EUROPSKO JAVNO PRAVO lanstvo RH u meunarodnim organizacijama: 1 UN - Povelja 1945., sjedite: New York; ciljevi: mir i sigurnost, razvoj ljudskih prava, humanitarni rad , institucije: Glavni tajnik (Ban Ki Moon) + Glavna skuptina (192 l.) + Vijee Sigurnosti (5 stalnih: Rusija, Kina, SAD, V. Britanija, Francuska, + 10) + Meunarodni sud pravde (Haag, 15 sudaca, 9 godina), ex YU - 1945. lanica, RH - 1992. 2 Vijee Europe meunarodna organizacija, 47 drava lanica s podruja Europe, lanstvo otvoreno za sve europske drave koje prihvaaju naela vladavine prava i jame temeljna prava i ljudske slobode; sjedite: Strassbourg, institucije: Odbor ministara + Europski sud za ljudska prava (ECHR) + Glavni tajnik i dr., EKLJP (Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda) potpisana 1950. u Rimu, na snagu stupila 1953., u odnosu na RH vrijedi 1997., Protokol 14 ratificirala 2006., 3 WTO (World Trade Organization) cilj: liberalizacija trgovine; 1995. osnovana, ranije GATT 1948., RH je potpisnica od 2000., 4 NATO 28 drava lanica = SAD, Kanada + Europa; ciljevi: sloboda, solidarnost i sigurnost, RH lan od 2009. Kronologija odnosa RH i EU - 1992. meunarodno priznanje RH (12 lanica EU ju je priznalo 1. kontakt s Europom) priznali na temelju 1991. donesenih Smjernice za priznavanje novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu (donijelo Vijee Europe). - 2001. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu RH i EU - 2005. stupio na snagu (ratifikacija 3x). - 2003. podnesen zahtjev za lanstvo u EU. - 2004. status kandidata (odluka o otvaranju pregovora). - 2004. pozitivno miljenje (pozitivan avis). - Otvoreni pregovori 2005. Europska Unija osnovna razmatranja: pravni temelji, idejni zaeci i povijesni razvoj, drave lanice i sukcesivno irenje, struktura, trenutna problematika.

Povijesni utjecaji i ideje prije 1945.

1

- Pokuaji ujedinjenja pojedinih europskih nacija zapoeli prije nastanka modernih nacionalnih drava - javljali su se i ponavljali kroz cjelokupnu povijest europskog kontinenta: Rimsko Carstvo, Franaka drava, Sveto Rimsko Carstvo, Carinska unija u periodu Napoleonovih osvajanja, Europa objedinjena tijekom nacistike okupacije (ali ipak se to ne moe smatrati istinskom povijesnom prethodnicom dananje EU). Idejni utjecaji snovi filozofa i vizionara - Georg of Podebrady 15.st. unija krana protiv Turaka. - Charles de Saint-Pierre liga 18 suverenih drava, zajednika riznica, bez granica. - Marquis de Lafayette i Tadeus Kosciozsko Ujedinjene Europske Drave (po uzoru na SAD). - Giuseppe Mazzini federacija Europskih Republika 1843. - Austrijski grof Coudenhove Kalergi 1923. Paneuropski pokret. - Victor Hugo, Mirovni kongres u Parizu 1849. stvoriti europsko bratstvo; Aristide Briand. Utjecaji po zavretku 2. svjetskog rata - Stvaranje nekog oblika europske federacije ili vlade. - Winston Churchill 1946. u svom govoru na sveuilitu u Zrichu poziva na stvaranje Ujedinjenih Drava Europe slinim SAD-u. - 1949., pod utjecajem ove ideje, osnovano Vijee Europe (poprilino ograniena meunarodna organizacija nedravnog tipa, nema u sebi nita dravotvorno (nema elemente drave, tj. tijela dravne vlasti, zajedniku samoupravu itd., europski regionalni ekvivalent UN u SAD-u). - Vijee Europe EU. - 1947. proglaavanje Maralovog plana radi gospodarskog oivljavanja Europe (1948. zato osnovan OEES (Organizacija za europsku ekonomsku suradnju) iliti OEEC). - 1951. EZU (Europska zajednica za ugljen i elik) Treaty of Paris. - EU izrasla iz zajednice 6 drava BENELUX + Francuska + Njemaka + Italija. - Svrha: isto ekonomska zajedniko crpljenje i upravljanje ugljenom i elikom (osnovne sirovine ratne industrije). - Idejni tvorac: francuski dravni slubenik Jean Monnet razradio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schumann (Schumanova deklaracija). - Schumanova deklaracija 9.5.1950. prijedlog o stvaranju organizirane Europe (kao nunosti da bi se odrali mirni odnosi izmeu europskih drava) 9.5. Dan Europe. - Acquis communitaire = pravna steevina EU skup prava i obveza koji obvezuje i povezuje sve drave lanice unutar EU; ne predstavlja samo pravo u uem smislu jer obuhvaa: 1 sadraj / naela / politike ciljeve Osnivakih ugovora, 2 zakonodavstvo usvojeno na temelju Osnivakih ugovora, 3 presude ECJ-a (Europskog suda pravde), 4 deklaracije i rezolucije koje je EU usvojila, 2

5 mjere koje se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, 6 mjere koje se odnose na pravosue i unutarnje poslove, 7 meunarodni ugovori (sklopila EU ili izmeu drava lanica u podruju djelovanja EU). - Pravni temelji pravna osnova: niz sukcesivno sklapanih sporazuma / ugovora (Treaties), - svaki novi ugovor mijenjao je, dopunjavao ili stavljao izvan snage pojedine odredbe prijanjih ugovora, dok bi ostale odredbe ostale nepromijenjene. - Pariki ugovor 1951. ustanovljena EZU. - Ugovori EU su u biti njezino ustavno pravo i sadraj primarne legislative EU. - U pogledu svojih pravnih temelja EU se stabilizirala ratificiranjem Treaty of Lisabon 2009. - Deklaracija = politiko oitovanje kojim se utvruje uvijek neto, npr. to bi se trebalo napraviti da se ostvare neki ciljevi i sl.. - Sukcesivno sklapani ugovori sklapani slijedom jedni iza drugih naslanjajui se jedni na druge. PRAVNI TEMELJI EU 1 Treaty (ugovori, sporazumi): a. osnivaki ugovori (Founding treaties), b. amandmanski (Amending treaties), c. ugovori o pristupu (Acession treaties), d. proraunski ugovori (Budgetary treaties) vie ne donosi na 1 godinu, ve na 7 godina jer tako dobiva dobar okvir za budunost, praenje i korekcije, 2 Lisabonski ugovor, 3 osnivaki ugovori i sporazumi: a. Pariki ugovor, b. Rimski ugovori, c. Jedinstveni europski akt (JEA ili SEA Single European Act), d. Ugovor iz Maastrichta, e. Ugovor iz Amsterdama, f. Ugovor iz Nice.

OSNIVAKI UGOVORI (Founding treaties) 1) Pariki ugovor (Treaty of Paris): - potpisan u Parizu 1951.; stupio je na snagu 1952., - prestao je vaiti 2002. jer je potpisan na odreeno vrijeme (50 godina), - njime se osnovala Europska zajednica za ugljen i elik (EZU). 2) Rimski ugovori (Treaties of Rome) - UEZ Ugovor o europskoj zajednici kasnije UEFEU (Ugovor o funkcioniranju EU), - potpisani 1957., a stupili su na snagu 1958., - to su 2 ugovora: 1 osnovana Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM), 3

-

2 osnovana Europska ekonomska zajednica (EEC) (Treaty of Rome), sklopljeni su na neodreeno razdoblje.

3) Ugovor iz Maastrichta (Maastricht Treaty) - formalni naziv je Ugovor o Europskoj Uniji (UEU) (The Treaty on European Union): - potpisan 1992., stupio na snagu 1993., - umjesto naziva Europska ekonomska zajednica (EEZ, EEC) uveo je naziv Europska zajednica (EZ, EC), - stvoren je novi identitet Europska unija (EU): 1 stvaranje ekonomske i monetarne unije (uvedena zajednika valuta), 2 stvaranje dravljanstva EU, 3 politika unija (zajednice prerasle iz preteito gospodarske u politiku uniju), 4 uspostavljanje tzv. strukture 3 stupa (brisani Lisabonskim ugovorom), - 1. stup Europske zajednice - EZ ima zajedniku politiku (ribarstvo, obrazovanje, carine, industrija i sl.), - 2. stup zajednika vanjska i sigurnosna politika (odravanje mira, demokracije, ljudska prava, suradnja drava lanica), - 3. stup suradnja u podruju unutarnjih poslova i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima (suzbijanje rasizma, ksenofobije i sl.). Ciljevi iz Maastrichta: 1 jaanje demokratskog legitimiteta institucija, 2 vano je koja su tijela legitimna i nadlena da donose odreene odluke, 3 poboljanje uinkovitosti institucija, 4 utemeljenje ekonomske i monetarne unije, 5 razvitak socijalne dimenzije, 6 utemeljenje zajednike vanjske i sigurnosne politike. - Krajnji cilj: EFIKASNOST (skrbi vlada) i DEMOKRATINOST (skrbi parlament) na prvi pogled demokratinost usporava efikasnost, no, konani uinak je suprotan. - Efikasnost znai profit, tj. uvijek pozitivan odnos izmeu inputa i outputa (mjerilo je BDP) kako se mjeri demokratinost drutva? ostvarenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda. - I efikasnost i demokratinost usmjereni su na totalni drutveni razvoj! nije samo vie gospodarska i politika zajednica, ve sada i socijalna zajednica. AMANDMANSKI UGOVORI (Amending treaties) 1. Merger Treaty - 1967. (Ugovor o spajanju / povezivanju sve 3 zajednice u 1) - potpisan u Bruxellesu 1965., stupio na snagu 1967., uvodi jednu jedinstvenu Komisiju (Single Commission) i Vijee (Single Council) za tadanje 3 EZ. 2. Jedinstveni europski akt (Single European Act) - donesen 1986., stupio na snagu 1987., - utvruje prilagodbe za uvoenje i ostvarivanje jedinstvenog trita, - definira nove nadlenosti, socijalna politika, zatita okolia, suradnja u vanjskim poslovima, carinska pitanja i otklanja brojna ogranienja otvara trite, - europska politika suradnja dobiva vlastitu ugovornu osnovu, - ugovor unosi nova pravila glede unutranjeg trita kao i osnivanje Prvostupanjskog suda te je uveo znaajne promjene u zakonodavnim postupcima.

4

3. Ugovor iz Amsterdama (Treaty of Amsterdam amending the Treaty of EU, the Treaties establishing the European Comission, Council) - potpisan 1997., stupio na snagu 1999., - pokuava racionalizirati institucionalnu EU objedinio ostale ugovore, svrha donoenja: pojednostavljenje postupka donoenja odluka u pogledu (nastanka, interpretiranja, koncepta) zajednike vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), takoer donosi nove odredbe o socijalnoj politici i zapoljavanju, objedinjavanje Schengenskog sporazuma (Schengenski sporazum elei se ekonomski i politiki zatiti od okruenja drugih zemalja nastaje ovaj sporazum, njime su strogo regulirane granice i carine), dopunjene i renumerirane odredbe prijanjih ugovora (lanci oznaeni slovima od A do S dobili brojanu formu + na tekst ugovora dodane i proiene verzije dotadanjih EU i EZ ugovora ), - uvedene su promjene u Ugovor iz Maastrichta, - ukida se kontrola prilikom ulaska u dravu za osobe koje putuju iz jedne drave lanice u drugu. 4. Ugovor iz Nice (Treaty of Nice) - potpisan 2001., stupio na snagu 2003., - donesen je od strane Europskog vijea (EV), mijenja odredbe 2 osnivaka ugovora (Maastricht Treaty i Treaty of Rome), - svrha donoenja: reforma institucionalne strukture (za tada predstojei val proirenja Unije novim dravama lanicama 10 komada), - utvrene kvote broja lanova EP (732) i EK (25) velike drave lanice koje su do tada imale 2 lana Komisije ubudue e imati samo 1 lana, - glasovanje kvalificiranom veinom proireno na nova podruja (qualified majority voting), - ukidanje prava drava lanica za stavljanje veta o odluivanju u odreenim podrujima, - uvoenje koncepta tzv. poveane suradnje (enhanced co-operation) za drave koje ele uspostaviti vre veze u podrujima u kojima se druge drave ne mogu sporazumjeti, **** Ustav EU - trebalo je konsolidirati, pojednostaviti i zamijeniti postojei set navedenih meusobno preklapajuih ugovora (sporazuma), - potpisan je 2004. u Rimu, no, nije usvojen, - bilo je predvieno da stupi na snagu 2006. godine pod uvjetom da su ga ratificirale sve drave lanice (pojedine su provele referendum, ali ne sve), - 2005. pao na referendumu (Irska), - nakon neprihvaanja ustavnog ugovora, na snazi je ostao Ugovor iz Nice koji nije prilagoen trendovima u razvoju EU i potrebama graana Unije. 5. Lisabonski ugovor - potpisan 2007., stupio na snagu 2009. (trebao je stupiti ve 2009. kada su ga ratificirali parlamenti svih 27 drava lanica), - uzroci potrebe za reformama (kako bi u potpunosti realizirao svoje potencijale, mora se modernizirati): 1 poveanje broja lanica, 2 pojavljivanje novih politika , 3 problemi funkcioniranja postojeeg sustava, 5

-

4 djelotvornost institucija, 5 pojedine zemlje imaju veu vanost u donoenju odluka (tzv. ponderiranje glasova), novi ugovor koji bi trebao prevladati krizu rezultat viegodinjih pregovora, prvenstveno u institucionalnim pitanjima, ne ukida (ne zamjenjuje) sve odredbe starih ugovora, ve nadopunjuje postojee ugovore.

UGOVORI O PRISTUPANJU (Acession treaties) - Sporazumi koji su takoer mijenjali Osnivake ugovore, ali u manjoj mjeri nego Amandmanski ugovori prilikom stupanja novih drava lanica - valovi proirenja EU: 1 1951. 6 drava (BENELUX + Francuska + Njemaka + Italija), 2 1973. Danska, Irska i V. Britanija, 3 1981. Grka, 4 1986. Portugal i panjolska , 5 1995. Austrija, Finska i vedska, 6 2004. Cipar, Malta, eka, Poljska, Slovaka Estonija, Litva, Latvija, Maarska, Slovenija , 7 2007. Bugarska i Rumunjska, 8 RH ??? INSTITUCIJE EU Politike institucije: 1. Vijee EU (stari naziv Vijee ministara) (VE), 2. Europski parlament (EP), 3. Europska komisija (EK), 4. Europsko Vijee. Pravosudne institucije 1. Europski sud pravde (ECJ), 2. Revizorski sud. Financijska tijela 1 Europska sredinja banka (odgovorna je za stvaranje i upravljanje EU ekonomskom i monetarnom politikom, upravljanje teajem + prati i osigurava funkcioniranje sustava plaanja), 2 Europska investicijska banka (financira projekte EU) i 3. Europski investicijski fond (prua garancije i osnivaki kapital malim i srednjim poduzeima). Europsko Vijee Vijee EU (a.k.a. Vijee ministara) Jer je to zasebno tijelo EU Vijee Europe (koje je zasebna meunarodna organizacija, sa sreditem u Strassbourgu, odvojena od EU) Europski ombudsman - Institucija koja graane i poslovne subjekte EU titi od moguih administrativnih nepravilnosti u radu europskih institucija. Savjetodavna tijela 6

1. Europski gospodarski i socijalni odbor (predstavlja graansko drutvo i industrijski sektor), 2. Odbor regija (predstavlja europske regije i lokalne vlasti). Meuinstitucionalna tijela 1. Ured za slubene publikacije EU (izdaje, tiska i distribuira informacije o Uniji i njezinim aktivnostima), 2. Ured zajednice za odabir osoblja (EPSO) (obavlja izbor osoblja u institucijama i tijelima EU). Decentralizirane agencije - 16 specijaliziranih, koje obavljaju specifine tehnike, znanstvene i upravljake zadatke u podruju djelokrugu Unije (tzv. 1. stup EU), - Europski institut za sigurnosne studije, - Europski satelitski centar - obavljaju specifine zadatke u podruju europske vanjske i sigurnosne politike (2. stup), - Europol i Eurojust - pruaju podrku usklaivanju policijske i sudske suradnje (3. stup), - agencije ideja posredovanja izmeu davatelja usluga i korisnika (potroaa), - naela zajednika njihovo ostvarivanje razliito (direktive Unije). SEKUNDARNO pravo donose ga pojedina tijela EU svojim odredbama. Karakteristike ustroja EU - vrlo neuobiajen institucionalni ustroj, - organizacijski pristup nije podjela (o)vlasti zastupanje razliitih interesa i odravanje ravnotea meu njima (zakonodavna, izvrna i sudbena vlast drava lanica / Unije). EUROPSKI PARLAMENT (EP) - Predstavnitvo graana EU, - poetno zajednika skuptina delegirani zastupnici nacionalnih parlamenata, - 1979. prvi neposredni opi izbori demokratski LEGITIMITET, - nema jedinstvenog postupka izbora, - bazu daje Amsterdamski ugovor (Amsterdam Treaty), postupak u skladu s naelima koja su zajednika svim dravama lanicama, postojea ogranienja: pravo glasa s 18 godina, jednakost spolova, tajno glasanje, - sjedite: Strassbourg, - pojedina zasjedanja i sastanci parlamentarnih odbora u Bruxellesu, - tajnitvo u Luxemburgu, - izbori svakih 5 godina mandat traje 5 godina, - dananji predsjednik: Jerzy Buzek (lipanj 2004. lipanj 2009.).

-

Sastav: - ine ga predstavnici naroda drava lanica ili graana EU, - zastupnici nevezani instrukcijama svojih vlada ili nacionalnih parlamenata, - raspored broja zastupnika rezultat kompromisa, ne odgovara reprezentativnom dijelu stanovnitva jer u sluaju Luxemburga 1 zastupnik na 200 000 stanovnika, a u sluaju Njemake 1 zastupnik na 800 000 stanovnika, - svaka drava lanica ima minimalno 6 zastupnika, 7

-

751 zastupnik (750 + predsjednik), aktivno/pasivno birako pravo imaju svi dravljani drava lanica EU s prebivalitem na teritoriju neke drave lanice.

Politike grupe: - nisu politiki organizirani nacionalno, ve prema politikim opredjeljenjima, - veinu ima Europska puka stranka (koalicija nacionalnih stranaka demokratskokranske orijentacije), slijede Socijalistika stranka i Liberalna stranka, - 19 lanova iz barem 5 drava lanica potrebno je za osnivanje politike grupe 1 zastupnik moe pripadati samo 1 politikoj grupi, - politika grupa zauzima stajalite, ali ono ne obvezuje kod glasanja. Zasjedanje: - 1x godinje, 12 redovnih plenarnih sjednica/sesija, - plaa im je ista kao zastupnicima u nacionalnim parlamentima njihove drave, (suci jednako, cca. 7 500 ). Prema Ugovoru iz Nice Ovlasti: - zakonodavna od konzultativnog do postupka suodluivanja, - politiki nadzor nad Europskom komisijom pri imenovanju: a) potvruje osobu predsjednika Komisije, b) potvruje Komisiju kao kolegij prije preuzimanja dunosti, - tijekom njezina rada: postavlja pitanja povjerenja Komisiji, daje povjerenje Komisiji izgubi li ga, rasputa Komisiju, - ne moe razrijeiti dunosti pojedinog lana Komisije, - institut parlamentarnih pitanja, - pravo peticije graana EU. Usvajanje prorauna EU: - proraun predlae EK, - zajedniki ga usvajaju Parlament i Vijee EU, - Europski parlament odluuje o tzv. neobveznim rashodima, - da bi stupio na snagu - predsjednik Europskog parlamenta na njega stavlja potpis, - davanje razrjenice Europskoj komisiji. Lisabonski ugovor: l. 223-234 UFEU - Novi Ugovor poveao snagu Europskog parlamenta u zakonodavnoj sferi i procesu donoenja prorauna EU i ratifikaciji meunarodnih ugovora, - promjena u strukturi parlamenta broj od 751 (750 zastupnika+predsjednik Parlamenta) je zadran, ali broj mjesta u Parlamentu e se odreivati po principu degresivne proporcionalnosti drave s vie stanovnika e imati i vie zastupnika od onih s manjim brojem stanovnika (minimalno 6, maksimalno 96 zastupnika po dravi), - Rezolucija EP o sastavu EP 2007. naelo degresivne proporcionalnosti = znai da odnos izmeu broja stanovnika i zastupnikih mjesta svake drave lanice mora razmatrati u skladu s njezinim brojem stanovnika tako da svaki zastupnik iz drave lanice sa veim brojem stanovnika predstavlja vie graana i da drava sa malim brojem stanovnika ne moe imati vie zastupnika od drave sa velikim brojem stanovnika. a) Nove zakonodavne ovlasti: - tzv. co-decision procedure (samoodluivanje), 8

-

-

proireno je na nova podruja: imigracija, pravosudna suradnja u kaznenim stvarima (Eurojust), policijska suradnja (Europol) i neka podruja trgovinske politike i poljodjelstva Parlament ovime dobiva isti stupanj ovlasti kao i Vijee Ministara u podrujima u kojima je dosada eventualno bio konzultiran ili uope nije bio pitan za miljenje, ''emergency brake'' (tzv. konica za sluaj opasnosti) kada neka drava lanica smatra da bi prijedlog odreene direktive mogao utjecati na temeljne aspekte njenog sustava kaznenog prava ta bi drava mogla sprijeiti primjenu postupka suodluivanja i uputiti prijedlog na odluivanje Europskom Vijeu.

b) Proraun: - novi ugovor prihvaa uhodanu praksu rada s viegodinjim financijskim planovima koje e u budunosti Parlament morati odobriti (7 godina), - ukida se distinkcija na obvezatne i neobvezatne rashode s rjeenjem EP i Vijee Ministara e zajedniki utvrivati rashode ovime se uz novo rjeenje izrade prorauna eli izmeu 2 institucije postii nov nain rada koji ukljuuje vie suradnje i dijaloga. c) Meunarodni ugovori: - prema novom rjeenju za sve meunarodne ugovore iz podruja ordinary legislative procedure bit e potreban pristanak Parlamenta. EUROPSKA KOMISIJA (EK) l. 244-250 UFEU, ''najeuropskija'' institucija/ izraz naddravnog karaktera EU, lanovi ne predstavljaju drave lanice te su potpuno nezavisni, zastupa i promie ope interese EU, odgovorna za provedbu odluka Vijea i EP, smjetena u Bruxellesu, sastaje se 1X tjedno.

Ugovor iz NICE Sastav: - ranije, po naelu reprezentativnosti 5 veih drava - po 2 lana, ostale - po 1 lana (kad ih je bilo 15), - Ugovor iz Nice: od 2005. po 1 predstavnik iz svake drave lanice, na 5 godina, obnovljivo, - svaka drava lanica ima po 1 predstavnika, - s 27 lanica (zemalja EU) uvest e se rotacija lanova, - Lisabonski ugovor: - smanjuje broj lanova Komisije - od 2014. godine samo e 2/3 drava lanica u jednom trenutku imati lana u EK, a mjesta e rotirati meu svim dravama lanicama (npr. EU sa 27 lanica e imati 18 lanova u EK) - danas ih je jo uvijek 27, svaka po 1 lan, - broj lanova Komisije moe mijenjati Europsko Vijee jednoglasno, - novost je i direktna veza izmeu rezultata europskih izbora i izbora predsjednika Europske Komisije (EK) predsjednik EK dobiva vee ovlasti (npr. ovlast otpustiti lana Komisije). Ugovor iz NICE - nain izbora lanova Europske Komisije:

9

prijedlog daje Europsko Vijee EP bira predsjednika EK (Komisije) izabrani predsjednik u suglasnosti s Vijeem EU predlae ostale lanove EK cijelu Komisiju imenuje Vijee nakon to je potvrdi EP, - predsjednik EK 2009.: Jose Manuel Barroso, - mandat 5 godina - imenuje se u roku od 6 mjeseci od izbora za EP, - izglasavanje nepovjerenja pojedinom povjereniku EP s 2/3 veinom. Organizacija: - svaki lan Komisije ima 1 ili vie resora tzv. Ope uprave (Directorate general - DG), - na elu svake Ope uprave - generalni direktor, - a svaka se Opa uprava dijeli na uprave kojima su na elu direktori, - Ope uprave i slube Komisije u podruju zajednikih politika: Opa uprava za ekonomska i financijska pitanja, Opa uprava za energiju i promet, Opa uprava za informacijsko drutvo, Opa uprava za istraivanje, Opa uprava za obrazovanje i kulturu, Opa uprava za poduzetnitvo, Opa uprava za poljoprivredu, Opa uprava za porezna pitanja i carinsku uniju, Opa uprava za pravosue i unutarnje poslove, Opa uprava za regionalnu politiku, Opa uprava za ribarstvo, Opa uprava za trino natjecanje, Opa uprava za zapoljavanje i socijalna pitanja, - Ope uprave i slube Komisije u podruju vanjskih odnosa Unije: Europe Aid Ured za suradnju, ECHO Ured za humanitarnu pomo, Opa uprava za proirenje, Opa uprava za razvoj, Opa uprava za vanjske odnose, Opa uprava za vanjsku trgovinu. Ovlasti Europske komisije: - pripremanje i predlaganje propisa, - izvrne i nadzorne ovlasti, - uloga u vanjskoj politici u EU, - zakonodavne ovlasti: osmiljava politiku EU, pokree zakonodavni postupak upuivanjem prijedloga akta Vijeu i u podrujima suodluivanja Europskome parlamentu, - EK samostalno odluuje: 1) temeljem vlastitih ovlatenja: npr. carinska unija, trino natjecanje, platni balans, donosi odluke izravno upuene pravnim subjektima u dravu lanicu, donosi normativne akte: odluke, smjernice, uredbe, miljenja (soft law), 2) temeljem delegiranih ovlasti: tj. prijenosa zakonodavne ovlasti od strane Vijea ili Vijea i Parlamenta, - surauje s odborima sastavljenim od predstavnika drava lanica u postupku comitology (velik broj mjera, ali sadrajno restriktivne), - izvrne odluke, upravne naravi iako se izvrenje politika EU preputa organima drava lanica, - nadzorne ovlasti/Komisija uvarica ugovora'', - nastoji privoliti drave lanice da provede 'acquis' ako u tome ne uspije, koristi druga sredstva: o postupak zbog povrede ugovora (izdaje godinja izvjea o provedbi prava EU), o postupak po tubi za utvrenje nitavosti/nedonoenje akta tzv. utnja administracije, - daje odobrenja nacionalnim zakonodavstvima da odstupe od 'acquis-a', - u podruju vanjskih odnosa: o Komisija predstavlja EU, u brojnim dravama postoje delegacije EU, o vodi pregovore kod sklapanja meunarodnih ugovora (mandat joj u svakom pojedinom sluaju dodjeljuje Vijee EU), 1

-

o oblikuje i vodi trgovinsku politiku (djeluje u okviru WTO). VIJEE EU (VIJEE MINISTARA) - Glas drava lanica, - koordinira djelovanje drava lanica i Komunitarnih institucija (institucije EU), - odluuje na komunitarnom nivou te provodi komunitarnu politiku (komuna=zajednica). Sastav: - Vijee je sastavljeno od ministara iz nacionalnih vlada drava lanica - na europskoj razini zastupljeni nacionalni interesi, - mijenja se ovisno o podruju o kojem se odluuje, uvijek prisustvuje odgovarajui resor nacionalne vlade (npr. dogovori oko zajednike poljoprivredne politike - u Vijeu sjede ministri poljoprivrede). Presjedanje: - svakih 6 mjeseci rotira izmeu drava lanica po rasporedu. Ugovor iz NICE Donoenje odluka: - zakonodavna funkcija u okviru EZ: o jednoglasno (npr. izmjena broja sudaca ili lanova Komisije) 1, 2 i 3. stup, o obinom veinom (npr. usvajanje ugovora o radu), o kvalificiranom veinom (glasovi ponderirani ovisno o veliini drave), - Ugovor iz Nice uveo je 2 ili 3 veine!!! 1. za odluku mora glasovati veina drava, 2. broj glasova mora prijei tzv. prag kvalifikatorne veine oko 71% ukupnih glasova, 3. dani glasovi barem 62% ukupnog stanovnitva EU, - Lisabonski ugovor: - metoda glasanja u Vijeu biti e glasovanje kvalificiranom veinom osim za ugovore koji zbog svoje naravi trae drugaije (npr. jednoglasnu odluku), - odluivanje e biti temeljeno na naelu dvostruke veine: o odluku mora podrati najmanje 55% drava lanica, o u tih 55% mora biti zastupljeno najmanje 65% od ukupne populacije EU, - manjima koja moe blokirati odluku (veto) mora se sastojati od najmanje 4 drave pravilo uvedeno zbog spreavanja manipulacije velikih drava, - sustav e se poeti primjenjivati od 2014.; u prve 3 godine (2017.) drava lanica moe traiti da se odluka donese kvalificiranom veinom definiranom u trenutku Ugovora iz Nice.

Odbor stalnih predstavnika (COREPER) Vijee se sastaje povremeno, stalnost rada osigurava pomono tijelo - Odbor stalnih predstavnika (COREPER), ima kljunu ulogu u pripremi odluka Vijea, sastoji se od dva dijela tzv. Coreper I i Coreper II, 1

-

COREPER II ine stalni predstavnici (veleposlanici drava lanica pri EU u Bruxellesu) drava lanica, a COREPER I ine (njihovi zamjenici i diplomati u tim veleposlanstvima) zamjenici stalnih predstavnika drava lanica EU. VISOKI PREDSTAVNIK EU ZA VANJSKU I SIGURNOSNU POLITIKU = PODPREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE

-

-

Jedna od najveih institucionalnih inovacija koju donosi Lisabonski ugovor, zamiljeno je da ova nova funkcija osigurava ujednaenost politike EU u odnosima sa stranim dravama i meunarodnim organizacijama, visoki predstavnik e imati 2x ulogu: o predstavljat e Vijee EU u pitanjima zajednike vanjske i sigurnosne politike i u isto vrijeme biti Potpredsjednik Europske komisije za vanjske odnose, u svojstvu svoje funkcije predsjedat e periodinim sastancima ministara vanjskih poslova drava lanica (tzv. External Relations Council), o bit e meunarodni predstavnik zajednike vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) u meunarodnim odnosima u emu e mu pomagati novo tijelo European external action sevice - koje e biti sastavljeno od dunosnika iz Vijea EU, Komisije i nacionalnih diplomatskih slubi, funkcija Visokog predstavnika u isto vrijeme ne zatire samostalnu vanjsku politiku drava lanica jer djeluje na temelju jednoglasnih odluka drava lanica. EUROPSKO VIJEE

-

Razvija ga praksa izvanugovorne Europske politike suradnje (1974.), od Lisabonskog ugovora prestaje biti tzv. kvazi-institucija i postaje redovita institucija EU, ne dobiva nove ovlasti, no dobiva predsjednika, predsjednika Europskog vijea bira samo Europsko vijee na mandat od 2,5 godine, ova nova pozicija bi trebala pridonijeti prepoznatljivosti EU na meunarodnoj sceni, predsjednik ima zadau pripremati poslove Europskog Vijea i brinuti za kontinuitet rada Europskog vijea.

Sastav: - ine ga politiki predstavnici drava lanica na najvioj razini, tj. predsjednici drava ili vlade. Zadaci: - Europsko vijee prua Uniji poticaj potreban za njen razvoj i odreuje ope politike smjernice i prioritete tog razvoja, - definira opu politiku orijentaciju Europske Unije, - nema zakonodavnu ulogu, - sastaje se 4 x godinje (Lisabonski ugovor je samo kodificirao postojeu praksu), - predsjednik Europskog vijea od 2009. je Herman Van Rompuy. EUROPSKI REVIZORSKI SUD (European Court of Auditors - ECA) Financijsko tijelo; osnovan 1975., sjedite u Luxembourgu, 1

-

po 1 lan iz svake drave lanice, imenuje ih Vijee EU, mandat 6 godina, postoji mogunost reizbora, ispituje zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda EU + raune svih tijela EU, Inspekcije u institucijama EU i drava lanica, provjeravaju namjensko troenje sredstava, na zakonit i ekonomski nain, potpuna neovisnost o drugim institucijama, podnosi Godinji izvjetaj o proraunu EU Europskom parlamentu i Vijeu ministara, nema sankcije ve podnosi prijavu OLAF-u (Ured za borbu protiv prijevare). EUROPSKI OMBUDSMAN (European ombudsman)

-

Institucija koja graane i poslovne subjekte EU titi od moguih administrativnih nepravilnosti u radu europskih institucija, djeluje kao posrednik izmeu graana i vlasti EU te svih fizikih i pravnih osoba koje imaju boravite u nekoj od drava lanica, imenuje ga Europski parlament na 5 godina; mogunost reizbora, djeluje temeljem prijave (tube) ili ex offo, neovisan i nepristran u radu, prituba: * mora biti u roku od 2 godine, *mora se navesti protiv koje se institucije podnosi, * te se navodi problem, ombudsman podnosi Godinje izvjee Europskom parlamentu. EUROPSKA SREDINJA BANKA (European Central Bank - ECB)

-

Monetarna vlast europske monetarne unije, jedna od institucija EU, osnovana radi stvaranja monetarne unije s jedinstvenom valutom (euro), ima zadau formulacije i provedbe zajednike monetarne politike, nadzire koliinu novca u opticaju, upravlja teajem eura, brine se za funkcioniranje platnog sustava, zajedno sa sredinjim bankama drava lanica dri i upravlja slubenim deviznim priuvama. EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA (European Investment Bank - EIB)

-

Pridonosi uravnoteenom razvoju Unije osiguravanjem gospodarske i socijalne kohezije drava lanica, financiranje projekata EU. GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR (European Economic and Social Commitee EESC)

-

Glas civilnog drutva'', most Unije i graana, savjetodavno tijelo Unije, zastupa interese razliitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina, 1

-

-

lanovi su u 3 grupe: 1. poslodavci, 2. zaposlenici, 3. predstavnici razliitih interesnih grupa (npr. poljoprivrednici, potroai, znanstvenici, nastavnici, ekoloki pokreti i sl.), jaa ulogu civilnog drutva u procesu donoenja odluka; pridonosi transparentnosti, mora ga se ukljuiti u donoenje odluka o gospodarskoj i socijalnoj politici, 344 lana (udio stanovnitva), mandat im traje 4 godine, imenuju ih nacionalne vlade; mogunost reizbora, neovisnost. ODBOR REGIJA (Commitee of the Regions - CoR)

-

Na europskoj razini predstavlja interese lokalnih i regionalnih vlasti, Komisija i Vijee moraju ga konzultirati kada zakonodavni prijedlozi mogu utjecati na lokalne i regionalne interese, utemeljen 1994. godine, 344 lana, predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, mandat im traje 4 godine, uz mogunost reizbora. COTER (Commission for Teritorial Cohesion Policy), ECOS (Commission for Economic and Social Policy), Commission for Sustainable Development EDUC, DEVE, CONST, RELEX

EUROPSKI SUD PRAVDE (ECJ) Jedna od institucija EU, danas se sastoji od 3 suda: o Sud (pravde) EU (the Court of justice of the EU), o Opi sud (General Court) - negdje se naziva i Prvostupanjski sud, o Specijalizirani sudovi (Specialized courts) za sada samo jedan: Slubeniki sud (Civil Service Tribunal). Sud EU = Europski sud (pod cijenu toga da se taj izraz mijea s izrazom za SUD kao instituciju, koja obuhvaa sve 3) - taj izraz est je i na drugim jezicima EU, osnovni razlog dodavanja dodatnih sudskih instanci Europskom sudu bio je pokuaj njegova rastereenja jer je prevelik broj predmeta uzrokovan: 1 poveanjem broja lanica europske integracije, 2 poveanjem opsega nadlenosti Europskih zajednica, PROBLEM to je bitno produilo postupak pred Sudom te je poelo ugroavati kvalitetu njegovih odluka, pitanje preoptereenosti Europskog suda nije jo uvijek odgovarajue rijeeno rasprava o budunosti europskog pravosudnog sustava vrlo iva, poveanje broja sudova u okviru Europskog suda kao institucije nije dovelo i do istovremenog poveanja opsega nadlenosti Suda ve je jedino postupak u nekim sluajevima umjesto 1- stupanjskog postao 2- stupanjski ili viestupanjski, stoga kad se govori o nadlenostima Europskog suda misli se na Sud kao instituciju (bez obzira na to zapoinje li postupak pred Slubenikim, Opim ili Sudom pravde). 1

-

-

Interna organizacija Europskog suda - ureena u 4 dokumenta: UEU Ugovor o EU, UFEU Ugovor o funkcioniranju EU, Statutom Suda te Pravilima postupka (Poslovnikom) svakog od suda, - pogledaj dokumente na www.curia.europa.eu, - ne bavimo se detaljima procedure EU suda (sadrano u Statutu suda i Pravilima postupka svakog od suda), - neke promjene u organizaciji i u nadlenostima Europskog suda predloene Ustavnim ugovorom veina tih izmjena ugraena je u Lisabonski ugovor. Nadlenosti Europskog suda - To je sud ogranienih nadlenosti, - njegove ovlasti nabrojane su izrijekom u Osnivakom ugovoru (sud je nadlean samo u onim tipovima sporova koji su tamo nabrojani), - u svim ostalim sporovima nadleni su postojei sudovi drava lanica, - prije je najvee ovlasti Sud imao u 1. stupnju, a u 2. i 3. su one bile bitno ograniene, no bez obzira to Lisabonski ugovor brie stupove, jo uvijek postoje ta ogranienja u 2. i 3. stupu / okviru nadlenosti, - nadlenosti Europskog suda u nova 2 podruja nadlenosti EU (u 2. i 3. stupu) ograniene su u odnosu na njegove nadlenosti u prvom stupu (Lisabonski ugovor je brisao stupove).

Vanost Europskog suda u europskom integracijskom procesu - Izuzetno bitan, - sud je u vremenima kada je proces donoenja odluka u Zajednicama bio politiki blokiran kroz iroku interpretaciju relevantnih dijelova Osnivakog ugovora pokrenuo dalje proces integracije, - sud - imao bitnu ulogu u osmiljavanju koncepta nadnacionalne Europe u tom smislu tumaio Osnivake ugovore, nalazei u njima naela nadreenosti i izravnog uinka to su sudovi i politike institucije u dravama lanicama naknadno i prihvatile, - ostvarenje ovako vane uloge Europskog suda bilo je mogue jer je Sud razvio predominantno teleoloku i kontekstualnu metodu tumaenja Osnivakoga ugovora i ostalog prava koje nastaje na razini EU te nametnuo takav nain razmiljanja i sudovima drava lanica - mijenjajui tako pravnu kulturu u sudionicama europskog integracijskog procesa, - neke od zahtjeva koje danas Europski sud postavlja pred nacionalne sudove (npr. usklaenog tumaenja s pravom EU) teko pomiriti s vladajuim ustaljenim pogledom na podjelu vlasti i ulogu razliitih institucija u vlasti kakav je do poetaka europske integracije postojao u veini europskih drava, - prouavanje Europskog suda i njegove prakse - zahtijeva istovremeno preispitivanje koncepta prava na kakav smo navikli. EUROPSKI SUD PRAVDE (Court of justice) Jedna od institucija EU nepolitika, osnovan je Parikim ugovorom 1951. godine (Ugovor o EZU), od 1968. (Merger Treaty) djeluje zajedniki sud za sve 3 zajednice 1

-

danas The Court of Justice podrazumijeva 3 suda: 1 Europski sud pravde (1957.) the Court of justice of the EU, 2 Sud prvog stupnja (Opi sud, 1989.), 3 Slubeniki sud (2004.) , prijedlog: Sud za patente.

Zadae (ciljevi): 1. osigurati jedinstvenu primjenu prava Zajednice/Unije, 2. odluivati u sporovima izmeu drava lanica i Zajednice/Unije, 3. odluivati u sporovima izmeu institucija Zajednice/Unije. Opi sud - odlukom Vijea ministara (Vijea EU) osnovan je Sud prvog stupnja 1989. temeljem SEA (Single European Act ( iliti JEA po hrvakom) - na njega su prenoene nadlenosti u manje osjetljivim stvarima (temeljem odluke Vijea EU danas se zove Opi sud ) - uope ne nosi naziv 'european' ve 'Court of first instance' - danas je nadlean za sve iz nadlenosti Europskog suda pravde (ECJ) osim za 1 prethodni postupak, 2 postupak protiv drava lanica. - 2004. godine osnovan je Slubeniki sud koji rjeava tzv. stuff cases (sporove iz radnih odnosa), - UEU ga ne spominje izriito, ali kae: ''ukoliko se za to ukae potreba, moe se osnovati...'' European Court of Justice (ECJ) - Luxembourg - Po 1 sudac iz svake drave lanice 27 sudaca, - 8 nezavisnih odvjetnika (NO ili Advocate general) javni pravobranitelj kod Hartleya, - Sud sudi u plenumu (puni sastav, svih 27 sudaca, prema Statutu) ili u sudskim vijeima (13, 5, 3 suca), - suce imenuju vlade drava lanica (Europsko vijee) jednoglasno na 6 godina. General Court (Opi sud) - Barem 1 sudac iz svake drave lanice 27 sudaca, - nema nezavisnih odvjetnika (u konkretnom predmetu moe se 1 od sudaca povjeriti zadaa nezavisnog odvjetnika), - sudi u plenumu ili u sudskim vijeima, - suce imenuju vlade drava lanica jednoglasno na 6 godina. Specijalizirani sudovi (Slubeniki sud) Civil Service Tribunal (CST) - 7 sudaca, - odluuje u sporovima slubenika EU s institucijama, - mogua alba u ak 2 stupnja, - suce postavlja Vijee jednoglasno na 6 godina. IZBOR SUDACA - Lisabonski ugovor predvia osnivanje PANELA (odbora) koji daje svoje miljenje o podobnosti kandidata za suce i za N.O. ------ 7 lanova, - mandat sudaca ostaje nepromijenjen - 6 godina - uz djelomino obnavljanje svake 3 godine, - 1 lana predlae Europski Parlament, ali nije jasno tko predlae ostale (razmatra se da je to predsjednik Vijea), - lanovi panela imenuju se iz redova bivih sudaca i/ili N.O., iz lanova nacionalnih ustavnih sudova i drugih istaknutih pravnika, 1

odluku o imenovanju lanova panela donosi Vijee EU kvalificiranom odlukom na prijedlog predsjednika Europskog suda. Suci i N.O. biraju se meu osobama ija nezavisnost nije upitna, a koji posjeduju kvalifikacije potrebne za imenovanje na najvie pravosudne dunosti u svojim zemljama ili su pravni savjetnici priznate strunosti. - Oni se imenuju opom suglasnou vlada drava lanica, ali tek nakon konzultacija s odborom (panelom), - nije usvojen prijedlog - da se suci imenuju na mandat od 9 godina (koji bi bio neobnovljiv), - svaka drava lanica samostalno predlae svog kandidata, - izbor na nacionalnoj razini preputen je dravama lanicama. ** Zato svaka drava lanica treba imati najmanje 1 suca?? 1 Zato to oni najbolje poznaju svoje pravo, 2 zato to oni mogu poblie upoznati druge suce sa sadrajem svog prava. - Radni jezik suda: francuski, - mandat: 6 godina, - biraju se zajednikom odlukom svih drava lanica iz redova odvjetnika, suca, dravnih odvjetnika, profesora (ene diskriminirane, samo 3 suca su dosad bile ene), - sjedite: Luxembourg. Openito o Europskom sudu - kada je u 1. stupnju nadlean Opi sud predviena je mogunost albe Sudu EU, - alba se moe odnositi samo na pravna pitanja, ne i na injenina, - prvostupanjskom sudu se od njegova osnivanja 1989. nadlenost stalno proirivala, - postupak u 1. stupnju zapoinje pred Sudom EU samo u 2 sluaja: 1 prethodnom postupku, 2 postupcima protiv drava lanica, Ugovorom iz Nice moe se povjeriti i Prvostupanjskom sudu, - sucima pomau nezavisni odvjetnici (to su nepristrani strunjaci koji sudu podnose svoj argumentirani stav o odreenom sluaju -- teko je shvatiti presudu bez njihova miljenja), - postupak je fleksibilan, nema strogih procesnih pravila, - pisani i/ili usmeni postupak, - suci odluuju ''zatvoreno'' (kad se povuku na odluivanje nitko drugi pa ni prevoditelji nemaju pristup zato je bitno poznavati francuski jezik), - odluke Europskog suda prevode se na sve jezike drava lanica, - mogunost pogreke 'konzumirati' francuski izvornik, - suci glasaju o prijedlogu odluke veinom glasova (7 naprama 6 glasova), ali prema van djeluju jednoglasno razlozi uvjerljivosti, - nema izdvojenih miljenja (dissenting opinon), - nerazumljivost presude. 1. Prethodni postupak - Zapoinje tubom nacionalnom sudu, - sluajevi Van Gend, Costa, Frankovi, Simmenthal, - l. 234. UEZ danas l. 267. UFEU: 1. tumaenje (interpretacija) prava zajednice, 2. ocjena valjanosti, 3. ocjena izravnog uinka, 1

-

-

pokree nacionalni sud pred kojim se neko pitanje eu prava pojavi kao relevantno za odluivanje u predmetu + moe se postaviti i pitanje tumaenja i pitanje valjanosti prava Unije, mogu ga pokrenuti nacionalni sudovi niih instanci, moraju sudovi zadnje instance.

2. Izravne tube 2. 1. Temeljem sporazuma stranaka (ugovorena nadlenost) l. 272. UFEU: - ako je 1 od stranaka iz ugovora lanica EU, - unosi se arbitrana klauzula, - nadlean e biti Opi sud. 2. 2. zakonska nadlenost (a) protiv drave lanice i b) protiv EU) l. 273. UFEU: a) Postupak protiv drave lanice zbog povrede ugovora prema pravu Unije: - vodi se na zahtjev: a) Komisije (l. 258 UFEU) ili b) drave lanice (l. 259 UFEU), - Europski sud utvruje da neka drava lanica kri neku od obveza utemeljenih u pravu EU, - prethodi mu neuspjeli administrativni postupak, - ili ako drava lanica ne ispotuje presudu, u ponovljenom postupku moe se novano kazniti. b) Izravne tube protiv EU: - dijele se u 5 kategorija: 1. za ponitenje akta Unije l. 263/264 UFEU, 2. zbog nedonoenja akta propusta l. 265 UFEU, 3. neugovorna odgovornost naknada tete l. 268 UFEU, 4. albe protiv kazni l. 273 UFEU, 5. sporovi o radnim odnosima l. 270 UFEU. 1. Tuba za ponitenje akta Unije - Podnose institucije EU (Vijee EU, EP i EK; i u odreenim sluajevima Europska sredinja banka, ali i drave lanice, - pravne i fizike osobe iz drava lanica ako mogu dokazati postojanje pravnog interesa za traenje ponitenja akta, - Europski sud ovlaten je ponititi akt koji donese institucija EU ako je protupravan iz nekog od razloga predvienih Ugovorom. 2. Tuba zbog propusta (nedonoenja akta) - Podnose isti kao i u prethodnom, - zbog propusta neke od institucija EU da donese akt koji je na temelju neke postojee pravne norme obvezna donijeti, - rijetkost. 3. Tuba za naknadu tete (neugovorne odgovornosti) - Aktivnu legitimaciju imaju: institucije + drava lanice + pravne i fizike osobe, - osnovni zahtjev: da im institucija EU nadoknadi tetu koju je uzrokovala protupravnim (ne)djelovanjem, - dodatno, npr. putem prorogacije (u ugovoru) drave lanice mogu meusobnim dogovorom odrediti da rjeavanje nekog meusobnog spora povjere Sudu, - vaan je sluaj Frankovich (1992.) sud je razvio teoriju o odgovornosti drava lanica za tetu (garancijski fond za insolventnost poduzea za isplatu plaa, Italija), 1

-

koncept Unije djeluje povratno i na samu Uniju (i ona je duna nadoknaditi tetu), bitno!!!! postupak za izravno ponitenje akta zajednice te postupak prethodne ocjene (prethodnog miljenja) su sredstva kroz koja Europski sud utjee na samu politiku Unije. NEZAVISNI ODVJETNIK (Advocate General)

-

-

l. 252. UFEU Europskom sudu pomae 8 nezavisnih odvjetnika. Ako Europski sud tako zatrai, Vijee moe, postupajui jednoglasno, poveati broj NO.. Deklaracija br. 38. na Lisabonski ugovor kojom su drave lanice preuzele obvezu da jednoglasno prihvate zahtjev Europskog suda da broj povea na 11 NO, temeljem politikog dogovora, velike drave lanice (Njemaka, Francuska, Velika Britanija, Italija i panjolska) imaju stalne NO kojih je sada 5, a ostala 3 se rotiraju eli se poveati broj na 11 NO tada bi bilo 6 stalnih (Poljska ima 6. NO) + 5 se rotira predvieno Lisabonom, ali nije jo u primjeni, NO = nepristrani strunjaci ija je zadaa da podnoenjem neovisnog i nepristranog miljenja pomau Europskom sudu pri donoenju odluka o odreenim pitanjima, premda suci glasaju o prijedlogu odluke veinom glasova, prema van oni djeluju jednoglasno, razlog tomu je prije svega uvjerljivost i autoritet odluke suda, no, to za posljedicu moe imati nerazumljivost odluke (stoga je esto teko shvatiti odluku Suda bez konzumiranja miljenja NO), kako navodi Herdegen: zavrni prijedlozi NO su za njemake pravnike dragocjeni radi boljeg razumijevanja obrazloenja sudskih presuda koja su esto iznenaujue oskudna, kao i zbog toga jer ES prenose vane impulse iz njegove prakse, miljenja NO nisu formalno obvezujua (suci se esto u svojim presudama pozivaju na miljenja NO) pravilo je da se ona zajedno s odlukom Suda objavljuju u zbirci odluka suda, kako navodi Hartley : to miljenje ne obvezuje Sud, ali e ga suci prigodom donoenja odluke razmotriti, l. 20/4 Statuta : Sud moe, ako smatra da se u predmetu ne pojavljuje novo pravno pitanje, a nakon to saslua NO, donijeti odluku da e o predmetu odluiti bez podneska NO.

Ugovor o osnivanju Europske zajednice = UFEU (Ugovor o funkcioniranju Europske Unije) kroz Lisabonski ugovor Ugovor o Europskoj Uniji = UEU (Ugovor o Europskoj Uniji)

1

IZVORI PRAVA EUROPSKE UNIJE Izvori prava Europske unije dijele se na primarne i sekundarne izvore, primarno pravo: osnivaki ugovori + opa naela prava, sekundarno pravo: o pravni akti koje na internom planu usvajaju institucije EU, o meunarodni sporazumi kojima se ureuju meusobni odnosi EU i drugih meunarodnih organizacija ili treih drava, o sudska praksa Europskog suda. PRAVO EU Primarni - ugovori - opa naela PRIMARNO PRAVO OSNIVAKI UGOVORI: o Ugovor o Europskoj uniji (EU) 1993.; Maastricht UEU (Lisabon), o Ugovor o Europskoj zajednici (EZ) 1958.; Rim UFEU, o Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju 1958. EURATOM Rim, - ugovori se mijenjaju usvajanjem novog ugovora koji sadri amandmane na prethodni, a ne usvajanjem posve novog cjelovitog ugovora (u uporabi su konsolidirane verzije svih ugovora), - Ustavni ugovor razlikuje se od svih dosadanjih izmjena: o predvieno je ukinuti dosadanje ugovore (UEU i UEZ) i zamijeniti ih novim cjelovitim tekstom (Lisabon), o ugovor o Euratomu i dalje e ostati na snazi kao zaseban ugovor. OPA NAELA PRAVA: - nepisane pravne norme, - koja naela postoje u pravnom poretku EU utvruje Europski sud u svojoj praksi, - pri izradi opih naela Europski sud se vodi pravnim porecima drava lanica i meunarodnim konvencijama, kojim su potpisnice lanice EU (npr. EKLJP), - niti u jednom pravnom poretku nije mogue da zakonodavstvo prui odgovor na svako pitanje koje doe pred sud, - sudovi su stoga duni stvarati pravna pravila da bi mogli odluiti o svim pitanjima, - ''non liquet'' je zabranjen, - Englezi pribjegavaju common law tradiciji da bi opravdali pravostvaralaku ulogu svojih sudova, - u istu svrhu, Europski sud pravde (ECJ) koristi opa naela prava, - sami ugovori pruaju temelj (opravdanje) za primjenu opih naela prava (ONP) l. 19. UEU Lisabon ex l. 220. UEZ, - Sud pravde EU osigurava da se pri tumaenju i primjeni ovog ugovora potuje pravo (iznad i izvan samog ugovora) - l. 263. UFEU govori o osnovama za ponitenje akata Unije, a jedna od njih je 'povreda ovoga ugovora ili bilo kojeg (drugog) pravnog pravila koje se odnosi na njegovu primjenu', - l. 340. UFEU (ex 288.) o odgovornosti Unije za tetu predvia da se ona temelji na opim naelima prava kao zajednikim pravima drava lanica: 2 Sekundarni - akti institucija - sudska praksa

-

o omoguuju rjeavanje sporova za koje ne postoji konkretno pisano pravno pravilo, o zatita temeljnih ljudskih prava (predmet 11/70 Internationale Handelsgesellschaft), o pravna sigurnost i zatita legitimnih oekivanja, koja ukljuuju zabranu retroaktivnosti (predmet 66/83 Regina v. Kent Kirk), o zabrana diskriminacije, zatita temeljnih prava kao temeljno naelo EU potvrdu je dobila uvrtavanjem Povelje temeljnih prava EU kao aneksa na Lisabonski ugovor.

SEKUNDARNO PRAVO Sekundarno ili izvedeno (derivativno) pravo temelji se na Osnivakom ugovoru kao aktu primarnog prava.

AKTI INSTITUCIJA EU: - Forma i pravna narav akata koje su ovlatene usvajati institucije EU razlikovali su se ranije ovisno o stupu EU, - UREDBE (Regulations) su definirane kao akti ope primjene koji obvezuju u cijelosti i izravno su primjenjivani u dravama lanicama, - DIREKTIVE (Directives) su definirane kao akti koji obvezuju u pogledu rezultata koji se njima ostvaruje, ali obvezuju svaku dravu lanicu kojoj su upueni, ali ostavljaju nacionalnim vlastima izbor forme i metode, - ODLUKE (Decisions) su definirane kao akti koji u cijelosti obvezuju one kojima su upueni. Razlike izmeu uredbi i direktiva - Uredbe su akti sa svrhom ujednaavanja (unifikacije) prava drava lanica zamjena postojeih nacionalnih normi, - direktive slue harmonizaciji ili pribliavanju (jedinstveni u razliitosti). DIREKTIVE ili smjernice - Zadaju samo osnovna zajednika pravila i ciljeve, - drave lanice su obvezne direktive prenijeti u svoj nacionalni sustav, - drave lanice biraju formu, npr. novi zakon, izmjena postojeeg ili podzakonski akt, - akt kojim se prenosi direktiva mora imati pravno obvezujuu snagu, - u sluaju propusta drave da ispravno uvrsti direktivu u interno pravo i one mogu biti izravno primijenjene pred nacionalnim institucijama, posebice sudovima i upravnim tijelima, ako su njima predviena prava za pojedince pravne i fizike osobe. Meunarodni sporazumi: - EU od Ugovora iz Lisabona ima izriitu pravnu osobnost, tj. meunarodnopravni subjektivitet koji podrazumijeva i ovlast sklapanja meunarodnih sporazuma s treim dravama ili meunarodnim organizacijama, - l. 47 UEU izriito navodi The Union shall have legal personality, - l. 216/2 UFEU Sporazumi koje sklopi Unija obvezujui su za institucije Unije i njezine drave lanice. Ako Unija sklapa meunarodni sporazum koji istodobno obuhvaa pitanja iz njene nadlenosti, ali i pitanja nad kojima su ovlasti zadrale drave lanice, radi se o tzv. 2

-

-

mjeovitom sporazumu (npr. Europski sporazumi; Sporazumi o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) s Makedonijom i s Hrvatskom): 1 kao forma razvili se u praksi, nisu predvieni Osnivakim ugovorom, 2 mjeoviti sporazum istodobno sklapaju Unija i svaka od njenih drava lanica. Stupa na snagu kada ga u ime Unije ratificira Vijee ministara i eventualno potvrdi EP te svaka drava lanica u skladu s vlastitim ustavnim poretkom predvienom procedurom sklapanja meunarodnih sporazuma (npr. Europski sporazumi sporazumi o pridruenom lanstvu s dravama srednje i istone Europe), osim sklapanjem, meunarodni sporazum moe postati dio pravnog sustava EU i sukcesijom Unije na mjesto drava lanica u takvom sporazumu ili stupanjem Unije u takav sporazum dodatno uz drave lanice, npr. GATT-om, meunarodni sporazumi koji vezuju Uniju dio su pravnoga poretka EU te se tumae i provode u skladu s naelima tog pravnog poretka, a za njihovo tumaenje je ovlaten Europski sud.

SUDSKA PRAKSA kao izvor prava EU - Pravni sustav EU formalno se ne temelji na naelu stare decisis kao common law sustavi --- sudska praksa nije nita manje vana kao izvor prava, - Europski sud: o Temeljem l. 267 UFEU, ovlaten je tumaiti cjelokupno pravo EU i utvrivati (ne)valjanost normi sekundarnog prava, o objanjava znaenje pojedinih konkretnih odredbi prava EU i pitanje njihovih pravnih uinaka u pravima drava lanica, - naela i pravila razmjera kroz sudsku praksu prihvatili su i nacionalni sudovi i druga tijela u dravama lanicama pa su ista pravila postala sustavnim dijelom pravnog poretka EU. Vanost izuavanja prakse ES (Europskog suda) - Europski sud u Luxembourgu je svojom praksom pridonio razvoju prava EU, - analiza njegove prakse postala je sastavni dio pravnikog obrazovanja u Europi, - kriteriji prema kojem su odabrane presude odraavaju relevantnost za razvoj prava EU, - struktura i znaaj odluke ECJ se uvelike razlikuju od strukture i znaaja sudskih presuda u naem pravnom poretku, - u praksi ECJ, pored izreke, vrlo su vana obrazloenja presuda, napisana nekad i na vie od 20-ak str., a u sebi sadre pravne pretpostavke, - 2 glavna motiva kroz presude ECJ: 1 zatita subjektivnih prava fizikih i pravnih osoba, 2 disciplinirati drave lanice i potaknuti ih na pravovremenu, potpunu i uinkovitu provedbu prava (sluaj Frankovich), - ekonomski karakter je zapravo izvor i pozadina samog procesa europske integracije, - ECJ jako dobro pazi ne samo na pravne, ve i na ekonomske i drutvene uinke svojih odluka te kako e one biti prihvaene u dravama lanicama (sluaj Defrene). PRAVNI AKTI EU Ugovor iz Lisabona je trenutno vaei ugovor, prije Lisabona!! u svakom stupu su bili opisani akti koje institucije mogu koristiti radi oivotvorenja odreenih ciljeva, 2

-

razliiti nazivi i opisi, 15 razliitih akata, u praksi i neki drugi oblici; npr. ERTA (zapisnik Vijea je Europski sud smatrao pravnoobvezujuim aktom podlonim sudskom nadzoru), Lisabon - samo 3 vrste pravnoobvezujuih akata: 1) UREDBE, 2) DIREKTIVE, 3) ODLUKE. (to su ranije sve bili akti unutar 1. stupnja)

LISABONSKI UGOVORZakonodavni akti Nezakonodavni akti

Delegirani akti-

Provedbeni akti

Sve 3 vrste akata mogu biti usvojeni i kao zakonodavni i kao nezakonodavni, odnos horizontalne podjele vlasti??, pojednostavljenje??.

Nazivi akata - Stari nazivi zadrani, - prijedlog Ustava propao - Ustav je predlagao uvoenje : tzv. europskih zakona, europskih okvirnih zakona, europske uredbe i europske odluke (PROPALO!!!), - definicije su iste, jedino je ODLUKA proirena moe biti usvojena kao opi ili individualizirani akt. Bivi 3. Stup: - ODLUKE i OKVIRNE ODLUKE, - nalik direktivama i odlukama iz 1. Stupa, ali je izrijekom bio iskljuen njihov izravni uinak u nacionalnim pravnim porecima, - Lisabon uvodi izravni uinak u bivi 3. stup!!!, - nadnacionalna metoda, - nadlenost Europskog suda - puna nadlenost u prethodnom postupku, - ostavio prijelazno razdoblje od 5 godina - za poetak primjene te nadlenosti za 3. stup poetak primjene 2014. Bivi 2. stup - Zajednike akcije (Joint Actions) i zajednika stajalita (Common Positions), - ZVSP (zajednika vanjska i sigurnosna politika), - ostaje izvan nadnacionalne metode, - l. 31. UEU - odluke iz ovoga poglavlja donose Europsko Vijee i Vijee EU jednoglasno - iskljuuje se donoenje zakonodavnih akata na ovom podruju, - l. 25. UEU previa da se ZVSP implementira kroz ODLUKE, - nije jasno da li se nove odredbe o pravnim aktima iz UFEU odnose i na ZVSP jer je l. 288-292 uope ne spominju , 2

-

Lisabon se bavi ZVSP u zasebnom ugovoru UEU (ima li stoga odluka iz l. 25 UEU isto znaenje kao i odluka iz l. 288. UFEU ili je samo rije o opem izrazu koji je rezultat procesa odluivanja?). Lisabon brie strukturu stupova na materiju 3. stupa dolazi do irenja ovlasti pogotovo Europskog suda, no, unato tome ZVSP ipak ostaje van nadnacionalne metode - dakle, tu se trai jednoglasna odluka EV i Vijee EU, dakle, sve drave lanice moraju ratificirati neki prijedlog za donoenje neke promjene na ovom podruju, dok na nekim drugim podrujima ne moraju sve biti potpisnice.

-

Komplicirano pojednostavljenje I zakonodavni vs. nezakonodavni akti - zakonodavni akti usvajaju se u zakonodavnom postupku, redoviti zakonodavni postupak je dosadanji coodesicion procedure (postupak suodluivanja EP i Vijea EU), postoje i tzv. posebni postupci odluivanja iz l. 289. UFEU, - zakonodavni akt - termin rezerviran za akte koje donosi Europski parlament i/ili Vijee EU, - formalna definicija je vezana uz postupak donoenja i odreenu instituciju te ona ignorira sam sadraj akta, - uzor za ovakvu podjelu su nacionalni sustavi drava lanica i podjela akata na akte zakonodavne i izvrne vlasti, - u RH - zakoni i podzakonski akti, - hijerarhija institucija i akata ?!--- no, da li se to moe preslikati na institucije EU?-- jer u EU nema stroge diobe vlasti, tj. nema unaprijed zadane hijerarhije, - nova podjela akata dovodi do zablude o organizaciji vlasti, - institucije su i dalje opisane kroz svoje razliite funkcije a pojedine ovlasti ovise o tome o kojem se podruju (politici) radi te o pravnom temelju za tu politiku pa gornja tvrdnja nije ba tona. Svrha razlikovanja RATIO? - l. 290. UFEZ rezervira donoenje odluka o bitnim pitanjima za zakonodavni postupak, - takve se odluke NE mogu delegirati (odluke o bitnim pitanjima), - svrha razlikovanja ''racionalizacija procedura i instrumenata tako da se najvaniji politiki izbori vre u skladu s postupkom koji je najdemokratskiji'', - zakonodavni postupak (ex postupak suodluivanja), - demokratski, neposredno izabran parlament zadovoljen zahtjev demokracije u formalnom smislu, - prednost - demokratska kontrola Vijea + vea transparentnost, - javnost postojala samo u postupku suodluivanja (prije). Komplicirano pojednostavljenje II delegirani vs. provedbeni akti - Ugovor nigdje ne objanjava razliku izmeu provedbe i delegacije, - jedina je razlika u vrsti kontrole koja se vri nad Komisijom u izvravanju ovih ovlasti, - sve 3 vrste pravnoobvezujuih akata mogu se usvojiti bilo kao zakonodavni/nezakonodavni, odnosno delegirani/provedbeni akti, - uvijek se mora dodati odgovarajui pridjev da se zna gdje spada (npr. delegirana uredba). DELEGACIJA - l. 290. UFEU predvia kako se zakonodavnim aktom moe delegirati ovlast na Komisiju radi dopune ili izmjene nekih nebitnih elemenata zakonodavnog akta, 2

-

do delegacije moe doi samo temeljem zakonodavnog akta, delegirati mogu samo Vijee EU ili EP i samo na Komisiju, u svojoj naravi to je zakonodavna ovlast formalizam, pitanje demokratske kontrole, bitni elementi samo u zakonodavnom postupku.

PROVEDBA: - l. 291/292. UFEU ureuje provedbu koja se moe povjeriti Komisiji ili iznimno Vijeu EU samo kada su potrebni jedinstveni uvjeti za provedbu pravnoobvezujueg akta, - provedba je u pravilu na dravama lanicama, - nije mogue mijenjati temeljni akt!! (kod delegacije DA), - zakonodavnim aktom se detaljno odreuju ciljevi, sadraji, trajanje i doseg delegacije mehanizam kontrole, - nejasna sadrajna razlika delegacije i provedbe = vie sporova pred Europskim sudom,

NAELA EUROPSKOG PRAVA 1. Naelo ogranienih ovlasti Pitanje: moe li Unija donijeti neki pravni akt? Danas l. 5. st.1. i 2. UEU Granice nadlenosti Unije ureene su naelom dodjeljivanja Unija djeluje samo u granicama nadlenosti koje su joj drave lanice ugovorima dale kako bi postigla u njima utvrene ciljeve.. Dakle, UEU ne daje Uniji ope, generalne ovlasti. Pravilo je da EU ima samo one ovlasti koje su drave lanice na nju dobrovoljno prenijele. Unija je dakle 2x ograniena u svojim ovlastima: 1 zadaama i ciljevima Unije, ali i 2 takve ovlasti moe ostvariti samo ako su joj one izriito podijeljene ugovorom To je naelo vano radi ouvanja suvereniteta i neovisnosti drava lanica. Unija NE moe sama sebi odreivati ovlasti. Odgovarajui pravni temelj u Ugovoru. Ali on ne mora biti nuno odreen, ve moe proizlaziti iz tumaenja pojedinih ugovornih odredbi. Teorija o implicitnim ovlastima (tzv. implied powers). Bivi l. 308. UEZ, danas l. 352. UFEU otvorena (generalna) klauzula Ako se u okviru politika utvrenih Ugovorima pokae da je potrebno djelovanje Unije za postizanje jednog od ciljeva utvrenih Ugovorima, a u Ugovorima nisu izriito predviene potrebne ovlasti, Vijee jednoglasno na prijedlog EK i nakon pribavljanja pristanka EP, moe donijeti odgovarajue mjere.. l. 308 ne iskljuuje primjenu l. 5 UEU. Nadzor vri Europski Sud postupak za ponitenje akta Unije (ukoliko je Unija prekoraila svoje ovlasti).

-

2. Naelo supsidijarnosti 2

-

-

-

Pitanje: treba li Unija donijeti neki akt? Ovlasti: 1. iskljuive ovlasti u podrujima poput carinske unije, zajednike trgovinske politike i trinog natjecanja samo Unija ima ovlast donositi propise, 2. pomone, koordinirajue ili dopunjujue ovlasti u podrujima poput kulture, obrazovanja i industrije Unija moe samo pomagati/poticati samostalno djelovanje drava lanica (npr. financijskim sredstvima), 3. podijeljene ovlasti u podrujima poput politike okolia, transporta i zatite potroaa Unija i drave lanice dijele zakonodavnu ovlast (uz potivanje naela supsidijarnosti). Unija je u podrujima za koje nije propisana njena iskljuiva nadlenost, ovlatena poduzimati SAMO one mjere i donositi samo one akte ako su za to ispunjene izriite odreene pretpostavke: 1 pretpostavka neophodnosti da se taj cilj NE moe ostvariti na razini drava lanica (negativno odreenje), 2 pretpostavka efikasnosti da se to moe bolje ostvariti djelovanjem Unije (pozitivno odreenje). Bivi l. 5/2 UEZ, danas l. 5/3 UEU. Povezuje se s pravilom o teretu dokazivanja u postupku za ponitenje akta u Uniji.

Protokoli o primjeni naela supsidijarnosti i proporcionalnosti - Na ugovor o EZ (Amsterdam), danas Protokol No. 2. - Utvruje kriterije za primjenu naela supsidijarnosti i podie taj kriterij na razinu primarnog zakonodavstva. - Sva tijela Unije duna su prilikom ostvarivanja svojih funkcija uvaavati naelo supsidijarnosti. - U primjeni naela supsidijarnosti, posebno prilikom ouvanja pravne steevine Unije i meuinstitucionalne ravnotee, moraju se uvaavati ope odredbe Ugovora i ciljevi Unije odreeni Ugovorom. - Kod svakog predloenog pravnog akta moraju biti navedeni: 1 razlozi (ratio legis) na kojima se on temelji, 2 obrazloenje zato je njegovo donoenje sukladno naelu supsidijarnosti (mora sadravati kvantitativne i kvalitativne pokazatelje). - Kriteriji su: 1 cilj koji bi se trebao postii mjerom ima transnacionalni karakter koji se NE moe ostvariti na zadovoljavajui nain pravnim aktima drava lanica, 2 mjere drava lanica, odnosno izostanak djelovanja Unije doveli bi do sukoba ili neostvarivanja ciljeva Ugovora ili bi se na drugi nain znaajno otetili interesi drava, 3 djelovanje Unije bi dovelo do jasnih koristi u odnosu na uinke koje bi proizvela mjera poduzeta na razini drava lanica. 3. Naelo proporcionalnosti Pitanje: kako i sa kojim sadrajem Unija moe djelovati? Mjere i akti koje Unija donosi moraju odgovarati cilju koji se njime postie. Prema svom intenzitetu, sadraju, opsegu, nainu donoenja i ostvarivanja NE smiju ii preko onoga to je nuno za ostvarenje navedenog cilja. l. 5/4 UEU. Naime, mjera mora biti: 2

-

1 prikladna, 2 neophodna i 3 razmjerna (cilj: ogranienja za drave lanice, ali TO MANJA ogranienja). Unije e pri izboru mjera odabrati onu mjeru koja je to manje ograniavajua za drave lanice.

4. Naelo lojalnosti (vjernosti) U skladu s naelom iskrene suradnje i uz puno uzajamno potovanje, Unija i njezine drave lanice meusobno se pomau pri obavljanju zadaa koje proizlaze iz ovoga Ugovora. Drave lanice su dune poduzeti odgovarajue mjere (ope ili posebne) radi ispunjavanja ugovornih obveza. Afirmacija naela pacta sunt servanda u najirem smislu. Pozitivna i negativna komponenta. Slui ostvarenju jedinstvene i efikasne primjene prava jer realizacija prava Unije uvelike ovisi o dravama lanicama. Iz njega se izvode brojna druga naela na kojima se temelji pravni poredak zajednice, a to su: jedinstvenost + samostalnost + izravno vaenje + naelo prvenstva. ECJ tumai l. 4/3 UEU vrlo ekstenzivno irei tako odgovornost drava lanica za primjenu prava. Drave lanice mogu imati 3 vrste obveza: 1 poduzimanje mjera radi ispunjavanja obveza iz ugovora (npr. ispravna i pravovremena implementacija smjernica), 2 poduzimanje mjera kojima se podupire/pomae Uniji u ostvarivanju ciljeva (npr. dostava odreenih informacija), 3 proputanje/suzdravanje od mjera kojima bi se ugrozilo ostvarenje ciljeva (npr. donoenje sadrajno suprotnog zakona pravu Unije).

5. Naelo zabrane diskriminacije Jednako postupanje prema svim graanima EU je nuno za funkcioniranje zajednikog trita. l. 18 UFEU zabranjuje svaku diskriminaciju temeljem dravljanstva. Vai za sve odnose koje ureuje EP. Konkretizacija - npr. bivi l. 39/2 UEZ (danas l. 45 UFEU) sloboda kretanja radnika. Moe biti: 1 izravna, otvorena (formalna), 2 neizravna, prikrivena (materijalna). ECJ je iz toga uveo ope pravilo o zabrani diskriminacije koje se odnosi na sve odnose koje ureuje EU pravo.

6. Naelo samostalnog prava EU Pravo EU je autonoman pravni poredak, samostalan i odvojen od pravnih poredaka drava lanica. Europsko Pravo kao SCR meunarodnog prava, podsustav MP. 2

-

-

Case Van Gend en Loos zajednica predstavlja novi pravni poredak MP (sui generis), u iju su korist drave lanice ograniile svoja suverena prava na odreenim podrujima, pravni poredak iji su subjekti ne samo drave lanice, ve i njihovi dravljani. Osnovni cilj tog NPP-a (novog pravnog poretka) je stvaranje pravnog okvira za uspostavu i funkcioniranje zajednikog trita. Zahtjev da pravo Unije vai na isti nain u svim dravama lanicama, da se primjenjuje efikasno

7. Naelo jedinstvenog vaenja i primjene prava Unije Da bi se ostvarili ciljevi Unije Europsko Pravo mora jedinstveno vrijediti i primjenjivati se na isti nain prema svima. - Nije odreeno u ugovoru ve proizlazi posredno iz ciljeva Unije, odredbi ugovora o postupanju tijela Unije te iz sudske prakse. - Ono je osnovni uvjet za djelotvorno vaenje/funkcioniranje zajednikog trita. - U praksi se ostvaruje urednim izvravanjem preuzetih obveza od strane drava lanica (l. 4/3 UEU). - Harmonizacija pravnih poredaka (implementacija direktive). * Postupak protiv drave lanice zbog povrede ugovora. * Prethodni postupak (Preliminary ruling (l. 267 UFEU)). 8. Naelo izravne primjene Znai da to pravo Unije vai u dravama lanicama, a da ga nije potrebno transformirati u nacionalno zakonodavstvo. No, samo odreeni akti Unije vae izravno. Ono omoguava da odreena pravila od primarne vanosti za uspostavu i funkcioniranje zajednikog trita vae na cijelom podruju, neovisno o nacionalnim pravnim porecima. Ugovori, uredbe, ali NE i smjernice!!! Izravna primjena proizlazi iz injenice da je pravo EU samostalni autonomni pravni poredak odvojen od pravnog poretka drava lanica.

9. Naelo prvenstva prava EU To je znaajno u sluaju kada odredba Europskog Prava kolidira sa domaom odredbom. Uvjeti za konkurenciju su: a) da postoji konkurentna nadlenost, b) da postoji kolizija, c) mora se raditi i o odredbi prava iz koje izravno nastaju prava i obveze. Davanjem primata Europskom Pravu ostvaruje se jedinstvena primjena prava. Nije izravno odreeno u ugovoru. Ovo vai i u odnosu na domae ustavne norme te i u odnosu na norme nacionalnog prava koje su donesene naknadno. lex posteriori delegat legi apriori tzv. ekscepcija legalnosti

-

2

Case Simmenthal - Praktini uinak: ne primjenjuje se odredba nacionalnog prava, u mjeri u kojoj je ona suprotna, kolidirajua Europskom Pravu. - Time nacionalni zakon NIJE stavljen van snage (ukinut ili poniten) pa se on i dalje primjenjuje na domae situacije ili u odnosu prema treima, npr. Zakon o strancima (RH). 10. Naelo izravnih uinaka Stvaranje subjektivnih prava koja su nacionalni sudovi duni tititi. Ono proizlazi iz naela samostalnosti te naela prvenstva. Nije definirano u ugovorima ve kroz praksu Europskog suda pravde. Ovo treba razlikovati od naela izravne primjene to znai da odreeni pravni akt vai bez implementacije, no, to NE znai da takav akt ima odmah i izravne uinke. Uvjeti: a) norma mora biti jasna + potpuna + odreena, b) sadri obvezu na injenje ili proputanje, c) primjena te norme NE ovisi o donoenju nekog posebnog akta (BEZUVJETNO). Mogu biti vertikalni i horizontalni. Direktive u pravilu nemaju, ali mogu imati izravni, ali samo vertikalni uinak.

-

11. Naelo odgovornosti za tetu Svaka drava lanica mora fizikim i pravnim osobama naknaditi tetu zbog neizvrenja svojih ugovornih obveza. Izvanugovorna odgovornost. Nije predviena UEU/ UFEU ve proizlazi iz odluka ECJ. Izvorno je nastala kao teta zbog neimplementacije direktive, ali se to pravilo proirilo i na ostale sluajeve povrede prava EU. Danas je to temeljno i samostalno naelo. Temelj za odgovornost je l. 10 UEZ tj. danas l. 4/3 UEU, ali i injenica paralelne odgovornosti Unije. Uvjeti (moraju biti kumulativno ispunjeni): 1 dovoljno ozbiljna povreda (aktivno/pasivno), 2 povreda prava ili interesa koji proizlazi iz prava Unije, 3 izravna uzrona veza (teta ne bi nastala da nije bilo povrede). Case Frankovich.

-

RH NA PUTU U EU Tko moe zatraiti lanstvo?

2

-

l. 49. UEU (Lisabon) - svaka europska drava koja potuje naela navedena u l. 2. UEU i koja se potrudi promicati ih, moe zatraiti lanstvo u Uniji

Kriteriji za lanstvo (PGPA) - Kopenhagen - Europsko Vijee (EV), 1993.: 1 politiki stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i prava manjina, prihvaanje politikih ciljeva Unije 2 gospodarski postojanje djelotvornog trinog gospodarstva te sposobnost trinih imbenika da se nose sa trinim zakonima unutar EU 3 pravni usvajanje cjelokupne pravne steevine - Madrid - EV , 1995.: 4 administrativni stvaranje uinkovitog sustava dravne uprave s ciljem osiguravanja uinkovitog procesa usvajanja pravne steevine. Zahtjev za lanstvo - njegovim podnoenjem poinje postupak ocjene sposobnosti drave podnositeljice za njeno lanstvo u EU - to je krae pismo koje potpisuje predsjednik drave i/ili predsjednik vlade, a u njemu se istie: a) europska pripadnost b) ukljuivanje u EU kao cilj politike podnositeljice c) spremnost prihvaanja svih ciljeva Unija - zahtjev se podnosi Vijeu EU odnosno dravi lanici koja u to vrijeme predsjeda Vijeem (trenutno panjolska, sljedea Belgija) - RH je zahtjev podnijela 2003. g. Grkoj - Vijee EU prosljeuje zahtjev Europskom vijeu na razmatranje te poziva EK da pristupi izradi miljenja o zahtjevu za lanstvo tzv. franc. AVIS - postupak donoenja miljenja traje do 1 godinu. EK upuuje dravi podnositeljici zahtjev za poseban upitnik s rokom unutar kojeg drava mora pribaviti traene podatke upitnik moe biti vrlo opsean, a odgovori na njega i nekoliko tisua stranica odgovore treba dostaviti do postavljenog roka, a temeljem dostavljenih podataka te neposredno pribavljenih informacija, EK donosi: 1 miljenje (AVIS) kojim ocjenjuje stanje i mogunosti podnositeljice zahtjeva glede ispunjavanja uvjeta za lanstvo 2 preporuke u pogledu otvaranja pregovora.

* to ako je miljenje EK pozitivno? + - svoje miljenje i preporuke EK upuuje EV koje donosi konanu odluku o odobravanju statusa kandidata - EV saziva bilateralnu vladinu konferenciju - nakon to dobije status kandidata, drava lanica oekuje otvaranje pregovora s ciljem utvrivanja uvjeta prikljuenja - u statusu kandidata drava lanica ima mogunost koristiti pretpristupne fondove EU koji bi trebali osigurati bri razvoj te potporu reformama * to ako je miljenje EK negativno? - u povijesti Unije eksplicitno negativno miljenje je dobila samo Turska 3

-

Turska ima ugovorne odnose s EU jo od 1963. kada je potpisala sporazum o pridruivanju, a zahtjev je podnijela jo 1987. EK je njen zahtjev za lanstvo 1989. ocijenila negativno da bi joj tek 1999. formalno bio priznat status kandidata pregovori otpoeli tek 2005. EK je dala miljenje s negativnim tonom i u sluaju Grke 1976. zbog gospodarskih problema Grka je potpisala SP jo 1961., a zahtjev za lanstvo je podnijela 1975. iz politikih razloga EV odbacuje negativno miljenje EK te pregovori poinju 1976. Grka je lanica od 1981. KRONOLOGIJA ODNOSA RH I EU

-

uspostavljanje prvog odnosa RH i EU poinje njenim meunarodnim priznanjem 15.1.1992. Vijee EU je 1991. donijelo Smjernice za priznavanje novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu 2001. RH potpisuje Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) formalno, to je najvaniji korak u procesu pribliavanja, a prije podnoenja samog zahtjeva za lanstvo

to je SSP? (mjeoviti sporazum) - stvaranje tzv. procesa stabilizacije i pridruivanja je predloila EK u svibnju 1999. s ciljem sveobuhvatnog procesa stabilizacije tranzicijskih zemalja JI Europe (RH, BiH, Makedonija, Albanija, Srbija, Crna Gora) - razvijanje politikih dijaloga izmeu EU i zemlje potpisnice; poetak postupnog usklaivanja zakonodavstva; razvoj slobodne trgovine; regionalne suradnje - RH je potpisala 2001., a stupio na snagu tek 2005. (do tada je na snazi bio privremeni sporazum) - Stupa na snagu kada ga ratificiraju: 1 parlament potpisnice (Hrvatski sabor) 2 parlamenti svih drava lanica 3 Europski Parlament RH je potpisala SSP 2001. Status kandidata 2004. Otvoreni pregovori 2005. Podnoenje zahtjeva za lanstvo - RH je podnijela 2003. u Ateni - nakon podnoenja zahtjeva RH, Vijee EU (Vijee ministara) je zaduilo u 4/2003. EK da izradi miljenje (AVIS) - EK je u 7/2003. uputila RH upitnik sa 4560 pitanja iz razliitih podruja funkcioniranja drave (svojevrsna slika stanja u RH) - vrlo opsean posao zavren je u roku 3 mj. i RH odgovore prosljeuje 9/2003. - u 1/2004. EK daje RH dodatnih 184 pitanja - temeljem odgovora EK je 4/2004. donijela pozitivno miljenje o zahtjevu RH za lanstvo u EU - preporuka EV da donese odluku o otvaranju pregovora 6/2004. - ve samim potpisivanjem SSP - RH se obvezala na provoenje reformi (4 kriterija) 3

Otvaranje pregovora - iako su pregovori trebali poeti ve u 1/2005., otvoreni su tek 10/2005. odravanjem prve meuvladine konferencije izmeu RH i drava lanica EU - u okviru priprema za pregovore Hrvatski sabor je jo 1/2005. donio Deklaraciju o temeljnim naelima pregovora za punopravno lanstvo u EU te Odluku o osnivanju Nacionalnog odbora kao radnog tijela Hrvatskog sabora za praenje pregovora (na elu: Vesna Pusi) to su pregovori? - njima se odreuju uvjeti prikljuenja neke zemlje u lanstvo EU, a naelno se odnose na donoenje, primjenu te provedbu propisa EU - pregovaraju sve drave lanice EU zemlja kandidat - u ime drava lanica nastupa predsjedavajui Vijea EU (od 1.1.2010. panjolska, od 1.6.2010. Belgija) Tko pregovara u ime RH? - odlukom Vlade RH 7. 4. 2005. ustrojena je struktura za pregovore o pristupanju EU: 1 Dravno izaslanstvo RH za pregovore o pristupanju u EU 2 Koordinacija za pregovore o pristupanju 3 Pregovaraka skupina 4 Radne skupine za pripremu pregovora o pojedinim poglavljima pravne steevine 5 Ured glavnog pregovaraa (Vladimir Drobnjak) 6 Tajnitvo pregovarake skupine Kako teku pregovori: - 2 faze: 1 analitiki pregled usklaenosti zakonodavstva RH sa pravnom steevinom EU tzv. SCREENING utvrivanje podruja koja jo treba prilagoditi 2 Pregovori o pojedinim poglavljima (35 poglavlja) (otvoreno 30, zatvoreno 19) - vanije i najspornije poljoprivreda, ribarstvo (ZERP je sporan), Pravosue i temeljna ljudska prava) Prijelazna razdoblja - ako drava kandidat smatra da se iz opravdanih razloga ne moe brzo prihvatiti i primijeniti pojedini propis EU mogue je zatraiti tzv. prijelazna razdoblja odnosno dodatno vrijeme za usklaivanje i NAKON pristupanja u lanstvo Zatvaranje pregovora - nakon ispunjavanja uvjeta za pojedino poglavlje, ono se privremeno zatvara - EK prati napredak drave tijekom pregovora i o tome izrauje godinja izvjea za Vijee EU, a tome izvjetava i EP - mogue je da na prijedlog EK doe do obustave pregovora odlukom Vijea EU uz utvrivanje uvjeta za njihov nastavak - Razlozi: ozbiljna i stalna krenja naela slobode i demokracije, potivanje ljudskih prava te vladavine prava nakon zakljuenja pregovora o svim poglavljima, rezultati pregovora se ugrauju u odredbe Ugovora o pristupanju (Acession Treaty) drava kandidat tada postaje drava pristupnica za lanstvo u EU postupak ratifikacije !! (traje i traje) 3

Relevantno zakonodavstvo RH - Ustav RH, l. 141. - Pravo da pokrenu postupak udruivanja RH u saveze s drugim dravama ima : 1 najmanje 1/3 zastupnika u Hrvatskom saboru 2 Predsjednik Republike 3 Vlada RH - Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja RH u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku. - O udruivanju RH prethodno odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom glasova svih zastupnika. - Odluka o udruivanju RH donosi se na referendumu veinom danih glasova. - Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora. - Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja RH. potrebne promjene Ustava KLJUNI DATUMI 15.1.1992. meunarodno priznanje 29.10.2001. potpisan SSP 21.2.2003. podnesen zahtjev za lanstvo u EU 20.4.2004. pozitivan AVIS 18.6.2004. status kandidata 3.10.2005. otvaranje pregovora Je li mogue istupanje iz lanstva? - Osnivaki ugovori nisu poznavali tu mogunost - UK 1972. referendum 1975. - Danska 1972. Grenland (od 1953. povezan s Danskom) Grenland referendum 1982., istupanje 1985. - Europski ustav l. I 60 tzv. klauzula povlaenja (svaka drava lanica u skladu s vlastitim ustavnim odredbama) - Istupanje Lisabon - l. 50 UEU svaka drava lanica moe donijeti odluku o povlaenju iz Unije u skladu s vlastitim ustavnim odredbama - o svojoj namjeri obavjetava EV - u svjetlu smjernica koje daje EV - Unija pregovara i s tom dravom sklapa sporazum o uvjetima povlaenja iz lanstva, uzimajui pritom u obzir okvir za njem budui odnos prema Uniji - moe ponovno zatraiti lanstvo (postupak iz l. 49 UEU) EUROPSKI SUSTAV ZATITE LJUDSKIH PRAVA o Vijee Europe o Europska konvencija o ljudskim pravima (EKLJP) o Europski sud za ljudska prava (ECHR)

3

VIJEE EUROPE meunarodna organizacija koja se sastoji od 46 drava lanica s podruja Europe

lanstvo: - otvoreno za sve europske drave koje prihvaaju naelo vladavine prava i jame temeljna ljudska prava i slobode svojim graanima - sjedite: Strasbourg - zasjedanja su se prvo odravala u zgradi Univerzitetske palae u Strasbourgu, danas u Palai Europe - himna: Oda radosti - datum utemeljenja: 9.5.1949. - utemeljenje: W. Churchill, u svom govoru 1946. na sveuilitu u Zrichu poziva na stvaranje 'Ujedinjenih drava Europe' pod utjecajem te ideje stvoreno je Vijee Europe - 5.5.1949. potpisan je Treaty of London sporazum 10 drava utemeljiteljica; poznat je kao Statut Vijea Europe Ciljevi: - promicanje i zatita demokracije i vladavine prava - zatita ljudskih prava - promicanje europskog kulturnog identiteta i razliitosti - oitovanje o problemima s kojima se suoava europsko drutvo danas (diskriminacija, ksenofobija, zatita okolia, AIDS, droge, organizirani kriminal) Institucije Vijea Europe: o Tajnitvo o Odbor Ministara o Parlamentarna skuptina o Europski sud za ljudska prava (ECHR) o Kongres lokalnih i regionalnih vlasti o Povjerenik za ljudska prava o Venecijanska komisija lanstvo u Vijeu Europe: 46 lanica (gotovo sve europske drave) prilino ograniena meunarodna organizacija njezinim najvanijim uspjehom smatra se donoenje Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) koja predstavlja temelj za ustanovljenje i djelovanje Europskog suda za ljudska prava (ECHR) EUROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA slubeni naziv: Konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda donesena 1950. godine od strane Vijea Europe lanice Konvencije: o drave lanice Vijea Europe o pristupanje Konvenciji uvjet lanstva u Vijeu Europe o drave koje ele pristupiti Vijeu Europe trebaju to prije pristupiti Konvenciji Konvencija ustanovljava Europski sud za ljudska prava (ECHR) Europski sud za ljudska prava sudi u sporovima:

-

3

-

1. dravljanin drava lanica Konvencije (povreda prava ili sloboda utvrenih Konvencijom od strane matine drave lanice Konvencije) 2. drava lanica Konvencije drava lanica Konvencije (izuzetno rijetko) odluke ECHR su pravno obvezujue ECHR ovlaten (ima pravo i mogunost) je utvrivati naknadu tete stranki/strankama ije je pravo ili sloboda utvreno Konvencijom povrijeeno ili uskraeno Konvencija ima nekoliko Protokola (13) sve drave lanice nisu potpisnice svih Protokola svaka drava lanica Konvencije samostalno odluuje kojim e Protokolima pristupiti, a kojima ne izjavljivanje rezerve predmnijeva se da svaka drava lanica Konvencije treba biti potpisnica to vie Protokola do 2002. godine bilo je 13 Protokola

Struktura sadraja Konvencije: - 5 dijelova: o Dio I sadrava temeljna prava i slobode (l. 2. 18.) o Dio II ustanovljuje Komisiju i Sud (l. 19.) o Dio III utvruje mehanizam djelovanja Komisije (l. 20. 37.) o Dio IV utvruje mehanizam djelovanja Suda (l. 38. 56.) o Dio V razliite zavrne odredbe: trokovi Komisije i Suda, postupak ratifikacije, izjavljivanje rezervi (l. 57. 66.) Struktura lanaka u Dio I Konvencije: - vei broj lanaka (7. 17.) sastoji se od dva stavka (paragrafa) kojima je zajedniki slijedei sadraj: o u 1. stavku se utvruje pravo ili sloboda zatieni Konvencijom o u 2. stavku se utvruju odreene iznimke, iskljuenja ili ogranienja prava i slobode utvrenih u stavku prvom tog lanka - Slobode i prava zatieni Konvencijom: o l. 2. pravo na ivot (Protokol 6. i 13.) o l. 3. zabrana muenja, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja o l. 4. zabrana ropstva i prisilnog rada o l. 5. pravo na slobodu i osobnu sigurnost o l. 6. pravo na pravino suenje o l. 7. nulla poena sine lege certa o l. 8. pravo na potivanje privatnosti o l. 9. sloboda miljenja, savjesti i vjeroispovijesti o l. 10. sloboda izraavanja o l. 11. pravo okupljanja i sloboda udruivanja o l. 12. pravo stupanja u brak i zasnivanja obitelji o l. 13. pravo na djelotvoran pravni lijek o l. 14. zabrana diskriminacije po bilo kojoj osnovi o l. 15. ograniavanje Konvencijom zajamenih prava i sloboda u stanjima nude o l. 16. ograniavanje politike djelatnosti stranaca o l. 17. zabrana suavanja ili ograniavanja prava preko mjere utvrene Konvencijom o l. 18. zabrana primjene ogranienja navedenih u Konvenciji za svrhe koje nisu propisane Konvencijom 3

-

Slobode i prava zajameni Konvencijom i Protokolima uz Konvenciju mogu se sistematizirati na slijedei nain: - Jami se pravo na: o ivot (l. 2.) o slobodu i sigurnost (l. 5.) o potivanje privatnog i obiteljskog ivota (l. 8.) o brak (l. 12.) i jednakost suprunika (P7) o slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijesti (l. 9.) o slobodu okupljanja i udruivanja (l. 11.) o vlasnitvo (P1) i obrazovanje (P1) o slobodu kretanja (P4) o poteno suenje u razumnom roku (l. 6.) o uinkovito pravno sredstvo (l. 13.) o albu u kaznenim stvarima (P7) - Zabranjuje se: o tortura (muenje, neovjeno i poniavajue postupanje (l. 3.); o ropstvo i prisilni rad (l. 4.); o kanjavanje za djelo koje nije zakonom predvieno kao kazneno (l. 7.); o diskriminacija (l. 14.); o duniki zatvor (Protokol 4); o protjerivanja vlastitih dravljana odnosno kolektivno protjerivanje stranaca (Protokol 4); o smrtna kazna (Protokol 6 i 13);

Konvencija i Protokoli (Povijest razvoja Konvencije) - Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Europska konvencija) - donesena 1950. u Rimu - stupila na snagu u rujnu 1953. - do kraja 2002. za pristup otvoreno 13 Protokola - Protokoli se prema znaajkama svoga sadraja mogu svrstati u dvije grupe: 1 Protokoli kojima se dodaju i nadopunjuju prava i slobode sadrane u Konvenciji a) Protokol 1 vlasnitvo, obrazovanje, izbori b) Protokol 4 duniko ropstvo, sloboda kretanja, zabrana protjerivanja vlastitih dravljana c) Protokol 6 smrtna kazna u sluaju rata ili kriznih situacija d) Protokol 7 zabrana protjerivanja stranaca, alba u kaznenim stvarima, naknada za nepravine osude, ne bis in idem, jednakost suprunika. e) Protokol 12 zabrana diskriminacije f) Protokol 13 potpuna zabrana smrtne kazne 2 Protokoli kojima se mijenja mehanizam zatite (prava i sloboda utvrenih Konvencijom i Protokolima pod 1.) predvien Konvencijom Protokoli 3, 5, 8, 9, 10 i 11 - ovim Protokolima mijenjao se samo mehanizam zatite, ali ne i prava i slobode predviene Konvencijom - za razliku od protokola iz 1. grupe, ovi protokoli su ratificirani od strane svih drava lanica Konvencije - razlog tomu je to su sami Protokoli predviali sveopu ratifikaciju kao uvjet za njihovo stupanje na snagu 3

-

Protokolom 11 uinjena je sutinska promjena mehanizma funkcioniranja zatite prava i sloboda koja je predviena prvotnim sadrajem Konvencije!!!

Postupak zatite prava i sloboda prije stupanja na snagu Protokola 11 pojedinac koji smatra da mu je pravo ili sloboda zajameno Konvencijom povrijeeno ili uskraeno od strane drave lanice Konv. ijim je dravljaninom TUBA Europska Komisija za ljudska prava (Komisija) razmatra tubu ako utvrdi da je tuba utemeljena Komisija pokree postupak pred Europskim Sudom za ljudska prava (Sud) u ime pojedinca koji je podnio tubu Postupak zatite prava i sloboda nakon stupanja na snagu Protokola 11 pojedinac koji smatra da mu je pravo ili sloboda zajameno Konvencijom povrijeeno ili uskraeno od strane drave lanice Konv. ijim je dravljaninom TUBA Europskom sudu za ljudska prava (Sud) Protokolom 11 izvrene su slijedee promjene u mehanizmu Konvencije: - ukinuta je Komisija za ljudska prava - Sud je povean i promijenjena mu je struktura - mogunost podnoenja individualnih tubi izravno Sudu (pojedinci imaju izravan locus standi pred Sudom) - ukidanje sudbenih ovlasti Odbora ministara (u pogledu prijateljskog/mirnog poravnanja) Stupanjem na snagu Protokola 11 postignuto je: - ukidanje dvostrukog kolosijeka: Komisija i Europski sud; (funkcija filtriranje sluajeva s politikog tijela prebaena na struno) - mogunosti individualnih zahtjeva za podnositelje iz svih zemalja - Protokol 14 JO NIJE STUPIO NA SNAGU, STUPIT E NA SNAGU AKO GA RATIFICIRAJU SVE LANICE KONVENCIJE - nastoji uiniti jo efikasnijim funkcioniranje Suda - predvia filtriranje: a) sluajeva koji imaju male anse za uspjeh b) sluajeva koji su slini sluajevima koji su ve voeni protiv pojedine drave lanice - uvodi mehanizam koji pomae Odboru ministara pri provedbi presude - Odbor ministara moe zatraiti od Suda tumaenje presude - Odbor ministara moe tuiti dravu-lanicu Sudu zbog neprovoenja presude koja je protiv drave lanice donesena Metode i sredstva tumaenja Konvencije a) Evolutivno tumaenje 3

-

stajalite je Suda oitovano u nizu sluajeva (Golder, 1975; Tyrer, 1978; Marckx, 1979) da Konvenciju treba uvijek interpretirati u kontekstu suvremenog europskog demokratskog drutva u presudi Tyrer vs UK Sud istie kako je Konvencija ivi instrument koji se mora interpretirati u svjetlu uvjeta sadanjice jedine odredbe Konvencije koje nisu bile otvorene evolutivnom tumaenju jesu one koje su se odnosile na mehanizam zatite prava

b) Autonomno tumaenje - pojmovi iz Konvencije (najvei dio) ima svakodnevno, uobiajeno znaenje - meutim, neki pojmovi koji moda imaju posebno znaenje u nacionalnom pravu nee biti interpretirani kako ih sagledavaju nacionalne institucije - takvim se pojmovima daje autonomno znaenje koje izvire iz Konvencije

autonomno konvencijsko tumaenje c) Komparativno tumaenje - tumaenje instituta Konvencije u svjetlu i u svezi s drugim meunarodnim ugovorima iz podruja zatite prava ovjeka - procjenjujui pojedini sluaj Sud uzima u obzir i domae zakonodavstvo veine lanica Vijea Europe ako je ono u tom sluaju na odreeni nain povoljnije za oteenu stranu d) Doktrina margine procjene (margin of appreciation) - instituti Konvencije, premda se njom tei za harmonizacijom zatite temeljnih prava u Europi, nisu ovlateni diktirati uniformnost - Konvencija treba uvaavati kulturnu, ideoloku, ak i razliitost pravnih sustava pojedinih lanica VE - u tom smislu veliki broj odluka suda naglaava regionalne ili nacionalne posebnosti (npr. posebnosti common law-a, razliite poglede u pojedinim sredinama o pitanju morala i zatiti istoga) - smisao margine procjene je da se dravi lanici doputa odreena mjera diskrecije onda kada poduzima legislativne, administrativne ili sudske radnje u podruju iz Konvencije e) Naelo proporcionalnosti - Sud je u predmetu Soering vs UK istakao kako je Konvencija neotuiva potraga za pravinom ravnoteom izmeu zahtjeva opeg interesa zajednice i zahtjeva zatite temeljnih prava pojedinaca - najee se takva ravnotea ostvaruje uvaavanjem naela proporcionalnosti - postavlja se pitanje jesu li dravne mjere u svezi s nekim pravom iz Konvencije dozvoljene, te Sud ispituje njihovu proporcionalnost - ocjenjuje se je li koliina dravnog uplitanja (mjera, intervencija) proporcionalna vanosti cilja koji se eli ostvariti, odnosno teinom opasnosti koja e se takvom mjerom ukloniti f) Oslanjanje na implicitne ovlasti - Sud je npr. svojim Poslovnikom kojega autonomno donosi unio i odredbu kojom svoju jurisdikciju ustupa u korist plenarnog Suda, unato tome to l. 43

3

-

Konvencije odreuje da Sud mora zasjedati kao Vijee okupljeno temeljem izbora kockom. ovo sredstvo tumaenja Konvencije se ograniava u sluaju dobro definiranih prava i obveza institucije utvrenih meunarodnim ugovorima i u sluaju kada bi takvo tumaenje dovelo do proirivanja opsega obveza drave ugovornice preko onih izriito uglavljenih sporazumom.

Znaenje Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda: Ima posebno znaenje za razvoj meunarodne zatite ljudskih prava te predstavlja prvi efikasan mehanizam provoenja zatite ljudskih prava na meunarodnoj razini u okviru sudski ureenog postupka. Konvencijom su oformljeni zajedniki europski standardi temeljnih prava, pa samo pristupanje neke drave konvenciji znai visoku razinu zatite, a uz to, drave lanice konvencije ujednaavaju svoje pravne poretke prema konvencijskim standardima. Osim toga u nekim dravama, gdje je ustavnopravna kontrola zakona slabija ili nedostatna (npr. Francuska), pravna zatita prema konvenciji predstavlja neku vrstu zamjene ustavne sudbenosti. 1. EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA European Court for Human Rights (ECHR) * Zgrada Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, ustanovljen Europskom Konvencijom o ljudskim pravima u sklopu Vijea Europe za razmatranje i rjeavanje prigovora o stanju ljudskih prava u dravama lanicama VE. EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA EUROPSKI SUD PRAVDE (- Institucija Europske Unije) - dananja struktura ECHR - ustanovljena 1998. kada je zamijenjen prijanji mehanizam koji je predviao (ukinutu) Europsku Komisiju za ljudska prava i prijanji Sud za ljudska prava osnovan 1959. - novi (dananji) ECHR rezultat je ratifikacije Protokola 11 u listopadu 1997.

naziv: Protokol 11 o preinaci kontrolnog mehanizma ustanovljenog Konvencijom - svrha ustanovljenja: osiguranje potivanja obveza koje su ugovorne strane (drave lanice) preuzele Konvencijom - stalni, permanentni sud Sastav ECHR: broj sudaca - koliko lanica Konvencije (VE), toliko sudaca 46 izbor sudaca svaka lanica predlae listu od 3 kandidata

Parlamentarna skuptina VE bira veinom glasova jednog Mandat sudaca; 6 godina Suci djeluju u osobnom svojstvu (ne kao predstavnici drave lanice koja ih je nominirala) - utvruje se inkompatibilitet funkcije suca 3

razrjeavanje dunosti suca - ako ostali suci 2/3 veinom odlue da je on prestao ispunjavati traene uvjete Struktura i podjela nadlenosti unutar ECHR-a: 46 sudaca Tajnitvo pravni suradnici

Plenarna sjednica

svi suci :

bira Predsjednika Suda i 2 potpredsjednika osniva vijea; bira predsjednike vijea usvaja poslovnik Suda bira tajnika Suda, jednog ili vie zamjen