Europsko Privatno Pravo

7/22/2019 Europsko Privatno Pravo

1/345

Pravni fakultet u Zagrebu

Zavod za graanskopravne znanosti i obiteljsko pravoPoslijediplomski studij za znanstveno usavravanje iz

graanskopravnih znanosti

Nikola Gavella, Mira Alini, Dubravka Hrabar,Igor Gliha, Tatjana Josipovi, Aleksandra Kora,

Marko Bareti, aa Niki

EUROPSKORIVATNO PRAVO

ZAGREB, 2002.


2/345

Izdava:

Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu

Za izdavaa:

Prof. dr. se. Davor Krapac

Urednica:

Prof. dr. se. Dubravka Hrabar

ISBN 953-6714-39-6

Tisak:

Sveuilina tiskara d.o.o., ZagrebTrg. m. Tita 14

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 341.9(4)(075.9)

EUROPSKO privatno pravo / NikolaGavella . . . . - Zagreb : Pravnifakultet Sveuilita u Zagrebu, 2002.

ISBN 953-6714-39-6

1. Gavella, Nikola1. Meunarodno privatno pravo - - Europskaunija - - Unifikacija

420523191

ISBN 953-6714-39-6


3/345

SADRAJ:

O EUROPSKOM PRIVATNOM PRAVU(prof. dr. se. Nikola Gavella, red. prof. u miru)

I. PRIVATNOPRAVNA SASTAVNICA EUROPSKOG PRAVA 1

II. O EUROPSKOM PRAVU U UEM SMISLU I NJEGOVOJ

PRIVATNOPRAVNOJ SASTAVNICI 4A. UOPE O EUROPSKOM PRAVU KAO PRAVU EUROPSKE UNIJE 4

1. GRAA EU I NJEZINOG PRAVA 42. PRIMARNO I SEKUNDARNO EUROPSKO PRAVO 63. POSEBNO O SEKUNDARNOM EUROPSKOM PRAVU 7

a) Vrste pravnih akata - izvora sekundarnog europskog prava 7(1) Uredbe 8(2) Smjernice 9

(3) Odluke 12(4) Ostali akti 13b) Objavljivanje i stupanje na snagu 13

B. TO JE OD EUROPSKOG PRAVA PRIVATNO PRAVO? 151. RAZLIKOVANJE PRIVATNOPRAVNIH OD OSTALIH

NORMI EUROPSKOG PRAVA 152. GRANE PRIVATNOG PRAVA GLEDE KOJIH POSTOJE

NORME EUROPSKOG PRAVA 15a) irenje pravih sadraja ureenih europskim pravom 15b) Obvezno pravo, pravo intelektualnog vlasnitva

i trgovako pravo 16c) Stvarno i nasljedno pravo 18d) Obiteljsko pravo 18

3. O NORMAMA KOJE OMOGUUJU ZATITU EUROPSKOGPRIVATNOG PRAVA PRED EUROPSKOM SUDOM 18

4. NEKA ZAPAANJE O GLAVNIM OSOBINAMAEUROPSKOG PRIVATNOG PRAVA 18

5. O NEKIM NASTOJANJIMA DA SE PREVLADANESUSTAVNOST EUROPSKOG PRIVATNOG PRAVA 20

ffl


4/345

Europsko privatno pravo

C. O ODNOSU EUROPSKOG PRAVA I PRAVA DRAVA LANICA EU 211. NADNACIONALNI KARAKTER PRAVA

EUROPSKIH ZAJEDNICA 212. RASPODJELA ZAKONODAVNIH NADLENOSTI

IZMEU EU I DRAVA LANICA 223. PREDNOST EUROPSKOG PRAVA ISPRED PRAVA

DRAVA LANICA 234. PRIMJENA EUROPSKOG PRAVA PRED SUDOM

DRAVE LANICE 24a) Uope 24b) Odgovornost drave za tetu 26

5. ZATITA EUROPSKOG PRAVA PRED EUROPSKIM SUDOM 28a) O Europskom sudu i njegovoj ulozi 28b) Postupak zbog povrede ugovora 29c) Postupak radi ponitenja 30d) Postupak zbog neinjenja 31e) Predodluivanje o tumaenju sadraja i vaenju europskog prava.. 32

III. O EUROPSKOM PRAVU U IREM SMISLU I NJEGOVOJPRIVATNOPRAVNOJ SASTAVNICI * 32A. UOPE 32B. PRAVO VIJEA EUROPE 33

1. UOPE 332. OSOBITO O EUROPSKOJ KONVENCIJI ZA ZATITULJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA I NJEZINOJZNAAJNOSTI SA STAJALITA PRIVATNOG PRAVA 34

C. PRAVO EUROPSKE ZONA SLOBODNE TRGOVINE (EFTA) 371. Uope 372. Ukljuenost EFTA-e u Europski gospodarski prostor 37

D. PRAVO ZAPADNOEUROPSKE UNIJE (WEU) 38E. PRAVO ORGANIZACIJE ZA EUROPSKU SIGURNOST

I SURADNJU (OESS) 38

IV. O PREDVIDIVOM DALJEM RAZVOJU EUROPSKOGPRIVATNOG PRAVA 39

JAMSTVO VLASNITVA IZ LANKA 1. PRVOG PROTOKOLA UZEUROPSKU KONVENCIJU ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA ITEMELJNIH SLOBODA (prof. dr. se. Nikola Gavella, red. prof. u miru)

I. JAMSTVO VLASNITVA 43A. DRAVNA I MEUNARODNA RAZINA JAMSTVA VLASNITVA 43B. JAMSTVO VLASNITVA U LANKU 1. PRVOG PROTOKOLA 45

IV


5/345

Sadraj

II. PREDMET I SADRAJ JAMSTVA VLASNITVA IZ LANKA1. PRVOG PROTOKOLA 46

A. PREDMET JAMSTVA 46B. DOSEG ZATITE - JAMSTVO "MIRNOG UIVANJA VLASNITVA" .... 52C. DOPUTENO LIENJE (IZVLATENJE) 55

1. ZAKONITOST 562. JAVNI INTERES 573. POTOVANJE OPIH NAELA MEUNARODNOG PRAVA 58

a) Pravo na naknadu 59b) Kojim izvlatenicima pripada pravo na naknadu 60

D. DOPUTENO OGRANIAVANJE VLASNITVA -"UREENJE UPOTREBE" 61

1. OPENITO 612. ZAKONITOST 643. OPI INTERES 64

III. POVREDA JAMSTVA VLASNITVA IZ LANKA 1. PRVOGPROTOKOLA I ZATITA PUTEM EUROPSKOG SUDAZA LJUDSKA PRAVA 67

A. POVREDA JAMSTVA VLASNITVA A 67B. NEKA POSEBNA PITANJA U VEZI SA MOGUNOU ZATITE

VLASNITVA PUTEM EUROPSKOG SUDA ZA UUDSKA PRAVA 681. POVREDA ZAJAMENOG VLASNITVA 69

a) Uope 69b) Povreda vlasnitva povezana s povredom nekog drugog

zajamenog prava '. 692. ROK ZA OBRAANJE EUROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA

PRAVA RADI POVREDE ZAJAMENOG VLASNITVA 713. ISCRPLJENJE PRAVNOG PUTA ZA ZATITU ZAJAMENOG

VLASNITVA U PRAVNOM PORETKU DRAVE POTPISNICE .. 72IV. OTKLANJANJE POSLJEDICA POVREDE JAMSTVA

VLASNITVA 75A. NAKNADA TETE NASTALE POVREDOM ZAJAMENOG

VLASNITVA 76B. NAKNADA TROKOVA 78C. ZATEZNA KAMATA 78

RAZVOJ AUTORSKOG PRAVA U EUROPSKOJ ZAJEDNICI(prof. dr. se. Igor Gliha)

1. UOPE .. 792. NADLENOST ZAJEDNICE ZA AUTORSKO PRAVO 81


6/345


3. INICIJATIVA PRVE GENERACIJE HARMONIZACIJE 834. DRUGA GENERACIJA HARMONIZIRANJA 905. OBVEZE HRVATSKE U ODNOSU NA AUTORSKO PRAVO EZ 93

ZATITA KULUTRNIH DOBARA U EUROPSKOJ UNIJI(prof. dr. se. Tatjana Josipovi)

1. TRITE EUROPSKE UNIJE I ZATITA NACIONALNIHKULTURNIH DOBARA 97

2. UREDBA BR. 3911/92 O IZVOZU KULTURNIH DOBARA 1042.1. OPENITO 1042.2. PODRUJE PRIMJENE 106

2.3. POSTUPAK IZDAVANJA DOZVOLE 1092.4. KONTROLA IZVOZA KULTURNIH DOBARA 1122.5. ZNAENJE UREDBE ZA ZATITU KULTURNIH DOBARA 113

3. SMJERNICA 93/7/EEC I VRAANJE KULTURNIH DOBARANEZAKONITO IZNIJETIH S PODRUJA DRAVE LANICE 1163.1. OPENITO 1163.2. PODRUJE PRIMJENE , 120

3.2.1. POJAM KULTURNOG DOBRA 1203.2.2. NEZAKONITO IZNOENJE KULTURNOG DOBRA 125

3.3. ZAHTJEV ZA VRAANJE KULTURNOG DOBRA 127

3.3.1. AKTIVNA I PASIVNA LEGITIMACIJA 1273.3.2. ZASTARA ZAHTJEVA ZA VRAANJE 1293.3.3. SURADNJA IZMEU DRAVA LANICA 130

3.4. VLASNITVO KULTURNOG DOBRA NAKON VRAANJA 1315.5. NAKNADA STJECATELJU VRAENOG KULTURNOG DOBRA 1373.6. ZNAENJE SMJERNICE ZA ZATITU KULTURNIH DOBARA 138

4. USKLAIVANJE HRVATSKOG ZAKONODAVSTVA O ZATITIKULTURNIH DOBARA SA ZAKONODAVSTVOM EU 140

ZATITA POTROAA U EUROPSKOJ ZAJEDNICI(mr. se. Marko Bareti)

1. UVOD 1472. OPENITO O ZATITI POTROAA U EUROPSKOJ

ZAJEDNICI 1482.1. RAZVOJ ZATITE POTROAA U EUROPSKOJ ZAJEDNICI 1482.2. OSNOVNE ZNAAJKE ZATITE POTROAA U EUROPSKOJ

ZAJEDNICI 152

VI


7/345

Sadraj

2.3. TKO JE POTROA? 1553. POSEBNO O POJEDINIM SMJERNICAMA NA PODRUJU

ZATITE POTROAA 1583.1. ZATITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI POTROAA 158

3.1.1. SMJERNICA O OPOJ SIGURNOSTI PROIZVODA 1603.1.1.1. Pojam sigurnog proizvoda 1603.1.1.2. Pojam proizvoaa 1623.1.1.3. Ovlasti Drava lanica 163

3.1.2. POSEBNI PROPISI O SIGURNOSTI PROIZVODA 1653.2. ZATITA EKONOMSKIH INTERESA POTROAA 166

3.2.1. SMJERNICA 93/13/EEC O NEPOTENIM ODREDBAMAU POTROAKIM UGOVORIMA 167

3.2.1.1. Podruje primjene Smjernice 16832.1.2. Nepoteno ugovorena odredba 1693.2.1.3. Naelo transparentnosti i tumaenje ugovornih

odredaba 1713.2.1.4. Posljedice nepotenosti ugovorne odredbe 1723.2.1.5. Popularna tuba 173

3.2.2. SMJERNICA 1999/44/EC O ODREENIM APEKTIMAPRODAJE POTROAKE ROBE I GARANCIJAMA 1733.2.2.1. Podruje primjene Smjernice 1743.2.2.2. Proizvod u skladu s ugovorom o prodaji 175

3.2.2.3. Prava potroaa 1763.2.2.4. Rok za ostvarivanje prava 1773.2.2 J. Pravo regresa 1783.2.2.6. Garancija 1783.2.2.7. Kogentnost pravila o odgovornosti prodavaa 'i :

za mane proizvoda 1793.2.3. SMJERNICA 85/577/ECC O ZATITI POTROAA U

POGLEDU UGOVORA SKLOPLJENIH IZVAN PROSTORA ... 1793.2.3.1. Podruje primjene smjernice 1803.2.3.2. Prava potroaa 181

3.2.4. SMJERNICA 97/7/EC O ZATITI POTROAA U POGLEDUUGOVORA SKLOPLJENIH NA DALJINU 1813.2.4.1. Podruje primjene Smjernice 1823.2.4.2. Prava potroaa 1833.2.4.3. Sudsko i izvansudsko ostvarivanje prava potroaa 183

3.2.5. OSTALE SMJERNICE KOJIMA SE TITE EKONOMSKIINTERESI POTROAA 184

3.3. PRAVO POTROAA NA NAKNADU TETE 184

VII


8/345


3.3.1. SMJERNICA 85/374/EEC O UJEDNAAVANJU PRAVADRAVA LANICA U POGLEDU ODGOVORNOSTI ZAPROIZVODE S NEDOSTATKOM 185

3.3.1.1. Podruje primjene Smjernice 1853.3.1.2. Pojam proizvoda s nedostatkom 1863.3.1.3. Osoba odgovorna za proizvod s nedostatkom 1863.3.1.4. Obujam odgovornosti za proizvod s nedostatkom 1873.3.1.5. Razlozi iskljuenja odgovornosti 1893.3.1.6. Zastara 191

3.4. PRAVO NA OBAVIJEST 1913.4.1. SMJERNICA 84/450/EEC O UJEDNAAVANJU PRAVA

DRAVA LANICA U POGLEDU ZAVARAVANJU

U REKLAMIRANJU 1923.4.1.1. Pojam zavaravajueg reklamiranja 1933.4.1.2. Pojam komparativnog reklamiranja 1943.4.1.3. Kontrola reklamiranja 194

4. UTJECAJ PRAVA EUROPSKE ZAJEDNICE NA PRIVATNO PRAVODRAVALANICA 196

5. UTJECAJ PRAVA EUROPSKE ZAJEDNICE U POGLEDU ZATITEPOTROAA NA PRAVO REPUBLIKE HRVATSKE 201

6. ZAKLJUCI 204

OBVEZNOPRAVNI ASPEKTI EUROPSKOG PRAVA NA PODRUJUELEKTRONIKE TRGOVINE (aa Niki)

1. UVODNE NAPOMENE 2072. SMJERNICA O ELEKTRONIKIM POTPISIMA 1999/93/EC 209

2.1. OPENITO 2092.2. POJAM ELEKTRONIKOG POTPISA 2122.3. PRAVNI UINCI ELEKTRONIKIH POTPISA 2132.4. ODGOVORNOST ZA TETU IZDAVATEUA ELEKTRONIKIH

CERTIFIKATA 215

3. SMJERNICA O ELEKTRONIKOJ TRGOVINI 2000/31/EC 2173.1. OPENITO 2173.2. SKLAPANJE UGOVORA ELEKTRONIKIM PUTEM 2193.3. ISKLJUENJE ODGOVORNOSTI ZA TETU 221

4. ZAKON O ELEKTRONIKOM POTPISU 2224.1. POJAM ELEKTRONIKOG POTPISA 2224.2. PRAVNI UINCI ELEKTRONIKIH POTPISA 2234.3. ODGOVORNOST ZA TETU 224

5. ZAKLJUNE NAPOMENE 225

VIII


9/345

Sadraj

PRIVATNOPRAVNI ASPEKT DJELOVANJA EUROPSKE KONVENCIJEZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA TEDODATNIH PROTOKOLA(prof. dr. se. Nikola Gavella, red. prof. u miru)

I. 0 PRIVATNOPRAVNOM ASPEKTU JAMSTVA KOJA EUROPSKAKONVENCIJA I DODATNI PROTOKOLI DAJU LJUDSKIMPRAVIMA I TEMELJNIM SLOBODAMA 227

A. OPENITO 227B. ODNOS EUROPSKE KONVENCIJE ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA

PREMA EUROPSKOM PRAVU 230II. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA 233III. OSTVARIVANJE ZATITE PUTEM TIJELA KONVENCIJE 235

A. TIJELA KONVENCIJE ZA PRUANJE ZATITE LJUDSKIH

PRAVA 1 TEMELJNIH SLOBODA 235B. POSEBNO O ZAHTJEVIMA POJEDINACA PRED EUROPSKIM

SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA 2371. PRAVO NA PODNOENJE ZAHTJEVA 2372. INICIJALNO OBRAANJE I PODNOENJE

POJEDINANOG ZAHTJEVA v 2393. ODLUIVANJE O PRIHVATLJIVOSTI (ADMISSIBILITY)

ZAHTJEVA 2394. ODLUIVANJE O MERITUMU 241

a) Openito o odluivanju pred vijeem sedam sudaca odnosno

Velikim vijeem 241b) Sadraj presude 242

5. PREISPITIVANJE PRESUDE VIJEA SEDAM SUDACA 2436. KONANOST PRESUDE 2447. DJELOVANJE KONANIH PRESUDA 2448. PROVEDBA KONANIH PRESUDA 245

C. OKVIR ZATITE LJUDSKIH PRAVA ITEMEUNIH SLOBODA

PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA 246

SADRAJ I DOSEG PRAVA NA POTOVANJE OBITELJSKOGIVOTA U HRVATSKOM PRAVNOM SUSTAVU(doc. dr. se. Aleksandra Kora)

I. UVOD 249II. SADRAJ POJMA "PRAVO NA POTOVANJE OBITELJSKOG

IVOTA" 250ILI. OSNOVNA OBILJEJA POJMA 250112. PRIVATNOSTI OBITELJSKIIVOT 253

IX


10/345


III. DOSEG PRAVA NA POTOVANJE OBITELJSKOG IVOTA 259ULI. PERSONALNI DOSEG - OVLATENICI 259III.2. MATERIJALNOPRAVNI DOSEG 262

IV. PRAVO NA POTOVANJE OBITELJSKOG IVOTA UHRVATSKOM PRAVNOM SUSTAVU 264IV.]. USTAVNE ODREDBE 264IV.2. OBITEUSKO PRAVO 268

IV.2.1. MOGUNOST UTVRIVANJE PODRIJETLADJETETA 269

IV.2.2. Ogranienje roditeljske skrbi 270IV.3. NEKE DRUGE GRANE PRAVA 275

IV.3.1. Graansko pravo 276

IV.3.2. Kazneno pravo i kaznenoprocesno pravo 280IV.3.3. Radno i socijalno pravo 283IV.3.4. Propisi koji se odnose na boravak stranaca 284

V. ZAKLJUNA RAZMILJANJA 285

ZATITA I OBITELJSKOPRAVNI PROBLEMI OSOBA S DUEVNIMSMETNJAMA(prof. dr. se. Mira Alini, red. prof. u miru, profesor emeritus)

1. UVOD 2892. ODREDBE O ZASTUPANJU TIENIKA U OBITELJSKOM

ZAKONU (OZ) 2953. ODREDBE O ZASTUPANJU U DRUGIM ZAKONIMA 2994. PRAVA OSOBA S DUEVNIM SMETNJAMA ODNOSNO LIENIH

POSLOVNE SPOSOBNOSTI U VEZI S POJEDINIMOBITELJSKOPRAVNIM ODNOSOM 305

5. NOVI POGLEDI NA PRAVNU ZATITU OSOBA KOJE NISUSPOSOBNE TITITI SVOJE INTERESE 318

6. PROMJENE U OBILJEJIMA INSTITUTA SKRBNITVA 325

EUROPSKA KONVENCIJA O OSTVARIVANJU DJEJIH PRAVA- NOV PRILOG PROMICANJU DJEJIH PRAVA(prof. dr. se. Dubravka Hrabar)

1. MEUNARODNI UTJECAJI NA PRAVA DJECE... 3292. EUROPSKI PRAVNI KORACI U ZATITI DJEJIH PRAVA 3303. PRETHODNE PRIPREME 3314. OSNOVNA POLAZITA KONVENCIJE 3325. POLJE PRIMJENE I PREDMET KONVENCIJE 3336. DEFINICIJE 335

X


11/345

Sadraj

1. POSTUPOVNA PRAVA DJECE 3358. ULOGA SUDSKIH VLASTI ODNOSNO ZASTUPNIKA 3389. OSTALE ODREDBE 339

10. PRILAGODBA HRVATSKOG OBITELJSKOG ZAKONODAVSTVAZAHTJEVIMA EUROPSKE KONVENCIJE O OSTVARIVANJUDJEJIH PRAVA 340

XI


12/345

Predgovor

Europsko privatno pravo knjiga je vrlo prepoznatljiva naslova koja je nastalakao rezultat napora nekolicine autora da svojim vienjima pojedinih dijelova ipravne problematike privatnog prava na razini europskih integracija, pridonesu

boljem razumijevanju "nadnacionalnog" prava kakvo je europsko privatno pravo.Pojam europskog privatnog prava nadilazi uvrijeeno poimanje o istom,

zajednikom pravnom krugu (kontinentalnoeuropskom) koji objedinjuje nacionalnazakonodavstva, budui da se radi o obvezatnom pravu zajednikom svim dravamalanicama europskih integracija, sadranom u vievrsnim zajednikimdokumentima.

Izuavanje europskog privatnog prava nezaobilazan je imperativ suvremenogjuridikog promiljanja, budui da postojanje, razvoj i jaanje europskog privatnog

prava utjeu na harmonizaciju i unifikaciju nacionalnih pravnih poredaka. Tomesvakako pridonose mnogi meunarodni dokumenti, preporuke i smjernice kojiutjeu na potrebu prilagodbe postojeih pravnih sustava, pa tako i hrvatskoga.

Potreba za boljim poznavanjem pojedinih dijelova europskog privatnog prava,openito njegove vanosti i utemeljenosti, te utjecaja na hrvatski pravni sustav delege ferenda, pokazala se tek poetnim korakom u boljem poznavanju europskogprivatnog prava. Stoga je ve u trenutku tiskanja ove knjige jasno da izuavanjeeuropskog privatnog prava tek poinje i da e biti inspiracijom jo mnogimradovima. Iako je knjiga ponajprije namijenjena studentima Poslijediplomskog

studija iz graanskopravnih znanosti za temeljitije izuavanje kolegija Europskoprivatno pravo, nedvojbeno je da e ona posluiti i drugim juristima koji poelesaznati neto vie iz podruja koja su u knjizi obraena.

U osnovi, knjiga se sastoji od samostalnih radova vie autora, koji su se usvojem dosadanjem radu bavili bilo graanskim bilo obiteljskim pravom. Radovisu u knjizi poredani slijedom openitijeg prema pojedinanom te ireg premauem, pri emu, dakako njihova vrijednost time nije umanjena.

Autori knjige su: prof. dr. se. M. Alini, red. prof. u miru, prof. emeritus,prof. dr. se. N. Gavella, prof. dr. se. Dubravka Hrabar, prof. dr. se. Igor Gliha, prof.

XIII


13/345


dr. se. Tatjana Josipovi, doc. dr. se. Aleksandra Kora, asist. mr. Marko Bareti iasist. SaaNiki.

Posebnu zahvalu za nastanak ove knjige, urednica i autori knjige duguju prof.dr. se. Nikoli Gavelli, koji je dao poticaj za njezino stvaranje i nepokolebljivoustrajao u njezinom objavljivanju.

U Zagrebu, svibnja 2002.

prof. dr. se. Dubravka Hrabar

XIV


14/345

Prof.dr. se. NIKOLA GAVELLA, red. prof. u miru

O EUROPSKOM PRIVATNOM PRAVU

I PRIVATNOPRAVNA SASTAVNICA EUROPSKOG PRAVA

1. Postojanje Europskog prava je stvarnost u suvremenoj Europi. Ono jerazmjerno nova pojava; jo donedavno nije bilo zajednikog prava za cijelu Europu.Od kada se bilo napustilo ideju o postojanju za sve vaeeg "nadnacionalnog"prava, rimskog, kanonskog, opeg, ili pak prirodnog prava, u Europi su preostala

jedino "nacionalna" prava svake pojedine od europskih drava. Njihovom se uspo-redbom dodue moglo uoiti i neke slinosti meu njima, zamijetiti da su izgraenana nekim zajednikim zasadama, da su iznikla iz istog korijena i da su im nekeosobine jednake ili sline,1 pa na temelju toga ustvrditi da sva prava pojedinih

europskih drava, barem onih na europskom kontinentu, zajedno tvore isti pravnikrug (kontinentalnoeuropski pravni krug, rimsko-germansku pravnu obitelj). Noto nije davalo temelj za tvrdnju da postoji neko zajedniko, europsko pravo, patako ni zajedniko europsko privatno pravo.2 Pripadanje istom pravnom krugu jonipoto ne znai da postoji ikakvo zajedniko pravo, vaee unutar tog pravnogkruga, nego samo da su u nekom smislu srodni pravni poreci drava koji tvore tajkrug. Sklopljeni su i brojni bilateralni meunarodni ugovori, koje su pojedine eu-ropske drave meusobno zakljuile, no ni oni nisu bili europsko pravo, nego pravodrava ugovomica. Tek s integracijskim procesima koji od konca II. svjetskog ratateku u Europi na gospodarskom, a sve vie i na politikom planu, nastalo je i dalje

se stvara "nadnacionalno" europsko pravo, kao pravo razliitih oblika meuna-

1 Time se mnogo bavila austrijska pravna znanost u vezi s pristupanjem Austrije u Europskuzajednicu, kada je ono predstojalo (v. Buschmann,A.: Europaisches Recht in historischer Perspektive,uSchumacher, W. /Hrsg./: Perspektiven des Rechts, Wien 1994,1-25.; Mayer-Maly: Europa und dasromisehe Recht, ibidem, 27-31 i Pototschnig, F.: Das kanonisehe Recht, ein wiederentdekterTraditionsstrom der euopaischen Rechtsgeschichte, ibidem, 33-46).

2 V. Brauneder, W.\ Europaisches Privatrecht - aber was ist es?, Zeitschrift fiir NeuereRechtsgeschichte, 1993, 225 i si.


15/345


rodne suradnje u Europi. Ta e se suradnja dalje razvijati, pa e se neizbjeno daljerazvijati i europsko pravo, ime e se ujedno "nacionalni" pravni poreci europskih

drava sve vie usklaivati i pribliavati.2. Iako se o europskom pravu redovito misli kao o javnom pravu, to ono uvelikoj mjeri i jest, nesumnjivo je da ono ima i svoj privatnopravni aspekt - privatnoeuropsko pravo. Da bismo izbjegli moebitne nesporazume o tome to podrazumi-

jevamo pod pojmom europskog privatnog prava, potrebno je kazati da openitopod privatnim pravom mislimo na skup pravnih normi objektivnog prava koji poje-dincima, tj. fizikim (naravnim) osobama i s njima izjednaenim socijalnim tvore-

vinama (pravnim osobama) ostavlja i osigurava slobodu djelovanja, autonomiju uodnosu na kolektivitete kojima pripadaju i na drutvo kao cjelinu te na javnu vlast.3

Taj se skup pravnih normi ponekad naziva graansko a ponekad privatno pravo,

premda graansko i privatno pravo nisu identini pojmovi.4 Jednakog su sadraja,jer su im bitne osobine jednake, budui da su izgraeni su na istim temeljnimnaelima, ali im je razliit obujam - privatno pravo je iri pojam od graanskogprava. To je i razumljivo, jer je privatno pravo nastalo razvojem graanskog prava.Tradicionalno su grane graanskog prava, kao stoje poznato: obvezno pravo, stvarnopravo, obiteljsko pravo i nasljedno pravo, a uz njih postoje i opa, za sve te granevaea pravila: opi dio graanskog prava. Svaka se od tih grana sastoji od skupovanormi, tzv. pravnih instituta graanskog prava, a svaki od njih ureuje neku vrstuodnosa u drutvu, inei ih pravnim, tonije graanskopravnim odnosima. Postupno

su se pojedini instituti tih tradicionalnih grana razvili u nove grane graanskogprava, kao to je to sluaj s tzv. pravima osobnosti - osobnim (linim) pravima.5

tovie, u nekim su se pravnim porecima cijele grane graanskog prava osamostalilei izdvojile iz njega u zasebne dijelove pravnog poretka. To je esto, iako ne uvijek,

bilo posljedica jaanja javnopravnog na tetu privatnopravnog elementa. Plod takvograzvoja su osamostaljeno obiteljsko, autorsko, radno,6 trgovako, patentno, stam-

3 Na ovom se mjestu ne moemo upustiti u diskusiju o tome koliko je tona Ulpijanovamaksima: "Ius publicum est quod ad statum rei publice spectat, privatum autem quod ad singulorumutilitatem (Ulpijan - D. 1,1, 1, 2), a niti u argumente za i protiv podjela prava na privatno i javno.Polazimo od postojanja privatnog prava kao nepobitne injenice. to vie, upravo su postojanjemprivatnog prava u sreditu pravnog sustava bitno obiljeeni pravni poreci kontinentalnoeuropskogpravnog kruga (v. Gavella, N. u Gavella, Alini, Klari, Sajko, Tumbri, Stipkovi, Josipovi, Gliha:Hrvatsko graanskopravno ureenje i kontinentalnoeuropski pravni krug, Zagreb, 1994. 7 i si.).

4 V. Enneccerus, L., Kipp, T., Wolf, M., Nipperdey, H., C: Allgemeiner Teil de BiirgerlichenRechts, I/l.Tiibungen, 1959 (15.), 1 i si.; Vedri, M., Klari, P:. Graansko pravo, Zagreb, 1998.(III.izd.),4isl.

5 V. Gavella, N:. Osobna prava, I., Zagreb, 2000.6 I nakon svojeg osamostaljenja radno pravo je zadralo neke graanskopravne elemente,

premda je u nas bila naruena ravnotea privatnopravnih i javnopravnih elemanata, u korist ovih


16/345

Nikola Gavella: O Europskom privatnom pravu

beno pravo i dr. Njihovi pravni instituti nakon osamostaljenja od graanskog pravasamo jo donekle imaju osobine steene u okviru graanskog prava. Ona od tako

osamostaljenih prava koja su zadrala bitne osobine graanskog prava, naime nje-gova temeljna naela,7 premda su dobila i neke nove osobine i razvila neka vlastitanaela - tvore, zajedno s tradicionalnim granama graanska prava, privatno pravo.8

Europsko privatno pravo bi bile one norme europskog prava koje su privatnopravnogkaraktera.9

3. Stvaranja europskog prava bilo je isprva obiljeeno javnopravnim normama,ali postupno je sve vie europskog prava privatnopravnog karaktera. To je i razum-ljivo. Europska integracija ide putem udruivanja europskih drava u ostvarenjugospodarskih ciljeva10 (iako to oigledno nije ni jedini," ni krajnji cilj'2). Ta se

potonjih. Ipak, u novije doba upravo privatnopravni elementi opet jaaju u naem radnom pravu. V.Kreuder, Th., Potonjak, :. Graanskopravni elementi radnog prava, Pravo u gospodarstvu, 1994,5-6,370-390.

7 Temeljna naela graanskog prava su tijekom dosadanjeg razvoja, ostala nepromijenjena.Ona daju graanskom pravu izrazito individualistiki i liberalistiki znaaj. To su naela 1/dispozitivnosti (autonomije), 2/ ravnopravnosti, 3/ prometnosti prava k4/ imovinske sankcije. Ponaelu dispozitivnosti pojedinci sami, svojim voljnim djelovanjem uspostavljaju svoje pravne odnosei oblikuju im sadraj, kreirajui subjektivna graanska prava i odreujui njihovu sudbinu (odatlesloboda ugovaranja, sloboda stecanja i raspolaganja vlasnitvom te sloboda nasljeivanja). Po naeluravnopravnosti je poloaj osoba koje sudjeluju u nekom pravnom odnosu koordiniran; nijedna se u

odnosu na drugu ne nalazi u nekom pravno podreenom poloaju, osim ako bi se u nj stavila svojomvoljom. Po naelu prometnosti, privatna prava koja neka osoba ima u svojoj imovini mogu u skladus voljom te osobe prelaziti u imovinu drugih osoba, u cijelosti ili djelomino, stoje u najuoj vezi snaelom dispozitivnosti. I konano, po naelu imovinske sankcije iza uspostavljenih graanskopravnih,odnosno privatnopravnih odnosa stoji javna vlast, koja e - bude li to potrebno - prisiliti sudionike tihodnosa na potovanje prava ostalih sudionika, ali ta prisila nee biti upravljena prema osobi, negoprema njezinoj imovini; za svoje obveze svatko odgovara svojom imovinom. Ta naela djeluju uzbrojne iznimke, to je uglavnom posljedica utjecaja javnog prava, koje sputava individualizam iliberalizam graanskog/privatnog prava u korist opih i javnih interesa.

8 0 privatnom se pravu moe govoriti i kao o graanskom pravu u irem smislu.' Pojam europskog privatnog prava odreuje Miiller-Graff kao privatnopravna pravila koje su

na temelju zajednikog prava (europskog prava) obvezatna u svim dravama lanicama, ili za svenjih obvezatna, a sadrana su u propisima zajednikog prava (europskog prava) primarnog isekundarnog karaktera - uredbama, smjernicama (v. Miiller-Graff, P.-Ch:. Gemeinsames Privatrechtin der Europaischen Gemeinschaft: Ebenen und gemeinschaftsprivatrechtliche Grundfragen, u Baur,Miiller-Graff, Zuleeg: Europarecht-Energierecht-Wirtschaftsrecht, Festschrift fiir Bodo Borner, Ko'ln,303 i si.). Tu definiciju svakako treba prihvatiti, ali uz napomenu da ona definira europsko privatnopravo u uem smislu, naime kao dio europskog prava u uem smislu; ona ne dosee do onog privatnogprava koje je dio europskog prava u irem smislu.

10 Glavni ciljevi su uspostava etiri trine slobode na podruju drava lanica EU, nazvanetemeljne slobode Europske zajednice. Te etiri su: 1/ slobodan prometa roba (to implicira carinsku


17/345


integracija provodi prvenstveno ujednaavanjem, odnosno usklaivanjem (harmoni-zacijom) pravnih poredaka drava lanica13 (odnosno onih segmenata njihovihporedaka koji su mjerodavni za ostvarenje ciljeva integracije), a u pravnim porecimatih drava je postizanje gospodarskih ciljeva tradicionalno ureeno preteno norma-ma privatnog prava. Stoga europsko pravo neizbjeno sadri privatnopravnu kompo-nentu. Moe se predvidjeti da e upravo privatnopravna komponenta europskogprava sve vie jaati.14 Ciljevi i karakter europske integracije su takvi da to zahtijevada pojedinci, privatnopravni subjekti uivaju iroku slobodu djelovanja, dakle irokuautonomiju u odnosu na kolektivitete kojima pripadaju, a to im moe osiguratisamo pravni poredak iji sredinji dio ine privatnopravne norme.

II. O EUROPSKOM PRAVU U UEM SMISLU I NJEGOVOJPRIVATNOPRAVNOJ SASTAVNICI

A. Uope o europskom pravu kao pravu Europske unije

1. Graa EU i njezinog prava ,

4. Europsko pravo u uem smislu je pravo Europske unije.15

5. Europska unija ima tri razliite komponente, o kojima se govori kao o tri

stupa EU. Prvi stup EU tvore tri europske zajednice, naime Europska zajednica za

uniju i transformaciju dravnih trinih monopola), 2/ slobodan promet osoba (tj. sloboda kretanjaradne snage i sloboda nastanjivanja), 3/ sloboda obavljanja usluga i 4/ sloboda prometa kapitala (l.14. EZ-ug.). O osiguranju slobodnog platnog prometa, govori se kao o petoj temeljnoj slobodi Europskezajednice. V. Herdegen, M:. Europarecht, Munchen, 2001. ( 3.Aufl,), 222 i si.

11 Poavi od prvobitnih iskljuivo gospodarskih ciljeva, europska integracija je dobila i daljnjisadraj. U ugovor o EZ iz Maastrichta uklopljen je u govorom u Amsterdamu i sporazum o socijalnojpolitici, kao Naslov XI, lanci 136 i si., ime je pravni poredak EU dobio i svoju socijalnu dimenziju.Ta dimenzija je i do tada bila prisutna, ali je, zbog prvobitnog protivljenja Velike Britanije, bila

ograniena samo na ostale lanice EU (v. Herdegen, M:. o. c, 222, 332 i si.).12 Na to osobito ukazuje uspostavljanje graanstva-dravljanstva EU (v. Herdegen, M:. o. c,222). O graanstvu EU v. Bodiroga-Vukobrat, N:. Graanstvo Europske unije, Zbornik radova PFSplit, 1999,1-2,211-223.

13 V. Mdnhardt, F., Posch, W.: Intemationales Privatrecht - Privatrechtsvergleichung -Einheits-privatrecht, Wien-New York, 1994,154. i si.; Oppermann, T:. Europarecht, Munchen, 1999,475-506.

14 ira pravnika javnost u europskim dravama je postala svjesna tog procesa tek u zadnjemdesetljeu XX. stoljea. Reakcije su se kretale u rasponu od oduevljenja do zabrinutosti zbog gubitkavlastitog pravnog identiteta {Klauer, I:. Die Europaisirung des Privatrechts, Baden-Baden, 1998,17i si.).

15 V. Manhardt, F., Posch, W:. o.c, 111, Herdegen, M.: o.c, 2 i si.


18/345


ugljen i elik (Montanunion, ECSC16),17 Europska zajednica (EZ, EC18 ; tj. biva

Europska ekonomska zajednica - EEZ, EEC19 )20 te Europska atomska zajednica

(Euratom21

).22

Kada je na temelju ugovora iz Maastrichta (1992.)23

osnovana 1.studenog 1993. Europska unija, ove tri europske zajednice, koje su od prije postojale,

stavljene su pod kapu EU.24 zs 26Meusobno su povezane zajednikim tijelima, a to

su: Vijee EU,27 Europska komisija,28 Europski parlament,29 Europski sud30 3I i

" European Coal and Steel Community." Osnovana Parikim ugovorom iz 1951. na rok od 50 godina.18 European Community.

" European Economic Communitv.20 Osnovana 1957. u Rimu na neodreeno vrijeme. Nakon zakljuenja ugovora iz Maastrichtanaziva se Europska zajednica.

21 European Atomic Energy Community. '22 Osnovana 1957. u Rimu, na neodreeno vrijeme.21 Objavljen u Slubenom listu Zajednica 1992, br. 191, odjel C, str. 1 (Journal Officiel des

Communautes Europeennes, tj Official Journal of the European Communities, odnosno na bilo kojemdrugom od slubenih jezika - 1992, C 191 /1 ). Nakon izmjena izvrenih ifgovorom iz Amsterdama(kojim su mijenjane oznake lanaka u Ugovoru o EU i u rimskom Ugovoru o Europskoj zajednici),proieni tekst je objavljen u Slubenom listu Zajednica 1997, br. 340, odjel C, str. 145 (J.O. C 340/145).

24 Radi jednostavnijeg izganja oznaujemo u ovom radu kao EU-ug sve ugovore europskih

drava koji su primarno pravo EU i europskih zajednica uklopljenih u EU.25 Za razliku od ovih triju zajednica koje su bile pravne osobe, EU to nije (v. Mathijsen, P.S.R.F.:AGuide to European Union Law, London, 1999, 5, bilj. 8.

26 0 Ugovoru o osnivanju Europske zajednice od 23. 5. 1957., preoblikovanom Ugovorom oeuropskoj uniji od 7. 2. 1992. v. Hommelhoff, P., Jayme, E:. Europaisches Privatrecht, Miinchen,1993,1-126.

27 Sjedite ima Vijee EU u Bruxellesu, ali u odreenim mjesecima (travnju, lipnju i l istopadu)zasjeda u Luxemburgu.

28 Sjedite Europske komisije je u Bruxellesu, ali su neke od njezinih slubi smjetene uLuxemburgu.

2'' Sjedite Europskog parlamenta je u Strasbourgu, ali se neke plenarne sjednice i sjedniceodbora odravaju u Bruxellesu, dok je tajnitvo suda u Luxemburgu.

30 Instituciju koju nazivamo Europski sud, neki nazivaju Europskim sudom pravde. Izriaj:sud pravde je doslovni prijevod francuskog Cour de justice, engleskog Court of Justice, njemakogGerichtshof ili talijanskog Corte di giusticia, a dodan mu je epitet: europski, kako bi se razlikovao odsudova pojedinih drava. Mi se ovdje samo djelomino sluimo takvim nazivljem, pa govorimo

jednostavno o Europskom sudu. U naem jeziku, naime, nije potrebno uz rije sud isticati j o i da jeposrijedi institucija koja obavlja pravosuenje; to je implicirano u pojmu suda.

11 Sjedite Europskog suda je u Luxemburgu. (Europski sud treba ga razlikovati od Europskogsuda za zatitu ljudskih prava, koji nije sud Europske Unije, nego sud Vijea Europe. Sjedite mu jeu Strasbourgu).


19/345


Raunski sud,32 33a uz njih su i Europska centralna banka te Europska investicijskabanka. Sredinji dio, jezgru Europske unije ine spomenute tri zajednice, koje su

stavljene pod kapu EU i tvore njezin prvi stup. Istim ugovorom iz Maastrichtadodana su tom prvom stupu EU jo dva. Drugi stup EU je zajednika vanjska isigurnosna politika, dok je trei stup EU policijska i sudska suradnja u kaznenimpredmetima.34

6. Sva ta tri stupa zajedno ine Europsku uniju, a pravne norme svih tih trijustupova europsko su pravo u uem smislu.35 Ukupnost svih njegovih normi,ukljuujui i njihovo tumaenje i primjenu u praksi Europskog suda, jest pravnasteevina Zajednice - acquis communautaire. Samo su neke od tih normi europskoprivatno pravo; nipoto sve. (O razlikovanju normi europskog privatnog prava odostalih, govorimo neto kasnije.)

2. Primarno i sekundarno europsko pravo

7. Potrebno je razlikovati primarno i sekundarno europsko pravo. Primarnoeuropsko pravo ine norme ugovora europskih drava kojima su one kreirale svojezajednice i potom Europsku Uniju, a koje norme igraju ulogu ustavnih normi EU.Te su norme, naime, promijenile svoj karakter; ivot su bile zapoele kaomeunarodni ugovori o osnivanju europskih zajednica te same EU, a potom su u

njima preuzele ulogu ustavnih normi.36

Sekundarno europsko pravo su norme kojedonose tijela europskih zajednica, odnosno EU37 (Vijee EU, Europska komisija,Europski parlament) na temelju ovlasti to im ih daju norme primarnog prava.38

Sekundarno pravo, dakle, nastaje pravnim aktima EU i njezinih tijela,39 izvoenjemiz primarnog europskog prava.

32 Courtof Auditors33 Sjedite Raunskog suda je u Luxemburgu.34 O Europskoj uniji i njezinim tijelima v. Mileta, V.: Europska unija, Prilog br 8 lista Informator,

1995, br. 4267; Vlai, D:. Institucionalna struktura Europske unije, Pravnik, 1998,1-2,17-40.35 V. Herdegen, M:. o. c, 236

VMathijsen.PSJl.F.:o.c.,4Q.37 Isto vrijedi i za akte tijela triju europskih zajednica, sada pod kapom EU.38 V. Manhardt, F., Posch, W.: o.c, 111; Herdegen, M.: o.c, 2 i si. Herdegen, M:. o. c, 3;

Schuster, A:. EG-Recht, Normenlehre und Grundfreiheiten,Wien, 1997, 6-7.39 Radi to jednostavnijeg izlaganja u ovom emo radu govoriti o pravnim aktima EU i njezinih

tijela (odnosno o pravu EU) i u sluajevima kada e posrijedi zapravo biti pravni akti pojedinihzajednica koje su sada pod kapom EU, pa makar ti akti potjecali iz doba prije nego to je EUosnivana na temelju ugovora iz Maastrichta 1992. g. (stupio na snagu tek 1.11.1993.). Jedino kada tone bude mogue izbjei, upozorit emo da je posrijedi akt neke odreene od tih zajednica.


20/345


8. Kada je rije o pravnim normama prvoga stupa, dakle normama trijueuropskih zajednica, uoava se da tu postoji primarno pravo tih zajednica, a i njihovosekundarno pravo. Kako smo ve kazali, primarno pravo europskih zajednica inenorme ugovora kojima su one osnovane i na temelju kojih postoje, ukljuujui inorme ugovora kojima je osnovana EU; sekundarno pravo tih zajednica su pravnenorme to ih donose te zajednice, ureujui pitanja iz svoje nadlenosti. Dravelanice EU prenijele su, naime, na te europske zajednice dijelove svojeg suvereniteta,ovlastivi njihova tijela da pravno ureuju odreena pitanja. Ureujui ih, teeuropske zajednice stvaraju sekundarno europsko pravo, koje djeluje na dravelanice, ali ono moe djelovati i neposredno na pojedince - subjekte privatnihprava. I primarno i sekundarno pravo svih tih zajednica sastavni su dijelovi europs-kog prava, ali treba voditi rauna o tome da prava tih zajednica nisu istog stupnja

openitosti. Norme EZ imaju karakter opih normi europskog prava. Norme drugihdviju europskih zajednica (Montanunion i Euratom) imaju karakter posebnih normi,kada ureuju pitanja iz posebnog djelokruga svake pojedine od tih dviju zajednica.Zbog toga e primjena normi Montanunion i Euratom-a imati, glede pitanja iznjihova posebnog djelokruga, prednost pred primjenom opih normi EZ.

9. Sastavni dio europskog prava u njegovom uem smislu, su i norme kojimase uspostavljaju i ureuju drugi i trei stup EU, naime zajednika vanjska isigurnosna politika40 te policijska i sudska suradnja u kaznenim predmetima. To sunorme kakve nazivamo primarno pravo. No, glede drugog i treeg stupa EU nepostoji sekundarno europsko pravo. Drave lanice EU nisu (jo) prenijele na tijelaEU ovlasti da pravno ureuju ta pitanja tako da bi to neposredno djelovalo i napojedince - subjekte privatnih prava. Ono to bude odlueno u okviru drugog ilitreeg stupa, obvezuju samo drave. Da bi to djelovalo i na pojedince, potrebno jeda prvo bude pretoeno u pravo drave iji su dravljani, pa e tek tada na njihdjelovati putem njihovog domaeg prava. Stoga je samo primarno pravo glededrugog i treeg stupa sastavni dio europskog prava.

3. Posebno o sekundarnom europskom pravu

a) Vrste pravnih akata - izvora sekundarnog europskog prava

9. Tijela EU mogu, u granicama svoje nadlenosti, donositi sekundarne normeuobliku slijedeih akata: 1. uredbi, 2. smjernica, 3. odluka, 4. stavova i preporuka,a i takve koje 5. ne potpadaju ni pod jednu od navedenih kategorija (npr. svoje

1 U zajednikoj sigurnosnoj politici ne sudjeluje Danska.


21/345

E u r o p s k o p r i v a t n o p r a v o . . . . . .

poslovnike i si.)-41 Subjektivna prava pravnih subjekata ne mogu tangirati ikakvenorme sekundarnog europskog prava koje nemaju oblik uredbi, smjernica, odluka,

stavova ili preporuka.

(1) Uredbe

10. Uredba EU42 (engl. regulation, nj. Verordnung)43 ^igra u europskom pravuulogu poput one koju igraju zakoni (l. 189., st. 2. EZ-ug).43 Uredbe EU su propisiopeg karaktera, koji u svim dravama lanicama djeluju neposredno premaadresatima njihovih normi, odreenima apstraktno i generalno.46 47 Uredbe EU suu dravama lanicama obvezatne u cijelosti;48 ne mogu biti relativizirane ikakvimprimjedbama niti rezervama neke drave lanice, niti na put njihove primjene mogu

stati ikakve norme unutranjeg prava drava lanica, pa ak ni norme ustavnogranga. Na temelju uredbi EU nastaju za pravne subjekte pravni uinci (stjeu pravai dunosti i si.) neposredno, bez posredovanja prava drava lanica; da bi ti uinciza njih nastupili nije potrebno da ono to odreuje uredba EU bude prethodnopretoeno u pravo drave lanice,49 niti je potrebno da uredba EU bude objavljena

41 Npr. Premiliminary programme of the European Economic Community for a consumerprotection and information policy (Celex: 375Y0425(=2), Rezolucija Europskog parlamenta A4-0201/95 o naknadi teta nastalih prometnom nesreom izvan zemlje oteenikova prebivalita od 26.

10. 1995 (OJEC.C 308/108).41 Kada govorimo o uredbama EU mislimo na uredbe koje donose nadlena tijela EU (odnosno

koje su donijela nadlena tijela triju zajednica), ma koja to bila (Vijee EU, Europski parlamenat).Nekada je glavno zakonodavno tijelo EZ bilo Vijee, ali je u meuvremenu i Europski parlamentpoeo u tome sudjelovati (uz Vijee EU i Europsku komisiju), u razliitim stupnjevima togsudjelovanja.

43 Npr. Council Regulation (EEC) No 974/2001 od 14. 5. 2001 amending Regulation (EEC)No 3911/92 on the export of cultural goods (OJEC, L 137/10).

44 Uredbama EZ odgovaraju odluke Zajednice za ugljen i elik.45 Uredbe EU imaju djelovanje koje je pravno ujednaujue u uem smislu te rijei (v. Manhardt,

F.,Posch,W.: o.c, 158-159).46 U tome je bitna razlika izmeu uredbi i odluka. Za razliku od uredbi, odluke se odnose na

konkretne, pojedinano odreene adresate. Razlikovanje je i od praktine vanosti, jer pojedincimogu pobijati odluke koje se na njih odnose, ali ne i uredbe.

47 Uredba ne gubi taj svoj karakter ako se moe nabrojiti ili ak pojedinano identificiratiosobe na koje se ona odnosi u odreenom trenutku, odluio je Europski sud u sluaju "Alususse"(Zbirka-ESu 1982, 3463).

48 Uredbe su za drave lanice obvezatne u cijelosti, kao takve, a ne samo s obzirom na njihoveciljeve. Za razliku od uredbi, preporuke su za drave lanice obvezatne s obzirom na ciljeve kojetreba ostvariti.

49 Tako je odluio Europski sud u sluaju "Variola" (Zbirka-ESu 1973,981/990).


22/345


o dravi lanici (dovoljno je njezino objavljivanje u Slubenom listu Zajednica50).5152

Sudovi drava lanica (a isto vrijedi i za svaku drugu vlast drava lanica) duni su

primjenjivati uredbe EU od kada one stupe na snagu, te priznavati i tititi uinke

koje su izazvale za pravne subjekte (subjektivna prava koja su na temelju njih

nastala i dr.). Od stupanja na snagu uredbe EU, ne primjenjuju se norme pravnog

poretka drave lanice koje nisu u skladu s tom uredbom,53 i to ne samo norme

koje potjeu iz razdoblja prije stupanja uredbe EU na snagu, nego ni one koje bi se

donijelo nakon njezina stupanja na snagu.54 55 56

(2) Smjernice

11. Smjernica (engl. direetive, nj. Richtlinie)57 je akt EU (Europske Komisije,

Vijea EU, ili zajedno Vijea i Europskog parlamenta)58 opeg karaktera, donesen

da bi se provelo usklaivanje (harmoniziranje) pravnih poredaka drava lanica

glede materije na koju se smjernica odnosi.59 Smjernice su instrumenti za usklai-

vanje prava.60 6I One nisu upravljene na to da djeluju neposredno na privatnopravne

50 Official .Tournal of the European Communities.51 Tako je odluio Europski sud u sluaju "Co bex" (Zbirka-ESu 1972, 1055/1062).52 Zakonodavci drava lanica mogu jedino donositi provedbene propise, ali njima ne mogu

mijenjati ili nadopunjavati domaaj onoga to je uredbom odreeno, dakle ni stvarati neke novepravne uinke glede subjektivnih prava.

53

Sporno je,je li pravo drave koje je suprotno uredbi EU njome derogirano, ili ga se samo neprimjenjuje.54 Tako je odluio Europski sud u sluaju "Pol it i" (Zbirka-ESu 1971, 1039/1049).b Iznimke od toga mogu jedino odrediti same uredbe EU, preputajui dravama lanica da

svojim mjerama neto odrede. Ali i tada e sudovi trebati ispitivati jesu li mjere koje je pojedinadrava odredila u skladu s uredbama EU, te ih primjenjivati samo ako i ukoliko je s njima u skladu.Tako je odluio Europski sud u sluaju "Factortame" (Zbirka-ESu 1990,1-2433).

56 Sve to smo kazali vrijedi za uredbe EU u pravom smislu rijei. Naprotiv, provedbeneuredbe EU (koje donosi Europska Komisija na temelju uredbi u p. s.) sline su preporukama u tomsmislu to drave lanice mogu odreivati mjere u okviru onoga to je takvom uredbom odreeno.Tako je odluio Europski sud u sluaju "Country Landowners Association" (Zbirka-ESu 1995,1-3875).

57 Npr. Smjernica 1999/93/EC Europskog parlamenta i Vijea od 13. 12. 1999. o pravnomokviru Zajednice u pogledu elektronskih potpisa (OJEC, L 13/12), Smjernica Vijea od 5. 4. 1993.o nepotenim odredbama u potroakim ugovorima (OJEC, L 95/29).

58 Kada u ovom radu govorimo o Europskoj komisiji ili o Vijeu EU, mislimo pod time i naodgovarajuih tijela zajednica, koje su sada pod kapom EU. .

" Smjernicama EZ odgovaraju preporuke Zajednice za ugljen i elik.60 V.Manhardt, R, Posch, W.: o.c, 156-158.61 O smjernicama v. poblie Gumzej. N., Vuini, M.: Meunarodnoprivatnopravni i

materijalnopravni aspekti ujednaavanja ugovornog prava EU, Pravnik, 2001, 3-4,42-53.


23/345


subjekte; adresati smjernica su drave lanice EU.62 Smjernice obvezuju svojeadresate - drave da u odreenom roku preuzmu sadraj smjernica u svoje unutranjepravo, tonije - da svoj pravni poredak usklade sa smjernicama, slobodno birajui

za to oblik i nain koji je optimalan za postizanje ciljeva kojem smjernice tee (l.189., st. 3. EZ-ug).63 64 Kada su smjernice upravljene na to da za privatnopravnesubjekte nastanu neki pravni uinci (da dobiju neka prava ili dr.), ti bi pravni uincitrebali nastupati u svakoj od drava na koje se smjernice odnose posredstvom i natemelju normi unutranjeg prava te drave. Drave lanice redovito ispunjavajusvoje obveze glede preuzimanja sadraja smjernica u svoje pravne poretke.65 Neispune li ih u odreenom roku, to e zakanjenje imati odreene pravne posljedice(o njima emo kasnije poblie govoriti).

12. Svaka smjernica, ne samo da obvezuje drave lanice EU da u odreenom

roku usklade svoje pravne poretke s njom, nego utjee na pravni poredak tih dravai prije nego protekne taj rok. Naime, im se EU posluila svojom ovlasti da usklaujepravne poretke drava lanica glede neke pravne materije, a uinila je to donoenjemsmjernice, niti jedna od drava koja je obvezana uskladiti svoj pravni poredak stom smjernicom, nije vie ovlatena na ikakvu zakonodavne zahvate koji bi moglidovesti u pitanje postizanje cilja kojem smjernica tei.66 Drave su ovlatene jedinona zakonodavne zahvate koji su sa stajalita smjernice irelevantni, a glede pravnematerije na koju se smjernica odnosi - ovlatene su jedino donijeti propise usmjerenena ispunjenje svoje obveze preuzimanja sadraja smjernice u svoj pravni poredak,

kao i one propise za koje je to smjernicom predvieno.

67 68

62 O djelovanju smjernica na drave lanice, govori se kao o vertikalnom djelovanju smjernica,dok bi eventualno djelovanje smjernica meu privatnopravniom subjektima bilo njihovo horizontalnodjelovanje (v. Mathijsen, P.S.R.F.: o. c, 29).

63 Tako je odluio Europski sud u sluaju "Enka BV" (Zbirka-ESu 1977, 2203, br. 11/12).64 U praksi smjernice esto propisuju sve pojedinosti, tako da drave lanice donose propise

koji se meusobno podudaraju. Time je polje zakonodavnog djelovanja drava lanica veoma sueno,

emu se prigovaralo, ali je Europski sud stao na stajalite daje ovakvo suavanje dravama mogunostiodluivanja dozvoljeno u interesu to potpunijeg prenoenja sadraja smjernica EU u sve dravelanice (sluaj "Kommission/Deutschland" - Zbirka-ESu 1991,1-825).

65 Drave lanice EU su do kraja 1994. g. u 91,9% sluajeva uinile promjene svojeg unutranjegprava u vezi sa smjernicama EU. Zamjetno je, meutim, s tim u vezi porastao broj prigovora zbogpovrede odnosnih propisa EU, a i broj povreda ugovora se udvostruio (v. Schuster,A:. o.c, 29).

66 V. Herdegen, M:. o.c, 141.67 V. Sluaj "Reisegepack" (Zbirka-ESu 1981,1805).68 Tako djeluje smjernica, tovie - tako djeluje ve i sam prijedlog smjernice (v. Schuster, A.:

o.c, 43).

10


24/345


13. Poto protekne rok u kojem je drava lanica bila duna uskladiti svojpravni poredak s nekom smjernicom,69 a ona to nije uinila ili to nije uinila ade-

kvatno, tada - kako smo ve spomenuli - nastupaju odreene pravne posljedice togzakanjenja. Te su slijedee. Protiv takve drave moe Europska Komisija, a istotako i svaka pojedina drava lanica, pokrenuti pred Europskim Sudom postupakzbog povrede ugovora (l. 169-170. EZ-ug). Nadalje, ako je smjernica upravljenana to da pojedinci, pravni subjekti dobiju neka prava,70 pod odreenim pretpo-stavkama, i u odreenom smjeru, smjernica e u njihovu korist djelovati neposredno.

A i kada smjernica nee djelovati neposredno, postojei propisi unutranjeg pravatumait e se u prilog postizanja cilja kojem smjernica tei. Uz to, kada neposrednodjelovanje smjernice ne nastupi, pojedinci-pravni subjekti koji bi prema njoj trebalidobiti neka prava, ovlateni su potraivati naknadu tete od drave koja nije u

odreenom roku sadraj smjernice pretoila u vlastiti pravni poredak.71

14. Na ve spomenutu mogunost neposrednog djelovanja smjernica treba seposebno osvrnuti. Iako smjernice u pravilu ne djeluju neposredno, one smjernicekoje su upravljene na to da pravni subjekti dobiju neka prava (a upravo te nasnajvie zanimaju s privatnopravnog stajalita) poet e djelovati i neposredno, alisamo nakon isteka odreenog roka, pod odreenim pretpostavkama i premaodreenom subjektu. Naime, poto protekne onaj rok u kojem je drava bila dunau svojem pravnom poretku uiniti promjene u skladu sa smjernicom, a ona to nijeuradila ili to nije uradila adekvatno, smjernica e u korist subjekata koji su trebalidobiti neka prava poeti djelovati i neposredno, ako je bezuvjetna 72 i dovoljno

odreena.73 Poto smjernica pone djelovati neposredno u njihovu korist, pravnisubjekti kojima je ona namijenila odreena subjektivna prava, mogu se na ta pravapozivati u odnosu prema dravi te zahtijevati od nje ostvarenje tih prava, pa makarto i bilo suprotno nekom propisu unutranjeg prava drave lanice. Drava se tomene moe s uspjehom protiviti, prigovarajui da ti subjekti jo nisu nositelji ovihsubjektivnih prava, budui da u domaem pravnom poretku jo nema propisa natemelju kojih bi ta prava stekli. Prigovor drave koji bi se na to pozivao, bio bi

69 Rok je odreen smjernicom, a poinje tei od stupan ja te smjernice na sna gu. Sm jernice

stupaju na snagu dvadeset dana od objave u Slubenom listu EZ, ako smjernicom nije to drugopropisano.

70 Ti subjekti nisu ovlateni pokrenuti postupak zbog povrede ugovora pred Europskim sudom.71 V. sluaj "Francovich v. Bon ifaci" (Zb irka-ES u 1991,1-5 374), v. Schuster, A:, o.c, 31-31 i

48-49.72 Smjernica je bezuvjetna ako nije takvog sadraja da je njezina primjena ovisna o nekoj

daljnjoj odluci kojeg tijela EU ili drave lanice.73 Smjernica je dovoljno odree na, ak o joj se sadraj m oe sp ozna ti putem tu ma enja (v.

sluaj "Francovich v. Bonifaci" - Zbirka-ESu 1991,1-5374).

11


25/345


suprotan naelu potenog postupanja, odnosno potenja i savjesnosti (estoppel-pricipu), budui da je to to u domaem pravu jo nema tih propisa posljedicapropusta drave da ispuni svoju obvezu pretakanja sadraja smjernice u normevlastitog pravnog poretka.74 Treba, meutim, naglasiti daje neposredno djelovanjesmjernice ogranienog dosega; pravni subjekti kojima je smjernica namijenilaodreena subjektivna prava, mogu se na ta prava pozivati, isticati zahtjeve iostvarivati ih jedino u odnosu prema dravi koja nije ispunila svoju obvezu dapreuzme sadraj smjernice u vlastiti pravni poredak,75 ali to nisu ovlateni i u odnosuprema treim osobama - privatnopravnim subjektima.76 77

(3) Odluke

15. Odluke (decisions) EU78

su pojedinani akti upravljeni pojedinanimadresatima: pojedinim dravama lanicama ili pojedincima - privatnopravnimsubjektima.79 Sadraj odluke EU je u cijelosti obvezatan za njezine adresate. Kada

je adresat odluke odreena drava kao takova, njome su vezani sudovi i svakadruga vlast te drave. Stoga, ako prema odluci iji je adresat neka drava trebajuneka prava dobiti pravni subjekti koji su podvrgnuti pravnom poretku te drave, zanjih ta prava nastaju neposredno na temelju odluke EU*, dakako pod pretpostavkomdaje ta bezuvjetna i dovoljno odreena.80 Meutim, ako adresat odluke nije dravakao takova, nego jedan ili vie privatnopravnih subjekata81 - odluka e djelovatisamo glede tih subjekata, a ne i treih osoba.

16. Odluke EU kojima je nareeno neko plaanje novca privatnopravnimsubjektima, ovrni su naslovi (iznimno od toga, nisu ovrni naslovi odluke EU

74 V. sluaj "Backer" (Zbirka-ESu 1982, 53).75 U ovom se kontekstu na dravu misli u u irem smislu, koji obuhvaa sve razine njezine

unutranje strukture, dakle i jedinice lokalne uprave odnosno samouprave (v. Schuster, A.: o.c, str.40).

76 V. sluajeve "Marshall I" (Zbirka-ESu 1986,152/84) i "Faccini Don" (Zbirka-ESu 1994,1-3325).

77 U novije se doba raspravljalo, osobito u vezi sa sluajem "Faccini Dori", ne bi li ipak bilopotrebno priznati neposredno djelovanje smjernica i u odnosu prema treima (v. kod Herdegen, M.\o.c., 147). Europski sud, barem za sada, nije krenuo tim putem. To, bi naime, znailo da smjernicaneposredno stvara ne samo prava za jedne, nego ujedno i obveze za druge subjekte, premda ti nisuadresati smjernice.

78 U pravilu ih donosi Europska Komisija.79 Prema stajalitu Europskog suda nije nuno da adresati budu odreeni poimence, dovoljno

je da su odredi vi.80 V. Schuster, A.: o.c, 44.81 Npr. odluke koje se donose na kartele.

12


26/345


protiv drava kao dunika). Ovrha e se provesti po ovrnim propisima odnosne

drave, i to bez posebnog postupka priznavanja te odluke (to nije strana odluka).

Jedino e tijelo drave koja provodi ovrhu,82 prethodno provjeriti istinitost o vrnog

naslova. Ovrni postupak moe obustaviti jedino Europski sud.83

(4) Ostali akti : J

17. Preporuke (recommendations),84 miljenja (opinions)85 i rezolucije tijela

EU u naelu nisu pravno obvezujui (l. 189., st. 5. EZ-ug),86 ali ipak, sudovi

drava lanica duni su preporuke uzimati u obzir kod primjene europskog prava.87

18. Tijela EU nisu ograniena na donoenje samo uredbi, smjernica i odluka.88

Mogu donositi i rezolucije, deklaracije, programe i druge akte, to i ine, no ti akti

nisu pravno obvezujui, premda svakako imaju svoju politiku i moralnu teinu.

b) Objavljivanje i stupanje na snagu ' . . .

19. Uredbe Vijea i Komisije EU objavljuju se u Slubenom listu Zajednica

(franc. Journal Officiel des Communautes Europeennes,89 90 engl. Official Journal

ofthe European Communities91),92 93 u dijelu L,94 i to u odjeljku'akata ije je objavlji-

12 Koje je tijelo drave za to nadleno, odreuje svaka drava za sebe, a Vlada te drave o tomeobavjetava Komisiju i Europski sud.

" V. Schuster, A.: o.c, 44.84 Preporuke donosi Europska Komisija kada eli prevladati razlike medu dravama lanicamana temelju savjetovanja meu njima. Ako preporukom ne postigle cil j, donijet e se smjernica. Utom smislu je donoenje preporuke uvod u donoenje smjernice.

15 Zauzimanje stava je akt koji, u pravilu, prethodi nekoj drugoj mjeri EU.86 Preporuke i miljenja ipak nisu sasvim neobvezujui, jer u izvjesnom smislu veu tijela EU

koja su ih donijela (v. Schuster, A.: o. c, 44-45.).87 V. sluaj "Grimaldi" (Zbirka-ESu 1989/4407).88 Mathijsen, P.S.R.F.: o.c, 38-39.*' Taj se Journal objavljivao pod imenom Journal Officiel de Ia Communaute Europeenne du

Charbon et de l'Acier od 1952. do 19. travnja 1958.'" Pod sadanjim nazivom (na svakom od slubenih jezika) objavljuje se od 20. travnja 1958.,

s time da se od 1. sijenja 1968. dijeli u dva odvojena izdanja - jedno nosi oznaku L, a drugo C." Na engleskom jeziku objavljuje se tek od 1.sijenja 1973. (postoje i Velika Britanija pristupila

ondanjoj EZ), s time da su u posebnim izdanjima na engleskom jeziku (studeni i prosinac 1972. i1974.) objavljeni akti zajednice koji su bili doneseni prije nego se taj slubeni list EU poelo izdavatii na engleskom, pa nisu bili objavljeni na tom jeziku.

92 Objavljuje se na svakom od slubenih jezika EU, kojih je za sada jedanaest. U sluaju da sepojavi diskrepancija meu tekstovima objavljenim na razliitim jezicima, nema prednost tekst ni na

jednom od tih jezika, nego tumaenja treba uzeti u obzir tekstove objavljene na svim jezic ima (v.Mathijsen, P.S.R.F.: o.c , 33-34, bilj. 47).

13


27/345


vanje obvezatno (Acts whose publication is obligator). Isto se tako objavljuju ismjernice Vijea i Komisije EU koje su upravljene na sve drave lanice EU (l.191., st. 1-2 EZ-ug). Tako se objavljuju i one smjernice, kao i one odluke, koje sudonesene u postupku zajednikog odluivanja Vijea EU i Europskog Parlamenta.Ostale smjernice (one za koje nije obvezatno objavljivanje u odjelu L) objavljujuse u Slubenom listu Zajednica u dijelu C.93

20. Uredbe i smjernice koje podlijeu objavljivanju u Slubenom listu Zaje-dnica, u pravilu stupaju na snagu dvadesetog dana od te objave. Ali, ako je uredbomili smjernicom odreen dan kada e stupiti na snagu, ona stupa na snagu tog dana.

21. Odluke i smjernice koje se odnose na odreene drave, objavljuje se onimana koje se odnose (l. 191., st. 3. EZ-ug), i djeluju od kada su im objavljene.

22. Odluke Europskog suda i Europskog suda prvog stupnja objavljuju se u

Zbirci sudskih odluka.96 Sentencije tih odluka objavljuju se u Slubenom listuZajednica u dijelu C.

23. Uz to to se objavljuju u Slubenom listu Zajednica, pravni akti EU registri-"raju se i u posebnom arhivu dokumenta CELEX. Svaki dokument je registriran uCELEX-u po broju kojeg je dobio prigodom te registracije (niz brojeva i slovaodreenog znaenja97), uz navoenje punog naslova dokumenta, naznake gdje sedokument moe nai,98 datuma kada je objavljen" te broja stranice na kojoj jeobjavljen.99

93 Slubeni list Zajednica dostupan je na svim slubenim jezicima i putem Interneta (http://europa.eu.int./eur-lex/index.html).

94 Oznaka "L" potjee od "legislation".95 Oznaka "C" potjee od "Communications".96 U ovom radu tu zbirku nazivamo Zbirka-ESu. Vodi je se po godinama, a unutar godina po

svescima (svezak I. sadri odluke Europskog suda, a svezak II. odluke Europskog suda prvog stupnja).97 Na prvom je mjestu brojka koja oznaava vrstu dokumenta (1 = temeljni ugovori, tj. primarno

pravo EU; 2 = ugovori EZ; 3 = uredbe, smjernice; 4 = dopunski akti, tj. zapisnici uz ugovor itd.; 5= predradnje, tj. prijedlozi, obavijesti, miljenja; 6 = odluke i konani prijedlozi u postupcima predEuropskim sudom; 7 = podaci o pretvorbi akata u dravama lanica; 9 = podaci o pitanjime u

Europskom parlamentu), na drugom i treem mjestu su dvije brojke koje oznaavaju godinu izdavanjadokumenta (stoljee je izostavljeno), na etvrtom mjestu se nalazi slovo koje oznaava vrstu dokumenta(A = ugovor, B = proraun, D = odluka, zakljuak, K = preporuke Europske Komisije, L = smjernica,R = uredba, S = opa odredba Europske Komisije, X = ostali pravni akti, Y = pravni akti koji se uSlubenom listu Zajednica objavljuju pod C), na petom do osmog mjesta je broj pravnog akta.

98 Tj. u Slubenom listu Zajednica (Official Journal of the European Communities). Ako jerije o dokumentu objavljenom nakon to je 1968. izvrena podjela na dijelove L i C, tada je naznaenou kojem je od tih dijelova objavljen.

99 Na internetu je Official Journal of the European Communities dostupan na adresi: http//europa.eu.int/eur-lex/en/index.html, a aktualna praksa Europskog suda na adresi; http://curia.eu.int

14


28/345


B. to je od europskog prava privatno pravo?

1. Razlikovanje privatnopravnih od ostalih normi europskog prava

24. Europskim privatnim pravom u uem smislu moemo nazvati, slijedei utome Miiller-Graffa, privatnopravna pravila europskog prava u uem smislu koja suu svim dravama lanicama obvezatna, ili su za sve njih obvezatna, bez obzira je lineposredni formalni izvor tih pravila primarno ili sekundarno europsko pravo. 1 0 0 1 0 1

Ostala pravila europskog prava, dakle, ne moemo ubrajati u europsko privatno pravo.25. Primjena navedenog kriterija za razlikovanje privatnopravnih od ostalih

normi europskog prava pokazuje da privatnopravni karakter redovito nemaju normeprimarnog europskog prava, a imaju ga neke norme sekundarnog europskog prava.Rije je, dakle, o normama iji su formalni izvor pravni akti tijela europskihzajednica to su pod kapom Europske unije (prvi stup EU), i to pojavie tijelaEuropske zajednice (bive Europske ekonomske zajednice). Rije je i o normamakoje izgrauje Europski sud svojim odlukama.

26. Primjena navedenog kriterija pokazuje i to daje europsko privatno pravou znaajnijem stupnju stvoreno samo glede pojedinih grana privatnog prava, ali nenjih cijelih, nego samo nekih njihovih pravnih instituta, a i to opet ne cijelih, negosamo pojedinih segmenata tih instituta.102

2. Grane privatnog prava glede kojih postoje norme europskog prava

a) Sirenje pravih sadraja ureenih europskim pravom

27. Norme europskog prava nisu stvarane podjednako glede svih granaprivatnog prava, niti svih njihovih pravnih instituta; neki su segmenti privatnogprava u veoj mjeri ureeni europskim pravom nego drugi. 10 3

100 V. Muller-Graff, P.-Ch.: o. c, 303 i si.101 Zanimljiva razmiljanja o dosegu pojma europskog privatnog prava v. kod Benacchio, G:.

Diritto privato della Comm unit_ Eu rop ea, Pa do va, 19 98 ,1 0 i si.102

Norme europskog prava postoje i glede onih , brojnih i vanih segm ena ta pravno g pore tkakoji se, prema u nas uvrijeenoj sistematic i, obi no ne ubrajaju u pr iva tno , a po go tov o ne u g ra an skopravo. Rije jeo radnom i socijalnom prav u, financijskom p ravu , m e un aro dn om priv atno m p ravu ,pravu okolia, procesnom pravu i dr. Tako je u novije doba europskim normama (uredbom) ureenodostavljanje sudskih i izvansudskih pism ena u gra an skim i trgov ak im p re dm eti m a iz jed ne u dru gudravu lanicu, to je od izvanred ne v ano sti sa stajalita opstv ariva nja p riva tnih pra va (v. Hefi, B:.Die Zustellung vodn Schriftstucken im europaischen Justizraum, Neue Juristische Wochenschrift,2001,1,15-23), koja je od velike vanosti za zatitu i ostvarivanje privatnih prva.

103 V. Roth, W.-H:. Die Freiheiten des EG-Vertrages und das nationale Privatrecht (ZurEntvvicklung internationaler Sa chn orm en fiir eu rop aisc he Sa ch ve rha lte) , Z eitsch rift fiir Eu ro pai sch esPrivatrecht, 199 4,5-33.

15


29/345

Europsko privatno pravo .'

28. Pod utjecajem europskoga prava, ije norme se postupno umnaaju, pa jesve vie pravnih sadraja koje one ureuju, u pravnim se porecima drava lanica

EU mijenjaju odnosni pravni instituti. No, promjene pojedinih pravnih institutaesto zahtijevaju i ire promjene unutar pojedinih grana privatnog prava dravalanica, koje opet mogu izazvati daljnje promjene u njihovim pravnim porecima.104

To je proces koji je neizbjena posljedica potrebe da pravni poreci budu logini iuravnoteeni sustavi, izgraeni na odreenim naelima. Tako se pod pritiskomstvaranja sve veeg broja normi europskog prava stalno mijenjaju pravni porecidrava lanica EU, a u smjeru njihovog sve veeg ujednaavanja odnosno usuglaa-

vanja.

b) Obvezno pravo, pravo intelektualnog vlasnitva i trgovako pravo

29. S obzirom na neposredne ciljeve europske integracije, a ti su u prvomredu gospodarski, nije iznenaujue daje najvie normi europskog privatnog pravaupravo s podruja 1/ obveznog prava (ugovornog i izvanugovornog), 2/ pravaintelektualnog vlasnitva, osobito patentnog, autorskog i srodnih prava, kao i 3/trgovakog prava.105

30. Pojedine sadraje s podruja ugovornog prava ureuju norme europskogprivatnog prava,106 postavljajui pravila o elektronskim potpisima i o trgovanju

elektronskim putem,107

o sprjeavanju zakanjenja s plaanjem u komercijalnimtransakcijama,108 o zatiti potroaa glede ugovora sklopljenih izvan poslovnih

104 Tako se za njemaki pravni poredak spremaju promjene materijalnopravnih propisa BGB-a, procesnopravnih propisa ZPO i jo nekih propisa, potaknute smjernicama EU o elektronskimpropisima (od 13. 12. 1999.) i o elektronskoj trgovini (od 8. 6. 2000.) i njemakog zakona koji ih jepreuzeo u njemako pravo (v. Hahnchen, S.: Das Gesetz zur Anpassung der Formvorschriften desPrivatrechts und anderer Vorschriften an den modernen Rechtsgeschaftsverkehr, Neue Juristische

Wochenschrift, 2001, 39, 2831-2834).105 V. Hommelhoff, P., Jayme, .: o. c, 127-446; Benacchio, GA.: o.c, 33-35, te poblie 293-

512 i isti: Diritto privato communario, Rivista dalla diritto civile, 2000, 2/2, 225-251.106 O opim naelima europskog ugovornog prava, v. Gumzej. N., Vuini, M:. o.c, 53-70; o

zatiti potroaa v. Benacchio, GA:. Zbornik PF Rijeka, 2001,1, Zbornik PF Rijeka, 2001,1,209-227.107 V. Mati, T.: Ugovor o elektronskoj razmjeni podataka, u zborniku XXXVIII. susreta pravnika

u gospodarstvu, 2000,194-235; Niki, S:. Elektroniki potpis u skladu sa Smjernicom 1999/93/EC,Pravo u gospodarstvu, 2000, 4, 251-260; Kandija, V., Maurovi, Lj.: Utjecaj elektronike trgovinena globalizaciju svjetskog trita - ekonomski i pravni aspekti, Hrvatska pravna revija, 2001, 8,1-11; esi, Z.: Elektromiki potpis i njegova primjena u sustavu elektronikih teretnica, Hrvatskapravna revija, 2001, 8, 39-43.

108 V. Maurovi, Lj.: Usklaivanje hrvatskog prava sa smjernicom EU o sprjeavanju plaanja,Hrvatska pravna revija, 2001, 6, 1-9.

16


30/345


prostora, o zatiti od nepotenih odredaba u potroakim ugovorima,10 9 o sigurnostiproizvoda koji se stavljaju na trite i zatiti potroaa od nedostataka, od

zavaravanja u reklamiranju, o zatiti potroaa od tetnog djelovanja proizvodakoji zavaravaju svojim izgledom i od proizvoda koji ugroavaju zdravlje, o isticanjucijena proizvoda koji se nude potroaima, o potroakim kreditima, o problematicituristikih paket-aranmana, a osobito o problematici prehrambenih proizvoda(isticanju cijena, ujednaavanju prava u pogledu materijala i proizvoda koji dolazeu kontakt s prehrambenim proizvodima, nadalje o oznaavanju, prezentaciji ireklamiranju prehrambenih proizvoda, kao i o isticanje cijene tih proizvoda), osigurnosti igraaka i problematici kozmetikih proizvoda, o ujednaavanju nazivatkanina (pripremaju se daljnja i pravila o prodaji potrone robe i garancijama te okamatama).

31. Norme europskog privatnog prava ureuju neka pitanja izvanugovorneodgovornosti, kao to su pravila o odgovornosti za tetu koju krajnji potroa pretrpiod neispravnih proizvoda te uope o sigurnosti proizvoda, o osiguranju odgraanskopravne odgovornosti imatelja motornih vozila i obvezatnom osiguranjuod te odgovornosti.

32. Na podruju prava intelektualnog vlasnitva norme europskog privatnogprava ureuju neka pitanje patentnog prava, zatite robnih igova, a i neke aspekteautorskog i srodnih prava u informatikom drutvu; osobito zatitu kompjutorskihprograma, iznajmljivanje i posuivanje te odreivanje srodnih djela na podrujuintelektualnog vlasnitva, autorskopravne aspekte kablovskog radija i televizije,trajanje zatite autorskih i srodnih prava, pravnu zatitu banki podataka (u pripremi

je i ureenje prava slijeenja).110

33. Na podruju trgovakog prava norme europskog privatnog prava ureujubrojna pitanja prava drutava,"1 pojedina pitanja trgovakog zastupanja, osiguranja,poslovanja banaka, kao i prava trine utakmice.11 2 Dakako daje i ureenje ostalihsegmenata privatnog prava, koje smo ve spomenuli, ujedno mjerodavno i sastajalita trgovakog prava.

!

109 V. Niki, S:. Smjernica EU o zatiti potroaa u distancijskim ugovorima, Aktualnostihrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Godinjak 7, Zagreb, 2000, 571-577.

"" V. Henneberg, /.: Usklaivanje autorskog prava u dravama lanicama Europske zajednice,Informator, 1993,4146-4147 (Prilog 6, 2-6); isti: Autorsko pravo, Zagreb, 2001 (II. izd.), 28.

'" Lutter, M:. Europaisches Unternehmensrecht, Zeitschrift fiir Unternehmens- undGesellschaftsrecht, Sonderheft 1, Berlin-New York, 1996,4-97.

112 Zach, R.: Wettbewersrecht der Europaischen Union, Praxisa von Kommission undGerichtshof,Miinchen, 1994.

17


31/345


c) Stvarno i nasljedno pravo

34. Za vrlo se malo normi europskog prava moe kazati da se neposrednoodnose na institute stvarnog prava,113 a uope nema takvih koje bi se neposrednoodnosile na nasljedno pravo.

dj Obiteljsko pravo

35. Neke norme europskog prava odnose se i na obiteljsko pravo. Ovamospadaju i one o sudskoj nadlenosti u branim stvarima i priznavanju odluka u

branim i skrbnikim predmetima.114

3. O normama koje omoguuju zatitu europskog privatnog prava predEuropskom sudom

36. U tijesnoj vezi s europskim privatnim pravom su i norme koje ureujuorganizaciju europskog sudstva, naime Europski sud (to ukljuuje i Europski sudprvog stupnja), kao i one koje ureuju postupanje pred Europskim sudom. Ovenorme dodue nisu privatnopravnog karaktera. One su u onakvom odnosu prema

europskom privatnom pravu u kakvom se nalaze i norme koje odreuju organizacijugraanskih sudova te norme graanskog procesnog prava prema privatnom pravusvojih drava. No, ove su norme izvanredno vane sa stajalita europskog privatnogprava, jer Europski sud je, ne samo jedini mjerodavan za prosudbu valjanosti inevaljanosti akata europskog prava, nego ima i ulogu jedinog mjerodavnog tumaaeuropskog prava.

4. Neka zapaanje o glavnim osobinama europskog privatnog prava

37. Promotrimo li ono to jest europsko privatno pravo, uoit emo da veibroj privatnopravnih normi europskog prava ima svoj neposredni formalni izvor u

113 Iznimku predstavljaju neka pravila Smjernice o vraanju kulturnih dobara, protupravno iznijetihs podruja neke drave lanice, a donekle i pravila o "time-sharingu" te o slobodi protoka kapitala. No,radi se i na tome da se harmonizira europsko pravo glede stvarnopravnog osiguranja trabina zalonimpravom ili fiducijarnim prijenosom vlasnitva na pokretnim stvarima, a i glede hipoteka.

114 Kohler, Ch:. Internationales Verfahrensrecht ftir Ehesachen in der Europaischen Union:Die Verordnung "Brussel II", Neue Juristische Wochenschrift, 2001,1,1-10.

18


32/345


aktima sekundarnog europskog prava - u uredbama i osobito u smjernicama, to ihdonose tijela EU (odnosno tijela zajednica koje su sada u sastavu EU).

38. Uoljivo je i da se nakon donoenja akata koji su neposredan izvor normieuropskog privatnog prava, dalje razvijalo znaenje sadraja tih normi putemtumaenja koje je provodio Europski sud. Njegov je utjecaj golem, jer je on tijelokoje je iskljuivo nadleno za tumaenje europskog prava i prosudbu valjanostinormi europskog prava. Uloga jedinog mjerodavnog tumaa europskog prava dajeEuropskom sudu mogunost da svojim tumaenjima djeluje u prilog daljnjeg razvojaeuropskog prava u korist ostvarenja ciljeva europskog udruivanja. Tu je mogunostEuropski sud obilno rabio i rabi je, te znaajno pridonosi daljnjoj izgradnji europskogprivatnog prava, budui da njegove odluke djeluju, u izvjesnom smislu, poputpravnih precedenata."5 "6

39. Norme europskog privatnog prava ne tvore homogenu pravnu cjelinu, neslijede niti ine ikakav sustav, a esto su i povezane s normama koje nemajuprivatnopravni karakter. To je i razumljivo Jer su akti sekundarnog europskog pravadonoeni radi rjeavanja nekih odreenih problema, onako kako su se ti problemi

javljali i kako ih je u danim okolnostima (pravnim, politikim, gospodarskim,socijalnim) bilo mogue rjeavati putem usuglaavanja (harmoniziranja) odnosnihsegmenata pravnih poredaka europskih drava. Isto na heki nain vrijedi i zatumaenja Europskog suda, koja igraju tako znaajnu ulogu u formiranju europskogprivatnog prava.

40. Pokua li se utvrditi ima li europsko privatno pravo osobine karakteristineza pravne poretke kontinentalnoeuropskog pravnog kruga, doi e se do zakljukada ih ima, ali i da pokazuje izvjesne osobine koje nisu svojstvene porecima togkruga. Rije je osobito o ulozi koju igra Europski sud u stvaranju normi europskogprivatnog prava. Ta se dodue znatno razlikuje od one uloge koju igraju sudovi upravnim porecima Common Law pravnog kruga, ali joj i donekle nalikuje.11 7 Kaoda se mogu zamijetiti zaeci izvjesnog stapanja dvaju pravnih krugova u jedan. 1 18

115 Iako je djelovanje odluka Europskog suda de iure vezano samo na predmet u kojem je sud

odluio, one de facto djeluju erga omnes (v. Mathijsen, P.S.R.F.; o.c, 142, te odluke navedene ubiljeci br. 8).116 U tumaenju europskog prava Europski sud je razvio neka naela, kao opa naela pravnih

poredaka drava lanica. V. poblie Vincenzi, C: Law of the European Community, London, 1992(2.), 54-58.

117 0 razliitim pogledima na precedente pravnika iz kont inentalnoeuropskog i onih iz com-mon law pravnog kruga te kako su pomireni u praksi Europskog suda v. Brown, L. N., Kenedy, T:.The Court of Justice of the European Communities, Lo ndon, 20 00 (5. Eid it .), 368-381.

"* V. Merrvman, J. H:. Convergence od Civil Law and Common Law, u Cappelletti, M.: NewPerspectives for a Common Law of Europe, Firenze, 1978,210; Lupoi, M:. Common law e ciwl law(alleradicidelldirittoeuropeo),Foro pad., 1993,V,431 i si.

19


33/345

Europsko privatno pravo >

Takav je razvoj svakako razumljiv nakon to je i Velika Britanija postala lanicomEU, unosei u nju i svoja pravna shvaanja. Izgleda, meutim, da je razvoj u tom

smjeru bio krenuo i prije toga, to svjedoi o sve veoj povezanosti svijeta (zapad-noga) te o transferu ideja i zasada, koji je nesumnjivo viestran i plodan. No, takavrazvoj sigurno nije mogao pridonijeti sustavnijem izgraivanju europskog privatnogprava.

5. O nekim nastojanjima da se prevlada nesustavnost europskog privatnog prava

41. Nesistematinom stvaranju europskog privatnog prava, mnogo seprigovara,119 i to naalost s pravom. No, bilo je nastojanja i prema drukijem pristupu

stvaranju europskog privatnog prava. Tako je Europski je parlament 1989. godinedonio rezoluciju kojom je pozvao na izradu Europskog graanskog zakonika. Zbogtadanje, iskljuivo savjetodavne uloge Europskog parlamenta ta rezolucija nije

bila obvezatna za Europsku Komisiju, pa ova dugo ni nije na nju reagirala. Ipak je1997. godine, dok je Nizozemska predsjedala Europskom Unijom,120 organiziran uHaagu/Sheveningenu simpozij pod nazivom "Prema Europskom graanskomzakoniku", u nastojanju da se potakne i podri stremljenje prema zajednikomeuropskom graanskom, odnosno privatnom pravu.121 Ostvarenje ideje da se izradiEuropski graanski zakonik, ipak je jo daleko; na putu joj stoje veliki pravno-

doktrinarni, a i politiki problemi.122

42. Vaan korak u smjeru prevladavanja nesustavnosti europskog privatnogprava je ipak napravljen, i to u pogledu obveznog prava, ili tonije - onog segmenta

119 Govori se o stvaranju prava po pointilistikoj metodi (A. Junker), to vie - u maniridivljeg zapada (W. Tilmann), a naroito se prigovara rascjepkanosti i nepreglednosti tako stvorenogprava (U. Blaurock) i si.

120 Ne moe se previdjeti nizozemski doprinos nastojanju prema kodifikaciji europskoggraanskog prava. O tom v. osobito Hondius, E., H:. European Contract Law: The Contribution oftfe Dutch, u Europaisches Vertragsrecht (Hrsg.: H. L. Weiers), Baden-Baden, 1997,45-79.

121 Hrvatska, premda nije lanica Europske zajednice, ipak nije bila sasvim izostavljen izsudjelovanja u tom nastojanju. Na poziv Nizozemskog ministarstva pravosua na tom su simpozijusudjelovali i hrvatski znanstvenici, profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu, K. Sajko i N. Gavella.

122 O problematici europske kodifikacije graanskog prava v. poblie u Mengoni, L:. L'Europadei codici o un codice per l'Europa, Quaderni del centro di studi e ricerche di diritto comparato estraniero,Roma, 1993,7; Hartkamp,A.S., Hesselink, M.W.,Hondius, E.H., du Perron, C.E., Vranken,J.BM. (editors): Towards a European Civil Code, Nijmegen, 1994; Schulze, R:. Le droit prive europeen,Revueinternational dedroit compare, 1995,1,610-638; Bussani,M., Mattei, U:. TheCommonoreApproach to European Private Law, The Columbia Journal of European Law, 1997-98 (3), 3, 339-356; eno Zencovich, V.: II "Codice Civile Europeo", le tradizioni giuridiche nazionali e il neopositivismo, Foro pad, 1998, V, 62 i si.

20


34/345


obveznog prava koji se naziva ugovorno pravo. Naime, formirana je Komisija zaeuropsko ugovorno pravo, koja je izradila "Naela europskog ugovornog prava",te ih objavila na engleskom i francuskom jeziku. 12 3 Predsjednik te komisije je bioprofesor Ole Lando, pa se ova naela redovito spominju kao Landova naela. Onanisu obvezatna ni za koga, nego su samo preporuka za ujednaavanje pravila ugovor-nog prava u pravnim porecima drava-lanica EU. Unato takvog svog karaktera,Landova naela imaju veliku teinu. Imaju je ne samo stoga to su plod zajednikograda europskih znanstvenika najveeg ugleda, nego ponajvie stoga to su uspjelinaela europskog ugovornog prava formulirali tako da su prihvatljiva sa stajalitasvih, u mnogo emu veoma razliitih europskih pravnih tradicija. U tom su smisluta tzv. Landova naela zajednika naela europskog obveznog, i to ugovornogprava.124125

C. 0 odnosu europskog prava i prav a dr ava lanica EU

/. Nadnacionalni karakter prava europskih zajednica

43. Drave lanice EU prenijele su dio svojeg suvereniteta na EU, tonije nanjezine zajednice koje tvore prvi stup EU (EZ, Montanunion i Euratom), to jeovima dalo nadnacionalni karakter.

44. Te, sada u EU uklopljene zajednice, koje tvore njezin prvi stup, donosepravne akte - propise europskog prava (sekundarno pravo tih zajednica), svaka ugranicama nadlenosti koje su drave lanice prenijele na EU, odnosno na te njezinezajednice.126 Donose ih samostalno, tj. bez sudjelovanja zakonodavnih tijela drava

12J V. Lando 0., Beale, H.: Principles of European Contract Law, Dordrecht,-Boston-London,1995.

124 V. Lando, 0:. Principles of European Contract Law - An Alternative or a Precursor ofEuropean Leslation, Rabelszeitschrift, 1992 (56), 2, 261-273; Stein P:. II futuro codice europeo deicontratti, Milano, 1993; Lando, O.: Beale, H. (edit.): Principles of European Contract Law, Part I.,

Dordrecht.-Boston-London, 1995.; Lando, 0.: European Contract Law, u Europaisches Vertragsrecht(Hrsg.: H. L. Weiers),Baden-Baden, 1997, 81-101; Kirchner, Ch:. Europaisches Vertragsrecht, ibi-dem, 103-137; Bonell, J. M:. Verso un codice europeo dei contratti?, Europa e diritto privato, 1998,1,171-191;

125 Tzv. Landova naela nisu jedini pokuaj kreiranja europskog obveznog prava. O nastojanjimaskupine znanstvenika iz Pavije (predvodio Giuseppe Gandolfi), one iz Trenta (Rudolf Schlesinger),kao i onima Me Gregora v. kod Benacchio, G:. o.c, 180-189.

126 Stoje preneseno u nadlenost EU (odnosno njezinih zajednica) odreuju oni meudravniugovori koji su primarno pravo EU. Glede onoga to jest preneseno u nadlenost EU, ali ne u njezinuiskljuivu nadlenost, vrijedi naelo supsidijarnosti(l. 2., st. 2. i l. 5. EU-ug). Po tom naelu moe

21


35/345


"implied powers", po kojoj ovlast za reguliranje tono odreene pravne materijeimplicira i ovlast za reguliranje sporednih pitanja koja su unutranjom logikompovezana s materijom na koju se ovlast eksplicite odnosi. Drugo ublaenje jest utome stoje ugovorima kojima su osnovane EZ i Euroatom dana i generalna ovlastreguliranja, premda samo supsidijarna i iznimna. Ta generalna ovlast je dana samoza sluaj daje reguliranje potrebno da bi se u okvirima zajednikog trita ostvariliciljevi odnosnog ugovora o osnivanju, a taj ugovor ne sadri posebno ovlaujuunormu. No, reguliranje na temelju te genaralne ovlasti je mogue jedino uz jedno-glasnost u Vijeu EU, a na temelju prijedloga Europske Komisije i poto budekonzultiran Europski Parlament (l. 308. EZ-ug. i l. EA-ug). 12 9

47. Tijelo EU koje donosi neki pravni akt sekundarnog europskog prava, trebase pritom pozvati na za to ovlaujuu normu, kako bi omoguio Europskom sudu

da obavi svoju kontrolnu funkciju.130

To treba biti odgovarajua ovlaujua norma.U sluaju da se prigodom donoenja pravnoga akta pozvalo na ovlaujuu normukoja ne odgovara, jer sadri drukija pravila o nadlenosti, moe se valjanost togapravnog akta pobijati putem Europskog suda.131 132

3. Prednost europskog prava ispred prava drava lanica

48. Europsko pravo djeluje u svakoj dravi lanici, i pritom ima apsolutnuprednost ispred prava drava lanica. To je doktrina o apsolutnoj prednosti europs-

kog prava, koja je izvedena iz pravne prirode europskog prava. Naime, budui dasu europske drave, ulanjujui se u europske zajednice, ugovorno prenijele na tezajednice dio svojeg suvereniteta na podruju zakonodavstva, na je tom temeljustvoren i razvija se europski pravni poredak. Drave lanice EU moraju taj poredak,sa njegovim primarnim i sekundarnim normama, potovati u cijelosti i ne mogu

129 V. Herdegen, M:. o. c, 149-152.130 V. sluaj "Reisegepack" (Zbirka-ESu 1981,1805).131 V. Schuster, A:. o.c, 25.132 Prigodom ocjenjivanja zakona ili drugih propisa koji je donijela drava lanica EU sa

stajalita odnosa tog propisa prema europskom pravu, treba uzeti u obzir je li drava svoj zakon ilidrugi propis donijela o neemu stoje u iskljuivoj nadlenosti EU, ili je to u konkurirajuoj nadlenostiEU i drava lanica, ili pak usporedno postoji nadlenost i EU i drava lanica. Drava uope nijeovlatena svojim zakonom ili drugim propiso m urediti neto s to je u isklju ivoj nad leno sti EU ( kaostoje to sluaj s onim to se odnosi na politiku carin a i trgov ine ). Ina e dr av a m o e svojim z ako no mili drugim propisom urediti i ono to jest u nad leno sti E U , ali ne isklju ivo j, no sa mo ako , dok iukoliko EU to nije iscrpno uredila norma seku nda rno g eur op sko g pra va. A, k ad a je posrijedi m aterijakoja je i u nadlenosti EU i u nad lenosti drava lan ica (np r. glede tr ine u tak m ice ), dr ave lani cemogu samostalno ureivati ono to je od toga u njihovoj nadlenosti (Schuster, A.: o . c , 2 4 ) .

23


36/345


svojim aktima odreivati ita drukije nego to je odreeno normama vaeegeuropskog prava, jer su zakonodavnu nadlenost za to prenijele na EU, pa je samevie nemaju. Pritom u svakoj dravi lanici europsko pravo ima prednost pred

svim normama drava lanica, to ukljuuje i prednost pred ustavnopravnim norma-ma tih drava.133 Tu doktrinu o apsolutnoj prednosti europskog prava postavio jeEuropski sud u presudi "Costa / E.N.E.L." (Zbirka-ESu 1964, 1251).134

49. Europski je sud doktrinu o apsolutnoj prednosti europskog prava uvijekiznova primjenjivao, potvrivao, a i dalje razvijao.135 Tako je stao na stajalite dasu sudovi drava lanica duni neposredno primjenjivati europsko pravo koje je usuprotnosti s domaim, ne ekajui da ustavni sud njihove drave prethodno ukinedomae pravo zbog njegove suprotnosti europskome.136 Stao je i na stajalite daprocesnopravni propisi prava drave lanice ne mogu biti zapreka primjeni

europskog prava.137

i

4. Primjena europskog prava pred sudom drave lanice

a) Uope

50. Sudovi drava lanica (isto, naravno, vrijedi i za druga tijela vlasti) dunisu primjenjivati i europsko pravo; tovie, kako nalae doktrina o apsolutnojprednosti europskog prava - duni su u prvom redu primjenjivati europsko pravo,

a tek podredno vlastito.

133 V. Mathijsen, P.S.R.F.: o.c, 45-50, a osobito v. tamo navedene odluke koje su donosilisudovi pojedinih drava, postupno izgraujui doktrinu o prednosti europskog prava pred pravimadrava lanica u biljeci 36, na str. 48.

134 Spor se vodio o slijedeem. Costa je bio uskratio plaanje elektrine struje propisanoE.N.E.L.-om, ustvrdivi je daje talijanski zakon kojim je bive privatno poduzee nacionalizirano ipreneseno E.N.E.L.-u, protivan Ugovoru o pristupanju Europskoj zajednici, pa da je stoga nitav.Talijanska je vlada zastupala tezu da je zakon o nacionalizaciji jai od meunarodnog ugovora upristupanju EZ, budui daje taj zakon donesen poslije tog ugovora, pa da su stoga norme tog zakona,kao novije, jae od starijih normi ugovora. Europski je sud stao na stajalite da nije posrijedi sukobpravila zakona i meunarodnog ugovora, nego daje stvoren europski pravni poredak, kojega sudovidrava lanica moraju apsolutno potovati (V. Herdegen, M.: o.c, 11-13).

135 V.Schuster.A:. EG-Recht, Normenlehre und Grundfreiheiten,Wien, 1997., 11 i si.136 Sluaj "Simental" - Zbirka-ESu 1976, 1871 (V. Herdegen, M:. o.c, 13-14).137 U sluaju "Peterbroeck" Europski sud je stao na stajalite da ne mogu biti zapreka primjeni

europskog prava procesnopravni propisi prava drave lanice, po kojima sud (upravni sud) ne bismio ispitivati suglasnosti domaeg pravnog akta s europskim pravom po slubenoj dunosti, negosamo na zahtjev stavljen unutar odreenog roka; injenica da zahtjev nije stavljen u roku propisanomdomaim pravom, ne moe biti smetnja primjeni europskog prava (Zbirka-ESu 1995,1-4599) (V.Herdegen, M.\ o.c, 14-15).

24


37/345


51. Prigodom prosuivanja privatnih prava potrebno je tumaiti norme objek-tivnog prava i ocjenjivati njihov meusobni odnos da bi se moglo prosuditi koje sunorme mjerodavne za odnosni sluaj. Bez toga sudovi ne mogu suditi o privatnim

pravima. No, budui da su sudovi drava lanica duni u prvom redu primjenjivatieuropsko pravo na sluajeve o kojima odluuju, postavit e se pitanje kako elumaiti norme europskog prava i kako prosuivati njihovu valjanost. Sudovi dravalanica nisu ovlateni odluivati o valjanosti akata EU, niti ih tumaiti.

52. Iskljuivo je Europski sud ovlaten tumaiti europsko pravo i odluivati ovaljanosti akata EU.138 l39 Iskrsne li tijekom postupka koji se vodi pred sudomdrave lanice spor o tumaenju europskog prava, bit e potrebno da o tom spornompitanju odlui Europski sud u postupku predodluivanja.14 0 Ono to Europski sud otome odlui, vezat e sudove drave lanice koji odluuju u postupku gdje se bilo

javilo sporno pitanje tumaenja europskog prava. Ipak, suvie striktna primjenapravila da sudovi drava lanica nisu ovlateni tumaiti europsko pravo, mogla bibiti velika smetnja za ostvarivanje subjektivnih prava pred sudovima drava lanica.Stoga je to pravilo donekle ublaeno. Ublaio gaje sam Europski sud, primijeniviu sluaju "Cilfit"141 doktrinu acte clair. Stao je, naime, na stajalite da sudovi dravalanica nisu duni podastrijeti Europskom sudu na predodluivanje one sluajeveu kojima to ne bi imalo smisla, budui da su to posve jasni sluajevi, u kojimapostoji izvijesnost o tome kakav bi stav zauzeo Europski sud. Odmah je, meutim,postavio i uske granice primjeni te acte clair doktrine. Odluio je, naime, da sud

drave lanice moe smatrati daje posrijedi sluaj za koji je izvjesno kakav bi biostav Europskog suda jedino kada je uvjeren da jednaka izvjesnost o tome kakav bistav zauzeo Europski sud postoji i kod sudova svih ostalih drava lanica, kao ikod Europskog suda. Takva bi izvjesnost postojala npr. ako je Europski sud otumaenju odnosne odredbe europskog prava ve odluio u nekom drugom sluaju,pa je time ve rijeio problem.142

138 Cl. 164., 177.EZ-ug.'" Kada za tumaenje nekog pitanja nije ugovorom to posebno odreeno, Europski sud e

tumaiti europsko pravo po openito usvojenim metodama interpretiranja, sluei se pritom temeljnimnaelima europskog pravnog ureenja, kao i opim naelima, zajednikim pravnim porecima dravalanica(l. 215., st. 2. EZ-ug.) (v. Schuster, A:. . o . c , 4 7 ).

140 Dunost da sporno pitanje tumaenja euro pskog prava po dastre Eur opsko m sudu na odluku ,ipak nije, pod odreenim preposta vkam a, zapr eka tom e da sud pojed ine dr ave od red i priv rem en emjere i prije nego to u postupku predodluivanja odlui Europski sud (v. Herdegen, M:. o.c, str.172-173 V. Herdegen, U:, o.c., str. 172-173 V. Herdegen, M:. o. c, str. 172-173).

141 Zbirka-ESu 1982, 3415.142 V.Klauer, I.: o.c.,42. '

25


38/345


53. Pojavi li se tijekom postupka koji se vodi pred sudom drave lanicesporno pitanje valjanosti nekog akta EU (sekundarnog europskog prava), to pitanjenee moi rijeiti sud drave lanice. Glede pravnih akata EU postoji predmnjeva

njihove valjanosti, pa ih - u naelu - treba primjenjivati dok ne budu stavljeniizvan snage ili poniteni. O valjanosti akata EU moe odluivati jedino Europskisud, bilo u postupku radi ponitenja, bilo u postupku predodluivanja.143 Odlui liEuropski sud u kojem od tih postupaka da neki akt sekundarnog europskog pravanije valjan, to djeluje prema svima (a ne jedino u postupku gdje se sporno pitanjepostavilo), pa sudovi i druga tijela vlasti drava lanica, kao i tijela EU, mogu odtada takav akt bez daljnjega tretirati kao nevaljan. Inae, dok Europski sud drukijene odlui, djeluje predmnjeva valjanosti europskih akata, pa e ih sudovi dravalanica trebati primjenjivati kao da su valjani.144 To je naelo, od kojeg postoji

iznimka jedino glede onih pravnih akata EU koji su oigledno optereeni takotekim manama da ih pravni sustav europskog prava uope ne moe prihvatiti kaosvoj sastavni dio, pa su oni za nj pravno nepostojei.145 Dakako, samo e u sasvimiznimnim sluajevima neki pravni akti imati tako teke mane da e ih one initipravno nepostojeima. Bude li ipak neki europski pravni akt pravno nepostojei,on uope nee moi djelovati, pa ni privremeno dok ga Europski sud ne poniti.Pravno nepostojei europski pravni akt uope nije dio europskog prava, pa ga suddrave lanice ni nee primjenjivati. Da sud drave lanice takav pravni akt neprimijeni, nije neophodno da je Europski sud prethodno utvrdio kako je taj akt

nepostojei.54.0 pravu drave lanice i njegovu odnosu prema europskom pravu odluujusudovi drava lanica sami, Europski sud nije ovlaten o tome odluivati. No,

bude li problem tog odnosa podastrijet Europskom sudu na predodluivanje kaospor o tumaenju ili o valja

Documents

Europsko Privatno Pravo