Evropska Monetarna Unija-P

EVROPSKA MONETARNA UNIJA (EMU)

MONETARNI SISTEM EU-EMUMONETARNI SISTEM EU-EMU

• Osnivanje EU Osnivanje EU • Osnivanje EMU kroz tri fazeOsnivanje EMU kroz tri faze• Osnovni principi konvergencijeOsnovni principi konvergencije• Funkcionisanje ECBFunkcionisanje ECB

PROCES PROŠIRENJA EU I EMUPROCES PROŠIRENJA EU I EMU

• Do 1. maja 2004. (EU 15)Do 1. maja 2004. (EU 15)

• Od 1. maja 2004. (EU 25)Od 1. maja 2004. (EU 25)

• Od 1. januara 2007. (EU 27)Od 1. januara 2007. (EU 27)

• Od 1. januara 2009. (EMU 16)Od 1. januara 2009. (EMU 16)

• Od 1. januara 2011. (EMU 17)Od 1. januara 2011. (EMU 17)

• Od 1. jula 2013. (EU 28...)Od 1. jula 2013. (EU 28...)

• ... (to be continued)... (to be continued)


Tri faze nastanka EMU:Tri faze nastanka EMU:

1.1. 1. juli 1990.1. juli 1990.

2.2. 1. januar 1994.1. januar 1994.

3.3. 1. januar 1999.1. januar 1999.


• Osnovni principi konvergencije su kriteriji koje Osnovni principi konvergencije su kriteriji koje zemlja članica EU mora ispuniti za članstvo u zemlja članica EU mora ispuniti za članstvo u EMU tj. za uvođenje eura.EMU tj. za uvođenje eura.

• Kriteriji su definisani u Ugovoru o osnovanju Kriteriji su definisani u Ugovoru o osnovanju EU tj. iz Ugovora iz Maastrihta.EU tj. iz Ugovora iz Maastrihta.

• Kriteriji su iz oblasti monetarne politike i javnih Kriteriji su iz oblasti monetarne politike i javnih finansija (fiskalne politike).finansija (fiskalne politike).

• Od ukupno 6 kriterija, 4 su vezana za Od ukupno 6 kriterija, 4 su vezana za monetarne finansije i 2 vezano za javne monetarne finansije i 2 vezano za javne finansije.finansije.


• Osnovni principi konvergencije su:Osnovni principi konvergencije su:1.1. Stopa inflacije u zemlji, u toku posmatrane godine, ne smije biti veća Stopa inflacije u zemlji, u toku posmatrane godine, ne smije biti veća

od 1,5% od prosječne inflacije u 3 zemlje EMU sa najnižom inflacijom;od 1,5% od prosječne inflacije u 3 zemlje EMU sa najnižom inflacijom;

2.2. Dugoročna kamatna stopa ne smije biti viša od 2%, od prosjeka Dugoročna kamatna stopa ne smije biti viša od 2%, od prosjeka kamata u 3 zemlje EMU sa najnižom inflacijom;kamata u 3 zemlje EMU sa najnižom inflacijom;

3.3. Zemlja članica mehanizma deviznog kursa (ERM II), mora biti bez Zemlja članica mehanizma deviznog kursa (ERM II), mora biti bez ozbiljnih devalvacija 2 godine prije razmatranja ulaska u EMU ozbiljnih devalvacija 2 godine prije razmatranja ulaska u EMU (dozvoljene fluktuacije su +-15% oko centralnog deviznog kursa (dozvoljene fluktuacije su +-15% oko centralnog deviznog kursa domaće valute naspram eura);domaće valute naspram eura);

4.4. Nacionalne centralne banke moraju imati potpunu političku Nacionalne centralne banke moraju imati potpunu političku nezavisnost;nezavisnost;

5.5. Deficit budžeta svih nivoa vlasti ne smiju preći 3% vrijednosti BDP-a, Deficit budžeta svih nivoa vlasti ne smiju preći 3% vrijednosti BDP-a, osim privremeno i izuzetno;osim privremeno i izuzetno;

6.6. Odnos javnog duga i BDP-a ne smije biti veći od 60%.Odnos javnog duga i BDP-a ne smije biti veći od 60%.

UPRAVLJAČKA TIJELA EVROPSKE CENTRALNE BANKE

IZVRŠNI ODBOR UPRAVNO VIJEĆE GENERALNO VIJEĆE

Predsjednik Zamjenik Predsjednika

4 dodatna člana Izvršnog odbora

PredsjednikZamjenik predsjednika

4 dodatna članaIzvršnog odbora

Guverneri centralnih banaka euro-zone

Predsjednik Zamjenik predsjednika

Guverner Centralnih banaka svih članica EU


•Upravljačka tijela Evropske centralne banke:

ŠEMA 3.4. (1):ŠEMA 3.4. (1): Izvor: Evropska centralna banka: "Monetarna politika ECB", (2004), p.10


• Upis kapitala ECBUpis kapitala ECB

• Tabela 3.4. (1)Tabela 3.4. (1)

Nacionalna centralna banka euro

Banque Nationale de Belgique 143,290,000

Deutsche Bundesbank 1,224,675,000

Bank of Greece 102,820,000

Banco de Espana 444,675,000

Banque de France 841,685,000

Central Bank of Ireland 42,480,000

Banque d’Italia 744,750,000

Banque Centrale du Luxembourg 7,460,000

De Nederlandsche Bank 213,900,000

Oesterreichische National bank 117,970,000

Banco de Portugal 96,160,000

Suomen Pankki 69,850,000

UKUPNO ZA CENTRALNE BANKE EURO-ZONE 4,049,715,000

Tabela 3.4 (1):Tabela 3.4 (1):Izvor: Evropska centralna banka (2003), "Godišnji izvještaj za 2003. godinu", p.194Izvor: Evropska centralna banka (2003), "Godišnji izvještaj za 2003. godinu", p.194 ..

Upis kapitala Evropske centralne bankeUpis kapitala Evropske centralne banke

Nacionalna centralna banka% učešća u kapitalu ECB

1. 1. 1999 do 31. 12. 2003 1. 1. 2004 do 1. 5. 2004

Banque Nationale de Belgique 2.8658% 2.8658%

Deutsche Bundesbank 24.4935% 23.4040%

Bank of Greece 2.0564% 2.1614%

Banco de Espana 8.8935% 8.7801%

Banque de France 16.8337% 16.5175%

Central Bank of Ireland 0.8496% 1.0254%

Banque d’Italia 14.8950% 14.5726%

Banque Centrale du Luxembourg 0.1492% 0.1708%

De Nederlandsche Bank 4.2780% 4.4323%

Oesterreichische National bank 2.3594% 2.3019%

Banco de Portugal 1.9232% 2.0129%

Suomen Pankki 1.3970% 1.4298%

UKUPNO 80.9943 79.6384

Tabela 3.4 (2):Tabela 3.4 (2): Izvor: Evropska centralna banka (2003.), "Godišnji izvještaj za 2003. godinu", p.194.Izvor: Evropska centralna banka (2003.), "Godišnji izvještaj za 2003. godinu", p.194.


Učešće u kapitalu Evropske centralne bankeUčešće u kapitalu Evropske centralne banke

Nacionalna centralna banka % učešća u kapitalu ECB

1. 1. 1999 do31. 12. 2003

1. 1. 2004 do 1. 5. 2004

Denmarks national banke 1.6709% 1.7216%

Sveriges Riksbank 2.6537% 2.6636%

Bank of England 14.6811% 15.9764%

UKUPNO ZA CENTRALNE BANKE IZVAN EURO-ZONE

19.0057 20.3616

Tabela 3.4 (3):Tabela 3.4 (3):Izvor: Evropska centralna banka (2003), "Godišnji izvještaj za 2003. godinu", p.194Izvor: Evropska centralna banka (2003), "Godišnji izvještaj za 2003. godinu", p.194 ..


Učešće u kapitalu Evropske centralne banke nacionalnih Učešće u kapitalu Evropske centralne banke nacionalnih centralnih banaka koje nisu u EMUcentralnih banaka koje nisu u EMU


• Strategija monetarne politike ECBStrategija monetarne politike ECB

1.1. Primarni cilj “stabilnost cijena”Primarni cilj “stabilnost cijena”

2.2. Sekundarni cilj “visok stepen zaposlenosti”Sekundarni cilj “visok stepen zaposlenosti”

3.3. Sekundarni cilj “politička nezavisnost”Sekundarni cilj “politička nezavisnost”

PASIVA M1 M2 M3

Novac u opticaju X

Depoziti u toku noći (Overnight deposits) X

Depoziti- rok dospijeća do 2 godine X

Depoziti-plativi na zahtjev - obavijest do 3 mjeseca X

REPO ugovori X

Dionice fonda tržišta novca i vrijednosni papiri tržišta novca X

Obveznice duga sa rokom dospijeća do 2 godine X

Tabela 3.4.3 (1)Tabela 3.4.3 (1)


Monetarni agregati Evropske centralne bankeMonetarni agregati Evropske centralne banke

Operacije monetarne politike

Vrsta transakcija

DospijećeUčestalos

tProcedura

ponude

OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU

Glavne operacije refinansiranja

Reverzne transakcije

Dvije sedmice Sedmično Standardna ponuda

Operacije refinansiranja u dugom roku


Tri mjeseca Mjesečno Standardna ponuda

Operacije finog prilagođavanja

Valutni swap Nestandardizirani Neredovno Bilateralni dogovori

Direktna kupovina

Nestandardizirani Neredovno Bilateralni dogovori

Strukturne operacije


Standardizirano i nestandardizirano

Redovno i neredovno

Standardna ponuda

Direktna kupovina

- Neredovno Bilateralni dogovori

USTALJENE KREDITNE POGODNOSTI (STANDING FACILITIES)

Kreditne pogodnosti za nepredviđene okolnosti


prekonoćneUz

odobrenjedruge strane

Depozitne pogodnosti depoziti prekonoćneUz

odobrenjedruge strane

POLITIKA REZERVI LIKVIDNOSTI

Provodi se putem minimalne i obavezne rezerve. Obračunava se krajem mjeseca


Tabela 3.4.4.(1)Tabela 3.4.4.(1)Izvor: ECB, (1998.), "The single monetary policy in stage three", Frankfurt, p.8Izvor: ECB, (1998.), "The single monetary policy in stage three", Frankfurt, p.8


• Instrumenti monetarne politike u praksi ECBInstrumenti monetarne politike u praksi ECB

1.1. Operacije na otvorenom tržištu Operacije na otvorenom tržištu (glavne operacije (glavne operacije refinansiranja, operacije refinansiranja u dugom roku, refinansiranja, operacije refinansiranja u dugom roku, operacije finog prilagođavanja i strukturne operacije)operacije finog prilagođavanja i strukturne operacije)

2.2. Ustaljene kreditne pogodnosti (Ustaljene kreditne pogodnosti (kreditne kreditne pogodnosti za nepredviđene okolnosti, depozitne pogodnosti za nepredviđene okolnosti, depozitne pogodnosti)pogodnosti)

3.3. Politika rezervi likvidnosti (Politika rezervi likvidnosti (provodi se putem provodi se putem

minimalne i obavezne rezerve likvidnostiminimalne i obavezne rezerve likvidnosti))

PROCES INTEGRACIJE U EU I EMU ZEMALJA

NOVIH I BUDUĆIH ČLANICA


• Do 1. maja 2004. (EU 15)Do 1. maja 2004. (EU 15)

• Od 1. maja 2004. (EU 25)Od 1. maja 2004. (EU 25)

• Od 1. januara 2007. (EU 27)Od 1. januara 2007. (EU 27)

• Hoće li zemlje automatski prihvatiti Hoće li zemlje automatski prihvatiti euro ?euro ?

• Kada se očekuje uvođenje eura ?Kada se očekuje uvođenje eura ?

• Koji su to kriteriji ?Koji su to kriteriji ?


• Koje su ekonomske prednosti Koje su ekonomske prednosti proširenja euro-zone ?proširenja euro-zone ?

• U kojim organima ECB će biti U kojim organima ECB će biti predstavljene nove članice ?predstavljene nove članice ?

• Da li je moguće zadržati currency Da li je moguće zadržati currency board u momentu pridruživanja board u momentu pridruživanja ERM II ?ERM II ?

• Da li će nove zemlje članice upisati Da li će nove zemlje članice upisati kapital u ECB ?kapital u ECB ?


• Realna i nominalna konvergencijaRealna i nominalna konvergencija

• Strategija monetarne politike i Strategija monetarne politike i deviznog kursadeviznog kursa

• Nezavisnost centralne bankeNezavisnost centralne banke

III. PROCES INTEGRACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

U EVROPSKU MONETARNU UNIJU

8. UPRAVLJANJE MONETARNOM POLITIKOM 8. UPRAVLJANJE MONETARNOM POLITIKOM PUTEM CURRENCY BOARD-A NA PRIMJERU PUTEM CURRENCY BOARD-A NA PRIMJERU MONETARNOG SISTEMA BIHMONETARNOG SISTEMA BIH

• Osnovne naznake o CBBiH Osnovne naznake o CBBiH

• Zašto currency board u BiH ?Zašto currency board u BiH ?

NAČIN PRIPREME ZA INTEGRACIJU NAČIN PRIPREME ZA INTEGRACIJU MONETARNOG SISTEMA BIH U EMUMONETARNOG SISTEMA BIH U EMU

• Studija izvodljivostiStudija izvodljivosti• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju • Hronologija događaja nakon Hronologija događaja nakon

stabilizacije i pridruživanja EUstabilizacije i pridruživanja EU

Bosna i Hercegovina – proces Bosna i Hercegovina – proces integracije u EMUintegracije u EMU

Implikacije za monetarni sistem BiH na osnovu Implikacije za monetarni sistem BiH na osnovu analize komparativne analize prednosti i analize komparativne analize prednosti i nedostataka uvođenja euranedostataka uvođenja eura

Moguće opcije za CBBiH na osnovu analize Moguće opcije za CBBiH na osnovu analize instrumenata ECBinstrumenata ECB


Moguće opcije za CBBiH na osnovu analize Moguće opcije za CBBiH na osnovu analize iskustava zemalja novih članica i zemalja u iskustava zemalja novih članica i zemalja u procesu pristupanja EUprocesu pristupanja EU

Hoće li BiH automatski prihvatiti euro poslije Hoće li BiH automatski prihvatiti euro poslije prijema u EU ?prijema u EU ?• Kada se očekuje uvođenje eura od strane BiH ?Kada se očekuje uvođenje eura od strane BiH ?• Koje su ekonomske prednosti proširenja euro-Koje su ekonomske prednosti proširenja euro-

zone za BiH ?zone za BiH ?• U kojim organima ECB će biti predstavljena BiH ?U kojim organima ECB će biti predstavljena BiH ?



Moguće opcije za CBBiH na osnovu analize Moguće opcije za CBBiH na osnovu analize iskustava zemalja novih članica i zemalja u iskustava zemalja novih članica i zemalja u procesu pristupanja EUprocesu pristupanja EU

– Da li je moguće da BiH zadrži currency board kada Da li je moguće da BiH zadrži currency board kada se pridruži ERM II ?se pridruži ERM II ?

– Da li će BiH upisati kapital u ECB ?Da li će BiH upisati kapital u ECB ?– Koja je to optimalna mapa puta za integraciju Koja je to optimalna mapa puta za integraciju

monetarnog sistema BiH u EMU ?monetarnog sistema BiH u EMU ?

Implikacije za monetarni sistem BiH na Implikacije za monetarni sistem BiH na osnovu analize kriterija konvergencijeosnovu analize kriterija konvergencije

• Poglavlje 11 acquis-a (“opt-out” opcija)Poglavlje 11 acquis-a (“opt-out” opcija)• Osnovni cilj ispunjenja kriterijaOsnovni cilj ispunjenja kriterija• Maastricht kriterijiMaastricht kriteriji


Stabilnost cijena

Dugoročna kamatna

stopa

Stabilnost deviznog

kursa

Budžetski deficit

(%GDP-a)

Javni dug (%GDP-a)

99 02 99 02 99 02 99 02 99 02

BiH - 0.6 n.a. n.a. n.a. n.a. -9.1 -4.1 n.a. 40

Hrvatska 4.3 2.5 12.7 5.7 -4.4 2.4 -8.2 -6.6 49 52

Slovenija 6.1 7.5 4.9 5.6 -3.9 -4.9 -0.6 -1.4 25 23

Referentna vrijednost

1.4+1.5

1.3+1.5

4.6 +2

4.6+2

15 15 -3.0 -3.0 60 60


Tabela 9.3.5.(1):Tabela 9.3.5.(1):

Kriteriji konvergencije za integraciju u EMUKriteriji konvergencije za integraciju u EMU


Javni dug

(% GDP)

Fiskalni deficit

(% GDP)

Inflacija (%)

Kamatna stopa

(%)

Devizni kurs (prema euru 2003/2004)

Režim deviznog kursa

Slovenia 29.1 -1.9 3.6 4.1 -2.2Upravljajuće fluktuirajući

(euro peg)

Estonija 5.4 0.7 3.0 2.6 0.0Currency board (euro

peg)

Litvanija 22.8 -2.8 1.1 4.0 0.0Currency board (euro

peg)

Referentna vrijednost

60.0 - 3.0 2.7 6.4 Max. +- 15% -

Tabela 9.3.5.(2):Tabela 9.3.5.(2):Izvor: European Commission (2004.) i Eurostat (2005.)Izvor: European Commission (2004.) i Eurostat (2005.)

Nominalna konvergencija zemalja u tranziciji u 2004.g.Nominalna konvergencija zemalja u tranziciji u 2004.g.

• Tabela 9.3.5. (1)• Tabela 9.3.5. (2)

• InflacijaInflacija• Kamatna stopaKamatna stopa• Devizni kursDevizni kurs• Budžetski deficitBudžetski deficit• Javni dugJavni dug


ZAKLJUČAKZAKLJUČAK

• Okončan proces osnivanja EMU.Okončan proces osnivanja EMU.

• BiH i dugoročni strateški cilj.BiH i dugoročni strateški cilj.

• Podsticaj državnoj vladi i resoru Podsticaj državnoj vladi i resoru evropskih integracija.evropskih integracija.

• Analiza iskustava Estonije, Litvanije, Analiza iskustava Estonije, Litvanije, Bugarske potvrdila glavnu hipotezu.Bugarske potvrdila glavnu hipotezu.

• Estonija i LitvanijaEstonija i Litvanija su u ERM II. su u ERM II.

• BugarskaBugarska se nakon prijema u EU (2007) se nakon prijema u EU (2007) odmah pridružuje ERM II.odmah pridružuje ERM II.

• SlovenijaSlovenija i i Hrvatska Hrvatska (iako formalno nemaju (iako formalno nemaju currency board) upravljaju monetarnom currency board) upravljaju monetarnom politikom na restriktivan način.politikom na restriktivan način.


• Ne postoji konflikt između currency board-a i Ne postoji konflikt između currency board-a i EMU.EMU.

• Upravljanje monetarnom politikom BiH putem Upravljanje monetarnom politikom BiH putem currency board-a obezbjeđuje ispunjavanje tri currency board-a obezbjeđuje ispunjavanje tri važna monetarna kriterija.važna monetarna kriterija.

• Upravljanje monetarnom politikom BiH putem Upravljanje monetarnom politikom BiH putem currency board-a ne obezbjeđuje ispunjenje currency board-a ne obezbjeđuje ispunjenje monetarnog kriterija vezanog za kamatnu stopu.monetarnog kriterija vezanog za kamatnu stopu.


• Modificirati currency board u BiH zbog Modificirati currency board u BiH zbog primjene odgovarajućih instrumenata u primjene odgovarajućih instrumenata u skladu sa praksom ECB.skladu sa praksom ECB.

• Izgradnja šire strukture monetarnih Izgradnja šire strukture monetarnih agregata.agregata.

• Vezivanje KM za euro daje već danas Vezivanje KM za euro daje već danas prednost BiH da ispuni kriterije .prednost BiH da ispuni kriterije .


• ““Euro strategija” vs. ostale politike.Euro strategija” vs. ostale politike.

• Konvergenciju sa EMU: tehnički aspekt Konvergenciju sa EMU: tehnički aspekt i pitanja monetarne/ekonomske politike.i pitanja monetarne/ekonomske politike.

• Pri uvođenju currency board-a u BiH Pri uvođenju currency board-a u BiH imali četiri valute i 76 banaka.imali četiri valute i 76 banaka.

• BiH neće imati “opt-out” opciju.BiH neće imati “opt-out” opciju.


• Stabilnost KM se ne smije dovoditi u Stabilnost KM se ne smije dovoditi u pitanjepitanje.

• Kompromis koji će biti pokretač Kompromis koji će biti pokretač neophodnog razvoja.neophodnog razvoja.

• Uloga države. Uloga države.


• Fiskalni kriteriji – ne možemo bez deficita, Fiskalni kriteriji – ne možemo bez deficita, niti bez duga.niti bez duga.

• Esencijalno je sinhronizovati djelovanja Esencijalno je sinhronizovati djelovanja ekonomskih politika.ekonomskih politika.

• Monetarna politika i makroekonomska Monetarna politika i makroekonomska stabilnost.stabilnost.


Ono što je teško, zahtijeva Ono što je teško, zahtijeva mjesece, katkad i godine.mjesece, katkad i godine.

Ono što je nemoguće, traži Ono što je nemoguće, traži samo malo više,samo malo više,

jer je integracija trenutak koji jer je integracija trenutak koji traje zauvijek.traje zauvijek.

......

Documents

Evropska Monetarna Unija-P