EUROPSKI GRAĐANI I INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO … · Europski građani i intelektualno vlasništvo: predodžba, svijest i ponašanje 6 POVEĆANJE PREPOZNAVANJA ULOGE IP-A U ZAŠTITI

EUROPSKI GRAĐANI I INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO: PREDODŽBA, SVIJEST I PONAŠANJE

IZVRŠNI SAŽETAK

Europski građani i intelektualno vlasništvo: predodžba, svijest i ponašanje

www.euipo.europa.eu

2

EUROPSKI GRAĐANI

I INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO:

PREDODŽBA, SVIJEST

I PONAŠANJE

IZVRŠNI SAŽETAK

TERENSKI RAD: 21. – 28. listopada 2016.

OBJAVA: 23. ožujka 2017.

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo angažirao je društvo Deloitte za provođenje ove studije.


www.euipo.europa.eu

3

Sadržaj

IZVRŠNI SAŽETAK .................................................................................................................... 4

Svijest i stavovi europljana o ip-u ...................................................................................................... 5

Krivotvorenje ...................................................................................................................................... 8

Digitalni sadržaj ............................................................................................................................... 13


www.euipo.europa.eu

4

IZVRŠNI SAŽETAK Europski građani i intelektualno vlasništvo: predodžba, svijest i ponašanje

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo naručio je 2013. godine studiju Europski građani i intelektualno vlasništvo: predodžba, svijest i ponašanje kako bi otkrio stavove Europljana o IP-u, mjeru u kojoj Europljani poštuju ta prava i općenito saznao više o tom konceptu. U toj se studiji provedenoj 2016. godine nalazi ažurirana analiza i daje usporedba s rezultatima studije iz 2013. godine na temelju nove kvantitativne ankete i pregleda literature. Studijom je obuhvaćeno stanovništvo odgovarajućih država članica EU-a i stanovnici 28 država članica u dobi od 15 godina i više. Održano je ukupno 26 555 razgovora.

Osamdeset posto upitnika sličilo je onome iz studije iz 2013. godine kako bi se omogućile usporedbe s rezultatima iz 2013. godine i, slijedom toga, otkrili trendovi. Integrirana su nova pitanja kako bi se omogućilo daljnje istraživanje stavova otkrivenih u studiji iz 2013. godine i praćenje njihova razvoja.


www.euipo.europa.eu

5

SVIJEST I STAVOVI EUROPLJANA O IP-U Europski građani i intelektualno vlasništvo: predodžba, svijest i ponašanje

POVEĆANJE OPĆEG SUBJEKTIVNOG RAZUMIJEVANJA IP-A, NO NJEGOVO SMANJENJE MEĐU MLAĐOM GENERACIJOM

Opće subjektivno razumijevanje IP-a povećano je u odnosu na 2013. godinu, no opće povećanje prikriva određene nedosljednosti. Iako se postotak anketiranih Europljana koji tvrdi da „prilično dobro” razumije IP povećao za 10 bodova, ipak se bilježi smanjenje razumijevanja jer se smanjuje udio ispitanika s „vrlo dobrim” razumijevanjem.

Napomena: (+ xx) (– xx) (=) pokazuje razvoj rezultata od 2013. godine.

Važno je napomenuti da se ukupno „dobro” razumijevanje povećalo od 2013. godine među ispitanicima u dobi od 25 do 54 godine (+ 5 bodova) i ostalo na istoj razini među ispitanicima u dobi od 55 godina i više. No, među mlađim ispitanicima situacija je drugačija. Baš kao i 2013. godine, najniži stupanj „dobrog” razumijevanja po dobnim skupinama zabilježen je u najmlađoj generaciji, a taj se stupanj razumijevanja smanjuje: u odnosu na 68 % 2013. godine, 64 % anketiranih Europljana u dobi od 15 do 24 godine smatra da općenito dobro razumije IP.

23%

52%

13%

8%4%

Vrlo loše

Vrlo dobro

Prilično dobro

Prilično loše

Ukupno„dobro” 75%

Ne znam / Nije primjenjivo (+2) (+10)

(-8)

Međuzbroj pozitivnih odgovora (vrlo dobro + prilično dobro)


www.euipo.europa.eu

6

POVEĆANJE PREPOZNAVANJA ULOGE IP-A U ZAŠTITI PRAVA IZUMITELJA, STVARATELJA I IZVOĐAČA

Sve se više prepoznaje značaj zaštite IP-a s obzirom na to da gotovo svi ispitanici smatraju da je važno da izumitelji, stvaratelji i izvođači mogu zaštititi svoja prava i dobiti naknadu za svoj rad. Takav stav pokazuje vezu s načelima i prepoznavanjem koristi od zaštite IP-a.

VELIKA VEĆINA EUROPLJANA PREPOZNAJE IP KAO STUP GOSPODARSKE STABILNOSTI IAKO S ODREĐENIM REZERVAMA

Postotak ispitanika koji izjednačavaju zaštitu IP-a s održavanjem gospodarske stabilnosti i dalje je stabilan, tj. iznosi 67 %. Osim toga, dvije trećine ispitanika prepoznaju ulogu industrija u kojima se IP koristi intenzivno u otvaranju radnih mjesta iako se suglasnost s time neznatno smanjuje u odnosu na 2013. godinu. Međutim, polovica anketiranih Europljana smatra da bi stroga zaštita IP-a mogla ograničiti inovacije, a više od polovice smatra da načela IP-a nisu prilagođena internetu 1.

slaže se da bi nepostojanje zaštite IP-a dovelo do gospodarskog

kaosa.

slaže se da trgovačka društva koja stvaraju veliku količinu IP-a pridonose znatno više otvaranju radnih

mjesta ili rastu od drugih trgovačkih društava.

NOVO

Slaže se da stroga zaštita IP-a može

ograničiti inovacije.

NOVO

Slaže se da načela IP-a nisu

prilagođena internetu.

1 Ta dva aspekta nisu ispitivana u izvješću iz 2013. godine.

82% 15%

Potpuno se slaže

Važno je da izumitelji, stvaratelji i izvođači mogu zaštititi svoja prava i

dobiti naknadu za svoj rad.

Potpuno slaganje

(+1)

(+5) 97%

Uglavnom se slaže


www.euipo.europa.eu

7

Baš kao i 2013. godine, povezivanje nepostojanja zaštite IP-a i gospodarskog kaosa prevladava među najmlađom i najstarijom dobnom skupinom: 73 % ispitanika u dobi od 15 do 24 godine i 70 % u dobi od 55 godina i više dijele to uvjerenje. Zanimljivo je da se dosljedno od 2013. godine bilježi pad u broju najobrazovanijih Europljana koji vjeruju u postojanje te veze (63 %), a stupanj razumijevanja IP-a nema ulogu u formiranju tog mišljenja.

Pokazalo se da se uvjerenje o tome da IP ograničava inovacije sve više širi među najmlađim anketiranim Europljanima: 6 od 10 ispitanika u dobi od 15 do 24 godine slažu se s tom izjavom (59 % u odnosu na prosjek EU-a od 50 %). To mišljenje uvelike je prisutno i među kupcima krivotvorenih proizvoda i osoba koji preuzimaju ili struje sadržaje s nezakonitih izvora, tj. 57 % te podskupine slaže se s dotičnom izjavom.

IP JE I DALJE VRLO APSTRAKTAN KONCEPT ZA GRAĐANE OD KOJIH GOTOVO POLOVICA SMATRA DA „ELITE” OSTVARUJU NAJVEĆE KORISTI OD ZAŠTITE IP-A

IP je i dalje vrlo apstraktan koncept za građane jer se nastavlja trend poistovjećivanja zaštite IP-a s „elitom” kao što su velika trgovačka društva i poznati izvođači. Više od 4 od 10 anketiranih Europljana smatra da te skupine ostvaruju najveće koristi od IP-a. Istodobno ispitanici smatraju da potrošači kao što su oni imaju koristi u mnogo manjoj mjeri. Taj se uzorak bilježi i 2013. godine.

Velika trgovačka društva: 24% (-1)

Poznati izvođači: 20% (+3)

Potrošači kao što ste vi: 5% (+1)

Mala i srednja trgovačka društva: 3% (=)

Velika trgovačka društva + Poznati izvođači 44%

Iako su rezultati anketa iz 2013. i 2016. godine slični, do promjene dolazi prilikom analize po dobnim skupinama. 2013. godine mišljenje da velika trgovačka društva i poznati izvođači imaju najviše koristi od IP-a bilo je prisutnije među mlađim Europljanima. Međutim, 2016. godine to je mišljenje prisutno u svim dobnim skupinama: 40 % u dobi od 15 do 24 godine (- 7 bodova), 47 % u dobi od 25 do 39 godina (isti rezultat kao u studiji iz 2013.), 49 % u dobi od 40 do 54 godine (+ 5 bodova) i 40 % ispitanika u dobi od 55 godina i više (+ 4 boda).


www.euipo.europa.eu

8

KRIVOTVORENJE Europski građani i intelektualno vlasništvo: predodžba, svijest i ponašanje

NASTAVAK SNAŽNE OSUDE KUPNJE KRIVOTVORENE ROBE, NO PROMJENA PREMA POVEĆANJU NJEZINE PRIHVATLJIVOSTI

Anketirani Europljani i dalje smatraju da je IP temeljna vrijednost koja je blisko povezana sa strogom osudom kupnje krivotvorenih proizvoda. Sedam od deset anketiranih Europljana smatra da ništa ne može opravdati kupnju krivotvorene robe. Ta snažna osuda dodatno se potvrđuje činjenicom da se udio ispitanika koji se potpuno ne slažu sa svim niže navedenim izjavama iz ankete kreće između 49 % i 59 %.

Međutim, iako se krivotvorenje i dalje osuđuje u velikoj mjeri, prihvaćanje te prakse sve je raširenije, osobito kada su razlozi za kupnju krivotvorene robe cijena i dostupnost.

VEĆINA SMATRA DA KRIVOTVORENA ROBA ŠTETI GOSPODARSTVU, NO SLABI PERCIPIRANI UČINAK NA INOVACIJE

Kao i 2013. godine, kada su ispitana četiri argumenta (negativan učinak na gospodarstvo, poticanje nezakonitog krijumčarenja, prijetnja javnom zdravlju i odvraćanje od inovacija) gospodarski čimbenik i dalje najviše odvraća od kupnje krivotvorenih proizvoda. Čak 78 % (- 3 boda) ispitanika smatra da se kupnjom krivotvorenih proizvoda uništavaju trgovačka društva i radna mjesta, a samo 20 % ne dijeli to mišljenje. Međutim, sve je veći udio onih koji ne prepoznaju štetu koja nastaje krivotvorenjem.

10%

8%

5%

6%

17%

16%

12%

11%

22%

22%

21%

22%

49%

52%

60%

59%

2%

2%

2%

2%

IPrihvatljivo je kupovati krivotvorene proizvode kada je cijena za originalni i izvorni proizvod previsoka

Prihvatljivo je kupovati krivotvorene proizvode kada originalni proizvod još uvijek ili uopće nije dostupan

na vašoj lokaciji

Prihvatljivo je kupovati krivotvorene proizvode kada kvaliteta proizvoda nije važna

Prihvatljivo je kupovati krivotvorene proizvode kada je riječ o luksuznim proizvodima

Potpuno se slaže Uglavnom se slaže Uglavnom se ne slaže

Potpuno se ne slaže NZ/NP

(+2) (+1) (+3) (+6) =

(-2) (-2) (-2) (+6) =

(+3) (+3) (+1) (-7) =

(+3) = (+1) (-5) (-1)


www.euipo.europa.eu

9

Negativni učinak kupnje krivotvorenih proizvoda na inovacije najmanje je prihvaćen argument u odnosu na sva četiri ispitana argumenta, a prisutan je još i manje među anketiranim Europljanima 2016. godine nego 2013. godine. Gotovo polovica anketiranih Europljana (48 %) smatra da se kupnjom krivotvorenih proizvoda ne odvraća od inovacije.

RAZINA PRIZNAVANJA KUPNJE KRIVOTVORENIH PROIZVODA I DALJE JE NISKA, NO POVEĆAVA SE MEĐU MLAĐOM GENERACIJOM

Postotak anketiranih Europljana koji priznaju da su namjerno kupili krivotvorene proizvode i dalje je nizak, no povećao se za tri boda od 2013. godine (7 % u odnosu na 4 % 2013. godine). Među onima koji priznaju da su namjerno kupili krivotvorene proizvode vrlo je vidljiva dominantnost mlađe generacije s obzirom na to da je 15 % ispitanika u dobi od 15 do 24 godine priznalo navedeno ponašanje (+ 9 bodova) u odnosu na europski prosjek od 7 % i samo 4 % ispitanika u dobi od 55 godina ili više.

Namjerno kupilo krivotvorene proizvode

+ u dobi od 15 do 24 godine: 15% (+9)

+ fizički radnici: 11% (+6)

+ u dobi od 25 do 39 godina: 9% (+4)

(+3)

Što znači… 15 % ispitanika u dobi od 15 do 24 godine namjerno je kupilo krivotvoreni proizvod u odnosu na 7 % cjelokupnog stanovništva EU-a


www.euipo.europa.eu

10

STUPANJ KUPNJE KRIVOTVORENE ROBE ZBOG PRIJEVARE I DALJE JE NIZAK, NO POVEĆAVA SE, OSOBITO MEĐU FIZIČKIM RADNICIMA I SAMOZAPOSLENIMA

Postotak osoba koje su na prijevaru kupile krivotvorenu robu također se povećao za 4 boda (10 % u odnosu na 6 % 2013. godine).

10% kupilo je krivotvorene proizvode zbog prijevare (-4)

Iako je 2013. godine najmlađa generacija bila najčešća žrtva prijevare koja je dovela do kupnje krivotvorenih proizvoda, u ovoj se anketi veća stopa tog ponašanja bilježi među ispitanicima u dobi od 25 do 39 godina. Ukupno 12 % ispitanika u dobi od 25 do 39 godina izjavili su da su krivotvorene proizvode kupili na prijevaru (+ 6 bodova), dok je 11 % ispitanika u dobi od 15 do 24 godine priznalo isto ponašanje (+ 4 boda).

Iako više anketiranih Europljana kupuje krivotvorene proizvode, znatan udio (35 %) nije bio siguran je li proizvod koji su kupili originalan ili krivotvoren.

ANKETIRANI GRAĐANI SVE MANJE OPRAVDAVAJU KUPNJU KRIVOTVORENIH PROIZVODA KAO „PAMETNU KUPNJU” ILI „ZNAK PROTESTA”

Iako se smanjuje stupanj prepoznavanja negativnog učinka kupnje krivotvorenih proizvoda, a širi kupnja krivotvorenih proizvoda, sve je manji i broj osoba koje opravdavaju kupnju krivotvorenih proizvoda objašnjenjima kao što je pojačanje kupovne moći pojedinca ili znak protesta.

Od svih anketiranih Europljana 34 % (- 4 boda) smatra da se krivotvoreni proizvodi kupuju u znak protesta, a 62 % ne slaže se s tim mišljenjem. Nadalje, sve je manji broj Europljana koji smatraju da je kupnja krivotvorenih proizvoda povezana sa snalažljivošću s obzirom na to da se postotak anketiranih Europljana koji smatraju da je kupnja krivotvorenih proizvoda pametna kupnja kojom se može očuvati kupovna moć smanjuje u odnosu na 2013. godinu (30 %, - 4 boda).


www.euipo.europa.eu

11

U skladu s trendom utvrđenim u anketi iz 2013. godine mladi ljudi i fizički radnici najveći su pobornici ideje da je kupnja krivotvorenih proizvoda jedan od načina očuvanja kupovne moći kao i pobuna protiv gospodarstva koje pokreće tržište. Međutim, iako je najvjerojatnije da će te skupine kupnju krivotvorenih proizvoda opravdati snalažljivošću i prozvati je znakom protesta, napominje se da se suglasnost s obje ideje smanjuje u obje skupine u odnosu na 2013. godinu.

POVEĆANA DOSTUPNOST PROIZVODA PO PRISTUPAČNIM CIJENAMA MOGLA BI ZAUSTAVITI KUPNJU KRIVOTVORENE ROBE

Pokazalo se da učinak tog ponašanja na gospodarstvo EU-a ili šteta prouzročena proizvođačima originalnog sadržaja nije od velikog značaja ispitanicima koji priznaju da su namjerno kupili krivotvorenu robu. Baš kao što potiče povećanje stope prihvatljivosti krivotvorenih proizvoda, cijena proizvoda potiče i povećanje broja osoba koje su namjerno kupile krivotvoreni proizvod u posljednjih 12 mjeseci. Dostupnost proizvoda po pristupačnim cijenama glavni je razlog koji bi kupce krivotvorenih proizvoda potaknuo na prekid takvog ponašanja, i to prije nego što će ih na to potaknuti osobno negativno iskustvo i rizik od kazne.


www.euipo.europa.eu

12

U pogledu glavnog razloga koji bi potaknuo anketirane Europljane da prestanu kupovati krivotvorene proizvode ističu se ispitanici u dobi od 15 do 24 godine s obzirom na to da 72 % mlađe generacije u odnosu na 58 % ispitanika u dobi od 55 godina ili više opravdava to ponašanje cijenom. Osim toga, najobrazovaniji ispitanici (65 %), muškarci (65 %) i fizički radnici (67 %) najčešće navode dostupnost proizvoda po pristupačnim cijenama kao primarni razlog koji bi ih naveo da prestanu kupovati krivotvorene proizvode.

7%

8%

13%

28%

28%

33%

33%

41%

63%

Ne znam / Nije primjenjivo

Ništa vas ne bi moglo spriječiti u tome

Šteta vašem ugledu: drugi bi vas osuđivali jer imate ili nosite krivotvorene proizvode

Bolje razumijevanje štete koju vaše ponašanje uzrokuje proizvođačima originalnih proizvoda

Bolje razumijevanje štete koju vaše ponašanje uzrokuje u pogledu radnih mjesta i gospodarstva EU-a

Tuđe negativno iskustvo s krivotvorenim proizvodima

Rizik od kazne

Osobno negativno iskustvo s krivotvorenim proizvodima

Dostupnost originalnih proizvoda po pristupačnim cijenama


www.euipo.europa.eu

13

DIGITALNI SADRŽAJEuropski građani i intelektualno vlasništvo: predodžba, svijest i ponašanje

SMANJUJE SE OPĆA PRIHVATLJIVOST POVREDE AUTORSKIH PRAVA IAKO SE POVEĆAVA PRIHVATLJIVOST PREUZIMANJA/STRUJANJA S NEZAKONITIH IZVORA KADA NE POSTOJI ZAKONITA ALTERNATIVA

Iako se smanjuje opća prihvatljivost činova kojima se krše autorska prava, pri čemu 35 % ispitanika smatra da je nezakonita nabava mrežnog sadržaja prihvatljiva ako služi za privatnu upotrebu (- 7 bodova), pokazalo se da potreba za potrošnjom sve više nadjačava pravna pitanja s obzirom na to da je 31 % (+ 9 bodova) anketiranih Europljana navelo da je nabava mrežnog sadržaja s nezakonitih izvora prihvatljiva ako za nju ne postoji zakonita alternativa.

Stopa prihvatljivosti nezakonitog preuzimanja kada ne postoji neposredno dostupna zakonita alternativa smanjuje se s dobi. No, u usporedbi s 2013. godinom, bilježi se vidljivo smanjenje jaza između mlađe i starije generacije. 2013. godine jaz između najmlađih i najstarijih anketiranih Europljana bio je 31 bod, dok je u 2016. godini taj jaz pao na 19 bodova. Pokazalo se da stariji Europljani sve više pristupaju digitalnom sadržaju i sve više smatraju da je upotreba nezakonitih izvora prihvatljiva kada ne postoji neposredno dostupna alternativa.

SVE VEĆA SKLONOST ZAKONITIM IZVORIMA U ODNOSU NA NEZAKONITE IZVORE

Iako sve veći udio anketiranih građana navodi da se ponašanje kojim se krše prava može opravdati kada ne postoje zakonite alternative, velika i sve veća većina anketiranih Europljana odabrala bi zakonite umjesto nezakonitih izvora. Vidljiva je sklonost zakonitim načinima pristupa mrežnom sadržaju kada je dostupna opcija po pristupačnoj cijeni s obzirom na to da 83 % anketiranih Europljana navodi da bi radije nabavili digitalni sadržaj putem zakonitih/ovlaštenih servisa nego nezakonitim načinima.

Potpuno slaganje

Nezakonita nabava sadržaja s interneta prihvatljiva je kada sadržaj služi za privatnu

upotrebu

Nezakonita nabava sadržaja s interneta prihvatljiva je kada ne postoji neposredno

dostupna zakonita alternativa


www.euipo.europa.eu

14

Samo 8 % izjavilo je da ne smatra zakonitu opciju potrebnom čak i kad je dostupna opcija po pristupačnoj cijeni. Taj je udio znatno veći među prekršiteljima autorskih prava, pri čemu je 15 % kupaca krivotvorenih proizvoda i 20 % osoba koje nezakonito preuzimaju ili struje sadržaj izrazilo isto mišljenje. Dijele ga i najmlađi anketirani Europljani. Među ispitanicima u dobi od 15 do 24 godine 13 % i dalje bi upotrijebilo nezakonitu opciju. No, taj je udio pao za 4 boda od 2013. godine, dok je općenito pao za 2 boda. Taj pad dosljedan je s povećanjem upotrebe zakonitih servisa među najmlađim Europljanima.

POVEĆANJE UPOTREBE ZAKONITIH SERVISA

Sve veći broj anketiranih Europljana koji navode da upotrebljavaju zakonite ponude ukazuje na sklonost nabavi sadržaja na zakonite načine. Ukupno 27 % (+ 7 bodova) anketiranih Europljana platilo je za pristup digitalnom sadržaju.

U pogledu ispitanika koji su rekli da su platili za pristup mrežnom sadržaju mlađa generacija, stanovnici gradova i muškarci glavni su pokretači tog razvoja. Za upotrebu zakonitih servisa za pristup digitalnom sadržaju platilo je 41 % ispitanika u dobi od 15 do 24 godine (+ 8 bodova), 41 % ispitanika u dobi od 25 do 39 godina (+ 12 bodova), 30 % ispitanika koji žive u velikim gradovima (+ 7 bodova) i 32 % muškaraca (+ 8 bodova).

Potpuno slaganje

Kad god postoji zakonita opcija po pristupačnoj cijeni, radije ću pristupiti/preuzeti/strujati

sadržaj na ovlaštenim platformama nego im pristupiti/preuzeti/strujati ih nezakonito.

Platili su za pristup, preuzimanje ili strujanje sadržaja zaštićenog autorskim pravima zakonitom servisu na internetu (glazba, videozapisi, filmovi ili TV-serije).



(+8)

+ ispitanici koji žive u velikim gradovima: 30% (+7)

+ najobrazovaniji ispitanici (završetak obrazovanja nakon navršene 20. godine života):32% (+8)

Što znači…

41 % ispitanika u dobi od 15 do 24 godine platili su zakonitom servisu za pristup, preuzimanje ili strujanje sadržaja zaštićenog autorskim pravima u odnosu na 27 % ukupnog stanovništva EU-a


www.euipo.europa.eu

15

Osim toga, najobrazovaniji ispitanici također pridonose tom razvoju od 2013. godine s obzirom na to da je 32 % tih ispitanika (+ 8 bodova) platilo za pristup sadržaju putem zakonitog mrežnog servisa.

POVEĆANJE SKLONOSTI ZAKONITIM IZVORIMA I NJIHOVE UPOTREBE NIJE JOŠ DOVELO DO SMANJENJA UPOTREBE NEZAKONITIH IZVORA

Manjina anketiranih Europljana, tj. 10 % (+ 1 bod), izjavila je da su namjerno upotrebljavali nezakonite mrežne izvore. Iako su mlađe generacije najsklonije plaćanju pristupa sadržaju, one su također najsklonije namjernom pristupanju sadržaju putem nezakonitih izvora, pri čemu se najznačajnije povećanje bilježi među ispitanicima u dobi od 25 do 39 godina: 27 % ispitanika u dobi od 15 do 24 godine (+ 1 bod) i 18 % onih u dobi od 25 do 39 godina (+ 4 boda).

POTREBA ZA POTROŠNJOM NADJAČAVA PRAVNA PITANJA

Otprilike jedna trećina (32 %) anketiranih Europljana pristupila je mrežnom sadržaju zaštićenom autorskim pravom bilo na zakoniti ili nezakoniti način, pri čemu 22 % upotrebljava samo zakonite servise, 5 % upotrebljava samo nezakonite servise, a 5 % upotrebljava kombinaciju plaćenih zakonitih i nezakonitih izvora. To ukazuje na to da su ispitanici spremni prebaciti se sa zakonitih na nezakonite izvore ili obrnuto radi dobivanja pristupa sadržaju.

Što znači…

27 % ispitanika u dobi od 15 do 24 godine pristupili su ili preuzeli ili strujali sadržaj s nezakonitih mrežnih izvora u odnosu na 10 % ukupnog stanovništva EU-a

namjerno je pristupilo ili preuzelo ili strujalo sadržaj s nezakonitih mrežnih izvora



(+1)

+ispitanicikojiživeuvelikimgradovima: 13%

+ najobrazovaniji ispitanici (završetak obrazovanja nakon navršene 20. godine života):: 11% (+1)

(+1)


www.euipo.europa.eu

16

PORAST NEDOUMICA O TOME ŠTO PODRAZUMIJEVA ZAKONITI ODNOSNO NEZAKONITI IZVOR

Kako se povećala upotreba zakonitih izvora, tako se povećala i svijest o zakonitosti mrežnog sadržaja. Međutim, bilježi se i porast nedoumica o tome što podrazumijeva zakonitu odnosno nezakonitu ponudu. Ukupno 24 % anketiranih Europljana nije bilo sigurno je li izvor zakonit ili ne, pri čemu se bilježi povećanje za 5 bodova u odnosu na studiju iz 2013., a 4 % anketiranih Europljana izjavilo je da su istraživali kako bi provjerili je li izvor zakonit ili ne, pri čemu se bilježi povećanje za 2 boda.

24% (+5)

nije bilo sigurno u zakonitost izvora s kojeg se može preuzeti glazba ili

videozapisi

14% (+2)

istražilo je kako bi provjerilo zakonitost izvora s kojeg se može

preuzeti glazba ili videozapisi

VRHUNSKU KVALITETU ZAKONITIH PONUDA PREPOZNAJE VEĆINA ANKETIRANIH EUROPLJANA, NO ČINI SE DA JE POTREBNO POBOLJŠANJE U POGLEDU RAZNOLIKOSTI

Pokazalo se da Europljani zauzimaju čvršće gledište o kvaliteti sadržaja koju nude zakoniti servisi s obzirom na to da gotovo 7 od 10 ispitanika smatra da je sadržaj dostupan putem zakonitih servisa bolji od onog na nezakonitim izvorima. I dalje postoji prostor za poboljšanje predodžbe o raznolikosti sadržaja koji se nudi na zakonitim servisima s obzirom na to da 54 % anketiranih Europljana smatra da zakoniti servisi imaju raznolikiju ponudu od ponude na nezakonitim rješenjima iako se 27 % ne slaže s time.

kombinira plaćene

zakonite i nezakonite

izvore

plaća SAMO zakonite servise

upotrebljavaSAMO

nezakoniteizvore

Europljana upotrijebilo je

nezakonite izvore

Europljana platilo je za zakonite izvore


www.euipo.europa.eu

17

Potpuno slaganje

% Nezakonito je

pristupilo sadržaju

% Nije nezakonito

pristupilo sadržaju

NOVO

Kvaliteta sadržaja koju nude zakoniti servisi bolja je od onoga što se može

naći na nezakonitim rješenjima

70%* 70%

NOVO

Raznolikost sadržaja koju nude zakoniti servisi bolja je od onoga što se

može naći u nezakonitim ponudama. 45% 56%

Uvjerenje da zakoniti servisi nude sadržaj bolje kvalitete od nezakonitih izvora prevladava među mlađom generacijom s obzirom na to da je tri četvrtine osoba u dobi od 15 do 24 godine i od 25 do 39 godina izrazilo to mišljenje. Najmlađa generacija također smatra da zakoniti servisi imaju raznolikiji sadržaj od onih nezakonitih s obzirom na to da je 6 od 10 ispitanika u dobi od 15 do 24 godine izrazilo to mišljenje, dok je neznatno više od polovice onih u dobi od 25 do 39 izrazilo to mišljenje.

Mišljenje da se zakonitim ponudama nudi sadržaj bolje kvalitete dijele i prekršitelji (70 %) i neprekršitelji (70 %). U pogledu raznolikosti sadržaja najmanje je vjerojatno da će prekršitelji smatrati zakonite ponude boljima od nezakonitih izvora. Ukupno 45 % ispitanika koji su nezakonito pristupili sadržaju smatra da zakonite platforme imaju raznolikiji sadržaj, dok 56 % neprekršitelja dijeli to mišljenje 2.

DOSTUPNOST SADRŽAJA PO PRISTUPAČNIM CIJENAMA PRIMARNI JE RAZLOG KOJI BI NAVEO PREKRŠITELJE AUTORSKIH PRAVA DA PRESTANU PRISTUPATI SADRŽAJU NA NEZAKONITIM IZVORIMA

Među ispitanicima koji su priznali da se koriste nezakonitim izvorima za pristup mrežnom sadržaju zaštićenom autorskim pravima glavni pokretači takvog ponašanja jesu cijena i dostupnost: 71 % anketiranih Europljana navodi „dostupnost sadržaja na zakonitim izvorima po pristupačnim cijenama” kao glavni razlog koji bi ih mogao navesti na prekid nezakonitog ponašanja. Dostupnost sadržaja u okviru zakonitih ponuda po pristupačnim cijenama kao glavni razlog prekida dotičnog ponašanja navode ispitanici u sljedećim kategorijama: ispitanici u dobi od 25 do 39 godina (74 %), zaposlene osobe (76 %), osobe koje žive u velikim urbanim gradovima (75 %), najobrazovanije osobe (72 %), što je u skladu s profilom uobičajenog korisnika mreže.

2 Riječ je o novoj izjavi u pitanju 7 u anketi iz 2016. godine. P7: za sljedeće izjave o zakonitim servisima koji nude sadržaj zaštićen autorskim i srodnim pravima (npr. glazba, filmovi) na internetu označite slažete li se s njima u potpunosti, slažete li se uglavnom, ne slažete se u potpunosti ili uglavnom ne slažete.

* Ukupan zbroj osoba koje su nezakonito pristupile sadržaju i osoba koje to nisu učinile nije jednak ukupnom uzorku u EU-u jer 3 % anketiranih Europljana nisu odgovorili na ovo pitanje. Zbog toga se može uočiti razlika u postotku osoba koji se slažu s izjavom i ta podjela između prekršitelja koji su priznali povredu prava i neprekršitelja.


www.euipo.europa.eu

18

5%

5%

28%

29%

36%

37%

43%

71%

Ne znam / Nije primjenjivo

Ništa vas ne bi moglo spriječiti u tome

Bolje razumijevanje štete koju vaše ponašanje uzrokuje u pogledu radnih mjesta i gospodarstva EU-a

Bolje razumijevanje štete koju vaše ponašanje uzrokuje glazbenicima, piscima, izvođačima, stvarateljima itd.

Osobno negativno iskustvo s nezakonitim izvorima

Tuđe negativno iskustvo s nezakonitim izvorima

Rizik od kazne

Dostupnost sadržaja na zakonitim izvorima po pristupačnim cijenama


www.euipo.europa.eu

19


www.euipo.europa.eu

20

EUROPSKI GRAĐANI I INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO: PREDODŽBA, SVIJEST I PONAŠANJE

IZVRŠNI SAŽETAK

Avenida de Europa, 4, E-03008 Alicante, Spain

Documents

EUROPSKI GRAĐANI I INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO … · Europski građani i intelektualno vlasništvo: predodžba, svijest i ponašanje 6 POVEĆANJE PREPOZNAVANJA ULOGE IP-A U ZAŠTITI