Click here to load reader

EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:143:531530
Rights / Prava: Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-21
Repository / Repozitorij:
Emili Breulj
EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO
Mentor: dr.sc., Ljubo Runji, pred.
Student: Emili Breulj
Sadraj UVOD ..................................................................................................................................................... 9
1. PROPISI EUROPSKE UNIJE KOJI SE ODNOSE NA OBITELJSKO PRAVO ............................ 10
1.1. Doseg europskog obiteljskog zakonodavstva ............................................................................. 11
1.2. Ogranienja ovlasti Europske unije ............................................................................................ 12
2. IMOVINSKOPRAVNI UINCI BRAKA I REGISTRIRANE ZAJEDNICE ................................. 13
3. SKLAPANJE BRAKA ...................................................................................................................... 15
3.1. Registrirane zajednice ................................................................................................................ 16
3.2. Izvanbrane zajednice ................................................................................................................ 18
4. PREKOGRANINO NASLJEIVANJE ......................................................................................... 23
4.2. Europska potvrda o nasljeivanju .............................................................................................. 26
5. POVELJA O TEMELJNIM PRAVIMA EUROPSKE UNIJE I OBITELJSKO PRAVO ................ 27
5.1. Dokumenti Europske unije vezani uz prava djece...................................................................... 28
5.2. Prava djece ................................................................................................................................. 29
5.3. Smjernice EU za promicanje i zaštitu prava djece .................................................................... 31
7. ZAKLJUAK ................................................................................................................................... 32
8. LITERATURA .................................................................................................................................. 33
Upravni odjel
EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO
Šaline 27, [email protected]
Obiteljsko pravo je skup pravnih pravila i naela kojima se ureuju obiteljski odnosi, tj.
osobno pravni i imovinskopravni odnosi lanova obitelji te lanova obitelji prema treim
osobama. Prije svega, normama obiteljskog prava ureuje se brak i brani odnosi, te odnosi
izmeu roditelja i djece. Obiteljski odnosi, koje ureuju pravna pravila obiteljskog prava, su
posebni društveni odnosi koji u svakom društvu, odnosno pravnom sustavu, zbog svoje
vanosti uivaju posebnu pravnu zaštitu. Vanost tih odnosa je u tome što se u njima raa i
podie potomstvo, osigurava opstanak pojedinaca, a time i društvene zajednice, odnosno što
se putem njih zadovoljavaju biološke, osjeajne i druge intimne ljudske potrebe. Pravnim
propisima odreeni su subjekti obiteljsko pravnih odnosa, pretpostavke za njihov nastanak,
pravni uinci koje proizvode, kao i pretpostavke te uinci prestanka tih odnosa. Pravo na
stupanje u brak i pravo na osnivanje obitelji jame se u skladu s nacionalnim zakonima koji
ureuju ostvarivanje tih prava.
6
( 33 stranice / 0 slika / 0 tablica / 1 literaturni navod / jezik izvornika: hrvatski)
Rad je pohranjen u: Knjinici Veleuilišta u Šibeniku
Kljune rijei: Obiteljsko pravo, Europsko obiteljsko pravo
Mentor: dr. sc. Ljubo Runji, pred.
Rad je prihvaen za obranu: 02.09.2016.
7
Department of Administration
EUROPEAN FAMILY LAW
Šaline 27, [email protected]
Family law is a set of legal rules and principles governing family relations , ie . Personal legal
and property relations of family members and family members to third parties . First of all ,
the norms of family law governing marriage and marital relations , and relations between
parents and children . Family relations , which regulates the legal rules of family law , the
special social relations in every society , and the legal system , because of its importance
enjoy special legal protection . The importance of these relationships is that they develop and
raise offspring , ensuring the survival of individuals , and thus the community , and that
through them meet the biological , emotional and other intimate human needs . Legislation
specific subjects of family law relations , conditions for their development , the legal effects
they produce, as well as assumptions and the effects of the termination of those relationships.
The right to marry and the right to found a family shall be guaranteed in accordance with the
national laws governing the exercise of these rights.
( 33 pages / 0 figures / 0 tabels / 1 references / original in Croatian language)
Paper deposited in: Library of Polytehnic in Šibenik
Keywords: Family Law, European Family Law
Supervisor: Ph.D. Ljubo Runji, Lecturer
Paper accepted: 02.09.2016.
9
UVOD
Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajednikom ivotu ueg kruga
krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Obino se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece. Obitelj mogu sainjavati i lanovi
koji nisu nuno u krvnom srodstvu, primjerice prilikom usvajanja djece. Obiteljskim
odnosima u pravnom pogledu bavi se obiteljsko pravo.
Obiteljsko pravo u materijalnom smislu još uvijek je izvan nadlenosti Unije,
meutim, procesno obiteljsko pravo nije. Sudska suradnja u graanskim stvarima s
prekograninim uincima podruje je podijeljene nadlenosti izmeu Unije i drava lanica
pa se posebna pozornost pridaje aktivnostima EU-a na podruju obiteljskog prava, tj.
europskom obiteljskom pravu u uem smislu. Komisija za europsko obiteljsko pravo (CEFL),
sastavljena je od uglednih europskih strunjaka, koja svojim djelovanjem na harmonizaciji
europskog obiteljskog prava potie i zakonodavne aktivnosti EU-a. Dok se europski pravni
sustavi nesporno temelje na nekim zajednikim vrijednostima, problematini su pokušaji
nametanja nekih novih pravila kao zajednikih. Europski se zakonodavac sve više nastoji
pribliiti i materijalnom obiteljskom pravu što izaziva proporcionalno sve vee opiranje
drava lanica. Obiteljsko pravo podrazumijeva sva zakonska pravila kojima su ureeni
meusobni odnosi osoba povezanih porijeklom (npr. odnos djeteta i majke ili oca) ili brakom
(ili registriranim partnerstvom). Ono ureuje pitanja poput braka, razvoda, usvajanja djece te
razna pitanja iz podruja roditeljske odgovornosti (skrbništvo, pravo na vianje djeteta itd.).
Ta se pravila razlikuju od zemlje do zemlje jer su blisko povezana s povijesnim, kulturnim i
društvenim razvojem svakog naroda.
Cilj je Europske unije utvrditi zajednika pravila u okviru obiteljskog prava kako bi
europski graani mogli uivati svoja prava bez obzira na to ive li u razliitim dravama
Europske unije i jesu li se tijekom ivota selili iz jedne drave u drugu. Da bi se takva pravila
donijela, moraju se sloiti sve drave lanice. Obiteljsko pravni sustavi europskih drava po
mnogoemu su razliiti. Izmeu ostalog, oni se razlikuju u postojanju odreenih instituta,
ispitivanju pretpostavki za nastanak i prestanak nekog obiteljsko pravnog odnosa, ili pak u
ureenju meusobnih odnosa lanova obitelji.
PRAVO
Propisi Europske unije relevantni za obiteljsko pravo svake su godine sve brojniji.
Prije primjerice deset godina, obiteljsko pravo u primarnom zakonodavstvu, tj. Osnivakim
ugovorima Unije nije bilo spomenuto, obvezujue sekundarno zakonodavstvo bilo je u
zaecima, te su pozornost privlaili ponajprije neobvezujui dokumenti. Danas je pravno
stanje bitno izmijenjeno. Unija se temelji na Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o
funkcioniranju Europske unije, koji zajedno predstavljaju ravnopravne primarne izvore
europskog prava u uem smislu, a s njima je po pravnoj snazi izjednaena i Povelja o
temeljnim pravima Europske unije.
Za razliku od ranijih obvezujuih dokumenata, obiteljsko se pravo danas smatra
podrujem reguliranja. U Osnivakim ugovorima ono se tako ne iskljuuje iz regulativnog
dosega. Naime premda materijalno obiteljsko pravo ostaje izvan dosega reguliranja Europske
unije, pitanja sudske suradnje u graanskim stvarima, dakle ukljuujui obiteljsko pravo, koja
imaju prekogranine uinke podruje je podijeljene nadlenosti. Rije je, zapravo, o stvaranju
Podruja slobode, sigurnosti i pravde, specifinog pojma koji oznaava djelovanja Europske
unije kojima je cilj jamiti sigurnost. prava i slobodno kretanje unutar Unije. 1 Povelja o
temeljnim pravima se od usvajanja 2000. godine nije mogla smatrati velikom novošu, ve
prije sistematizacijom postojeih naela pravnog poretka Unije. Bez dvojbe, Povelja je
aktualizirala pitanje smislenosti razliitih europskih pristupa pojmu obitelji, te šire i
obiteljskog prava.
Europske unije obuhvaa uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja. Uredbe imaju opu
primjenu, te su u cijelosti i izravno primjenjive u dravama lanicama. Direktiva pak obvezuje
dravu u kojoj je upuena u smislu ija koji se mora postii, no izbor oblika i metoda
djelovanja prepušten je dravama lanicama. Odluka obvezuje u cijelosti, s time da odluka u
kojoj se navodi kome je upuena obvezuje samo te adresate. Za razliku od navedenih,
preporuke i mišljenja nemaju obvezujuu snagu. Sekundarno zakonodavstvo Unije koje se
odnosi na obiteljskopravna pitanja usmjereno je na procesnopravna i kolizijskopravna pitanja.
1 Taj pojam nije definiran u Osnivakim ugovorima, no njegovo znaenje iz njih proistjee.
11
1.1. Doseg europskog obiteljskog zakonodavstva
Europska unija predstavlja novi pravni poredak u iju su korist drave ograniile svoja
suverena prava, premda u ogranienim podrujima. Nadalje, smatra se da "zbog svoje
specijalne prirode europsko pravo nadvladava interno pravo", premda to nikad nije bilo
propisano Osnivakim ugovorima. Naelo nadreenosti europskog prava sve više suoava s
novim podrujima u kojima ono nije samorazumljivo i opeprihvaeno, pri emu ponajprije
obiteljsko pravo. Naime, nadreenost se pred nacionalnim sudom pojavljuje kao pravilo
konflikta, budui da u sukobu nacionalne i europske norme valja primijeniti europsku.
Kompromisno rješenje koje postoji na nain da drave lanice zadravaju marginu diskrecije
u ureenju najvanijih ustavnih pitanja, valja proširiti i na obiteljsko pravo, zbog njegovih
specifinosti koje ga razlikuju od ostalih pravnih podruja, jer nacionalna i europska norma ne
odraavaju nuno iste vrijednosti, te bi drugaije tumaenje predstavljalo velik izazov
domaim obiteljskopravnim sustavima.
Obiteljsko pravo donedavno nije bilo predmetom regulacije. No, u poimanju nove
pravne paradigme, tj. sve intenzivnijeg zadiranja europskog prava u obiteljskopravno
podruje, kako kolizijskopravne, procesnopravne tako i materijalnopravne naravi, uvijek valja
imati na umu ogranienja ovlasti Unije koja dovode u pitanje legitimnost nastojanja
europskog zakonodavca da svoje djelovanje sve više širi i na obiteljskopravna pitanja.
12
1.2. Ogranienja ovlasti Europske unije
Ovlasti Europske unije, sukladno l.5. Ugovora o Europskoj uniji, ograniene su
sljedeim trima kljunim naelima: naelom dodijeljenih ovlasti, naelom supsidijarnosti i
naelom proporcionalnosti. Naelo dodijeljenih ovlasti sadrano je u l.5. st. 2. Ugovora o
Europskoj uniji. Sukladno tom naelu, Unija smije djelovati samo u granicama ovlasti koje su
joj dodijelile drave lanice, i to samo za ostvarivanje ciljeva naznaenih u l.3. istoga
Ugovora. Sukladno l. 4 st. 1 Ugovora, sve nadlenosti koje nisu prenesene Uniji, zadravaju
drave lanice. S ovim naelom u vezi, valja spomenuti i doktrinu impliciranih ovlasti, koje se
ponekad koristi kako bi se opravdala regulatorna aktivnost. Prema postavkama te doktrine,
Unija ne samo da ima izriite ovlasti koje su joj dodijeljene i kao takve navedene u
Osnivakim ugovorima ve i one ovlasti koje su sadrane u tim izriitim odredbama.
Zakljuak jest taj da Unija nema ovlasti reguliranja materijalnog obiteljskog prava te da ono
mora biti u rukama nacionalnih zakonodavaca, te ostaje nada da e nacionalne vlasti
prepoznati vrijednost i znaenje obiteljskoga prava te ga ne podvri europskoj regulativi.
Naelo supsidijarnosti, prema l.5 .st.3. Ugovora o Europskoj uniji, odreuje da u podrujima
nisu u iskljuivoj nadlenosti Unije, ona djeluje samo ako i u mjeri kojoj ciljeve toga
djelovanja drave lanice ne mogu dostatno ostvariti na nacionalnoj razini, nego se smatra da
se zbog opsega ili uinka predloenog djelovanja ti ciljevi mogu na bolji nain ostvariti na
razini Unije. Naelo proporcionalnosti, sukladno l. 5. st. 4. Ugovora o Europskog uniji, znai
da sadraj i oblik djelovanja Unije ne prelazi potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora.
Djelovanje Unije stoga mora biti takvo da se uvijek prihvaa manje ograniavajue rješenje,
jer je u suprotnome mjera koju je Unija usvojila neproporcionalna i stoga pravno nevaljana.
13
ZAJEDNICE
Svi parovi u Europskoj uniji obuhvaeni su imovinskim reimima primjenjivima na
njihovu zajednicu, a sve više parova u Europskoj uniji ima meunarodnu dimenziju. Graani
Unije sve eše prelaze nacionalne granice zbog studiranja, rada ili zasnivanja obitelji u
drugoj dravi lanici, zbog ega raste broj parova s meunarodnom dimenzijom: parova
partnera razliitih nacionalnosti, parova koji ive u dravi lanici ije dravljanstvo nemaju,
parova koji posjeduju nekretnine u razliitim dravama ili parova koji se razvedu ili preminu
u stranoj zemlji. Meunarodni parovi koji su zasnovali branu zajednicu ili registrirano
partnerstvo moraju upravljati svojom imovinom te je podijeliti u sluaju razvoda/rastave ili
smrti jednog partnera. Trenutano se osobe u meunarodnom braku ili registriranom
partnerstvu suoavaju s nesigurnošu prilikom upravljanja imovinom ili njezine podjele u
sluaju razvoda ili smrti. Teško doznaju u kojoj je dravi lanici sud nadlean za rješavanje
pitanja njihova imovinskog reima, koje e se pravo primjenjivati na njihov imovinski reim i
kako e odluka o njihovu imovinskom reimu donesena u jednoj dravi lanici biti priznata i
izvršena u drugoj dravi lanici.
Komisija je 2011. predstavila dva prijedloga kojima se meunarodnim parovima
osigurava pravna sigurnost u pogledu upravljanja njihovom imovinom i njezina dijeljenja u
sluaju razvoda/rastave ili smrti jednog partnera. Jedan od prijedloga odnosio se na imovinske
reime za brane zajednice, a drugi na imovinske reime za registrirana partnerstva. Kako ti
prijedlozi potpadaju pod obiteljsko pravo, Vijee ih je moralo donijeti jednoglasno nakon
savjetovanja s Europskim parlamentom. Nakon nekoliko godina pregovora Vijee je u
prosincu 2015. zakljuilo da se prijedlozi nee moi jednoglasno donijeti u razumnom roku.
Nakon toga, 18 drava lanica (Švedska, Belgija, Grka, Hrvatska, Slovenija, Španjolska,
Francuska, Portugal, Italija, Malta, Luksemburg, Njemaka, eška, Nizozemska, Austrija,
Bugarska, Finska i Cipar) izrazilo je elju da uspostave pojaanu meusobnu suradnju u
podruju imovinskog reima meunarodnih parova kako bi drave lanice koje to ele mogle
donijeti zakonodavstvo Unije u tom podruju.
Na temelju navedenih zahtjeva Komisija je 2. oujka 2016. donijela tri prijedloga:
prijedlog Odluke Vrijea o odobravanju pojaane suradnje u podruju imovinskih reima
meunarodnih parova, kojim su obuhvaene i brane zajednice i registrirana partnerstva, te
dva prijedloga uredbi Vijea za provedbu pojaane suradnje, prvi o imovinskom reimu za
14
brane zajednice, a drugi o imovinskom reimu za registrirana partnerstva. Prijedlozi dviju
uredbi sadravaju pravila kako odrediti u kojoj e dravi lanici sud rješavati pitanja povezana
s imovinskim reimima meunarodnih parova (sudska nadlenost), koje bi se pravo trebalo
primjenjivati na ta pitanja (mjerodavno pravo) te kako se sudske odluke i javnobiljenike
isprave povezane s tim pitanjima sastavljene u jednoj dravi lanici trebaju priznavati i
izvršavati u drugoj dravi lanici. Kako se predloenim uredbama ureuje upravljanje
imovinom, a posebno i dijeljenje imovine meunarodnih parova u sluaju razvoda/rastave ili
smrti jednog partnera, one su usko povezane s postojeim propisima Unije o razvodu/rastavi i
nasljeivanju. Vijee i Europski parlament trenutano razmatraju Komisijine prijedloge.
Drave lanice koje ne sudjeluju u pojaanoj suradnji mogu se u nju ukljuiti u svako vrijeme.
15
3. SKLAPANJE BRAKA
Brak je zakonski status priznat u svim dravama EU-a. Razliiti se propisi odnose na
partnerstva koja nisu brakovi poput registriranih partnerstava i de facto zajednica
Nacionalni propisi i prakse u vezi s brakom razlikuju se od drave do drave, uglavnom u
pogledu:
prava i obveza branih parova, primjerice u vezi s imovinom, roditeljskom ulogom ili
branim imenom.
odnosa izmeu vjerskog i graanskog braka - u nekim se dravama vjerski brak
izjednaava s graanskim, u drugima to nije sluaj. Ako se, nakon što ste sklopili samo
vjerski brak, preselite u drugu dravu, vano je provjeriti posljedice za vaše brano
stanje.
zahtjevi za sklapanje braka - najznaajnija razlika jest pravo na sklapanje
braka istospolnih parova. Od danas to se pravo moe ostvarivati u sljedeim dravama
EU-a: Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu,
Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (ali ne u Sjevernoj Irskoj).
Ako je rije o razliitim dravama EU-a, primjerice zato što se brak sklapa s osobom
druge nacionalnosti ili zato što se nakon sklapanja braka namjeravate preseliti u inozemstvo,
provjerite zakone drava koji se odnose na vaš brak i reim brane steevine. To e imati
vane posljedice u smislu vaših suprunikih prava i obveza. Ako se brak sklapa u nekoj
drugoj dravi EU-a, a ne u onoj u kojoj osoba stanuje, nuno je provjeriti u obje drave koje
su formalnosti potrebne kako bi vaš brak bio pravovaljan u obje drave. To mogu biti zahtjevi
vezani uz registraciju ili objavu. Teoretski gledano, zajameno je da e brak biti priznat u
svim drugim dravama EU-a, ali se to ne odnosi u potpunosti na istospolne brakove.
Ako se brak sklapa u dravi EU-a koja nije drava podrijetla osobe, dobro bi bilo registrirati
brak u konzularnom uredu drave podrijetla u dravi u kojoj osoba stanuje. Ako se osoba
preseli u neku drugu dravu EU radi posla, suprug ili supruga mogu doi i ivjeti sa
partnerom ako su takoer dravljani drave EU-a 2 . Na suprunike bez dravljanstva EU-a
primjenjuju se drugi propisi.
2 Svaka osoba koja ima neke drave lanice EU-a ujedno je i graanin EU-a. Graanstvo EU-a dodaje se
nacionalnom dravljanstvu, a ne zamjenjuje ga. Svaka drava lanica EU-a sama utvruje uvjete za stjecanje i
gubitak dravljanstva te drave.
3.1. Registrirane zajednice
U nekoliko drava EU partnerska zajednica moe se ozakoniti bez sklapanja braka, u
obliku registrirane partnerske zajednice (ponekad se naziva i graanskom partnerskom
zajednicom). Registrirana partnerska zajednica omoguuje dvama osobama koje zajedno ive
kao par registrirati odnos u relevantnoj javnoj ustanovi u dravi boravka. Razlike izmeu
drava EU-a u tom podruju su ogromne, ne samo u smislu mogunosti koje nude, ve i u
mjeri u kojoj su priznate partnerske zajednice sklopljene u inozemstvu (ako su uope
priznate). Kada je rije o dvije ili više drava EU-a, primjerice zato što su se preselili nakon
registracije ili su zajednicu registrirali u inozemstvu, moraju saznati zakoni koje drave se
odnose na njihovu partnersku zajednicu, što e imati vane posljedice na njihova prava i
obveze kao registriranih partnera. Registrirane partnerske zajednice smatraju se jednakima ili
usporedivima s brakom u nekim, ali ne u svim dravama EU.
Drave EU-a u ijem se zakonodavstvu ne predvia registrirano partnerstvo:
Bugarska
Latvija
Litva
Poljska
Rumunjska
Slovaka
U dravama u kojima se smatraju jednakima, omoguuju ostvarivanje jednakih prava na
useljenje: registrirani partner imat e pravo doi i ivjeti s partnerom ako se preseli u te
drave. Sve drave koje omoguuju istospolne brakove openito priznaju registrirane
istospolne zajednice sklopljene u drugim dravama. U dravama u kojima nisu dopušteni
istospolni brakovi, ali su uvedeni neki oblici registriranih partnerskih zajednica, istospolni
brak sklopljen u inozemstvu openito omoguuje jednaka prava kao registrirana partnerska
zajednica. Ako je jedan od partnera dravljanin EU-a i ekonomski je ovisan o partneru, morat
e zatraiti pravo boravka (na temelju prava na dolazak s registriranim partnerom) od vlasti
drave u koju se seli.
17
U sluaju da jedan od partnera nije dravljanin EU-a, registrirana partnerska zajednica
bit e kljuna za ostvarivanje prava na ivot u EU. Ako osoba eli ui u neku drugu dravu
EU-a koja uope ne priznaje registrirane partnerske zajednice, njezina e se partnerska
zajednica smatrati valjano potvrenim dugoronim odnosom. Njezina nova drava mora
olakšati ulazak i boravak njezinog partnera. Prava na imovinu i prava na uzdravanje za osobe
u registriranim partnerskim zajednicama ne primjenjuju se na isti nain u svim dravama EU:
njezina prava koja su izvedena iz registrirane partnerske zajednice u jednoj dravi mogu se
znatno razlikovati u drugoj.
3.2. Izvanbrane zajednice
Ako osoba ivi s partnerom u stabilnoj i trajnoj vezi, u cijeloj EU-u ima odreena
prava ak ako vezu nije registrirala.
U sluaju da se osoba sa svojim partnerom preseli u drugu dravu lanicu ta
drava mora mu/joj omoguiti olakšan ulazak i dobivanje boravišta ako moe dokazati da
zajedno ive ili da su u dugotrajnoj vezi. To vrijedi neovisno o tome dali je partner
dravljanin drave lanice ili nije. U dravama lanicama koje priznaju de facto branu
zajednicu imat e prava i obveze povezane s vlasništvom, nasljedstvom i davanjima za
uzdravanje nakon rastave. Ta su prava osobito vana za istospolne parove jer im vjenanje ili
registriranje partnerstva nije dopušteno u svim dravama lanicama. No veina drava
lanica nije tono odredila na koji nain moete dokazati da ste u dugotrajnoj vezi ili
kohabitaciji.
Ako osoba ivi u dravi u kojoj se ne moe vjenati (istospolni parovi) ili registrirati
partnerstvo ili ako ništa od toga ne eli, postoji mogunost potpisivanja kohabitacijskog
ugovora 3 kako bi se odredili odreeni aspekti kohabitacije. No u praksi moe imati poteškoa
pri ostvarivanju svojih prava ak i uz kohabitacijski ugovor. U sluaju spora oko
vlasništva openito se primjenjuju zakoni drave u kojoj je spor nastao.
3 Kohabitacija je izraz koji u najširem smislu oznaava zajedniki ivot nekoliko bliskih osoba. U uem smislu
se pod time podrazumijeva zajedniki ivot dvije ili više osoba koje se nalaze u intimnoj vezi. U još uem smislu
se pod time podrazumijeva odnos meu osobama koje nisu u formalnom braku.
19
3.3. Razvod i zakonska rastava
Razlozi za podnošenje zahtjeva za razvod ili zakonsku rastavu, kao i drugi praktini
aspekti razvoda i rastave, vrlo se razlikuju u razliitim dravama EU-a. Meutim, niz propisa
EU-a primjenjuje se u sluajevima kada je rije o dvije ili više drava EU-a, primjerice stoga
što odreena osoba ili njezin suprunik ive u razliitim dravama. Ti propisi odreuju
nadlenost sudova. Razvod ili zakonsku rastavu mogu zatraiti partneri zajedno
kao zajedniki zahtjev ili jedno od njih moe podnijeti zahtjev sam. Zahtjev za razvod moe
se podnijeti na sudu drave…

Search related