blizini strogog poslovnog centra Sydneya, kultnih plaža Bondi i Bronte, pomodnih prodavaonica u Paddingtonu, te trendi kafi ća. I ostale atrakcije Sydneya nalaze se u blizini, koje smo uglavnom obilazili pješice i uživali

47

u otkrivanju grada. Na vrhu hotela mala je terasa s lijepim pogledom na Hyde Park, katedralu i vidikovac. Potts Point je poznat po širokim avenijama te ga smatraju i malim isječkom Pariza - osobitim po stambenim zgradama u Art Deco stilu i ulicama s mnogo lokala i barova. U trenucima opuštanja društvo su nam pravile pripitomljene papige sa žutom krijestom (Yellow creasted cockatoo).

Pogled s terase u društvu s papigama

Žuto obojena zgrada - naš hotel

48

Već istu večer otišli smo podzemnom željeznicom do centra grada (10 minuta udaljeno od hotela), sve je odisalo svečanom božićnom atmosferom. Mnoštvo užur-banih ljudi raznih nacija, pravi mravinjak, pridonijelo je tom ugođaju. U najstarijem dijelu Sydneya - The Rocksu (stijene) - upravo se održavao božićni performans, što je obogatilo naše noćno lutanje uskim popločenim ulicama.

Zečice Karaoke

Britanski istraživač James Cook 1770. godine uplovio je u uvalu koju je nazvao Botany, a 1788. u zaljev je stigla prva skupina britanskih zatvorenika. Na tom mjestu nastalo je prvo australsko europsko naselje iz kojeg je izrastao moderni Sydney. The Rocks je nekad bio leglo bolesti i kriminala, prepuno grubih osuđenika, vojnika, mornara, uličnih bandi i prostitutki. Od siromašne četvrti, The Rocks je prerastao u turističku atrakciju s mnogim trgovinama, restoranima, pubovima, suvenirnicama

Vikend tržnica

49

te poznatom vikend tržnicom s brojnim štandovima s raznom robom. Prepoznatljiv je kao kreativno i kulturno središte umjetnosti, te po glazbi i plesu na ulicama. To je dio grada gdje se vide kontrasti između prošlosti i sadašnjosti, jednako je popularan turistima i domaćim stanovnicima. Danas ga uokviruju poznati Harbour Bridge i Opera. Zatvorenici su u stijenama prokopali kanal kroz koji se može prijeći na drugu stranu poluotoka i do druge luke Sydneya - Darling Harboura.

Cadman’s Cottage – najstarija kućica Sydneya A.S.N. Warehouses u povijesnoj Rocks jezgri

Od deset najpopularnijih mjesta koja treba posjetiti, svakako je Sydney Harbour Bridge - najveće inženjersko čudo grada. Građen je osam godina, a u promet je pušten 1932. Da bi se most mogao izgraditi u The Rocksu je srušeno nekoliko stotina zgrada. Građani ga od milja zovu „Vješalica“. Visina vrha luka je 134 metara iznad srednje razine mora. Preko mosta prolazi željeznički, kolni, biciklistički i pješački promet. Podignut je iznad luke i spaja središnji poslovni dio grada od The Rocksa sa sjevernim stambenim na Milsons Pointu.

Pogled noću na most, a samo okret glavom nadesno zgrada Opere i kruzer u luci

Lunjajući gradom naišli smo u blizini hotela na dražestan lokal „Librarie“ u kojem se poslužuje samo doručak i otvoren je do 11 sati. Pun je časopisa i knjiga na policama sa strane koje slobodno listate i čitate. Ne samo turisti, poslovni ljudi,

50

već i ostali građani i umirovljenici doručkuju vani. To je ugodno mjesto za druženje i ćaskanje.

Doručak u ugodnom ambijentu

U samom srcu grada, na površini od 30 hektara, prostiru se Royal Botanic Gardens (Kraljevski botanički vrtovi) osnovani 1816., najstarija znanstvena institucija s velikom zbirkom biljaka iz Australije i inozemstva. Vrtovi su tematski (ružičnjak, orijentalni vrt, vrt begonija, kamelija, paprati, rijetkih i ugroženih vrsta, vrt raznolikog bilja iz cijelog svijeta – mirodije, ljekovito i aromatično bilje ). Unutar vrtova nalazi se i zgrada vlade. Sade se i biljke za očuvanje budućim generacijama. Jedna od njih je i vinova loza „Shiraz“. Poznata je uloga vinove loze kao ljekovite biljke još od vremena prije Krista. Lišće i sok koriste se u liječenju širokog spektra bolesti, uključujući bolesti kože i očiju, upale i boli. Kraj toliko raznolikog cvijeća postavljeno je nekoliko košnica za očuvanje pčela koje nestaju, te se proizvodi egzotičan domaći med.

Kraljevski botanički vrtovi

51

Šetnja preko travnjaka, uz ribnjake, raznoliko bilje i umjetnička djela u kamenu, drvu i metalu - odmor su za dušu i tijelo. Prava oaza mira. Iz vrtova je lijep pogled na luku i zgradu Opere.

Pogled na Operu i most

Jedan od izlaza iz vrta vodi do središnjeg dijela grada i stražnjeg ulaza u najstariju bolnicu Sydneya, koja se od 1811.g. nalazi na Macquarie St. Kompleks viktorijanskih zgrada bolnice plijeni svojom ljepotom, važan je spomenik kulture. Bolnica ima razne odjele, a poznata je kao specijalistička očna klinika, kirurgija – traume ruku i hitan prijam. Postojanje bolnice datira od samog početka dolaska kažnjenika 1788., koji su bolovali od raznih bolesti te im je trebala pomoć.

Ulaz iz Royal Botanic Garden Brončana skulptura svinje ispred glavnog ulaza

Već 1868. počelo je školovanje medicinskih sestara, kada je Florence Nightingale poslala Lucy Osborn i pet engleskih sestara da obuči njihovo osoblje prvenstveno o

52

higijeni i njezi pacijenta. Većina Lucynih školovanih sestara - prema metodi Flo-rence Nightingale - postale su učitelji po drugim bolnicama. Lucy je prije povratka u Englesku postavila temelje modernog sestrinstva u New South Walesu. Maksima njezine nasljednice sestre McKay za buduće medicinske sestre glasi:„Vi sestre morate postojati za pacijenta, ne oni za vas.“

Bolničko dvorište Nightingale krilo-učilište za sestre

Novi klinički odjeli i objekti izgrađeni u postojećem arhitektonskom stilu otvo-reni su za javnost 1996. Bolnica je važan spomenik medicine i njege u Australiji, a nastavlja pružati usluge visoke kvalitete zdravstvene zaštite.

Ulaz u hitnu službu Ploča– natpisi

Budući da sam cijeli svoj radni vijek provela radeći u kliničkom laboratoriju (KBC-a Rebro, Zagreb), oduševila me je otvorenost bolnice u centru grada, prostor kroz koji normalno prolazite s jedne ulice na drugu, a da pritom ne vidite niti jednu bijelu kutu. Naravno, jednako kao i u ljekarni, školovanje je drukčije nego kod nas. Primjerice, osoba koja vadi krv - radi samo to. Završi tečaj na kojem nauči za koju pretragu je potrebna koja epruveta, stekne za određeno vrijeme praksu vađenja i može raditi u ambulanti za vađenje krvi.

53

Ikona Sydneya, remek-djelo arhitekture 20. st., svakako je Opera House, smještena u luci u neposrednoj blizini lučkog mosta, poslovnog središta grada i Kraljevskih bota-ničkih vrtova. Ističe se sa svojim poznatim bijelim jedrima (školjkama) koja formiraju krov Opere. Izgrađena je u ekspresionističkom stilu. Dizajnirao ju je danski arhitekt Jorn Utzon. Svečano otvaranje Opere bilo je 1973. na kojem je bila i kraljica Elizabeta II. Operu je ove godine posjetilo osam milijuna ljudi, a slavi se i 40 godina postojanja.

Plato s raznim sadržajima

Unutrašnjost Opere je impozantna, a sastoji se od dvije posebne zgrade. U jednoj se izvodi opera i balet, u drugoj koncerti. Dnevno se izvode dvije predstave (matineja i večernja). Za obilazak organizirane su ture s vodičima. Zgradu okružuje veliki plato s raznim popratnim sadržajima. Radi svojeg značenja i prepoznatljivosti zgrada Opere je od 2007. godine na Uneskovu popisu mjesta svjetske baštine.

Unutrašnjost Opere

Uz samo poslovno središte grada nalazi se Hyde Park, najstariji javni park u

Australiji, nazvan po istoimenom parku u Londonu. Nekada su se u parku održavala

54

razna sportska natjecanja (konjske utrke, kriket, boks). Danas na to podsjeća velika ploča za igranje šaha, a park je postao mirno mjesto za šetnju i odmor obližnjih za-poslenika željnih svježeg zraka. Tu se nalazi poznati Anzac Memorial - spomenik u počast vojnicima koji su sudjelovali u ratovima. Šetnjom uz drvorede i ribnjake dolazi se do drugog dijela parka i Archibald fontane koja je nastala kao veza između Australije i Francuske. Oba spomenika građena su u Art Deco stilu. Fontana prikazuje boga Apolona okruženog s drugim mitskim likovima. Likovi konjskih glava, dupina, kornjača iz kojih prska voda daju prelijepu sliku, pogotovo noću.

Archibald fontana

Park krase i kipovi poznatih ličnosti – kraljice Viktorije, princa Alberta, kapetana Jamesa Cooka. Na jednom kraju parka, ističe se St Mary’s Cathedral. To je katolička crkva, jedna od najljepših u svijetu građena u engleskom gotičkom stilu, za koju je temeljac postavljen 1868. godine.

Katedrala

55

Na suprotnoj strani, kroz aleju smokava do-lazimo do još jedne poznate točke grada - Sydney Tower Eye, tornja visokog 309 metara. Do vidi-kovca na 250 metara visine stižemo dizalom, gdje nas čeka novi doživljaj - gledanje 4D fi lma, prvog takvog proizvedenog u Australiji. Film pruža novi način upoznavanja grada i Australije, gdje je uz 3D dodana i četvrta dimenzija s efektima uključujući razne osjete kao vjetar, prskanje vode. Vidikovac je opremljen najsuvremenijom tehnologijom, spe-cijalnim dalekozorima, višejezičnim panelima na dodir koji posjetitelju daju zanimljive podatke o znamenitosti koju je tražio. Panoramski pogled s te visine na sve strane (360 stupnjeva) daje novu sliku grada. Za lijepa vremena mogu se vidjeti i 40

kilometara udaljene poznate planine Blue Mountains te veličanstveni Pacifi čki ocean s poznatim plažama. Nažalost, dan je bio oblačan stoga i loša vidljivost.

Pogled na dio grada i zgradu kraljice Viktorije s brojnim kupolama

Hrabre i avanturiste na visini od 268 metara postoji otvorena platforma kojom se može prošetati. Možda ćete pomisliti da se nalazite - na nebu! Na zemlji je ipak čvršće.

Šetnjom dalje po centru dolazimo do Queen Victoria Buildinga, koja je izgrađena u počast kraljice Viktorije, u stvari je velebni trgovački centar s brendi trgovinama, kafi ćima, čajankama. Izgrađena je u romaničkom stilu 1890. i obnovljena 1986. godi-ne. Središnjim dijelom zgrade dominira velika kupola koja je impresivna u vrijeme Božića, jer prostor zauzima divovsko božićno drvce. Ističu se dva sata koji prikazuju povijesne događaje, zgrada je ukrašena prekrasnim vitrajima, ogradama od kovanog željeza, kipovima. Ispred zgrade je veliki kip kraljice Viktorije.

56

U podnožju božićnog drvca Unutrašnjost

Još jedan turistički atraktivan dio Sydneya, mala je luka Darling Harbour. Uvalu okružuje široki popločeni prostor namijenjen za rekreaciju, okružen brojnim resto-ranima, trgovinama i znamenitostima gdje se može ugodno provesti vrijeme. Jednu i drugu stranu uvale povezuje Pyrmont Bridge - most za pješake.

Darling Harbour

Uz fontane gdje se po vrućini može osvježiti dolazimo do Tumbelong parka. To je velik i lijep otvoreni prostor za održavanje raznih događanja i upravo je poljska manjina imala svoj božićni sajam. Na samom kraju parka nalazi se Chines Garden of Friendship (Kineski vrt prijateljstva), dar gradu sestrinskog grada Guangdonga u Kini. Jedan je od rijetkih tradicionalnih vrtova izvan Kine. To je idilično mjesto za opuštanje i odmor bolnih nogu uz paviljone, ribnjake, slapove, egzotične biljke i tipičnu kinesku čajanu. Naprosto je nevjerojatno da se takva ljepota i mir nalaze uz sam rub nebodera.

57

Detalj čarobnog vrta Pagoda – neboderi u pozadini

Nešto dalje je i Chinatown (kineska četvrt) s desetak ulica koje karakterizira-ju dvojezični natpisi. Četvrt je šarena mješavina azijske kulture i kuhinje. Možete naći velik izbor kineskih restorana s karakterističnim crvenim svjetiljkama, čuveni kineski market, azijske draguljarnice, prodavaonica sa suvenirima i poznatom ki-neskom medicinom. Krajem siječnja i veljače ovdje se održavaju proslave kineske Nove godine.

Dvojezični natpisi Tipična ulica s restoranima kineske kuhinje

Za vrijeme mog boravka u Sydneyu održavale su se i dvije značajne izložbe koje smo obišli. U najstarijem australskom prirodoslovnom muzeju, osnovanom 1827. odr-žavala se najveća izložba ikad viđena u Australiji – Aleksandar Veliki, dobivena od državnog Ermitaža Rusije. Stalni postav muzeja sadrži prikaz australskih životinja, minerala i dragulja, aboridžinske kulture, te osobito zanimljivo djeci - kosturi dinosaura i modeli kostura smješteni u sablasnom osvijetljenom prostoru.

58

Red ispred plakata Kosturi

Art Gallery

U samom centru, na jednom od izlaza iz botaničkih vrtova dolazi se do umjet-ničke galerije – Art Gallery of New South Wales, koja ima najveću stalnu kolekciju umjetnosti Aboridžina, zajedno s australskim, europskim i azijskim majstorima bla-ga, te izložbama suvremenih domaćih i međunarodnih umjetnika. Možete naići na djela velikih europskih slikarskih imena - Cézana, Dürera, Degaa, Picassa, Rubensa te australskih, meni nepoznatih. U galeriji se nalazi velika zbirka porculana, stakla i raznih drugih predmeta. Uz stalni postav kroz godinu se održavaju brojne gostu-juće izložbe, kao trenutn izložba glasovitog irskog slikara Francisa Bacona (Dublin,

59

28.X.1909. – Madrid, 28.IV.1992.). Jedan je od najoriginalnijih slikara suvremenog europskog slikarstva s prilično morbidnim temama – iznakaženih ljudskih likova, likova s nekoliko glava, raspeća i drugih.

Izlošci

Boravak u Australiji veliko je i prelijepo iskustvo. Život je mnogo ležerniji, bez stresa, nema gospodarske krize kao u Europi, što je vidljivo na svakom koraku. Su-sretljivost Australaca je nevjerojatna. Kada shvate da ste stranac, da s engleskim niste na „ti“, sve će učiniti da vam rastumače i pomognu u snalaženju. Besprijekorna čistoća ulica i javnih površina bez odbačenih plastičnih vrećica, boca, papira i čikova izaziva divljenje, a tamo žive tolike nacije! Da je to doista tako, možete se uvjeriti na snimkama. Još uvijek primaju mlade školovane ljude, ali uvjeti su rigorozni kako bi sačuvali svoj stil života koji je opušten, miran i bogat.

Sanja Schiller

60

ZGODE IZ LJEKARNE

Od čega je mrel japa?

Pal je kroz neke drvene skele.

Pa kaj je delal gore?

Baš su ga vešali zbog neke coprarije – delal je neke lekarije iz trava.

61

Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Za-greba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na žiroračun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice i 3. točan broj IBAN HR3423600001101240952, te svoje ime i prezime.

Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu.Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za

protekle godine. Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do kraja mjeseca

travnja.

Obavezno javite na adresu HDFT-a svaku promjenu prezimena,

adrese stanovanja i mjesta rada.

KAKO PLATITI ČLANARINU?

»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR NA©IH PRIHODA!!!

Kojim novcem tiskati Ëasopis?

62

UPUTE ZA SURADNJU

Časopis donosi

1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka. 2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dije-

tetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku. 3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a. 4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih

akata važnih za struku. 5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a

ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova. 6. Upite članova s odgovorima. 7. Društvenu rubriku. 8. Različite vijesti i obavijesti.

Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje

1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft Word document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova times, veličina 11pt.

2. Crteži, tablice i fotografi je - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni dokument u JPG formatu

3. Na početku teksta upisati - naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj - pune nazive ustanove - podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova4. Literaturu citirati redosljedom, kako je navedena u tekstu, te dolje navedenim načinom. Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema

međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice. Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine Pharmaca 32 (1994), 221-36. Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica. Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica.6. Svi tekstovi podliježu lekturi. 7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Me-

dika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: urednistvo@hdft.hr8. Materijali se ne vraćaju.

“FARMACEUTSKI TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceu-tskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998. godine pod brojem 00000551.

Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem 50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.

Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a fi nancira se sredstvima HDFT-a i prodajom stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.

Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 broje-va, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR.

List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.

63

Obavijest

Članom društva ne postaje

se slanjem pristupnice,

već uplatom članarine

i upisnine.

64

SADRŽAJ

Uvodnik .................................................................................................. 5

Kvaliteta života žena oboljelih od raka dojke ..................................... 7

Centralna priprema antineoplastičnih lijekova - djelokrug rada farmaceutskog tehničara ...................................................................... 12

Šećeri i zaslađivači u našoj svakodnevnici.......................................... 21

Komunikacijske barijere u ljekarni .................................................... 22

IZ RADA DRUŠTVA Izvod iz zapisnika IV. sjednice SO ...................................................... 27

Upitnik o potrebi prekvalifi kacije za zvanje farmaceutski tehničar.... 31

Pravilnik o izborima HDFT-a ............................................................. 32

IZ RADA PODRUŽNICAPodružnica Slavonije i Baranje ............................................................ 37

Podružnica Sisačko-moslavačka .......................................................... 37 Podružnica Varaždinsko-međimurska ................................................ 39

Podružnica Zagreba .............................................................................. 40

OBAVIJESTINovi dolasci ključnih kadrova u PharmaS .......................................... 43

DOGAĐANJA Održana 7. smotra „Dani E-medica 2013“ ......................................... 44

Izlet Varaždinsko-međimurske podružnice ........................................ 45

Moj put u Australiju .............................................................................. 46

ZABAVNI KUTAK ............................................................................... 60

PROGRAM I. ........................................................................................ 65