of 58/58
FAKTORI POLJOPRIVREDNOG STANIŠTA klima tlo reljef

FAKTORI POLJOPRIVREDNOG STANIŠTA

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of FAKTORI POLJOPRIVREDNOG STANIŠTA

Slide 1Klimatske karekteristike vane za agrikulturu:
Svjetlost
Oborine
Temperature
Zrak
SVJETLOST
atmosfere = 1,37 kW/m2,
(tzv “solarna konstanta”)
42% se reflektira
s gornjeg ruba
– rasprši se na
Na površinu tla stigne cca 43% ili 0,9 – 1,1 kW/m2.
Pri oblanom vremenu na tlo stigne cca 27% od one pri vedrom vremenu
Tri aspekta suneve svjetlosti:
1) kvalitet, odnosno sastav spektra (kakvoa)
2) intenzitet ili koliina svjetlosti u jedinici vremena po jedinici površine, i
3) koliina svjetlosti ali kao ukupne sume proizašle iz intenziteta i duljine
vremena ili najkrae - duljina dana
ultra-
ljubiasta
ljubias
400 440 492 565 595 620 760 nm
“vidljivi dio” spektra (350-700 nm) oko 50%, a 50% je toplinska energija
1) Spektar ukupnost elektromagnetnog zraenja
EMV ispod 300 nm štetne ali zbog ozonskog sloja u atmosferi samo mali dio ih se probija.
Od 300-400 mμ: smanjenje habitusa (nanizam) i debljanje listova
Fotosinteza: od 500-700, najvanije od 600-700 nm je najvanija
Infracrvene, >700 nm, nevidljive, toplinskog karaktera.
u širokom prosjeku, od “bijelog” svjetla u kemijsku energiju pretvara se
samo 0,6-7,7%, dakle vrlo malo
Niski poloaj sunca: slabiji intenzitet, više zraka duljeg vala
Visok poloaj sunca: jai intenzitet, više kratkog vala
Naoblaka: slab intenzitet, više duljeg vala
Praktini uinci:
masa na raun generativnog razvoja biljke
U oblanim predjelima manje šeera u biljkama i ulja u sjemenkama.
Sunani predjeli za voke i lozu (šeer)


Jaka svjetlost
i normalna konc. CO2
Meutim, za svaku kulturu se trai MINIMUM intenziteta svjetla da bi se aktivirao
proces u klorofilu.
- Kukuruz - 1400-1800 luksa
1,9 - 4,8 % (grahorice – lupina)
Kulture se prema potrebi na intenzitetu svjetla dijele:
• heliofiti, kojima je potrebno mnogo svjetla, zasienje pri 5000 lx i više
(kukuruz, duhan)
• skiofiti, koji trae malo svjetla, “biljke sjene” sa zasienjem ve na 500 lx (npr. sobno
cvijee)
3. DULJINA OSVJETLJENJA – DULJINA DANA
fotoperiodika reakcija = fotoperiodizam
Biljke dugog dana: zob, repa, lan, ra, pšenica, crv. djetelina
Neutralne biljke: heljda, suncokret, neki duhan, ria, repica
Praktino: biljke kratkog dana
prenijete u podruje dugog
prijei iz vegetativne u
vegetaciju.
VANO:
- prigodom krianja biljaka
skraenje duine dana
2. TOPLINA
Kardinalne toke: prestaju fiziološki procesi
BIOLOŠKI TEMPERATURNI MINIMUM ili prag:
ne prestaje ivot ve aktivan rast.
Kukuruz +10C
Pšenica + 5C
> 45C - inaktiviranje klorofila, prestanak fotosinteze
50C - prestaje disanje, za veinu biljaka
Utjecaj negativnih temperatura
- 10C prestaje disanje
- 60C prestaje disanje u slobodnoj prirodi
- 25C prestaje ivot pupoljaka drvenastih kultura
Biološki minimumi i optimumi temperatura ovise o kulturi, ali i o fenofazi
Biološki minimum Oz.
Klijanje 1-2 1-2 1-2 1-2 8-10 8-10 10-12 11-13
Nicanje 4-5 4-5 4-5 4-5 10-11 10-12 12-13 14-15
Formiranje
Formiranje
Donošenje plodova
i sazrijevanje
Proizvodni optimum
Formiranje
Formiranje
Donošenje plodova
i sazrijevanje
Priprema ozimina na prezimljavanje - kaljenje:
1. intenzivna asimilacija (šeeri, visoko molekularni organski spojevi = vei osmotski
tlak)
2. dehidracija (voda u meustaninom prostoru = još jai osmotski tlak)
Pozitivni utjecaj negativnih temperatura:
popravlja strukturu
hladnoa uništava štetnike, bolesti
Negativni utjecaj negativnih temperatura:
Posljedice na biljke: “bijeli mraz” vlaga zraka visoka, formiranje kristala leda
isušivanjem “crni mraz” suh zrak, a hladno
“fiziološka suša” tlo prehladno, korijen ne usvaja vodu
esto, naizmjenino plitko smrzavanje vlanog tla (GOLOMRAZICE) ako dulje
traje izaziva PODLUBLJIVANJE USJEVA (“SRIJEI”)→ VALJANJE
Neke kulture izriito trae izvjesni period niskih temperatura, kao što je sluaj sa
jarovizacijom za ozimine. Bez nje nema prijelaska iz vegetativne u generativnu
fazu (klasanje)
Ra: -25 (-35C)
Triticale : bolje od pšenice
Zob: -8
Proso: -2 do -3C (ve ugiba)
Sirak: do -2C (ve ugiba)
Heljda: do -1C (ve ugiba)
Soja: do -2,5C
Grah: 0,5 do -1, odrasle biljke do -2C
Lupina bijela: -4 do -5C, plava: -5 do -6C, uta: -2 do -3C
Grašak: -5 do -6C (ak -8C), odrasle -2 do -3C
Suncokret: -6 (-8C ošteenje pupoljaka)
Kamilica : -30C
Lan ozimi: -12C
Konoplja : dugo -1, do -5, do butonizacije -5 do -6C
Krumpir : veina sorata pri brzom hlaenju -1C, kasnije -4C
Še. repa: do -2 -3C uništava klicine listie
-6 do -7C uništava klijance. Najosjetljivija-iznošenje kotiledona: -3C
Podjela kultura prema potrebi za toplinom
- TERMOFILNE - ivot u zoni viših temperatura (kukuruz, soja)
- KRIOFILNE ili FRIGOFILNE - prilagoavaju se i niim temp. (ozime itarice)
- MEZOFILNE
- STENOTERMNE (STENOVALENTNE) – s uskom eko. valencijom
Da bi kulture završile svoj vegetativni i generativni ciklus potrauju (trebaju)
odreenu sumu temperatura.
EFEKTIVNIH
Suma aktivnih temperatura predstavlja zbroj srednjih dnevnih temp. u vegetaciji
usjeva od momenta kad su temperature prešle prag (+10, +5, itd.)
Sume efektivnih su sume gore spomenutih ali umanjene za temperaturni prag.
Na primjer,
Kukuruz: prag je preen 18. 04. = temp. 15°C. Od 18. 04. do kraja vegetacije (20.
10.) zbrajaju se temperature za svaki dan.
Kod sume efektivnih srednju dnevnu traba umanjiti za 10. Znai 15°C – 10 = 5°C,
itd.
REPA ……………………….suma temperatura iznad 10°C……… 700-900°C
KRUMPIR KASNI………….suma temperatura iznad 10°C………1500-1800°C
LAN……………………….…suma temperatura iznad 10°C………1500-1700°C
RAJICA……………………suma temperatura iznad 10°C………1800-2000°C
J. PŠENICA I ZOB……..….suma temperatura iznad 10°C………1700-1900°C
KRASTAVCI………………..suma temperatura iznad 10°C………1900-2100°C
VINOVA LOZA………….….suma temperatura iznad 10°C………2500-2800°C
PAMUK KASNE SORTE....suma temperatura iznad 10°C………3600-4000°C
CITRUSI…………………….suma temperatura iznad 10°C………4000-4500°C
PALME (DATULJE)………..suma temperatura iznad 10°C………4500-5000°C
Utjecaj visokih temperatura:
3. zemljišna suša
prema polovima:- niske temperature >72° sj. g. šir. (tundre)
prema ekvatoru: - visoke temperature. Do 3000 m nadm. v.
nadmorska visina:- 100 m 0,6°C = 1°C kasni vegetacija 5 dana
U Europi: 600 m n. v. granica termofilnih (kukuruz, voke, loza)
800 m – granica ozimina
1000-2000 visinske šume, travnjaci
Ekspozicija: Srednja Europa:
400 m n. v. sjeverne strane = 550 m n. v. june strane
GEOGRAFSKA
ŠIRINA
80° 60° 40° 20° 0° -20° -40° -60° -80°
MAKS. (°C) -10 8 17 29 28 15 14 1 -12
MIN. (°C) -19 -8 10 23 25 18 9 -6 -20
MAKSIMALNE I MINIMALNE SREDNJE GODIŠNJE TEMPERATURE
PO GEOGRAFSKIM ŠIRINAMA
humidnosti
250-500 mm godišnje semiaridna, u prijelazu do 300 mm mogu
DISKONTINUIRANI SUSTAV BILJ. PROIZVODNJE - DRY FARMING =
= suho ratarenje sa itaricama. Navodnjavanje vrlo korisno.
500-1000 mm godišnje Subhumidna. Kontinuirani uzgoj. >600 mm higrofiti.
U Hrvatskoj glavna poljoprivredna podruja.
Vlano-topla klima = drvenaste, jednogodišnje, zeljaste
kulture.
1000-1500 mm godišnje Humidna. Intenzivna na donjoj granici (sub)humidne uz
manju evaporaciju pa do gornje granice humidne uz pojaanu E.T.
1500-2000 mm godišnje Perhumidna. U vruim podrujima s jakom E.T.
pamuk, ria, še. trska
sizal palma, kakaovac, banane
> 4000 mm godišnje Perhumidna. Nativna vegetacija
- Koliina oborina godišnje
vremenski
koliinski
Diktirana je transpiracijskim koeficijentom.
Pšenica 450-600
Kukuruz 250-300
Rua 500-800
U opskrbi vodom vano da uvijek bude pozitivna bilanca vode u biljci; tj. ravnotea
izmeu utrošene i usvojene vode.
Negativna UVENUE
Prema potrebi za vodom kulture se dijele na:
- KSEROFITE: skromnog potroška, za suhu klimu (š. repa, kukuruz, sirak, suncokret)
- MEZOFITE: umjerenog potroška, za umjereno vlana podruja (pšenica, jeam)
- HIGROFITE: velikog potroška, za vlani klimat (zob, crv. djetelina, soja, konoplja, trave)
- HIDROFITE: koje ive u vodi - RIA
emu još moe posluiti transpiracijski koeficijent?
- Za proraun moguih prinosa
- Pšenica: Koeficijent 450-600
a) Za 1 kg suhe tvari ~ 450 l
x 350 mm (l/m2)
x = 0,78 kg/m2 x 10 000 → 7.800 kg/ha
Slama : zrno = 1 : 1 7.800:2 = 3.900 kg/ha zrna
b) Za 1 kg s. tv. ~ 600 l
x 350 mm
x = 0,58 kg/m2 x 10 000 → 5.800 kg/ha
Slama : zrno = 1 : 1 5.800:2 = 2.900 kg zrna/ha
Znai, sa transpiracijskim koeficijentom 450-600 i 350 mm oborina, moglo bi se
ostvariti od 2900-3900 kg/ha zrna.
c) Uzmimo oborine od 600 mm
Za 1 kg suhe tvari ~ 450 l
x 600 mm (l/m2)
x : 1 = 600 : 450
Slama : zrno = 1 : 115.000:2 = 7.500 kg/ha zrna
d) Za 1 kg suhe tvari ~ 600 l
x 600 mm (l/m2)
x : 1 = 600 : 600
Slama : zrno = 1 : 1 10.000:2 = 5.000 kg/ha zrna
Znai, od 5 000 do 7 500 kg/ha
Zakljuak: Na ovom podruju bi se mogli ostvariti prinosi pšenice od 2900 kg/ha sa
minimalnim oborinama (350 mm) i maksimalnim transpiracijskim koeficijentom (600 l) do
7500 kg/ha, sa maksimalnim oborinama (600 mm) i minimalnim transpiracijskim
koeficijentom (450 l)
KULTURA TRANSPIRAC. KOEF.
Podruje Slavonije i Baranje pripada u prijelazno podruje izmeu
semiaridne, umjereno kontinentalne klime, sa istono-europskim odlikama, i
semihumidne, takoer umjereno kontinentalne klime, sa srednje-europskim
odlikama.
(GODIŠNJE I MJESENE VRIJEDNOSTI) ZA PODRUJA
OSIJEK (1901 – 1980) I FERIANCI (1925 – 1980)
MJESECI
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.
OSIJEK
KFm 225 40,0 7,4 5,5 4,3 4,2 2,8 2,7 3,2 5,7 10,9 4,3 64,1
IS (m) 56,1 47,6 33,5 35,1 31,6 33,6 22,9 22,0 23,9 35,8 47,8 59,5 53,4
FERIANCI
KFm 570 31,0 9,3 7,2 5,3 4,9 3,5 3,7 4,0 6,8 13,9 37 80,3
IS (m) 67,7 59,5 40,0 44,6 38,4 38,8 27,6 29,6 29,7 44,0 61,9 64,6 41,1
OBORINE
OSIJEK
FERIANCI
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.
44 45 45 62 69 83 60 56 53 63 63 56 699
57 59 52 77 81 93 69 74 64 74 82 63 843
TEMP.
OSIJEK
FERIANCI
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
-0,2 1,1 6,1 11,2 16,2 19,6 21,4 20,6 16,6 11,1 5,8 1,3 10,9
0,1 1,9 5,6 10,7 15,3 18,8 20,0 20,0 15,9 10,2 5,9 1,7 10,5
OBORINE
KIŠA
- smanjuje fotosintezu - iscrpljene biljke
Mjere borbe:
Naroite poteškoe:- priljubljena ledena kora na usjevu (kiša koja smrzava)
Vlaan snijeg: lomovi grana (npr. 1996/97)
SNIJEG
- izvor je vode (skupljanje snijega u aridnim podrujima)
- sprjeava rano kretanje vegetacije
- ošteenje biljaka – plodova otvoreni putevi nametnicima
ROSA:
- u umjerenom klimatu: zanemarivo (1,2-2,5 mm godišnje)
Koliine oborina i prinos
- temperature
NJE PRINOSA KADA
JE VLAENJE U MJ.3 DANA 7 DANA 11 DANA 15 DANA
OZIME ITARICE 5-20 5-20 10-80 20-100 SVIBANJ-LIPANJ
JARE ITARICE 10-20 20-50 40-75 20-100 SVIBANJ-LIPANJ
KUKURUZ 10-20 10-80 20-100 30-100 TRAVANJ-LIPANJ
SUNCOKRET 10 20-40 30-80 50-100 SVIBANJ-LIPANJ
KRUMPIR 30-50 80-100 100 100 LIPANJ-KOLOVOZ
ŠE. I STO. REPA 10 40-50 90-100 100 OUJAK-LISTOPAD
KRMNE SMJESE 10 25-40 20-70 30-70 SVIBANJ-SRPANJ
LIVADE - 10-20 20-30 10-50 SVIBANJ-SRPANJ
PAŠNJACI - 10-20 20-50 10-70 SVIBANJ-SRPANJ
UTJECAJ PREVELIKOG VLAENJA NA SNIENJE PRINOSA (U %)
PROSJENI PRINOSI RATARSKIH USJEVA U VOJVODINI U
JEDNOJ NORMALNO VLANOJ I JEDNOJ SUŠNOJ GODINI
PRINOS t/ha
- prašina
CO2: 2100 bilijuna kg u atmosferi, 50-60 potroš. god., 35-40 god. bi se potrošio.
Ali,
kruenje. U atmosferi koncentracija raste → EFEKAT STAKLENIKA
0,03% nije optimum. Trebalo bi 20-30 puta više. Moe se poveati:
- stimuliranjem disanja tla
O2
N – kruenje u prirodi
- Nesimbiotski azotofiksatori - 50 kg N/ha god., AZOTOBAKTER
GIBANJE - VJETAR
katastrofalne štete.
- hladni - KOŠAVA
(suhi i topli niz sjeverne padine Alpi)
topljenje snijega, lavine
UMJETNOM TLU – polistireni, poliuretani. IONITI
Tretiranje kiselinama, bazama jantarne boje, granulacije kao pijesak.
REGENERATIVNI IVOTNI CIKLUS – svemirske letjelice
Za pedologiju:
pedogenetskih imbenika i vremena (Kao trajanje)
ZA agrobiologiju:
TLO je heterogeni etverofazan disperzan sustav sastavljen od krutih estica
(organskih i anorganskih), vode odnosno vodene otopine krutih tvari i
apsorbiranih plinova, zraka i organizama (mikroba i makroba).
TLO je ivotni prostor za organizme, a neki ga sastojci ine energetskim
sustavom (organska tvar).
Trai se: da bude plodno, da biljkama prua dovoljno hraniva, vode, kisika i
topline.
AUTOMORFNIH tala
HALOMORFNIH tala
HIDROMORFNIH tala
SUBAKVALNIH tala
POSEBNO iz PUSTINJA – Rusija, Pakistan, SAD, Indija, Sirija, Izrael, Egipat.
IZ SUBAKVALNIH tala: POLDERI u Nizozemskoj
- isušivanje
- ORANICE I LIVADE
Naša tla iz nizinskih i šuma uzdignutih terena iz livada i šuma-stepe Panonskog
bazena.
Najbolja tla u svijetu: iz stepe i savane – SAD, Rusija
NEKA SVOJSTVA TLA koja ga karakteriziraju kao
IMBENIK STANIŠTA
EFEKTIVNA DUBINA ili dubina fiziološki aktivnog profila, odnosno dubina
zakorjenjavanja biljaka.
Prema bonitetu najbolja ilovasta tla.
TRAI SE:
TERESTINA: (A)C; AC; A(B)C; ABC; AgBgC;
SEMITERESTINA: A-CG-G; A-G; T-G
BEZ nepovoljnih slojeva, kao:
Pjeskovito na teem tlu – DOBRA STRANA
3. DRENIRANOST – OCJEDITOST TLA, propusnost
U Europi:- INTERNA (UNUTARNJA) dreniranost
- EKSTERNA (VANJSKA) dreniranost
Primjer: - dobra interna na ernozemu
- dobra eksterna na blagom nagibu
- loša interna na pseudogleju (Bg)
- dobra eksterna a loša interna - pseudoglej na blagom nagibu
ernozem Pseudoglej
I razred - EKSCESIVNO OCJEDNA TLA (skeletna, grubi pijesak)
II razred - JAE OCJEDNA (pjeskulje – vinova loza)
III razred- OCJEDNA TLA (dubljeg korijena, manje potr. vode)
DOBRI SUPSTRATI
sa više vode – leguminoze)
V razred- NEPOTPUNO OCJEDNA (tee teksture, loš poloaj u reljefu,
nepropusni sloj, visoka podzemna voda). Kulture s više vode.
HIDROMELIORACIJE
VII razred- VRLO SLABO DRENIRANA (isto, HIDROMELIORACIJE)
4. KAMENITOST I STJENOVITOST
0 < 0,01 Nema smetnji, sve kulture
I 0,01-0,1 Male smetnje, sve kulture
II 0,1-3 Smetnje izraene, strne itarice, manje okopavine
III 3-15 Znatne smetnje, drvenaste kulture, ekstenz. povre
IV 15-19 Ne moe se istiti, drvenaste kulture, ekst. pašnjaci, šuma
V > 19 Šume, goleti
Stjenovitost – prisustvo nepominih stijena
Klasa % udio površ. Udaljenost
I 2-10 30-90 Teškoe u obradi, veina kultura
II 10-25 9-30 Lakša mehanizacija, drvenaste kulture, travnjaci
III 25-50 3-9 Runi rad, ekstenz. drvenaste kulture, trave, šume
IV 50-90 -3 Ogranieno korištenje, ekstenzivni travnjaci, šuma
V > 90 - Goleti, šume
5. NAJVANIJI MIKROORGANIZMI TLA
a) DJELOVANJE i INTERAKCIJE
prima vodu i hraniva, kisik, lui CO2, organske kiseline, šeere, alkaloide, sloene org.
spojeve (aminokiseline), izluevine zvane ALELOPATIKA (KOLINI) sa pozitivnim i
negativnim djelovanjem, FITONCIDE nepovoljne za mikroorganizme.
Mikrobi opet stvaraju MARAZMINE negativne za biljke.
Shema
Prema
GRMMERU:
BILJKE : MIKROBI → AKTIVNI SLOJ na korijenu
MUTUALIZAM: Biljke daju šeer, organske kiseline, i dr., a mikrobi antibiotike, razaraju
organsku tvar i daju hraniva, oslobaaju tee pristupane oblike hraniva, fiksacija N,
osiguravaju promet energije kroz tlo
BILJKA BILJKA
μORG μORG
b) Glavna masa korijenja (80-90%) ≈ 30 cm za zeljaste
≈ 60 cm za drvenaste
lucerna do 10 m
Trei aspekt:
c) Ostaci kao humusna sirovina i energetski materijal za mikrobe tla
Prema KÖHNLEIN-u i VETTER-u:
39 dt zrna pšenice oslobaa u tlu 8,7 dt suhe tvari korijena/ha
400 dt. kukur. za silau oslobaa u tlu 11 dt s.t. kor./ha
Djetel. travne smjese (DTS) oslobaaju u tlu 20,4 dt s.t. kor./ha
200 dt krumpira oslobaa u tlu 2,8 dt s.t. kor./ha
24 dt lana oslobaa u tlu 1,3 dt s.t. kor./ha
etvrti aspekt:
d) Zakorjenjivanje i masa korijena su imbenik stvaranja antropogenog tla
SAPROFAGNA MEZOFAUNA
kroz probavu prolazi organska tvar i mineralne estice. LIGNINSKO-PROTEINSKA
veza → HUMUSNO-GLINENI KOMPLEKS → MRVIASTA u vodi stabilna
STRUKTURA.
LIVADA: 300 t mrvica/kg/godišnje (od 4500 t/ha)
Oranica: 100 t mrvica/kg/godišnje
FINK: na hektar livade – 3 milijuna jedinki = 2000 kg = 4 SJ
ORANICA: 1 milijun = 500 kg = 1 SJ
U PRAKSI:
HUMIFIKACIJA stajskog gnoja, drugih materijala, GLISNJAK
POSEBNA VANOST GLISTA: u ZERO TILLAGE-u
6. SLOJEVI ANTROPOGENOG TLA
bioloških svojstava.
Strogo struno: nisu sinonimi jer antropogeno tlo moe biti i pogoršanih svojstava.
3 stupnja antropogenizacije:
- malo (vee površine)
Bitno: stvoren je novi sloj, mekota ili antropogeni sloj
koji poiva na zdravici ili neobraivanom, mrtvom sloju.
MEKOTA
ZDRAVICA
- obogaena je humusom
- vea koliina pristupanih hraniva
Trai se: da bude što dublja (Vageler = 200 cm)
Podjela: do 10 cm - vrlo plitka
do 20 cm - plitka
> 30 cm - duboka
- siromašna humusom, manje hraniva, biološki slabo aktivna
Kod tala velike apsolutne dubine, s dubokim fiziološki aktivnim profilom zdravica
moe biti u dva dijela:
ZDRAVICA I – još ima korijenja
ZDRAVICA II – neaktivni sloj
fiziološki aktivnog profila.
7. RELJEF
Reljef je glavni uzronik eroziji tla. Stoga, obrada tla mora uvaiti osnovne principe,
shodno podjeli površina prema reljefu.
Erozija vjetrom u nizinama
Primjer: Amerike prerije (savane)
1. VJETROBRANI (burobrani) sa šumskim pojasevima ili drvoredima
Veliina polja ovisi o snazi vjetra, mehanikom sastavu tla: obino je to dimenzija
od nekoliko stotina metara.
RAJONIZACIJA U POLJOPRIVREDI
Podjela veih proizvodnih podruja u sline velike ekološke jedinice – rajone.
Hrvatska: 4 POLJOPRIVREDNA RAJONA i 11 PODRAJONA
Vano: za razvoj glavnih proizvodnih grana, za izbor sorata bilja ili pasmina ivotinja
i kreiranje dravne agrarne politike.
U Hrvatskoj postoje 4 rajona:
I Nizinski rajon ili itorodni
II Breuljkasti rajon,
ili vinogradarsko-voarski
(mediteranske kulture)
I Nizinski ili itorodni rajon prostire se na sjevernoistonom podruju Hrvatske (u
geografiji Istona Hrvatska – Slavonija i Baranja. Tu je veina naših oranica, koje su
najplodnije za ratarsku proizvodnju. Odatle naziv: ITNICA HRVATSKE.
Pšenica i kukuruz dominiraju. Omoguena je suvremena tehnologija i visoki prinosi.
Osim itarica, tu se proizvode: šeerna repa, industrijsko bilje, uljarice, duhan.
II Breuljkasti ili voarsko-vinogradarski rajon protee se od zapadne Slavonije,
zahvaa Meimurje, Hrvatsko zagorje i Prigorje, Moslavinu, dio Podravine i Posavine, te
Kordun i Banovinu. Uz ratarstvo glavna je voarsko-vinogradarska proizvodnja i
stoarstvo (govedarstvo). Kukuruz je dominantna ratarska kultura. U voarstvu šljiva i
jabuka.
II Planinski ili pašnjako-stoarski rajon protee se od krajnjeg sjeverozapada i ide
centralno-planinskim dijelom kroz Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. U veini teritorija
vlada oštra klima, s dugim zimama što utjee na usmjerenje u poljoprivredi. Opa mu je
odlika privredna nerazvijenost. Dominiraju livade i pašnjaci, ekstenzivna
poljoprivreda, prinosi su niski. Najvanije je stoarstvo, prije svega govedarstvo i
ovarstvo.
IV Jadranski ili rajon mediteranskih kultura protee se uzdu itave obale
Jadranskog mora. Zahvaa Istru, Kvarner, Dalmaciju s otocima. Vlada blaga
mediteranska klima, s mnogo sunanih dana, blagim zimama i sa preteito sušnim
ljetima. Dominiraju vinogradi, masline, bademi, voe, povre i ovarstvo. Dobiva se
visoka kakvoa groa i voa (mandarine, citrusi).
Podrajoni: