Embed Size (px)
Citation preview
EU ZA MEDIJE
2 EU za mEdijE
Rukopis dovršen u siječnju 2012.
EUROPSKA UNIJA
6 Europska unija - pregled
8 Najvažniji datumi u povijesti europskih integracija
10 institucije EU-a
17 Ključna područja politika EU-a
Sadržaj
› Vanjska i sigurnosna politika (str. 17)
› Pravosuđe i ljudska prava (str. 19)
› Tržišno natjecanje (str. 20)
› Promet (str. 22)
› digitalna agenda (str. 23)
› industrija i poduzetništvo (str. 25)
› zaštita okoliša (str. 26)
› Ekonomska i monetarna politika (str. 27)
› Razvojna politika (str. 28)
› Unutarnje tržište i usluge (str. 29)
› Obrazovanje, kultura, višejezičnost i
mladi (str. 30)
› Oporezivanje, carina i borba protiv
prijevara (str. 32)
› Vanjska trgovina (str. 34)
› javno zdravstvo i zaštita potrošača (str. 35)
› istraživanje, inovacije i znanost (str. 37)
› Proračun i financijsko programiranje(str. 38)
› Ribarstvo i pomorska politika (str. 39)
› međunarodna suradnja, humanitarna
pomoć i odgovor na krize (str. 40)
› Energetika (str. 41)
› Regionalna politika (str. 42)
› Borba protiv klimatskih promjena (str. 43)
› Proširenje i Europska politika
sudsjedstva (str. 43)
› zapošljavanje, socijalna politika i
uključivanje (str. 45)
› Unutarnji poslovi (str. 46)
› Poljoprivreda i ruralni razvoj (str. 46)
48 Lisabonski ugovor
HRVATSKA I EU
50 Najvažniji datumi u odnosima Hrvatske i EU-a
51 Pristupni proces
59 Financijska pomoć EU-a Hrvatskoj
› iPa (str. 60)
› iPaRd (str. 61)
› Phare (str. 62)
› iSPa (str. 62)
› SaPaRd (str. 63)
› CaRdS (str. 63)
› Strukturni i kohezijski fondovi
(str. 64)
RJEČNIK
70 Rječnik europskih pojmova
KONTAKTI
86 Kontakt osobe za dodatne informacije
88 Korisne web stranice
4 EU za mEdijE
EU za mEdijE 5
EUROPSKA UNIJAEuropska unija - pregled
Najvažniji datumi u povijesti europskih integracija
institucije EU-a
Ključna područja politika EU-a
Lisabonski ugovor
6 EU za mEdijE
Europska unija – pregled
Europska unija je jedinstvena. Ona nije fe-deracija, poput Sjedinjenih država. Ona nije ni organizacija za suradnju između vlada, poput Ujedinjenih naroda. a nije ni država koja ima za cilj zamijeniti već postojeće. S druge strane, ona je mnogo više od bilo koje druge međunarodne organizacije. Nikad se dosad još nije do-godilo da države dragovoljno pristanu osnovati zajedničke institucije na koje bi prenijele dio svojeg suvereniteta kako bi se odluke o specifičnim poslovima od zajedničkog interesa mogle demokratski donositi na višoj razini, u ovom slučaju na
europskoj. Sve odluke i procedure EU-a temelje se na sporazumima koje su pri-hvatile sve zemlje članice. To udruživanje suvereniteta naziva se “europskim inte-gracijama”. Rezultat toga je unija 27 zema-lja članica koja se prostire na više od 2,4 milijuna četvornih kilometara i ima više od 500 milijuna stanovnika. Na njih se odnosi četvrtina svjetskog bruto nacional-nog proizvoda, a govore više od 20 jezika. Sve njih povezuje želja da razvijaju mir, demokraciju, napredak, stabilnost i vlada-vinu prava. EU se temelji na zajedničkim vrijednostima svojih zemalja članica koje
EU za mEdijE 7
obuhvaćaju čitav niz različitih kultura, jezi-ka i tradicija. zemlje članice slažu se da je demokracija najbolji oblik vladavine. One vjeruju u društva koja potiču pluralističku političku misao i zalažu se za slobodu govora i vjeroispovijesti. One podupiru slobodno tržišno gospodarstvo u kojem gospodarski razvoj i rast pokreće privatni sektor, a pomažu ga vlade. Vjeruju da pro-speritetne zemlje imaju obvezu pomoći siromašnijim i manje razvijenim regijama i nacijama. a iznad svega, stalo im je do zajedničkog života u miru i globalnog promicanja tih načela. Europska unija ot-
vorena je svakoj europskoj zemlji koja za-dovoljava demokratske, političke i gospo-darske kriterije za članstvo. Svaki ugovor o pristupanju s nekom novom zemljom moraju jednoglasno odobriti sve zemlje članice. Buduće članice moraju imati ka-pacitet potreban za usvajanje i provođenje skupa zakona i propisa EU-a koji osigu-ravaju suradnju na brojnim područjima uz trgovinu i gospodarstvo, uključujući građanska prava, slobodu, sigurnost i pravdu te otvaranje radnih mjesta, regio-nalni razvoj, zaštitu okoliša i nastojanja da svi imaju koristi od globalizacije.
Najvažniji datumi u povijesti europskih integracija
2010.
1950.
1950.9. svibnja - Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova, drži važan govor u kojem iznosi prijedloge temeljene na zamisli-ma jeana monneta. Predlaže da Francuska i Savezna Republika Njemačka svoje resurse ugljena i čelika udruže u novu organizaciju kojoj bi se mogle pridružiti i druge europske države. Taj se govor često naziva Schumanovom deklaracijom. Od tada se 9. svibnja svake godine slavi kao dan Europe.
1951.18. travnja - U Parizu, šest drža-va (Belgija, Savezna Republika Njemačka, Francuska, italija, Luk-semburg i Nizozemska) potpisuju ugovor kojim se osniva Europska zajednica za ugljen i čelik.
1992.7. veljače - U maastrichtu potpisan Ugovor o Europskoj uniji. Na snagu stupa 1. studenog 1993. godine.
1993.1. siječnja - Stvoreno jedinstveno tržište.
1995.1. siječnja - austrija, Finska i Švedska pridružuju se Europ-skoj uniji, povećavajući broj članica na 15.
2008.13. prosinca - U Lisabonu potpisan Lisabonski ugovor. Na snagu stupa 1. prosinca 2009. godine.
2010.17. lipnja - Europsko vijeće usvaja Europu 2020., strategiju za stvaranje pametnog, održi-vog i uključivog gospodarstva u EU-u.
2011.30. lipnja – Pristupni pregovori s Republikom Hrvatskom službe-no zatvoreni. 9. prosinca – Potpisan Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji
1990.
1997.2. listopada - Potpisan Ugovor iz amsterdama. Na snagu stu-pa 1. svibnja 1999. godine.
1998.30. ožujka - započinje pristu-pni proces za Cipar, maltu i deset država srednje i istočne Europe.
1999.1. siječnja - jedanaest država EU-a prihvaća euro, koji se uvodi na fi-nancijska tržišta i tako zamjenjuje njihove valute u bezgotovinskim transakcijama.
1970.
1980.
2000.
1957.25. ožujka - U Rimu, istih šest država potpisuju ugovor kojim se osnivaju Europska ekonomska zajednica (EEz) i Europska zajednica za atom-sku energiju (Euratom).
1973.1. siječnja - danska, irska i Ujedinjena Kraljevina pristupaju Europskim zajednicama, povećava-jući tako broj članica na devet.
1974.9.–10. prosinca - Na sastanku u Parizu, politički vođe devet država članica od-lučuju da će se triput godišnje sastajati kao Europsko vijeće. Ujedno odobravaju neposredne izbore za Europski parla-ment i dogovaraju se osnovati Europski fond za regionalni razvoj.
1979.7. i 10. lipnja - Održani prvi neposredni izbori za Europski parlament s 410 mjesta.
1981.1. siječnja - Grčka se pri-družuje Europskim zajed-nicama, povećavajući broj članica na deset.
1986.,1. siječnja - Španjolska i Portu-gal pridružuju se Europskim zajednicama, povećavajući broj članica na 12.
1999.15–16. listopada - Europsko vijeće u Tampereu donosi odluku o EU-u kao području slobode, sigurnosti i pravde.
2001.26. veljače - Potpisan Ugovor iz Nice, koji stupa na snagu 1. veljače 2003. godine.
2002.1. siječnja - U 12 država eurozone po-činju se koristiti novčanice i kovanice eura.
2004.1. svibnja - Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, mađarska, malta, Poljska, Slovačka i Slovenija pristupaju Europskoj uniji.
2005.3. listopada - Otvaraju se pristupni pregovori s Tur-skom i Hrvatskom.
2007.1. siječnja - Bugarska i Rumunjska pridružuju se Europskoj uniji.
10 EU za mEdijE
Europska unija je jedinstveno tijelo. Njezini članovi su suverene države koje su odlučile udružiti svoj suverenitet u nekim ključnim područjima vlasti. Ovla-sti institucija EU-a proizlaze iz njezinih osnivačkih ugovora i njihovih kasnijih izmjena i dopuna, unesenih nakon slo-bodnih pregovora i ratificiranih od strane članica. Nakon stupanja na snagu Lisa- bonskog ugovora 1. prosinca 2009. go-dine, institucije zadužene za stvaranje politika i donošenje odluka jesu:
› Europsko vijeće
› Vijeće Europske unije
› Europska komisija
› Europski parlament
Važnu ulogu igraju i dvije druge instituci-je: Europski sud, koji podupire vladavinu
europskog prava, i Revizorski sud, koji provjerava financiranje aktivnosti Unije. Ovlasti i odgovornosti tih institucija nave-dene su u Ugovorima, koji predstavljaju temelj svega što EU čini. Ugovori ujedno navode pravila i procedure kojih se insti-tucije EU-a moraju pridržavati. Osim tih institucija, EU ima još i nekoliko drugih tijela sa specijaliziranim ulogama, na primjer:
› Europski gospodarski i socijalni od-bor, koji predstavlja poslodavce, sin-dikate, poljoprivrednike, potrošače i druge interesne skupine koje zajedno čine “organizirano civilno društvo”. Odbor je integralni dio procesa odlu-čivanja u EU-u i sudjeluje u konzultaci-jama prije donošenja odluka o gospo- darskoj i socijalnoj politici.
Institucije EU-a
EU za mEdijE 11
Europsko vijeće Europsko vijeće definira opći politički smjer i prioritete Europske unije te nema zakonodavnu funkciju. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora 1. prosinca 2009. godine, Vijeće je postalo institucija. Europsko vijeće sastoji se od šefova država ili vlada zemalja članica, te predsjednika Vijeća i predsjednika Komisije. Visoka predstavnica Unije za vanjsku i sigurn-osnu politiku, Catherine ashton, također sudjeluje u njegovom radu. Europsko vijeće sastaje se dvaput u šest mjeseci, a saziva ga predsjednik. Odluke Europskog
vijeća prihvaćaju se konsenzusom, osim ako Ugovori ne određuju drukčije. U ne-kim slučajevima, Vijeće usvaja odluke jednoglasno ili kvalificiranom većinom, ovisno o tome kako je određeno Ugov-orom. Predsjednički mandat traje dvije i pol godine i može se obnoviti jedanput.
Više informacija možete pronaći na: www.european-council.europa.eu
Predsjednik Europskog vijeća je Herman VaN ROmPUy.
Kontakt: Glasnogovornik predsjednika dirk de Backer zamjenik glasnogovornika jesús Carmona T: +32 (0)2 281 51 50 T: +32 (0)2 281 51 51 E: [email protected]
› Odbor regija sastoji se od predstavnika europskih regionalnih i lokalnih vlasti. Odbor se konzultira prije donošenja od-
luka o regionalnoj politici, zaštiti okoli-ša, obrazovanju i prometu – pitanja koja se tiču lokalnih i regionalnih vlasti.
12 EU za mEdijE
Vijeće Europske unije
Vijeće je glavno tijelo Europske unije za donošenje odluka i usvajanje zakonskih prijedloga. ministri država članica sas-taju se u sklopu Vijeća Europske unije. Ovisno o pitanjima koja su na dnevnom redu, svaku državu predstavljat će mini-star odgovoran za taj predmet (vanjski poslovi, financije, socijalna pitanja, pro-met, poljoprivreda itd.). države članice predsjedaju Vijećem u razdoblju od šest mjeseci, prema načelu rotacije. Vijeće je odgovorno za donošenje odluka i koor-dinaciju. Ono ima šest ključnih dužnosti:
1. zajedno s Europskim parlamentom, usvaja europske zakone na mnogim političkim područjima kroz postu-pak zvan suodlučivanje,
2. koordinira šire gospodarske i soci-jalne politike država članica,
3. sklapa međunarodne sporazume između EU-a i drugih država ili međunarodnih organizacija,
4. odobrava proračun EU-a, zajedno s Europskim parlamentom,
5. razvija zajedničku vanjsku i sigurnos-nu politiku EU-a na temelju smjernica koje je postavilo Europsko vijeće,
6. koordinira suradnju između nacio-nalnih sudova i policijskih snaga u kaznenim predmetima.
Trenutačno postoji deset sastava Vijeća:
› Opći poslovi (General Affairs): Opći poslovi koordiniraju rad Vijeća, pripre-maju sjednice Europskog vijeća i bave se pitanjima koja se tiču različitih sa-stava Vijeća.
› Vanjski poslovi (Foreign Affairs): Vanjskim poslovima predsjeda Viso-ka predstavnica, a ne Predsjedništvo; Vanjski poslovi bave se zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom te obrambenom politikom.
› Gospodarska i financijska pitanja (Economic and Financial Affairs): Taj sastav uključuje ministre gospodarstva i financija država članica. Bavi se pita-njima proračuna i eurozone, kroz rad neformalne skupine sastavljene isklju-čivo od ministara iz članica eurozone.
› Poljoprivreda i ribarstvo (Agriculture and Fisheries): Kao jedan od najstarijih sastava, jednom mjesečno okuplja mi-nistre poljoprivrede i ribarstva, kao i povjerenike zadužene za poljoprivredu, ribarstvo, sigurnost hrane, veterinarska pitanja i javno zdravstvo.
EU za mEdijE 13
› Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove (Justice and Home Affairs Council - JHA): Taj sastav okuplja mi-nistre pravosuđa i ministre unutarnjih poslova država članica. Uključuje i ci-vilnu zaštitu.
› Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i zaštitu potro-šača (Employment, Social Policy, Health and Consumer Affairs Coun-cil - EPSCO): Sastavljeno je od mini-stara zapošljavanja, socijalne zaštite, zaštite potrošača, zdravstva i jednakih mogućnosti.
› Konkurentnost (Competitiveness): Stvoren u lipnju 2002. spajanjem tri ra-nija sastava (za unutarnje tržište, indu-striju i istraživanja). Ovisno o pitanjima na dnevnom redu, ovaj sastav obu-hvaća ministre odgovorne za područja kao što su europski poslovi, industrija, turizam i znanstvena istraživanja.
› Promet, telekomunikacije i energe-tika (Transport, Telecommunications and Energy): Stvoren je u lipnju 2002., spajanjem triju područja politika u jedan sastav. Njegovi članovi mijenja-ju se ovisno o konkretnim pitanjima koja su na dnevnom redu. Sastaje se otprilike jednom u dva mjeseca.
› Zaštita okoliša (Environment): U njegovom radu sudjeluju ministri za zaštitu okoliša, a sastaju se oko četiri puta godišnje.
› Obrazovanje, mladi i kultura (Edu-cation, Youth and Culture - EYC): Sastoji se od ministara obrazovanja, kulture, mladeži i komunikacija, koji se sastaju tri do četiri puta godišnje. Obuhvaća i pitanja vezana za audiovi-zualnu politiku.
Svaki ministar u Vijeću ovlašten je obveza-ti svoju vladu, a odgovoran je svojem na-cionalnom parlamentu i građanima koje taj parlament predstavlja. Tako se osigu-rava demokratski legitimitet odluka koje Vijeće donosi.
Više informacija možete pronaći na: www.consilium.europa.eu
Kontakt: Ured za medije T: + 32-2 281 63 19 F: + 32-2 281 80 26 E: [email protected]
14 EU za mEdijE
Europska komisija
Europska komisija je izvršno tijelo EU-a. Ona zastupa i podupire interese Europ-ske unije kao cjeline. Priprema prijed-loge novih europskih zakona i bavi se svakodnevnim poslovima vezanim za provođenje politika EU-a i dodjeljivanje sredstava EU-a. Komisija ujedno pazi da se svi pridržavaju europskih ugovora i
zakona. Komisija se sastoji od nekoliko uprava i službi. Uprave se nazivaju općim upravama. Svaka opća uprava klasificira-na je prema javnoj politici kojom se bavi. Službe Komisije bave se općenitijim up-ravnim pitanjima ili imaju konkretni mandat, na primjer, za borbu protiv prijevara ili prikupljanje statističkih podataka.
Više informacija možete pronaći na: www.ec.europa.eu
Predsjednik Komisije (2010.–2014.) je josé manuel durão BaRROSO.
Kontakt: Šef Službe za medije Europske komisije: Koen doens T: +32 2 29 81566 m: +32 498 981 566 E: [email protected]
Popis kontakt osoba Službe za medije: http://ec.europa.eu/dgs/communication/about/contact_us/ec_spokespersons/index_en.htm
EU za mEdijE 15
Europska služba vanjskih poslova (EEAS)
Lisabonski ugovor omogućio je stvaran-je Europske službe vanjskih poslova (Eu-ropean External action Service - EEaS) kako bi ojačao ulogu Europske unije na svjetskoj razini. Na čelu EEaS-a izabrana je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine aSHTON. zadaća Europske službe vanjskih poslo-va je osigurati konzistenciju i koordina-ciju vanjskih poslova EU-a te pripremiti
prijedloge politika i implementirati ih nakon odobrenja Vijeća. EEaS također pomaže predsjedniku Europskog vijeća, predsjedniku Europske komisije te pov-jerenicima u njihovim funkcijama koje se tiču pitanja vanjskih poslova. Također, EEaS osigurava suradnju među zemlja-ma članicama.
Više informacija možete pronaći na: www.eeas.europa.eu
Kontakt: Glasnogovornica visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku maja Kocijancic T : +32 (0)2 298 65 70 m : +32 (0)498 984 425 E: [email protected]
16 EU za mEdijE
Europski parlament
Europski parlament je jedino tijelo Europske unije koje neposredno bi-raju građani EU-a. Članovi Europskog parlamenta (njih 736) predstavljaju europske građane. Birači u svih 27 država Europske unije svakih pet go-dina biraju članove Parlamenta u ime 500 milijuna stanovnika Unije. Rad Europskog parlamenta je važan jer na mnogim područjima javnih politika odluke zajednički donose Parlament i Vijeće ministara, koje predstavlja države članice. Parlament ima aktivnu ulogu u
izradi zakona koji utječu na svakodnevni život građana: na primjer, na zaštitu okoliša, potrošačka prava, jednake mogućnosti, promet i slobodno kreta-nje radnika, prava potrošača i roba. Osim toga, Parlament i Vijeće imaju zajedničku ovlast nad godišnjim proračunom Europske unije.
Više informacija možete pronaći na: www.europarl.europa.eu
Predsjednik Europskog parlamenta je martin SCHULz. za predsjednika je iza-bran 17. siječnja 2012. godine.
Kontakt:Glasnogovornikarmin machmerT: Bruxelles: +32 2 28 44 151T: Strasbourg: +33 3 88 1 74 134E: [email protected]
EU za mEdijE 17
Ključna područja politika EU-a
Vanjska i sigurnosna politika
Povećavajući svoju gospodarsku moć, Europska unija je istovremeno stvarala svoju vlastitu vanjsku i sigurnosnu poli-tiku. Ona joj omogućuje zajednički nas-tup u svjetskoj politici. Regionalni su-kobi u Europi i drugim krajevima svijeta 1990-ih godina i borba protiv terorizma uvjerili su vođe EU-a da stvore formalne instrumente za diplomaciju i interven-cije. EU je ključni akter u međunarodnim pitanjima, u rasponu od globalnog zatopljenja do sukoba na Bliskom is-toku. Osnova zajedničke vanjske i sig-urnosne politike EU-a (CFSP) i dalje je “meka” snaga: korištenje diplomacije – poduprte trgovinom, humanitarnom
djelatnošću i mirovnim snagama kad je potrebno – za rješavanje sukoba i posti-zanje međunarodnog razumijevanja. da bi svojoj diplomaciji dala više snage i vidljivosti, Unija je uvela funkciju Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Njegova je zadaća koordiniranje zemalja EU-a u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Visokom predstavniku pomaže političko i vojno osoblje. Vanjska i sigurnosna politika područje je u kojem suštinske ovlasti i dalje imaju vlade ze-malja EU-a, iako su Europska komisija i, u manjoj mjeri Europski parlament, po-vezani s tim procesom. Ključne odluke donose se jednoglasno.
18 EU za mEdijE
Vanjski odnosi Europska unija održava diplomatske odnose sa skoro svim zemljama svijeta. U strateškom je partnerstvu sa svim ključnim međunarodnim akterima, inten-zivno surađuje s novim silama širom svi-jeta i potpisala je bilateralne sporazume o pridruživanju s više zemalja u svojoj bliz-ini. EU gradi odnose s republikama sred-nje azije. Održava redovite sastanke na vrhu sa Sjedinjenim državama, japanom, Kanadom i, odnedavno, Rusijom, indijom i Kinom. EU je predana djelotvornom i uravnoteženom partnerstvu sa Sad-om, svojim najvećim trgovinskim partnerom. Želi uže surađivati s Rusijom kako bi osigurala opskrbu energijom. Također, radi na jačanju veza sa šest drugih ze-malja na istoku: Gruzijom, armenijom, azerbajdžanom, moldavijom, Ukrajinom i Bjelorusijom. U skladu s time, EU bi treba-la osigurati veća sredstva za te zemlje i
ponuditi im mogućnost sklapanja spora-zuma o slobodnoj trgovini ako poduzmu političke i gospodarske reforme. EU je u srpnju 2008. pokrenula Uniju za medite-ran radi uspostavljanja čvršćih veza s Blis-kim istokom i sa svojim sjevernoafričkim susjedima. Osim bilateralnih odnosa, EU jača i odnose s regionalnim skupinama, posebice u aziji i Latinskoj americi. Lisa-bonskim ugovorom EU je dobila Europ-sku službu vanjskih poslova (EEaS), s ciljem da osigura dosljednost i koordi-naciju u svom vanjskopolitičkom djelo-vanju. Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, Catherine aSHTON, zadužena je i za Europsku službu va-njskih poslova (EEaS).
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/ext/index_en.htmhttp://eeas.europa.eu/
Potpredsjednica Europske komisije i Vi-soka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku je Catherine aSHTON.
Kontakt: Glasnogovornikmichael maNNT: +32 2 299 97 80m: +32 498 999 780E: [email protected]
EU za mEdijE 19
Pravosuđe i ljudska prava
Pravda, sloboda i sigurnostEU je stvorila područje slobode, sigurnosti i pravde kako bi osigurala slobodno kretanje ljudi i omogućila višu razinu zaštite građana. Ono pokriva područja politike u rasponu od upravljanja vanjskim granicama Europske unije do pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim predmetima. Ono obuhvaća politiku pružanja azila, imigracijsku politiku, policijsku suradnju i borbu protiv kriminala (terorizam, organizirani zločin, trgovinu lju-dima, drogom itd). To područje osigurat će da se u cijeloj Uniji jednako provode zakoni koji vrijede za građane EU-a, posjetitelje i useljenike iz drugih dijelova svijeta, kao i za kriminalce i teroriste. Šengenski sporazum osigurava pravo slobodnog putovanja iz jedne zemlje u drugu. Građani EU-a više ne moraju pokazivati putovnice ili osobne iska-znice kad ulaze u drugu državu EU-a. jedine iznimke su Ujedinjena Kraljevina, irska (osim kad se u nju ulazi iz Ujedinjene Kraljevine), Bugarska, Cipar i Rumunjska. Budući da ljudi unutar EU-a putuju slobodno, važno je da ne izgube pristup pravdi, odnosno da ne mogu pobjeći od nje. EU je uspostavila Europsku pravosudnu mrežu kako bi poboljšala pra-vosudnu suradnju između država članica u borbi protiv ozbiljnih zločina kao što su ko-rupcija, trgovina drogama i terorizam.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/justice/index_en.htmhttp://europa.eu/legislation_summaries/jus-tice_freedom_security/index_en.htm
Ljudska pravaLjudska prava, demokracija i vladavina prava najvažnije su vrijednosti Europ-ske unije. inkorporirane su u osnivačke ugovore, a ojačane usvajanjem Povelje o temeljnim pravima. zemlje koje se žele pridružiti EU-u moraju poštivati ljudska prava. To vrijedi i za zemlje koje su s njom sklopile trgovinske i druge sporazume. Europska unija smatra ljudska prava uni-verzalnima i nedjeljivima. Ona ih zato aktivno promiče i brani, kako unutar svojih granica, tako i u svojim odnosima s vanjskim zemljama. Politika ljudskih prava unije usredotočena je na politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Ona ujedno nastoji promicati prava žena i djece, kao i manjina i prognanika. U skladu s Programom za zapošljavanje i socijalnu solidarnost (PROGRESS), EU financira niz aktivnosti čiji je cilj borba protiv rasizma i ksenofobije unutar njezinih granica. Go-tovo jedna četvrtina proračuna za PROG-RESS za razdoblje od 2007. do 2013., koji iznosi 743 milijuna eura troši se na borbu protiv diskriminacije. Napori da se zausta-vi trgovina ljudima, posebice ženama i djecom, za Uniju je postala politički pri-oritet. EU provodi niz prekograničnih pro-grama za borbu protiv trgovine ljudima, posebice u suradnji sa zemljama kandi-datkinjama i susjedima u jugoistočnoj Europi. U cilju promicanja ljudskih prava širom svijeta, EU financira i Europsku inicijativu za demokraciju i ljudska prava
20 EU za mEdijE
(EidHR). S proračunom od 1,1 milijardi eura za razdoblje od 2007. do 2013. godine, ta inicijativa stavlja poštivanje ljudskih prava i demokraciju u globalni kontekst i sredotočena je na jačanje demokracije, dobrog upravljanja i vlada-vine prava (potpora političkom plural-izmu, slobodi medija i kvalitetnom pravo-sudnom sustavu), ukidanje smrtne kazne u zemljama u kojima ona još postoji, bor-bu protiv mučenja kroz poduzimanje pre-
ventivnih mjera (na primjer, usavršavanje i obrazovanje policije) i represivnih mjera (osnivanje međunarodnih tribunala i ka-znenih sudova), te borbu protiv rasizma i diskriminacije osiguravanjem političkih i građanskih prava.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/rights/index_en.htm
Potpredsjednica Europske komisije i po-vjerenica za pravosuđe, temeljna prava i građanstvo je Viviane REdiNG.
Kontakt:Glasnogovornikmatthew NEWmaNT: +32 2 296 2 406m: +32 498 962 406E: [email protected]
Tržišno natjecanje
Politika tržišnog natjecanja EU-a nastoji omogućiti tržištima da osiguraju više pogodnosti za potrošače, poduzeća i društvo u cjelini. To čini tako što štiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i podupire kulturu konkurencije. To se postiže jačanjem pravila i djelovanja tržišnog natjecanja, čiji je cilj osigurati da regulativa na odgovarajući način ima u vidu i tržišno natjecanje, između drugih interesa javnih politika. Tržišno natjecanje pridonosi učinkovitom korištenju nedovoljnih resursa društva, tehnološkom razvoju i inovacijama.
Vlade EU-a dale su Europskoj komisiji široke ovlasti za jačanje pravila tržišnog natjecanja, s izričitim ciljem da osigura izravne koristi za potrošače. Komisija djeluje na nekoliko područja. Sprječava tvrtke da ograničavaju konkurenciju fiksiranjem cijena i/ili međusobnom raspodjelom tržišta. Redovito istražuje i kažnjava tvrtke koje formiraju kartel kako bi na svojim tržištima održavale cijene visokima umjesto da se nadmeću jedna s drugom. isto tako, Komisija sprječava velike tvrtke da koriste domi-nantni položaj na tržištu kako bi previše
EU za mEdijE 21
naplaćivale svojim kupcima ili eliminirale manje konkurente. druga dužnost joj je da kontrolira spajanja velikih tvrtki koja imaju prekogranični učinak. isto tako, Komisija nadgleda tržišno nadmetanje u sektorima telekomunikacija, struje i plina, gdje je EU uklonila prijašnje državne monopole. Komisija pokušava uspostaviti ravnotežu kako bi osigur-ala da bivši monopoli ne koriste svoju tržišnu moć protiv novih igrača na tržištu, osiguravajući pritom da financij-ski pristupačne osnovne usluge budu na raspolaganju siromašnim ili invalidnim potrošačima, odnosno onima koji žive u zabačenim ili udaljenim područjima. Komisija pažljivo prati državne pot-pore jer one mogu narušiti nadmetanje između poduzeća i loše utjecati na
trgovinu između zemalja EU-a. ako neko poduzeće dobije državnu potporu, ono bi moglo steći nepoštenu prednost nad svojim konkurentima. To je razlog zašto EU obično zabranjuje državne pot-pore. iznimke su moguće za poduzeća u zapostavljenim regijama, za mala poduzeća i za određene planove ve-zane za promicanje istraživanja i razvoja, zaštite okoliša, izobrazbe, zapošljavanja ili kulture.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/comp/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/dgs/competition/index_en.htm
Potpredsjednik Europske komisije i po-vjerenik za tržišno natjecanje je joaquín aLmUNia.
Kontakt:Glasnogovornicaamelia TORREST: +32 2 295 46 29m: +32 498 980 161E: [email protected]
22 EU za mEdijE
Promet
iako su mnogi aspekti prometne politike pod ingenerencijom nacionalnih vlada, europsko jedinstveno tržište ima jedinst-venu prometnu infrastrukturu. Europska unija je sva svoja nacionalna prometna tržišta otvorila za tržišno natjecanje, pose-bice u cestovnom i zračnom prometu, a u nešto manjoj mjeri i u željezničkom pro-metu. zahvaljujući tome, kamioni mogu prevoziti i izvan vlastitih zemalja i više se ne moraju prazni vraćati s međunarodnih putovanja. Liberalizirani zračni promet donio je veću konkurenciju i niže cijene karata, kao i veću međusobnu povezanost država članica. Nakon više godina pregov-aranja, Europska unija je usvojila sporazum
sa Sjedinjenim državama o “otvorenom nebu” iz 2007. godine, prema kojem bilo koji zračni prijevoznik iz EU-a može letjeti od bilo koje zračne luke u EU-u do bilo kojeg grada u Sad-u. zahvaljujući tom dogovoru, koristi od liberalizacije EU-a trebale bi se proširiti i na transatlantska putovanja. isto tako, EU promiče velike projekte prometne infrastrukture, takoz-vane Transeuropske mreže (TEN).
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/trans/index_en.htm
Potpredsjednik Europske komisije i povje-renik za promet je Siim KaLLaS.
Kontakt:GlasnogovornicaHelen KEaRNST: +32 2 298 76 38m:+32 498 987 638E: [email protected]
EU za mEdijE 23
Digitalna agenda
Informacijsko društvo Ciljevi europske politike informacijskog društva uključuju reguliranje tržišta infor-macijskih i komunikacijskih tehnologija, poticanje informacijskog društva u vidu pomaganja u prevladavanju prepreka, od autorskih prava do sigurnosti, te osigu-ravanje da Europa iskoristi mogućnosti koje joj informacijsko društvo nudi na tako raznovrsnim područjima kao što su zdravstvo, sigurnost i obrazovanje.Komisija je 2006. godine poduzela korake za snižavanje neopravdano visokih cijena koje su građani morali plaćati za razgo-vor mobilnim telefonom kad bi putovali u neku drugu zemlju EU-a. Cijene tih tzv. roaming poziva u prosjeku su 2007. pale za više od 60%, a 2008. i 2009. uslijedio je daljnji, manji pad. drugi, dugoročniji prioritet je spriječiti stvaranje “digitalnog jaza” između bogatijih i siromašnijih (često
udaljenijih) regija EU-a koje imaju manji pristup internetu ili novim digitalnim us-lugama, odnosno između država članica EU-a. Unija je pokrenula nekoliko inicijativa za omogućavanje brzih širokopojasnih komunikacija za kućanstva, za širenje elektroničkih poslovnih usluga za poduzeća i za uvođenje online javnih usluga. Trenutačna inicijativa, poznata kao “digi-talna agenda”, predstavlja europsku strate-giju za procvat digitalnog gospodarstva do 2020. godine. Sveukupni cilj digitalne agende je omogućiti održivu gospodarsku i socijalnu korist od digitalnog jedinstvenog tržišta temeljenog na brzom i ultrabrzom internetu i međuoperabilnim aplikacijama.
Više informacija možete pronaći na:http://ec.europa.eu/information_society/digital-agenda/index_en.htm
24 EU za mEdijE
Audiovizualna politika i mediji audiovizualna i medijska politika EU-a provodi se na četiri načina:
› kroz regulatorni okvir – uglavnom putem direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, čiji je cilj stvor-iti djelotvorno jedinstveno europsko tržište za audiovizualne medije, ali i europskih Preporuka o online zaštiti djece/maloljetnika i Europske filmske baštine;
› kroz programe financiranja (npr. mE-dia) koji funkcioniraju kao nadopuna nacionalnih sustava;
› kroz mjere koje promiču online dis-tribuciju sadržaja i medijski pluralizam;
› kroz djelovanje izvan EU-a čiji je cilj obrana europskih kulturnih interesa u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Program mEdia pruža financijsku pot-poru za širenje europske proizvodnje kvalitetnih filmova i televizijskih progra-ma, za povećanje njihove cirkulacije u Eu-ropi i šire te za povećanje konkurentnosti lokalne industrije na međunarodnom planu. Programi mEdia pokrenuti su 1990. godine. Sadašnji se provodi u razdoblju od 2007. do 2013., a ukupni proračun mu je 755 milijuna eura. Nakon što je uskla-dila svoje zakone o elektroničkim medi-jima s propisima EU-a, Hrvatska se 2008. pridružila programu mEdia 2007.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/av/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/avpolicy/index_en.htmMedia desk Hrvatske:http://www.mediadesk.hr/
Potpredsjednica Europske komisije i povje-renica za digitalnu agendu je Neelie KROES.
Kontakt:Glasnogovornikjonathan TOddT: +32 2 299 41 07m: +32 498 994 107E: [email protected]
EU za mEdijE 25
Industrija i poduzetništvo
Poduzetnička politika EU-a omogućava veću konkurentnost i otvaranje radnih mjesta. Obraća posebnu pozornost na potrebe proizvodne industrije te manjih i srednjih poduzeća. Poticanje rasta in-dustrija temeljenih na znanju i inovaci-jama koje će povući gospodarstvo EU-a i otvoriti radna mjesta zahtijeva zdrave industrijske osnove i sredstva za ovlada-vanje novim tehnologijama. Poduzetnička politika EU-a usredotočena je na stvaranje odgovarajućeg okruženja za ulaganja u konkurentnost i inovacije, okruženja u kojem strateški važni sektori, ali i tradi-cionalne industrije, mogu prosperirati usvajanjem najmodernije tehnologije. Pokrenuti su posebni programi i fondovi za promicanje poduzetništva i vještina, poboljšavanje pristupa malih i srednjih poduzeća tržištima i povećanje potenci-jala za rast. Na primjer, Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CiP) prven-stveno je usredotočen na mala i srednja poduzeća. Njegov proračun za razdoblje od 2007. do 2013. iznosi 3,6 milijardi eura. CiP naročito financira ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvor energije, tehnologije zaštite okoliša te informacijske
i komunikacijske tehnologije (iCT). mala i srednja poduzeća predmet su posebne po-zornosti i glavnog programa EU-a za finan-ciranje znanstvenih istraživanja, poznatog kao FP7. EU je glavni izvor financiranja za znanstvena i industrijska istraživanja i raz-voj putem tog programa. Godišnji proračun tog programa je veći od 7 milijardi eura. Hrvatska primjenjuje načela politike za-jednice koja se odnosi na mala i srednja poduzeća te, naročito, Europske povelje o malim poduzećima kojoj se pridružila 2003. godine. isto tako, hrvatska definicija malih i srednjih poduzeća u skladu je s definici-jom u Europskoj uniji. Od listopada 2007. godine, Hrvatska je pridružena Okvirnom programu za konkurentnost i inovacije.Pored toga, odabrana je za sudjelovanje u Europskoj mreži za potporu poduzećima.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/enter/index_en.htmProgram CIP u Hrvatskoj:www.mingorp.hr/default.aspx?id=1833
Potpredsjednik Europske komisije i po-vjerenik za industriju i poduzetništvo antonio TajaNi.
Kontakt:GlasnogovornikCarlo CORazaT: +32 2 295 17 52m: +32 498 992 862E: [email protected]
26 EU za mEdijE
Zaštita okoliša
Politika zaštite okoliša EU-a ima za svrhu štititi, očuvati i unaprijediti okoliš za sadašnje i buduće generacije. U tom cilju, ona predlaže politike koje osiguravaju vi-soku razinu zaštite okoliša u EU-u kojom se čuva kvaliteta života građana. Europ-ska unija ima neke od najviših standarda zaštite okoliša na svijetu. Razvijala ih je desetljećima kako bi riješila čitav niz pi-tanja. danas su glavni prioriteti borba protiv klimatskih promjena, očuvanje bioraznolikosti, smanjivanje zdravstvenih problema izazvanih zagađenjem i odgo-vornije korištenje prirodnih resursa. iako im je glavna svrha zaštita okoliša, ti ciljevi pridonose i gospodarskom rastu time što potiču inovacije i poduzetništvo. Održivi razvoj je već dugo jedan od glavnih ciljeva politike EU-a. Vođe EU-a pokrenuli su prvu strategiju EU-a za održivi razvoj 2001. go-dine. dopunili su je 2006. kako bi mogla ukloniti nedostatke i uzeti u obzir nove iza-zove. Taj revidirani plan, koji je usko pov-ezan s politikom borbe protiv klimatskih promjena i energetskom politikom,
naglašava važnost obrazovanja, istra-živanja i javnog financiranja za postizanje održive proizvodnje i obrazaca potrošnje. djelujući u tom pravcu, ona ispituje pritužbe građana i nevladinih organizaci-ja i može pokrenuti sudske postupke uko-liko smatra da su prekršeni zakoni EU-a. Ta politika osigurava financiranje projekata koji pridonose zaštiti okoliša u EU-u. Od 1992. godine, oko 2.600 projekata do-bilo je određena sredstva iz LiFE-a, europ-skog financijskog instrumenta za zaštitu okoliša. Šesti akcijski program zajednice za zaštitu okoliša predstavlja osnovni ok-vir za politiku EU-a za zaštitu okoliša za razdoblje od 2002. do 2012. godine. Taj akcijski program detaljno planira glavna područja politike i izlaže mjere potrebne za njihovo ostvarivanje. Četiri prioritetna područja su: prirodni resursi i otpad, zaštita okoliša i zdravlje, priroda i biora-znolikost te klimatske promjene.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/env/index_en.htm
Povjerenik za zaštitu okoliša je janez POTOČNiK.
Kontakt:Glasnogovornikjoe HENNONT: +32 2 295 35 93m: +32 498 953 593E: [email protected]
EU za mEdijE 27
Ekonomska i monetarna politika
Cilj ekonomske i monetarne politike EU-a je osigurati održivi gospodarski rast, vi-soku razinu zaposlenosti, stabilne javne financije i financijsku stabilnost. Radi se na povećavanju ekonomskog blagostan-ja građana Europske unije i šire. Ugovor iz maastrichta iz 1992. (Ugovor o Europskoj uniji) izlaže temeljna pravila za uvođenje eura. Ta pravila objašnjavaju ciljeve Ekonomske i monetarne unije (EmU) – naprednog stadija gospodarske integraci-je temeljene na jedinstvenom tržištu. Ona obuhvaća usku koordinaciju ekonomskih i fiskalnih politika i, za one zemlje koje za-dovoljavaju određene uvjete, jedinstvenu monetarnu politiku i jedinstvenu valutu – euro. da bi mogla uvesti euro kao svoju valutu, država članica mora zadovoljiti nekoliko uvjeta, poznatih kao “kriteriji
konvergencije” ili “kriteriji iz maastrichta”. To su: niska i stabilna inflacija, stabilnost deviznog tečaja i zdrave javne financije (pri čemu se misli na kamatne stope, proračunski deficit, stope inflacije i razinu državnog duga). Od svih država EU-a očekuje se da uvedu euro, ali tek kada njihova gospodarstva budu spremna. Stoga se zemlje koje su članicama EU-a postale 2004. i 2007. postupno pridružuju eurozoni, a danska i Ujedinjena Kraljevina trenutačno ne koriste euro zbog poseb-nih političkih sporazuma.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/emu/index_en.htm
Potpredsjednik Europske komisije za eko-nomsku i monetarnu politiku i euro je Olli REHN.
Kontakt:Glasnogovornik:amadeu aLTaFaj TaRdiOT: + 32 2 295 26 58m: +32 498 952 658E: [email protected]
28 EU za mEdijE
Razvojna politika
Više od polovice novca koji se u svijetu potroši na pomoć siromašnim zemljama dolazi iz Europske unije i njezinih država članica, što ju čini najvećim donatorom na svijetu. Na primjer, EU osigurava čistu vodu i asfaltirane ceste siromašnim zem-ljama. Ujedno se služi trgovinom kako bi potaknula razvoj. Primarni i glavni cilj razvojne politike EU-a je iskorijenjivanje siromaštva na održivi način. milenijski
ciljevi razvoja ključ su te politike. Većina pomoći koju pruža EU dolazi u obliku be-spovratnih potpora. Europska investici-jska banka (EiB) stavlja na raspolaganje ograničene iznose u vidu povoljnih zaj-mova i investicijskog kapitala.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/dev/index_en.htm
Povjerenik za razvoj je andris PiEBaLGS.
Kontakt:GlasnogovornicaCatherine RayT: +32 2 296 99 21m:+32 498 969 921E: [email protected]
EU za mEdijE 29
Unutarnje tržište i usluge
jedinstveno tržište EU-a jedno je od najvećih postignuća EU-a. Ljudi, robe, us-luge i novac mogu se unutar njega slobod-no kretati. jedinstveno tržište je od svojeg nastanka otvorilo nekoliko milijuna radnih mjesta i stvorilo dodatno bogatstvo u izno-su većem od 800 milijardi eura. Kad se uk-lone trgovinske barijere i otvore nacionalna tržišta, više se poduzeća može međusobno nadmetati. To znači niže cijene i veći izbor za potrošače. Tvrtke koje prodaju na jedin-stvenom tržištu imaju neograničeni pristup skoro 500 milijuna potrošača u Europskoj
uniji. i dok se jedinstveno tržište uglavnom oslanja na tržišno natjecanje i regulatore kako bi jamčilo slobodno kretanje roba i us-luga, slobodno kretanje ljudi zajamčeno je Šengenskim sporazumom (nazvanom po luksemburškom gradiću gdje je potpisan). Time su uklonjene kontrole na većini unu-tarnjih granica EU-a, a pojačane su kontrole na vanjskim granicama.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/singl/index_en.htm
Povjerenik za unutarnje tržište i usluge je michel BaRNiER.
Kontakt:GlasnogovornicaChantal HUGHEST: +32 2 296 44 50m: +32 498 964 450E: [email protected]
30 EU za mEdijE
Obrazovanje, kultura, višejezičnost i mladi
Obrazovanje Vrhunsko obrazovanje ključno je za raz-voj Europe kao društva znanja i njezino djelotvorno konkuriranje u svjetskom globaliziranom gospodarstvu. O obra-zovnoj politici kao takvoj odlučuje svaka zemlja za sebe, ali zajedno postavljaju zajedničke ciljeve i razmjenjuju najbolju praksu. EU financira brojne programe te tako omogućava svojim građanima da u najvećoj mjeri iskoriste svoj osobni razvoj i gospodarski potencijal EU-a tako što će studirati, usavršavati se ili volontirati u drugim zemljama. EU je izdvojila oko 7 milijardi eura za cjeloživotno učenje za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Glav-ni programi su:
› Leonardo da Vinci (strukovno obrazo-vanje i usavršavanje),
› Erasmus (studentska mobilnost i sveučilišna suradnja), nešto noviji E-rasmus Mundus (program za poslije-diplomce i znanstvenike koji objedin-juje studije na najmanje tri europska sveučilišta),
› Grundtvig (financira programe za obrazovanje odraslih, posebice transnacionalna partnerstva, mreže i mobilnost) i
› Comenius (financira suradnju između škola i njihovih nastavnika).
Hrvatska je 2011. godine postala ravnopravnom članicom Programa za cjeloživotno učenje i mladi na djelu. Kroz projekte sveučilišne suradnje, Hrvatska sudjeluje i u programu Tempus. Tempus je program EU-a koji podupire modern-izaciju visokog obrazovanja u zemljama partnerima iz istočne Europe, srednje azije, zapadnog Balkana i iz mediteran-ske regije.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/educ/index_en.htm
EU za mEdijE 31
KulturaEuropska unija i njezine države članice cijene svoje zajedničko kulturno nasljeđe i svoju kulturnu raznolikost. Europska unija želi sačuvati i poduprijeti tu razno-likost i učiniti je dostupnom i drugima. Ti su ciljevi izričito navedeni u Ugovoru iz maastrichta iz 1992. godine, koji je prvi put formalno priznao kulturnu dimenziju europskih integracija. EU provodi pro-grame koji podupiru određene kulturne industrije, potičući ih da iskoriste povoljne prilike koje im pružaju jedinstveno tržište i digitalne tehnologije. Unija kulturnu dimenziju uključuje i u mnoga druga područja politika, na primjer, obrazovanje (uključujući i učenje jezika), znanstvena istraživanja, potporu informatičkim i ko-munikacijskim tehnologijama te društveni i regionalni razvoj. jedna od najvažnijih inicijativa EU-a, program Kultura, sada je već afirmirana. U sadašnjem obliku traje od 2007. do 2013. godine, s ukupnim proračunom za to razdoblje u iznosu od 400 milijuna eura. Pokriva sve kulturne
aktivnosti koje nisu iz audiovizualnog područja. Tim programom, koji se provodi i u Hrvatskoj od 2007., nastoji se postići tri glavna cilja: promicanje prekogranične mo-bilnosti radnika u kulturnom sektoru, poti-canje transnacionalne cirkulacije kulturnih i umjetničkih proizvoda i njegovanje interkul-turnog dijaloga. Potpora jezičnoj razno-likosti jedno je od operativnih načela EU-a. Nakon pridruživanja novih članica 2004. i 2007. godine, broj službenih jezika Unije po-rastao je s 11 na 23. Nakon pristupanja Uniji, hrvatski će postati 24. službeni jezik EU-a. Unija zahtijeva da njezino zakonodavstvo bude napisano na svim jezicima te na taj način dostupno svim građanima.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/cult/index_en.htmKulturna kontaktna točka Ministarstva kulture:www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4961
Povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade je androulla VaSSiLiOU.
Kontakt:Glasnogovornikdennis aBBOTTT: +32 2 295 92 58m: +32 498 959 258E: [email protected]
32 EU za mEdijE
Oporezivanje, carina, revizija i borba protiv prijevara
OporezivanjeEU osigurava da nacionalni porezni pro-pisi budu u skladu s glavnim ciljevima Unije vezanim uz otvaranje radnih mjes-ta i da poduzećima iz jedne zemlje ne daju nepoštenu prednost pred njihovim konkurentima iz druge zemlje. Različite države članice imaju različite prioritete u iz-dacima. EU se ne miješa u te prioritete, pod uvjetom da države članice ne prekoračuju prihvatljiva ograničenja izdataka. ako to učine i previše se zaduže, mogle bi ugro-ziti gospodarski rast ostalih zemalja EU-a. No, ako vode razboritu gospodarsku poli-tiku, imaju znatnu slobodu u odabiru načina trošenja svog novca, a time i u određivanju koje će poreze prikupljati za financiranje potrošnje. Određivanje stope poreza na dodanu vrijednost (PdV) zahtijeva određeni stupanj uključenosti EU-a jer ona pred-stavlja temelj valjanog funkcioniranja jedinstvenog tržišta i poštenog tržišnog natjecanja u cijeloj Europskoj uniji. Unija je stoga odredila gornju i donju granicu stopa PdV-a koja se može uvesti. Svejedno, to ostavlja dovoljno prostora za nacionalne razlike u stopama PdV-a; u nekim okol-nostima moguće je čak prekoračiti donju granicu. Promjene i razlike u trošarinama za benzin, pića i cigarete vrlo lako mogu naškoditi tržišnom nadmetanju na cijelom području Unije. To je razlog zašto su one podložne nekim zajedničkim pravilima.
EU ima zajednička pravila i za oporezi-vanje energetskih proizvoda. Time se Uniji omogućava jedinstveni pristup njihovom korištenju kao poticaja za energetsku učinkovitost. No, pravila su i tu dovoljno fleksibilna te mogu uzeti u obzir i specifične nacionalne okolnosti.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/cust/index_en.htm
CarinaCarinska unija bila je jedan od najranijih kamena temeljaca EU-a. Njome su ukinute carinske pristojbe na unutarnjim granicama, a uveden je jedinstveni sustav oporezivanja uvoza. Kontrola na unutarnjim granicama vremenom je nestala. Carinike danas možete vidjeti samo na vanjskim granicama EU-a. Carinska unija je jedinstveno trgov-insko područje u kojem se roba slobodno kreće, bilo da je proizvedena u Europskoj uniji ili uvezena izvana. Carinici brinu da sve bude u skladu s europskim i međunarodnim propisima o zaštiti okoliša i zdravlja i sig-urnosti potrošača. Također, brinu o zaštiti ugroženih vrsta i štite kulturnu baštinu time što traže krijumčarena umjetnička blaga. Provjeravaju zakonitost izvoza osjetljive tehnologije koja bi se mogla isko-ristiti za izradu nuklearnog ili kemijskog oružja. Carinski službenici ujedno su i na
EU za mEdijE 33
prvoj crti borbe protiv različite falsificirane robe, poput mobilnih telefona i lijekova, i vrebaju piratske Cd-ove i softvere. To čine u interesu javnog zdravlja i sigurnosti te da bi zaštitili radna mjesta onih koji rade u legalnim tvrtkama koje tu robu proizvode. Oni obavljaju i važan posao prikupljanja statističkih podataka. Odluka treba li uvesti ograničenja na robu koja bi mogla predstav-ljati nepoštenu konkurenciju proizvodima iz EU-a temelji se i na njihovim podacima. Car-inski službenici odgovorni su i za utvrđivanje prijevara kod prijava i plaćanja poreza na dodatnu vrijednost (PdV), kao i prijevara u vidu izbjegavanja plaćanja trošarina na proizvode poput cigareta.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/tax/index_en.htm
Borba protiv prijevaraKako bi ojačala mehanizme za sprječavanje prijevara, Europska komisija osnovala je Eu-ropski ured za borbu protiv prijevara (OLaF). On brine o financijskim interesima Europ-ske unije i njezinih poreznih obveznika.
zloporaba strukturnih fondova EU-a koji fi-nanciraju poljoprivredu, socijalne projekte i regionalni razvoj najveća je pojedinačna kategorija prijevare protiv koje se OLaF mora boriti. Posao OLaF-a je i otkrivanje krijumčarene robe. misija OLaF-a je zaštita financijskih interesa Europske unije, borba protiv prijevara, korupcije i bilo koje druge nezakonite aktivnosti. To se odnosi i na sve fi-nancijske nepravilnosti u europskim instituci-jama, iako je takvih primjera malo. jedna od ključnih uloga OLaF-a je koordinacija. Budući da se nalazi u središtu istražiteljske mreže, OLaF je u mogućnosti osigurati neprekidni lanac djelovanja u vrlo različitim nacional-nim istražiteljskim i pravosudnim sustavima. OLaF ili neka država članica vode koordinaci-jski centar u Bruxellesu za zajedničke carin-ske operacije koji pruža tehničku ili logističku opremu 24 sata na dan.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/fraud/index_en.htm
Povjerenik za oporezivanje, carinsku uniju, reviziju i borbu protiv prijevara je algirdas ŠEmETa.
Kontakt:GlasnogovornicaEmer TRayNORT : +32 2 29 21548m: +32 498 983 871E: [email protected]
34 EU za mEdijE
Vanjska trgovina
Vanjskotrgovinska politika EU-a ima za cilj liberalizaciju svjetske trgovine za do-brobit kako bogatih, tako i siromašnih ze-malja. EU je najveći trgovinski partner na svijetu: na trgovinu otpada 20% svjetskog uvoza i izvoza. Upravo je slobodna trgov-ina između njegovih članica ono što je poduprlo osnivanje EU-a prije 50 godina. Uklonivši carine iz međusobne trgovine, države EU-a su ujedno ujedinile svoje carine na robu uvezenu izvana. Trgov-inska su pravila multilateralna, ali sama trgovina je bilateralna – odvija se između kupaca i prodavatelja, između izvoznika i uvoznika. To je razlog zašto je EU razvila i mrežu bilateralnih trgovinskih sporazu-ma s pojedinačnim zemljama i regijama širom svijeta. Trgovinska politika EU-a usko je povezana s njezinom razvojnom politikom. U skladu sa svojim Općim sustavom povlastica (GSP), Unija je odo-brila oslobađanje od carine ili niže cijene
za većinu robe koja se na njezino tržište uvozi iz zemalja u razvoju. EU je razvila novu trgovinsku i razvojnu strategiju sa svojih 78 partnera iz skupine zemalja afrike, Pacifika i Kariba, s ciljem njihove integracije u svjetsko gospodarstvo. međutim, EU nema posebne trgovinske sporazume sa svojim glavnim trgovins-kim partnerima među razvijenim zemlja-ma, poput Sjedinjenih američkih država i japana. Trgovina se obavlja putem meha-nizama Svjetske trgovinske organizacije (WTO), iako je EU s obje zemlje sklopila mnoge sporazume u pojedinačnim sek-torima. Okvir WTO-a primjenjuje se i na trgovinu između Europske unije i Kine, koja se svjetskom trgovinskom tijelu priključila 2001. godine. Kina je sada dru-gi po veličini trgovinski partner Europske unije nakon Sad-a.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/comm/index_en.htm
Povjerenik za trgovinu je Karel dE GUCHT.
Kontakt: Glasnogovornikjohn CLaNCyT: +32 2 295 37 73m: +32 498 953 773E: [email protected]
EU za mEdijE 35
Javno zdravstvo i zaštita potrošača
Javno zdravstvoSvaka je članica EU-a slobodna sama odlučivati o zdravstvenim politikama koje najviše odgovaraju nacionalnim prilikama i tradicijama, no sve države članice dijele zajedničke vrijednosti. među tim vrijednos-tima su pravo svih na iste visoke standarde javnog zdravstva i ravnopravan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi. da bi ostva-rila te zajedničke ciljeve, EU godišnje troši više od 50 milijuna eura na aktivnosti čiji je cilj poboljšati zdravstvenu skrb, promicati dobro zdravlje (uključujući i smanjivanje nejednakosti), te omogućiti više informacija i znanja o zdravlju. Strategija u sklopu akci-jskog plana za okoliš i zdravlje proučava veze između okolišnih čimbenika s jedne strane i astme, alergija, bolesti dišnih putova, raka i neuroloških razvojnih poremećaja (npr. au-tizam i problemi s govorom) s druge strane. Povrh toga, EU je za razdoblje od 2007. do 2013. izdvojila šest milijardi eura u skladu sa Sedmim okvirnim programom za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7). Naglasak je stavljen na korištenje rezultata temeljnih otkrića za kliničke primjene, razvijanje i vrednovanje novih terapija, strategije za promicanje zdravlja i prevenciju, bolje dijagnostičke alate i medicinske tehnologije te održive i učinkovite sustave zdravstvene skrbi. drugi program aktivnosti zajednice u području zdravstva za razdoblje od 2008. do 2013. godine stupio je snagu 1. siječnja 2008.,
nakon Prvog programa (2003.–2008.) koji je uspješno financirao više od 300 projeka-ta i drugih akcija. Program ima tri glavna cilja: nastoji povećati zdravstvenu sigurn-ost građana, promicati zdravlje i smanjiti zdravstvenu neravnopravnost te širiti infor-macije i znanje o zdravlju.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/health/index_en.htm
Sigurnost hraneEU ima sveobuhvatnu strategiju za sig-urnost hrane. Ona se odnosi ne samo na sigurnu hranu, već i na zdravlje i do-brobit životinja i zdravlja bilja. Strategija omogućuje sljedivost hrane čak i kad to znači prelaženje unutarnjih granica EU-a, tako da ne dolazi do zadržavanja trgovine i da europski građani imaju velik izbor hrane. Na hranu proizvedenu u EU-u i uvoznu hranu primjenjuju se visoki stan-dardi. Strategija EU-a za sigurnost hrane ima tri ključna elementa – zakonodavstvo vezano uz sigurnost ljudske i životinjske hrane, dobre, znanstveno utemeljene savjete na kojima se zasnivaju odluke te provođenje i nadzor. zakonodavstvo je sveobuhvatno – pokriva životinjsku i ljud-sku hranu, a obuhvaća i higijenu hrane. Eu-ropska agencija za sigurnost hrane (EFSa) neovisna je agencija smještena u Parmi
36 EU za mEdijE
(italija). Ona pruža savjete kad se sasta- vljaju propisi i kada kreatori politika mora-ju riješiti probleme vezane uz pojavu pan-ike oko sigurnosti hrane. Komisija provodi zakone EU-a o ljudskoj i životinjskoj hrani tako što provjerava jesu li propisi EU-a na odgovarajući način uključeni u nacionalne zakone i primjenjuju li se u svim zemlja-ma EU-a; provodi ih inspekcijama na licu mjesta u Europskoj uniji i izvan nje.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/food/index_en.htm
Zaštita potrošačaEuropska politika zaštite potrošača nas-toji osigurati da interesi potrošača budu ugrađeni u zakonodavstvo EU-a u svim relevantnim područjima. između osta-log, potrošačka politika može pridonijeti ublažavanju socijalnih problema te na taj način pridonosi koherentnijem društvu u svim državama članicama EU-a. Ta poli-tika ujedno osigurava da potrošačka tržišta budu konkurentna, otvorena, transpar-entna i poštena te da nude sigurne proiz-
vode i usluge. U siječnju 2004. godine, EU je uvela nove stroge propise o povlačenju neispravnih proizvoda. Europska komisija sada svake godine dobiva više od 1.000 obavijesti o opasnim ili nesigurnim proiz-vodima. Glavni rizični proizvodi su igračke; nakon njih slijede električni aparati i opre-ma za rasvjetu. Novi propisi postavljaju i uv-jete za proizvode poput sportske opreme i opreme za igrališta, opreme za bebe, plinske uređaje i većine proizvoda za kućanstva, na primjer, tekstil i namještaj. Tijekom godina, poduzet je veći broj mjera za zaštitu širih interesa potrošača u područjima poput poštene poslovne prakse, obmanjujućeg ili komparativnog oglašavanja, indikatora cijena i etiketiranja, nepoštenih uvjeta ugo-vora, prodavanja na daljinu i po kućama, timesharinga, turističkih paket-aranžmana i prava putnika.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/cons/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/consumers/strategy/index_en.htm
Povjerenik za zdravstvenu i potrošačku politiku je john daLLi.
Kontakt:GlasnogovornikFrédéric ViNCENTT: +32 2 298 71 66m: +32 498 987 166E: [email protected]
EU za mEdijE 37
Istraživanje, inovacije i znanost
istraživanja i razvoj pridonose gospodar-skom rastu i otvaranju radnih mjesta. Cilj EU-a je ostvariti integrirani pristup poli-tikama istraživanja i razvoja. da bi ostala konkurentnom, EU mora više trošiti na istraživanje i razvoj, kako bi u tome bila izjednačena sa svojim glavnim konkuren-tima. Najkonkretniju manifestaciju europ-ske politike istraživanja i razvoja predstav-lja Sedmi okvirni program za razdoblje od 2007. do 2013. (FP7), koji ima proračun od 50,5 milijardi eura. Cilj je tog programa stvoriti Europsko istraživačko područje (ERa) koje zamjenjuje suradnju s inte-griranim prekograničnim i multidisci-plinarnim istraživačkim programima. FP7 ima četiri osnovna bloka aktivnosti:
› suradnja (zajednička istraživanja na raznim područjima, na primjer:
zdravstvo, hrana, poljoprivreda, rib-arstvo itd.),
› ideje (osnivanje Europskog istraži-vačkog centra za pružanje potpore graničnim istraživanjima),
› ljudi (ljudski potencijali),
› kapaciteti (istraživanje infrastrukture, razvoj potencijalnih istraživačkih ka-paciteta malih i srednjih poduzeća).
Kroz različite programe EU-a, Hrvatska je primila sredstva za unaprjeđenje znano-sti i istraživanja u zemlji. Hrvatska sudje-luje i u programu FP7.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/rd/index_en.htm
Povjerenica za istraživanja, inovacije i znanost je márie GEOGHEGaN-QUiNN.
Kontakt:Glasnogovornikmichael jENNiNGST: +32 2 296 33 88m: +32 498 986 880E: [email protected]
38 EU za mEdijE
Proračun i financijsko programiranje
Proračun omogućava Europskoj uniji da zadovolji potrebe za financiranjem svojih programa i projekata na području različitih politika. U svojem najjednos-tavnijem obliku, ukupni proračun EU-a podijeljen je na sedam dijelova, po jedan za svaku godinu tekućeg financijskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013. go-dine. Taj sustav omogućava dugoročnije planiranje, kao i fleksibilnost i odgov-ornost svake godine. Višegodišnji okvir određuje granice i ciljeve za djelovanje EU-a. Godišnji proračun pokriva svaku pojedinačnu stavku izdataka, od olo-vaka za administraciju preko potpora za poljoprivrednike EU-a, pa do pomoći gospodarski manje razvijenim regi-jama Unije. Kad se uspostavi “financijski okvir”, on sadrži maksimalni iznos koji EU planira potrošiti te precizira način na koji se on dijeli po predmetima iz
godine u godinu, iako se o točnom iznosu godišnjeg proračuna svake godine prego-vara. Sve u svemu, EU svake godine u ime svojih građana potroši 1% svojeg bruto nacionalnog dohotka (BNd), odnosno oko 130 milijardi eura. To iznosi oko 235 eura po stanovniku EU-a svake godine. Europska komisija svake godine iznosi prijedlog za svaku politiku i program. No izabrani zastupnici u Europskom parla-mentu i Vijeće Europske unije su ti koji odlučuju o planovima potrošnje za iduću godinu. izdatke temeljito provjerava i Eu-ropski revizorski sud.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/financ/index_en.htmhttp://www.europarl.europa.eu/news/public/focus_page/034-83461-266-09-39-905-20100923FCS83457-23-09-2010-2010/default_en.htm
Povjerenik za financijsko programiranje i proračun je janusz LEWaNdOWSKi.
Kontakt:GlasnogovornikPatrizio FiORiLLiT: +32 2 295 81 32m: +32 498 958 132E: [email protected]
EU za mEdijE 39
Ribarstvo i pomorska politika
Prioritet europske ribarske politike je pronaći pravu ravnotežu između posto-janja konkurentne ribarske industrije s jedne strane i postojanja održivog ribljeg fonda i održivog morskog eko-sustava s druge strane. Europski ribarski fond raspolaže s 3,85 milijardi eura koje u razdo-blju od 2007. do 2013. može potrošiti na prioritete koje svaka država članica posta-vi na temelju vlastitih odluka o tome što joj je najpotrebnije. Taj se novac može upotri-jebiti za morsko i slatkovodno ribarstvo, tvrtke koje se bave akvakulturom, udruge proizvođača, prerađivački i marketinški sektor te za gospodarsku diversifikaciju u ribarskim zajednicama. Kako bi osigurala
pridržavanje ograničenja u ribarenju u interesu dugoročnog opstanka ribljeg fonda, Europska unija je 2005. osnovala agenciju za kontrolu ribarstva zajed-nice. integrirana pomorska politika obuhvaća pomorski prijevoz, konkurent-nost poduzeća u pomorskom sektoru, zapošljavanje, znanstvena istraživanja, ribarstvo i zaštitu morskog okoliša. Kako bi naglasila važnost ovog sektora, Europ-ska komisija je 20. svibnja proglasila Eu-ropskim danom mora.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/fish/index_en.htm
Povjerenica za pomorska pitanja i ribar-stvo je maria damaNaKi.
Kontakt:GlasnogovornikOliver dREWEST: +32 2 299 24 21m: +32 498 980 081E: [email protected]
40 EU za mEdijE
Međunarodna suradnja, humanitarna pomoć i odgovor na krize
EU nastoji pružiti pomoć onima kojima je potrebna, i to što je prije moguće. To čini bez obzira na rasu, vjeru ili politička uvjerenja i bez obzira je li kriza izazvana ljudskim sukobom ili prirodnom katastro-fom. Operacijama pružanja pomoći od strane Europske unije upravlja ECHO, njezin ured za humanitarnu pomoć. ak-tivnosti ECHO-a odražavaju širenje oz-biljnih kriza širom svijeta i spremnost EU-a da preuzme vodstvo u pribavljanju bitne opreme i stručne pomoći žrtvama. Njezin prosječni godišnji proračun posljednjih godina iznosi oko 700 milijuna eura. Prva dužnost ECHO-a je pomagati u spašavanju
i čuvanju života, smanjivanju patnji i zaštiti integriteta i dostojanstva stradalih. među stvarima koje treba hitno dostaviti mogu biti šatori, pokrivači i druge važne stavke, poput hrane, lijekova, medicin-skih uređaja, sustava za pročišćavanje vode i goriva. isto tako, ECHO finan-cira medicinske ekipe, stručnjake za razminiranje, prijevoz i logističku potpo-ru. Od 1992. godine vodio je operacije u više od 100 zemalja.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/hum/index_en.htm
Povjerenica za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i djelovanje u krizama je Kristalina GEORGiEVa.
Glasnogovornikdavid SHaRROCKT: +32 2 296 89 09m: +32 460 750 628E: [email protected]
EU za mEdijE 41
Energetika
Europska energetska politika ima tri ključna cilja:
› održivost – aktivna borba protiv kli-matskih promjena promicanjem ob-novljivih izvora energije i energetske učinkovitosti;
› konkurentnost – povećavanje učinkovitosti europske energetske mreže kroz istinski konkurentno unu-tarnje tržište energije;
› sigurnost opskrbe – bolja koordinaci-ja opskrbe EU-a energijom i potražnje za energijom u međunarodnom kon-tekstu.
Cilj energetske politike EU-a je i da Eu-ropa zauzme vodeće mjesto u svijetu na području obnovljivih izvora energije i niskougljičnih tehnologija. U prosincu 2008. godine, EU je usvojila sveobuhvatni paket mjera za smanjivanje doprinosa globalnom zatopljenju i osiguravanje pouzdane i dovoljne opskrbe energijom. Poticaj toj politici daje se kako bi se ostvarilo dvadesetpostotno smanjenje stakleničkih plinova u EU-u do 2020. godine (u us-poredbi s razinama iz 1990-ih), uglavnom
poticanjem korištenja obnovljive energije i reguliranja potrošnje energije. Te će mjere ujedno smanjiti ovisnost o uvozu plina i nafte i pridonijeti zaštiti gospodarstva od nestabilnih cijena energije i nesigurne op-skrbe. Budući da uvjeti na tržištu ne potiču uvijek korištenje obnovljivih izvora en-ergije u Europi, EU koristi program inteli-gentna energija u Europi (iEE) kao sredstvo za financiranje mjera za poboljšavanje tih uvjeta i kretanje prema energetski inteli-gentnoj Europi. S proračunom od 730 milijuna eura za razdoblje od 2007. do 2013. godine, program inteligentna en-ergija u Europi pomoći će u ostvarivanju ambicioznih ciljeva vezanih za klimatske promjene i energiju. Program podupire konkretne projekte, inicijative i najbolju praksu kroz objavu godišnjih natječaja. iEE je dio europskog Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CiP). Hrvatska u CiP-u sudjeluje od 2007. godine.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/ener/index_en.htm
Povjerenik za energetiku je Günther OETTiNGER.
Kontakt:Glasnogovornica marlene HOLzNERT: +32 2 296 01 96m: +32 498 982 280E: [email protected]
42 EU za mEdijE
Regionalna politika
Regionalna politika predstavlja instrument solidarnosti i snažnu silu za koheziju i gos-podarsku integraciju. Kohezija naglašava načelo pogodovanja građanima putem smanjivanja jaza u dohotku i blagostanju koji postoji između regija. U razdoblju od 2007. do 2013. godine, na regije se troši 36% proračuna EU-a. Tri su cilja na koja su usredotočeni napori na tom području: konvergencija, konkurentnost i suradnja. Oni su spojeni u ono što se danas naziva kohezijskom politikom. Prioritet su zemlje članice iz srednje i istočne Europe te regije ostalih zemalja EU-a koje imaju posebne potrebe. Tri su značajna fonda u središtu regionalne politike:
› Europski fond za regionalni razvoj (ERdF pokriva programe koji obuhvaćaju opću infrastrukturu, inovacije i ulagan-ja. Novac iz ERdF-a na raspolaganju je najsiromašnijim regijama širom EU-a;
› Europski socijalni fond (ESF) plaća pro-jekte strukovnog usavršavanja i druge vrste pomoći u zapošljavanju, kao i pro-jekte za otvaranje radnih mjesta. Kao i u slučaju ERdF-a, svaka zemlja EU-a ima pravo zahtijevati pomoć ESF-a.;
› Kohezijski fond pokriva projekte za zaštitu okoliša i projekte za prometnu infrastrukturu te za razvoj obnovljive energije. Financiranje iz ovog izvora rezervirano je za zemlje čiji je životni standard niži od 90% prosječnog standarda EU-a. To se odnosi na 12 najnovijih članica te Portugal i Grčku. Španjolska, koja je ovaj fond koristila ranije, postupno je izašla iz skupine ze-malja koje imaju pravo na ta sredstva.
Većina regionalnih izdataka rezervirana je za regije s BdP-om ispod 75% prosjeka Unije i pomaže u unaprjeđivanju njihove infrastrukture i razvijanju njihovih gospo-darskih i ljudskih potencijala. To se odnosi na 17 od 27 zemalja članica EU-a. S druge strane, svih 27 članica imaju pravo na finan-ciranje za potporu inovacija i istraživanja, održivog razvoja i osposobljavanje za radna mjesta u manje razvijenim regijama. manji iznos odlazi na projekte prekogranične i međuregionalne suradnje.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/reg/index_en.htm
Povjerenik za regionalnu politiku je jo-hannes HaHN.
Kontakt: GlasnogovornikTon van LiEROPT: +32 2 296 65 65m: +32 498 966 565E: [email protected]
EU za mEdijE 43
Borba protiv klimatskih promjena
Borba protiv klimatskih promjena je jedan od najvećih izazova s kojim se suočava EU. Europska unija je predvodnica borbe pro-tiv klimatskih promjena na globalnoj razini te je imala je ključnu ulogu u donošenju dva međunarodna ugovora: Konvencija UN-a o klimatskim promjenama koja je usvojena 1992. godine i Protokol iz Kyota, dogovoren 1997. godine. iako se usvajanje ova dva ugovora može smatrati važnim postignućem, najnoviji znanstveni dokazi pokazuju da se još mnogo toga mora učiniti na globalnoj razini kako bi se spriječilo da klimatske promjene dosegnu opasnu razinu.
U prosincu 2008. godine EU je usvojila cjelovitu politiku o energetskim i klimatskim promjenama uključujući i ambiciozne ciljeve za 2020. godinu. Ti ciljevi uključuju: sma-njenje stakleničkih plinova za 20% (30% ukoliko se postigne međunarodni dogo-vor); smanjenje potrošnje energije za 20% te povećanje energetske učinkovitosti; te povećanje korištenja obnovljivih izvora en-ergija kako bi se pokrilo 20% potreba EU-a.
Više informacija možete pronaći na:http://ec.europa.eu/climateaction/eu_ac-tion/index_en.htm
Povjerenica za borbu protiv klimatskih promjena je Connie HEdEGaaRd.
Kontakt:Glasnogovornikisaac VaLERO LadRONT: +32 2 296 49 71m: +32 498 964 971E: [email protected]
Proširenje i Europska politika susjedstva
Europska unija otvorena je svakoj europ-skoj zemlji koja je demokratska, ima tržišno gospodarstvo i posjeduje administrativne kapacitete za ispunjavanje prava i obveza članstva. To znači da je proširenje trajan pro-ces. EU je već primila nove članice u neko-liko valova. Svako proširenje pridonijelo je
širokoj kulturnoj i jezičnoj raznolikosti koja predstavlja značajku Europske unije. Os-novne kriterije za članstvo, poznate kao „kri-teriji iz Kopenhagena“, šefovi vlada EU-a ut-vrdili su na sastanku u Kopenhagenu 1993. godine. da bi se mogle pridružiti, nove članice moraju imati: stabilne institucije
44 EU za mEdijE
koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava, poštivanje manjina i njihovu zaštitu; funkcionalno tržišno gospodarst-vo i sposobnost suočavanja s pritiscima konkurencije i tržišnim silama unutar Unije; sposobnost preuzimanja obveza koje proi-zlaze iz članstva, uključujući podupiranje ciljeva Unije, te javnu upravu koja je spo-sobna u praksi primjenjivati zakone EU-a i upravljati njima. još prije nego što su se Bu-garska i Rumunjska pridružile Uniji, započeli su (u listopadu 2005.) pristupni pregovori s druge dvije države, Turskom i Hrvatskom. U lipnju 2010. godine, Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pregovore s islandom, a u prosincu iste godine i s Crnom Gorom. zahtjev za članstvom kojeg je podnijela Bivša jugoslavenska Republika makedonija formalno je prihvaćen od strane EU-a, ali dosad još nije određen datum početka pristupnih pregovora. Europska unija je otvorena za daljnje proširenje na području zapadnog Balkana, što će naposljetku obuh-vatiti albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo u skladu s rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i Srbiju.
Europska politika susjedstva (ENP) razvi-jena je 2004. kako bi se izbjegao nastanak novih podjela između proširene Europske unije i njezinih susjeda. Taj okvir predložen je za 16 najbližih susjeda EU-a – alžir, arme-niju, azerbajdžan, Bjelorusiju, Egipat, Gruzi-ju, izrael, jordan, Libanon, Libiju, moldaviju, maroko, Okupirani Palestinski Teritorij, Siriju, Tunis i Ukrajinu. Europska politika susjedstva je izmijenila odnose između Europske unije i njezinih susjeda na sljedeći način: pojačao se profil i intenzitet političkih kontakata; trgovina je porasla za dvoznamenkasti broj postotaka, uz pomoć nepokolebljivog pro-cesa liberalizacije i regulatorne konvergen-cije; ojačana je mobilnost s određenim part-nerima u sklopu ENP-a; pomoć EU-a porasla je za 32% u financijskom okviru za razdoblje od 2007. do 2013.
Više informacija možete pronaći na:http://ec.europa.eu/enlargement/ index_en.htmhttp://europa.eu/pol/enlarg/index_en.htm
Povjerenik za proširenje i politiku susjed-stva je Štefan FÜLE.
Kontakt:GlasnogovornikPeter STaNOT: +32 2 295 74 84m: +32 460 757 484E: [email protected]
EU za mEdijE 45
Zapošljavanje, socijalna politika i uključivanje
EU je razvila Europsku strategiju zapošljavanja kako bi potaknula razmjenu informacija i zajedničke razgov-ore svih država članica, pokušavajući tako zajednički pronaći rješenja ili najbolju praksu koja bi mogla pripomoći otvaran-ju dodatnih i boljih radnih mjesta u sva-koj državi članici. Kroz Europski socijalni fond (ESF), EU podupire zapošljavanje i podizanje životnog standarda u cijeloj Europskoj uniji, ulažući u obrazovanje i usavršavanje. Svake godine pomogne oko devet milijuna Europljana. ESF je ključni element strategije Europa 2020., čiji je cilj poboljšavanje života građana EU-a kroz pružanje boljeg obrazovanja i većih izgleda za pronalaženje posla. Europski fond za prilagodbe globalizaciji (EGF) osnovan je da bi podupirao radnike koji izgube posao uslijed promjena obraza-ca u globalnoj trgovini, tako da mogu pronaći novi posao što je brže moguće.
EGF-u je svake godine na raspolaganju maksimalni iznos od 500 milijuna eura za financiranje takvih intervencija. EU ima i program PROGRESS, za zapošljavanje i socijalnu solidarnost. Osnovan je da bi pružao financijsku potporu provođenju ciljeva Europske unije na području zapošljavanja, socijalne politike i jednakih mogućnosti, kao što je to navedeno u So-cijalnoj agendi. Od siječnja 2011. godine, Hrvatska kao punopravna članica može sudjelovati u programu PROGRESS, a ESF će joj biti na raspolaganju nakon pristu-panja. Hrvatska se trenutačno priprema za ESF kroz projekte koji se provode u sk-lopu Komponente iV pretpristupnog pro-grama iPa – Razvoj ljudskih resursa.
Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/socio/index_en.htmHrvatski zavod za zapošljavanje:http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6198http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6358v
Povjerenik za zapošljavanje, socijalnu poli-tiku i uključivanje je László aNdOR.
Kontakt: GlasnogovornicaCristina aRiGHOT: +32 2 298 53 99m: +32 498 982 118E: [email protected]
46 EU za mEdijE
Unutarnji poslovi
jedan od osnovnih ciljeva Europske unije je pružiti njenim građanima prostor bez unu-tarnjih granica u kojemu će se svi građani, bili oni iz EU-a ili ne, moći kretati, živjeti i raditi, donositi nove ideje i znanje te biti sig-urni u poštivanje njihovih prava i sigurnosti. Politike u području unutarnjih poslova imaju ključnu ulogu u tom kontekstu te pridonose stvaranju prostora slobode, sigurnosti i pravde. One uključuju pitanja imigracije (le-galne i ilegalne), azil, te unutarnju sigurnost koja djeluje na područjima borbe protiv ter-orizma i organiziranog kriminala, policijske suradnje i upravljanje vanjskim granicama. Suradnja sa zemljama koje nisu članice EU-a u tim područjima je od ključne važnosti. djelovanje unutarnjih poslova temelji se na
Programu iz Stockholma koji je usvojen u prosincu 2009. godine, a koji definira široki aspekt djelovanja unutarnjih poslova. U travnju 2010.godine, Europska komisija je predložila i akcijski plan za provedbu Pro-grama iz Stockholma.
Više informacija možete pronaći na:http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/about.htmUnutarnjii poslovi:http://ec.europa.eu/home-affairs/policies/intro/policies_intro_en.htmProgram iz Stockholma:http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/Lex-UriServ.do?uri=COm:2010:0171:FiN:EN:PdF
Povjerenica za unutarnje poslove je Cecilia maLmSTRÖm.
Kontakt:Glasnogovornikmichele CERCONET: + 32 2 298 09 63m: + 32 498 982 349E: [email protected]
Poljoprivreda i ruralni razvoj
zajednička poljoprivredna politika (zPP) jed-na je od najstarijih zajedničkih politika EU-a koju su na razini Europske unije ustanovile vlade država članica i koju vode države članice. iako je doživjela znatne promjene od svojih početaka 1950-ih godina, njezini ciljevi i dalje su isti:
› osigurati stabilnu opskrbu građana EU-a fi-nancijski pristupačnom i sigurnom hranom;
› omogućiti prihvatljive životne stan-darde poljoprivrednicima EU-a, ujedno omogućujući poljoprivrednom sektoru da se modernizira, razvija i bude konkuren-tan na svjetskim tržištima;
EU za mEdijE 47
› omogućiti nastavak poljodjelstva u svim regijama EU-a;
› osigurati održivo poljodjelstvo, koje pomaže zaštiti okoliša za buduće generacije;
› štititi dobrobit životinja;
› podupirati održivo i dinamično seosko gospodarstvo.
zPP se sastoji od dva elementa: prvo, pomaganje europskim poljoprivrednici-ma da budu konkurentni, što se postiže izravnim potporama poljoprivrednim imanjima i organiziranjem jedinstvenog zajedničkog tržišta za poljoprivredne proiz-vode; drugo, promicanje razvoja u ruralnim područjima, posebice u najzapostavljenijim regijama, putem jedinstvenog financijskog instrumenta koji promiče poljoprivredu i šumarstvo i sve vrste seoskih aktivnosti. Na zPP otpada velik dio proračuna Europ-ske unije, iako se postotak izdataka za zPP s vremenom smanjio. Od vrhunca 1970-ih godina, kada je iznosio blizu 70%, pao je na oko 40% za razdoblje od 2007. do 2013. go-dine. To je posljedica sve većeg broja drugih odgovornosti EU-a, ušteda zbog reformi i nove usredotočenosti na ruralni razvoj,
za koji se u istom razdoblju predviđa dod-jela 11% proračunskih sredstava. Troškovi zPP-a iznose oko 55 milijardi eura godišnje. Kroz program instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (iPaRd), Europska unija pomaže Hrvatskoj i drugim zemljama kandidatima da prilagode svoju poljo-privrednu infrastrukturu uvjetima zPP-a. EU je za Hrvatsku namijenila 179 milijuna eura u razdoblju od 2007. do 2011 godine. Pri-oriteti uključuju povećavanje učinkovitosti tržišta i provedbu standarda zajednice, pripremno djelovanje za provedbu poljoprivredno-ekoloških mjera i strategija lokalnog ruralnog razvoja te razvoj rural-nog gospodarstva.
Više informacija možete pronaći na:Opća uprava Europske komisije za poljo-privredu i ruralni razvoj:http://ec.europa.eu/agriculture/index_en.htmministarstvo poljoprivrede, ribarstva, šumar-stva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske:http://www.mps.hr/default.aspx?id=7144agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvojuhttp://www.apprrr.hr/default.aspx?lang=1
Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj je dacian CiOLOŞ.
Kontakt:GlasnogovornikRoger WaiTET: +32 2 296 14 04m: +32 498 961 404E: [email protected]
48 EU za mEdijE
Europska unija ušla je u novo razdoblje 1. prosinca 2009. godine, kada je na snagu stupio Lisabonski ugovor. Ugovor je Europ-skoj uniji pružio pravni okvir i mehanizme potrebne za rješavanje budućih izazova i zadovoljavanje zahtjeva građana. Na sv-jetskoj razini, Lisabonski ugovor ojačao je ulogu Europske unije, dao je veću važnost glasu EU-a na diplomatskom, sigurnos-nom, obrambenom, trgovinskom i raz-vojnom polju te je omogućio i dvije važne institucionalne inovacije: predsjednika Europskog vijeća i Visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku. jedna od možda najuočljivijih inovacija koje donosi Lisabonski ugovor definitivno je Europ-ska služba vanjskih poslova, koja djeluje pod okriljem Visoke predstavnice. zato su bivše delegacije Europske komisije širom svijeta promijenile ime u delegacije Eu-ropske unije te su postale dio mreže Eu-ropskog diplomatskog zbora.
Lisabonski ugovor omogućio je demokratskiju i transparentniju Europu, s ojačanom ulogom Europskog parlamen-ta i nacionalnih parlamenata, brojnijim prilikama da se čuje glas građana i jasni-jom predodžbom o tome tko je zadužen za što na europskoj i nacionalnoj razini. Građanska inicijativa omogućila je europ-skim građanima da zatraže od Komisije da podnese prijedloge novih politika. Lisab-onski ugovor priznao je i prava, slobode i načela postavljena u Povelji o temeljnim pravima te je tu povelju učinio pravoval-janom. isto tako, ugovor omogućava Uniji da pristupi Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Ta konvencija, i Europski sud za ljudska prava koji je nadgleda, temelji su zaštite ljudskih prava u Europi.
Više informacija o Lisabonskom ugovoru dostupno je na: http://europa.eu/lisbon_treaty/index_en.htm
Lisabonski ugovor
HRVATSKA I EUNajvažniji datumi u odnosima Hrvatske i EU-a
Pristupni proces
Financijska pomoć EU-a Hrvatskoj
50 EU za mEdijE
Najvažniji datumi u odnosima Hrvatske i EU-a
2011.
2005.
2001. 2004.2003.
29. listopada 2001.U Luksemburgu pot-pisan Sporazum o sta-bilizaciji i pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Republike Hrvatske s druge strane.
travanj 2004.Europska komisija izdaje pozitivno mišljenje o hrvatskom zahtjevu za članstvom u EU-u.
lipanj 2004.Europsko vijeće potvrđuje Hrvatsku kao zemlju kandidatkinju.
3. listopada 2005.započinju pristupni prego-vori s Hrvatskom. Glavna tužiteljica međunarodnog kaznenog suda za bivšu ju-goslaviju (iCTy) zaključuje da Hrvatska sada u potpunosti surađuje s Haškim tribunalom. Vijeće zaključuje da je ispunjen i zadnji preostali uvjet za početak pregovora.
30. lipnja 2011.zaključeni pristupni pre- govori između Europ-ske unije i Republike Hrvatske.
9. prosinca 2011.Potpisan Ugovor o pristu-panju Republike Hrvatske Europskoj uniji
1. veljače 2005.Sporazum o stabilizaciji i pridru-živanju (Saa) stupa na snagu.
16. ožujka 2005.EU odgađa početak pristupnih pregovora zbog nedovoljne hrvatske suradnje s Haškim tribunalom, ali usvaja Okvir za pregovore.
21. veljače 2003.Hrvatska podnosi zahtjev za članstvom.
prosinac 2004.Europsko vijeće određuje 17. ožujka 2005. kao datum početka prego-vora, uz uvjet potpune suradnje s međunarodnim kaznenim sudom za bivšu jugoslaviju (iCTy).
EU za mEdijE 51
Pristupni proces
Kako on funkcionira?
Svaka zemlja koja ispunjava uvjete za proširenje može podnijeti zahtjev. zemlja koja se želi pridružiti EU-u podnosi zahtjev za članstvom Vijeću koje traži Komisiju da procijeni sposobnost kandidata da zado-volji uvjete članstva. ako Komisija donese pozitivno mišljenje i Vijeće jednoglasno prihvati pregovarački mandat, službeno se otvaraju pregovori između zemlje kan-didatkinje i svih država članica. Godine 1993., Europsko je vijeće u Kopenhagenu definiralo kriterije za članstvo. da bi se pridružili, kandidati moraju imati:
› stabilne institucije koje jamče demo-kraciju, vladavinu prava, ljudska prava, poštivanje manjina i njihovu zaštitu;
› funkcionalno tržišno gospodarstvo i sposobnost suočavanja s pritiscima konkurencije i tržišnim silama unutar Unije;
› sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, uključujući podupiranje ciljeva Unije. moraju imati javnu upravu koja je sposobna u praksi primjenjivati zakone EU-a i upravljati njima.
Kriteriji za članstvo zahtijevaju i da zemlja kandidatkinja stvori uvjete za svoju integra-ciju prilagođavanjem svojih administrativnih struktura, kako je naglašeno na sjednici Eu-ropskog vijeća u madridu 1995. godine.
52 EU za mEdijE
Od kandidata za pristupanje Uniji očekuje se da prihvate pravnu stečevinu, odnosno podrobne zakone i propise usvojene na temelju osnivačkih ugovora EU-a, ug-lavnom Ugovora iz Rima, maastrichta, amsterdama, Nice te Lisabona. To nužno znači cijelu pravnu stečevinu, sveukupno zakonodavstvo EU-a. zato pregovarački tim tijekom pregovaračkog procesa mora pokazati da je njihova zemlja prevela ili da je u stanju prenijeti svako od 35 poglavlja pravne stečevine EU-a u svoje nacionalno zakonodavstvo. Sudionici pregovaračkog procesa su zemlja kandidatkinja s jedne strane i države članice EU-a s druge strane. Na strani Unije, primarni donositelj odluka je Vijeće ministara (koje predstavlja države članice), a konzultira se s Europskim parla-mentom i drugim institucijama, ukoliko je to potrebno. Na svojoj strani, zemlja kan-didatkinja imenuje glavnog pregovarača i pregovarački stručni tim koji mu pruža potporu. Oni bi se trebali konzultirati sa svim dijelovima vlade i sa širom javnošću, uključujući poduzeća, sindikate, civilno društvo, regionalne skupine i predstavni-ke svih interesa u društvu.
Pristupni pregovori s Republikom Hrvatskom U srpnju 2003. godine, Europsko vijeće se na sjednici u Solunu dogovorilo da proširi mogućnost članstva u EU-u i na zemlje ju-goistočne Europe – Hrvatsku, Bivšu jugo-slavensku Republiku makedoniju, albani-ju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo (u skladu s rezolucijom 12444 Vije-ća sigurnosti UN-a) i Tursku. Pristupni pre-govori s Hrvatskom započeli su 3. listopada 2005., a završili 30. lipnja 2011. godine.
Opća uprava Europske komisije za proširenjeOpća uprava za proširenje koordinirala je hrvatskim pristupnim procesom od stra-ne Europske unije. Opća uprava bila je za-dužena za koordinaciju uvjeta i dinamiku usvajanja te provedbu i primjenu svih po-stojećih propisa EU-a od strane Hrvatske. Ta uprava svake godine priprema doku-ment o napretku Hrvatske koji se naziva “izvješće o napretku”.
Kontakt službe za medije Opće uprave za proširenje: E: [email protected]
EU za mEdijE 53
Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj
delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj službeno je predstavništvo Europske unije u Hrvatskoj i veza izme-đu hrvatskih institucija i institucija EU-a. Osnovana je u ožujku 2000. godine, a njezini zadaci su:
› pratiti provedbu reformi koje se poduzimaju u cilju pripreme za članstvo;
› pratiti i izvještavati o političkim i ekonomskim pomacima vezanim uz buduće članstvo Hrvatske u Europ-skoj uniji;
› pružiti nužnu potporu u uspostavi i razvoju struktura potrebnih za up-ravljanje pretpristupnim programi-ma koje financira Europska unija. delegacija prati i provedbu projekata EU-a koje vode nadležne hrvatske institucije, a važno je spomenuti da je Europska unija do sada stavila na raspolaganje više od milijardu eura za razne projekte diljem Hrvatske.
Također, delegacija EU-a pomaže hrvatskim vlastima objasniti pristupni proces svojim građanima. Komunikaci-jska strategija delegacije EU-a temelji se na Komisijinoj Komunikacijskoj strategiji za proširenje. Cilj strategije
je informirati hrvatske građane o izazo-vima i prednostima članstva u Europskoj uniji. Kako bi pružila relevantne infor-macije hrvatskim građanima, delegacija EU-a poduzima različite komunikacijske aktivnosti s ciljem povećanja informira-nosti hrvatskih građana o pitanjima koja se tiču EU-a. Većinu najčešćih zabluda o Europskoj uniji možete pronaći na web stranicama delegacije EU-a. Šef deleg-acije EU-a u Hrvatskoj je veleposlanik Paul VaNdOREN.
Kontakt: mirella RaŠić Tel. + 385 1 4896 571 E-mail: [email protected] Fax : +385 1 4896 555 Web: www.delhrv.ec.europa.eu adresa: Trg žrtava fašizma 6, 10000, zagreb, Hrvatska
54 EU za mEdijE
Informacijski centar Europske unije
informacijski centar Europske unije (EUiC) osnovala je delegacija EU-a u prosincu 2006. godine kako bi hrvatskim građanima omogućila lakši pristup infor-macijama o procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. informacijski centar nudi opće i specifične informacije o Europ-skoj uniji, organizira različita događanja vezana za delegaciju EU-a, te seminare, radionice, konferencije za medije i preda-vanja o EU-u. Osim toga, nudi besplatni pristup internetskim bazama podataka o EU-u preko službenog servera EUROPa i drugih online izvora. Centar ujedno sa
svojim partnerima organizira različite ak-tivnosti vezane uz EU. U suradnji s minis-tarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a i Hrvatskom radiotelevizijom, de-legacija EU-a proizvodi TV-emisiju pod naslovom “Putem europskih fondova”. Cilj emisije je informirati i educirati gle-datelje o fondovima i programima EU-a u Hrvatskoj, kao i o institucijama uključenim u pripremanje i implementaciju tih fon-dova. isto tako, informacijski centar nudi čitav niz publikacija. izdaje mjesečni elektronički EUbilten u kojem se objavlju-ju novosti o procesu pristupanja Hrvatske u EU, aktivnostima delegacije EU-a, vijesti iz EU-a (uključujući informacije o projek-tima EU-a u Hrvatskoj) i još mnogo toga. Popis svih raspoloživih publikacija možete pronaći na web stranicama delegacije EU-a, a niže u tekstu ukratko je opisano neko-liko najnovijih publikacija koje je izdala delegacija EU-a:
“101 pitanje o utjecaju EU na živote građana” Ova publikacija jednostavnim riječima opisuje što to znači biti građanin EU-a, neka od prava i mogućnosti koje im članstvo donosi te neke od glavnih politika EU-a. Pokriva širok raspon područja – od prava putnika i potrošača do socijalnih prava i onoga što građani EU-a mogu učiniti kako bi sudjelovali u donošenju odluka u EU-u.
EU za mEdijE 55
“Zajedno za europsko danas i sutra 1” pregled je projekata koji su već pridonijeli razvoju gospodarstva, uprave, obrazovanja ili socijalnom razvoju u Hrvatskoj. Od velikih infrastrukturnih i ekoloških projekata vrijednih desetine milijuna eura pa do malih potpora nevladinim udrugama koje djeluju u lokalnim zajednicama – ovaj vodič pokazuje na koje se sve načine sredstva mogu upotrijebiti u brojnim segmentima društva.
“Zajedno za europsko danas i sutra 2” nastavak je publikacije “zajedno za europsko danas i sutra” koja predstavlja uspješne projekte EU-a u Hrvatskoj. Publikacija opisuje 40-ak projekata iz različitih programa EU-a u kojima sudjeluje Hrvatska. U njoj je i popis rezultata projekata, a nave-dena su i iskustava korisnika.
“Europa u 12 lekcija”Koja je svrha Europske unije? zašto i kako je osnovana? Što je već ostvarila za svoje građane i s kakvim se novim izazovima suočava danas? To su samo neka od pitanja koja u ovoj brošuri razmatra stručnjak za EU i bivši predavač na sveučilištu Pascal Fontaine.
“Abeceda prava Europske unije” abeceda prava Europske unije Klausa - dietera Borchardta istra- žuje korijene europskog projekta i njegovog razvoja kao pravnog poretka i predstavlja važan referentni rad o ovoj temi. autor nudi uvid u način na koji je izgrađena Europska unija, široka načela i pravni poredak na kojima počiva, analizirajući ih u usporedbi s na-cionalnim pravima u državama članicama.
56 EU za mEdijE
Informacijski centar EU-a Trg žrtava fašizma 6, zagreb, Hrvatska
Radno vrijeme: Ponedjeljak – petak: 10.00 – 17.30
Tel.: + 385 1 4500 110 Fax: + 385 1 4500 111
E-mail: [email protected] Web: www.delhrv.ec.europa.eu
Facebook: www.facebook.com/euinfocentar
Kontakt osoba: avis BENEŠ, voditeljica informacijskog centra EU-a Tel: + 385 1 4896 532 E-mail: [email protected]
Ukoliko želite primati mjesečni elektronski EUbilten delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, prijavite se na mail [email protected].
Državno izaslanstvo Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji izaslanstvo na čelu s bivšim potpred-sjednikom vlade i ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gor-danom jandrokovićem vodilo je izravne političke razgovore i pregovore s EU-om na temelju smjernica usvojenih od strane Vlade RH i odgovorno je za ishod pregovora o svim poglavljima.
Kontakt:Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. zrinskog 7-8, 10000 zagreb
Tel: +385 1 4569 964 Fax: + 385 1 4920 149
Web: www.mvep.hrBesplatni telefon za informacije - Halo EU: 0800 622 622
Ured za odnose s javnošću: Tel. +385 1 4597 704 Fax: + 385 1 4569 973 E-mail: [email protected]
EU za mEdijE 57
Misija Republike Hrvatske pri Europskoj uniji 50, avenue des arts 1000 Bruxelles Tel: + 32 2 507 54 11 Fax: + 32 2 646 56 64
Pregovarački tim za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj unijiPregovarački tim bio je zadužen za pregovore o svim pregovaračkim poglavljima na stručnoj i tehničkoj razini s institucijama i državama članicama EU-a. Pregovarački tim podnosio je izvještaje o tijeku pregovora državnom izaslanstvu i Vladi Republike Hrvatske.
Kontakt:Ured glavnog pregovaračaTrg Sv. marka 2Tel: + 385 1 4569 333Fax: +385 1 4569 325 Tajništvo pregovaračkog tima Trg N.Š. zrinskog 7-810 000 zagrebTel: + 385 1 4896 363Fax: + 3 85 1 4569 960
Nacionalni odbor za praćenje pregovora s EU-om Nacionalni odbor je posebno radno tijelo Hrvatskog sabora koje je nadgledalo i ocijenjivalo tijek pregovora. Odborom je predsjedala Vesna Pusić.
KONTaKT: Tatjana Tomić Tel: +385 1 45 69 507 Fax: + 385 1 63 03 599 E-mail: [email protected]
58 EU za mEdijE
Stupanje u punopravno članstvo
Kada se pregovori privremeno zatvore u svim poglavljima, Europsko vijeće u svojim zaključcima uobičajeno obilježava dovršetak pregovora s državom kandi-datkinjom. Vezano za Republiku Hrvatsku, Europsko vijeće je 24. lipnja 2011. godine donijelo odluku o završetku pristupnih pregovora. zatim se rezultati pregovora ugrađuju u odredbe nacrta Ugovora o pri-stupanju, u čijoj izradi sudjeluju predsta-vnici država članica i institucija Europske unije te predstavnici države kandidatkin-je. Nakon postizanja dogovora između Europske unije i države kandidatkinje o tekstu nacrta Ugovora o pristupanju tekst se upućuje u odgovarajući postupak u institucijama i državama članicama Eu-ropske unije te državi kandidatkinji. Na temelju nacrta Ugovora, a prije njegova potpisivanja, Europska komisija mora donijeti konačno mišljenje o zahtjevu za članstvo države kandidatkinje, Europski
parlament mora dati suglasnost, a Vijeće na kraju donijeti jednoglasnu odluku o prihvaćanju nove države članice i njezina zahtjeva za članstvo. država kandidatkin-ja otada se smatra državom pristupnicom. Nakon potpisivanja Ugovora o pristu-panju država pristupnica počinje sudje-lovati u radu tijela Vijeća Europske unije i Europskoga parlamenta kao aktivni promatrač.Ugovor potpisuju najviši duž-nosnici država članica Europske unije i države pristupnice1 te se Ugovor upuć-uje u postupak potvrđivanja (ratifikacije) sukladno ustavnim odredbama svake od država potpisnica. da bi Ugovor o pristupanju stupio na snagu, trebaju ga potvrditi (ratificirati) parlamenti država članica i države pristupnice. Prije potv-rđivanja Ugovora o pristupanju većina država pristupnica provodi i referendum na kojem građani donose konačnu odlu-ku o ulasku države u članstvo Europske unije. Stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju uobičajeno na utvrđeni da-tum, pod uvjetom da je dovršen proces ratifikacije, država pristupnica postaje članica Europske unije.
1 država sama odlučuje tko će potpisati Ugovor o pristupanju.
EU za mEdijE 59
EU osigurava specifičnu ciljanu finan-cijsku pomoć zemljama kandidatkinjama, uključujući Hrvatsku, kao i potencijalnim zemljama kandidatkinjama, kako bi podu-pro njihove napore da pojačaju političke, gospodarske i institucionalne reforme. Programi pomoći Europske unije djeluju u Hrvatskoj od 1991. godine. Pomoć je tada uglavnom bila usredotočena na krizno upravljanje i obnovu, jer su to zahtijevale hitne potrebe Hrvatske. Od 1991. do 1998. godine, Europska komisija je Hrvatskoj osigurala humanitarnu i drugu pomoć u vrijednosti od 243,2 milijuna eura. Kako je regija izlazila iz tog teškog razdoblja, počela je stizati pomoć za obnovu, gos-podarski oporavak, demokratizaciju, neovisne medije i razminiranje. Europska
unija pokrenula je 2000. godine program pomoći CaRdS u sklopu Procesa stabili-zacije i pridruživanja. Sredstva iz CaRdS-a dodjeljivana su Hrvatskoj od 2001. do 2004. godine. U 2005. i 2006. godini, EU je Hrvatskoj osiguravao financijsku pomoć kroz pretpristupne fondove PHaRE, iSPa i SaPaRd. Hrvatska je primila 260 milijuna eura iz programa CaRdS i 252 milijuna eura iz tri pretpristupna fonda (PHaRE, iSPa i SaPaRd) 2005. i 2006. godine. Od 1. siječnja 2007. godine, na snagu je stupio novi instrument za pretpristupnu pomoć (iPa), zamijenivši ranije financijske instru-mente. Tijekom razdoblja od 2007. do 2011. godine, Hrvatskoj je iz programa iPa dodijeljeno sredstava u vrijednosti od 747,1 milijun eura.
Financijska pomoć EU-a Hrvatskoj
60 EU za mEdijE
IPA
instrument za pretpristupnu pomoć (iPa 2) financijski je instrument za pretpristupni proces EU-u za razdoblje od 2007. do 2013. godine. On zamjenjuje sve prijašnje programe, konkretno programe za zemlje kandidatkinje (CaRdS, PHaRE, SaPaRd i iSPa). iPa je fleksibilan instrument te stoga osigurava različite razine pomoći, ovisno o napretku postignutom od strane zemalja korisnika i njihovim potrebama, naveden-ima u izvještajima o napretku i strateškim dokumentima Europske komisije. zemlje korisnice dijele se u dvije kategorije, pre-ma statusu njihove kandidature:
› zemlje kandidatkinje: Hrvatska, is-land, Bivša jugoslavenska Republika makedonija, Crna Gora i Turska;
› potencijalne zemlje kandidatkinje: albanija, Bosna i Hercegovina, Koso-vo (u skladu s rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a) i Srbija.
Kako bi se ciljevi svake zemlje postigli na najučinkovitiji način, iPa se sas-toji od sljedećih pet komponenti:
1. Komponenta I (Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija) osigurava sredstva za izgradnju institucija i s time povezana ulaganja. Podupire mjere za poticanje stabilizacije i tran-ziciju u demokratsko društvo i tržišno gospodarstvo. Komponenta i otvore-na je svim kandidatkinjama i poten-cijalnim kandidatkinjama, a njome upravlja Opća uprava za proširenje.
2. Komponenta II (Prekogranična suradnja) podupire prekograničnu suradnju između kandidatkinja i po-tencijalnih kandidatkinja te surad-nju s državama članicama EU-a. isto tako, može financirati sudjelovanje u transnacionalnim programima suradnje (u sklopu strukturnih fon-dova) i “Sea basin” programima (u sklopu Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo). Kompo-nenta ii otvorena je svim kandidat-kinjama i potencijalnim kandidat-kinjama, a njome upravljaju Opća uprava za proširenje i Opća uprava za regionalnu politiku.
2 Upravljačka struktura programa iPa u RH nalazi se na str. 66 i 67.
EU za mEdijE 61
3. Komponenta III (Regionalni razvoj) financira ulaganja i s njima povezanu tehničku pomoć u područjima poput prometa, zaštite okoliša i ekonomske kohezije. Otvorena je samo zemljama kandidatkinjama, a njome upravlja Opća uprava za regionalnu politiku.
4. Komponenta IV (Razvoj ljudskih potencijala) ima za cilj jačanje ljudskog kapitala kroz obrazo-vanje i usavršavanje te borbu protiv isključenosti. Otvorena je samo zemljama kandidatkinjama, a njome upravlja Opća uprava za
zapošljavanje, socijalna pitanja i jed-nake mogućnosti.
5. Komponenta V (Ruralni razvoj - IPARD) pridonosi održivom ru-ralnom razvoju. Osigurava pomoć za restrukturiranje poljoprivrede i njezino prilagođavanje standardima EU-a na područjima zaštite okoliša, javnog zdravstva, zdravlja životinja i biljaka, dobrobiti životinja i zaštite na radu. Otvorena je samo zemljama kandidatkinjama, a njome upravlja Opća uprava za poljoprivredu i ru-ralni razvoj.
IPARD
iPaRd je integralni dio Komponente V programa iPa – Ruralni razvoj. Glavni cilj programa iPaRd je unaprjeđenje poljo-privrednog sektora konkurentnošću pol-joprivrednih proizvoda. Program iPaRd ima tri prioriteta:
1. povećavanje učinkovitosti tržišta i primjena standarda zajednice;
2. pripreme za provedbu poljoprivredno-ekoloških mjera;
3. razvoj ruralnog gospodarstva.
za razdoblje od 2007. do 2011. godine, korisnici programa iPaRd u Hrvatskoj imat će na raspolaganju 179 milijuna eura. Program iPaRd u Hrvatskoj provodi agen-cija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (više informacija na www.apprrr.hr).
62 EU za mEdijE
Phare
Program Phare ustanovljen je 1989. kao pretpristupni instrument EU-a čija je namjena bila da se zemljama kandidat-kinjama iz srednje i istočne Europe po-mogne u pripremama za pridruživanje Europskoj uniji. Phare osigurava sredstva za potporu izgradnji institucija kroz twin-ning i tehničku pomoć i za investicijsku potporu kojom se zemljama kandidatkin-jama pomaže u nastojanjima da zadovolje kopenhaške kriterije potrebne za članstvo u Europskoj uniji, to jest: da ojačaju javnu
upravu i institucije kako bi mogle djelot-vorno funkcionirati u EU-u, da promiču konvergenciju s opsežnim zakonodavst-vom EU-a (pravna stečevina) i smanje potrebu za prijelaznim razdobljima, te da promiču gospodarsku i socijalnu kohezi-ju. Ti su prioriteti dodatno razrađeni 1999. godine, s uvođenjem SaPaRd-a i iSPa-e, koji su preuzeli projekte ruralnog i poljo-privrednog razvoja (SaPaRd) i infrastruk-turne projekte na području zaštite okoliša i prometa (iSPa), omogućivši Phare pro-gramu da se usredotoči na izgradnju insti-tucija te gospodarsku i socijalnu koheziju. Hrvatskoj je program Phare bio na raspo-laganju u financijskim godinama 2005. i 2006. U sklopu programa Phare 2005 i Phare 2006, dodijeljeno joj je 167 milijuna eura. Provedba projekata programa Phare završila je 30. studenog 2010. godine.
ISPA
iSPa je pretpristupni financijski instru-ment Europske komisije čija je svrha pružanje potpore zemljama kandidat-kinjama u infrastrukturnim projektima na području prometa i zaštite okoliša. Pro-gram iSPa pruža potporu velikim ulaga-njima u zaštitu okoliša i promet.
Priprema za uključivanje hrvatskih lokaliteta u mrežu zaštićenih područja NaTURa 2000
Obnova željezničke pruge Vinkovci – Tovarnik – državna granica
EU za mEdijE 63
SAPARD
Posebni pretpristupni program za poljo-privredu i ruralni razvoj (SaPaRd) uveden
je kao jedan od tri pretpristupna programa Financijske perspektive 2005.-2006. Cilj mu je financiranje ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj i pripremanje zemlje kan-didatkinje za provedbu zajedničke poljo-privredne politike (CaP) i korištenje njezinih financijskih instrumenata nakon pristupan-ja. U Financijskoj perspektivi 2007. - 2013., SaPaRd je zamijenjen iPaRd-om.
CARDS
Godine 2000., pomoć regiji bila je orga-nizirana kroz program po imenu CaRdS (Pomoć zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju). Širi cilj programa bila je potpora sudjelovanju zemalja zapadnog Balkana (albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova
Glavni prioriteti iSPa-e u pripremi zemalja kandidatkinja za pristupanje su:
› upoznati zemlje kandidatkinje s politika-ma i procedurama EU-a;
› pomoći zemljama kandidatkinjama u udovoljavanju ekoloških standarda EU-a;
› proširiti se i povezati s transeuropskim prometnim mrežama.
U razdoblju od 2005. do 2006. godine, Republici Hrvatskoj je u sklopu programa iSPa doznačeno 60 milijuna eura (25 mili-juna u 2005. i 35 milijuna u 2006).
64 EU za mEdijE
(u skladu s rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a) i Bivše jugoslaven-ske Republike makedonije) u Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP). PSP predstavlja temelj politike Europske unije prema toj regiji. On nastoji promi-cati stabilnost u regiji i omogućiti užu povezanost s EU-om. za zemlje koje su ostvarile dovoljan napredak u političkim i gospodarskim reformama i admin-istrativnim kapacitetima, ključni ele-ment PSP-a je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). CaRdS je podupirao provedbu SSP-a u Hrvatskoj i dostizanje standarda EU-a. Tijekom razdoblja od 2000. do 2006. godine, toj regiji je kroz CaRdS bilo osigurano 5,13 milijardi eura
za ulaganja, izgradnju institucija i druge mjere za ostvarivanje četiri glavna cilja:
1. obnova, demokratska stabilizacija, pomirenje i povratak izbjeglica;
2. razvoj institucija i zakonodavstva, uključujući razvoj demokracije, vla-davine prava, ljudskih prava, civilnog društva, medija i funkcioniranje slo-bodnog tržišnog gospodarstva;
3. održivi gospodarski i socijalni razvoj, uključujući strukturne reforme;
4. regionalna suradnja.
Program CaRdS se više ne provodi. zami-jenio ga je program iPa.
Strukturni i kohezijski fondovi
Kohezijska politika je druga financijski najznačajnija zajednička politika EU-a. U financijskom razdoblju od 2007. do 2013. godine, ona iznosi 308 milijardi eura od 864,3 milijardi eura ukupnog proračuna EU-a, odnosno 35%. Ova politika odražava razmjer socioekonomskih razlika unutar EU-a, ali i politički značaj kohezije za ujedin-jenu Europu. Naime, sa svakim proširenjem EU-a u pravilu je prihvaćala siromašnije i manje razvijene zemlje koje je bilo potreb-no čim prije integrirati u zajedničko tržište te ih učiniti ravnopravnim sudionicima gos-podarskog i političkog projekta. dodatna
razvojna sredstva s razine EU-a su način da se sva područja i stanovništvo EU-a osnaži za mogućnost korištenja svih prednosti zajedničkog tržišta roba, kapitala, radne snage i usluga: veće tržište, veća mobilnost u radu i obrazovanju, veći izbor usluga itd.
Instrumenti kohezijske politike su:
1. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR);
2. Europski socijalni fond (ESF);
3. Kohezijski fond.
EU za mEdijE 65
Ciljevi instrumenata su:
› konvergencija (postizanje i održavanje stabilnosti cijena, tečajnih stopa, dugoročnih razina kamatnih stopa i održivih državnih financija);
› regionalna konkurentnost i zapošljavanje;
› teritorijalna suradnja.
1. Europski fond za regionalni raz-voj - ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje ra-zlika u razvoju između regija unutar EU-a. Uglavnom je usmjeren na in-frastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Republici Hrvatskoj će ovaj fond biti otvoren nakon pristupanja. Hrvats-ka se već sada priprema za njegovo korištenje kroz pretpristupni pro-gram iPa odnosno njegovu Kompo-nentu iii – Regionalni razvoj.
2. Europski socijalni fond – ima za cilj smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodar-ske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u Eu-ropskoj uniji te pomoć europskim
tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s global-nim izazovima. Hrvatska se već sada priprema za njegovo korištenje kroz pretpristupni program iPa odnosno njegovu Komponentu iV – Razvoj ljudskih potencijala.
3. Kohezijski fond - je financijski me-hanizam za financiranje velikih in-frastrukturnih projekata u Europskoj uniji na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodar-ske i socijalne kohezije Europske Un-ije te poticanja održivog razvoja. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. vrijednost mu je oko 55 milijardi eura. Na sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 85% pravo imaju države članice čiji je bruto domaći proizvod ispod 90% prosjeka Europ-ske unije i koje primjenjuju naciona-lni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Kohezijski fond otvoren je Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj, te nakon proširenja u svibnju 2004. godine i novim državama članicama Unije. Hrvatska se već sada priprema za korištenje Kohezijskog fonda kroz pretpristuoni program iPa odnos-no njegovu Komponentu iii – Re-gionalni razvoj. Više informacija na www.strategija.hr.
66 EU za mEdijE
Upravljačka struktura programa IPA u RH u 2011.
EU za mEdijE 67izVOR: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije
68 EU za mEdijE
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Središnji državni ured za razvojnu strate-giju i koordinaciju fondova EU-a priprema strateške dokumente potrebne za korištenje fondova EU-a i prati ostvarivanje ciljeva koje postavlja strategija. Ured je odgovoran za sveukupnu koordinaciju fondova EU-a koji su na raspolaganju Re-publici Hrvatskoj. Ti se zadaci obavljaju u suradnji s drugim tijelima državne uprave, nevladinim sektorom i službama Europ-ske komisije. Ured osigurava povezanost procesa pristupanja Hrvatske Europskoj
uniji (uključujući pristupne pregovore) i korištenje financijske pomoći EU-a. Više in-formacija o fondovima EU-a dostupnima u Hrvatskoj mogu se pronaći u publikacijama Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a na: www.strategija.hr.
Kontakt: Radnička cesta 80/V, 10000 zagreb T: +385 1 4569 179 F: +385 1 4569 187 W: www.strategija.hr
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje
Središnja agencija za financiranje i ugo-varanje (SaFU) je provedbena agencija odgovorna za raspisivanje natječaja, ugov-aranje, plaćanja, računovodstvene aspekte i financijsko izvještavanje kod svake nabave u kontekstu decentraliziranih programa u Hrvatskoj koje financira EU. U svojem radu SaFU usko surađuje s nadležnim ministar-stvima i vladinim tijelima koja su konačni
korisnici projekata. SaFU je, također, speci-jalizirana agencija za administrativno i fi-nancijsko upravljanje twinning operacija.
Kontakt: Ulica grada Vukovara 284 (zgrada C), 10 000 zagreb T: +385 1 4591 245 F: +385 1 4591 075 W: www.safu.hr
EU za mEdijE 69
RJEčNIK
70 EU za mEdijE
Apsorpcijska sposobnost / Absorption capacity:Sposobnost državne uprave zemlje korisnice da planira i provede vanjsku pomoć ili sposobnost potencijalnih ko-risnika da pripreme kvalitetne projekte, koji će maksimalno apsorbirati alocirana sredstava.
Bliskija suradnja / Enhanced co-operation: To je aranžman pomoću kojeg skupi-na zemalja EU-a (mora ih biti najmanje osam) može surađivati na određenom polju čak i kada ostale zemlje članice još ne mogu ili ne žele sudjelovati u tome. One zemlje koje nisu uključene u bliskiju suradnju ipak moraju imati mogućnost priključiti joj se kasnije ako to požele.
Četiri slobode / Four freedoms: jedno od najvećih dostignuća EU-a sigur-no je stvaranje područja bez unutarnjih granica u kojemu se (1) ljudi, (2) robe, (3) usluge i (4) kapital mogu slobodno kre-tati. Ta četverostruka sloboda kretanja ponekad se naziva “četiri slobode”.
Demokratski deficit / Democratic deficit: Često se kaže da je sustav odlučivanja u EU-u suviše udaljen od običnih ljudi jer oni ne mogu razumjeti njezinu složenost i složene zakonske tekstove. EU to nastoji prevladati pojednostavljivanjem zakon-skih tekstova i boljim informiranjem gra-đana, kao i većim uključivanjem civilnog društva u postupak kreiranja politika u Europi. Građani su preko Europskog parla-menta već zastupljeni u postupku dono-šenja odluka u Europskoj uniji.
Dionik / Stakeholder: Svaka osoba ili organizacija zaintere-sirana za donošenje zakonodavstva ili osoba na koju se odnosi zakonodavstvo ili politike EU-a naziva se “dionikom” (sta-keholder) u tom procesu. Europska ko-misija konzultira što je veći broj dionika moguće prije nego predloži novi zakon ili inicijativu za novu politiku.
EU za mEdijE 71
Europska građanska inicijativa/European Citizens’ Initiative:Europska građanska inicijativa omogu-ćuje jednom milijunu državljana iz mi-nimalno sedam država članica EU-a da izravno zatraže Europsku komisiju da predloži za njih relevantnu zakonodav-nu inicijativu u području nadležnosti EU-a. Svrha joj je omogućiti da građan-ske inicijative uistinu predstavljaju javno mnijenje EU-a.
Europska zajednica / European Community: To je sadašnji naziv za ono što se prvo-bitno nazivalo “Europska ekonomska zajednica” (EEz).
Europska komisija / European Commission: Politički neovisna institucija koja zastu-pa i podupire interese Europske unije kao cjeline. Predlaže zakone, politike i programe djelovanja i odgovorna je za provođenje odluka Parlamenta i Vijeća.
EEA / EEA: Kratica koja označava Europski gos-podarski prostor (European Economic area), koji čine Europska unija i sve ze-mlje EFTa-e, osim Švicarske. Sporazum o EEa-u, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1994., omogućuje da island, Lihtenštajn i Norveška uživaju pogodnosti zajed-ničkog tržišta, ali da pri tome nemaju sve povlastice i odgovornosti zemalja članica EU-a.
EEZ / EEC: Kratica za Europsku ekonomsku zajed-nicu – jednu od tri Europske zajednice osnovane 1957. godine radi ekonom-ske integracije Europe. isprva je oku-pljala šest zemalja: Belgiju, Francusku, Njemačku, italiju, Luksemburg i Nizo-zemsku. Kada je 1993. godine Ugovor iz maastrichta stupio na snagu, EEz je preimenovana u Europsku zajed-nicu (Ez), koja čini osnovu današnje Europske unije.
72 EU za mEdijE
Eurobarometar / Eurobarometer: Služba Europske komisije osnovana 1973. godine, a zadaća joj je mjeriti i analizirati trendove javnog mišljenja u svim zemlja-ma članicama i zemljama kandidatki-njama. Europskoj komisiji je važno znati što javnost misli u postupku donošenja novog zakonodavstva, pri donošenju odluka i pri ocjenjivanju rada Komisije. Eurobarometar se služi anketama i praće-njem tzv. fokus-grupa. istraživanja Euro-barometra objavljuju se svake godine u više od 100 izvješća. za više informacija vidjeti web stranicu Eurobarometra. › http://ec.europa.eu/public_opinion/
index_en.htm
Europa 2020. / Europe 2020:“Europa 2020.: strategija za pametni, odr-živi i uključivi rast” strateški je dokument kojeg su države članice EU-a usvojile u proljeće 2010. godine. On izlaže viziju europskog socijalnog tržišnog gospo-darstva za 21. stoljeće. Pokazuje na koji bi način Europa mogla izaći iz krize jača i kako bi se mogla pretvoriti u pametno, održivo i uključivo gospodarstvo koje omogućava visoku razinu zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije.
Eurozona / Euro zone: To je neslužbeni naziv za ono što se služ-beno zove “područje eura”. To se područ-je sastoji od država članica EU-a koje su usvojile euro kao svoju valutu. zasad su to austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Fin-ska, Francuska, Grčka, italija, irska, Luk-semburg, malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska.Bugarska, Češka, danska, Latvija, Litva, mađarska Poljska, Rumunjska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina članice su EU-a ali još ne koriste euro kao jedinstvenu eu-ropsku valutu.
Europske integracije / European Integration: Pojam označava povezivanje europskih zemalja i naroda. Unutar Europske unije pojam označava da države udružuju re-surse i zajednički donose mnoge odluke. zajedničko odlučivanje odvija se inte-rakcijom među institucijama EU-a (Parla-menta, Vijeća, Komisije itd.).
EU za mEdijE 73
Europske zajednice / European Communities: Šest europskih zemalja odlučilo je u 1950-ima udružiti svoje gospodarske resurse i osnovati sustav zajedničkog donošenja odluka u gospodarskim pitanjima. Kako bi to učinile, osnovale su:
› Europsku zajednicu za ugljen i čelik (ECSC);
› Europsku zajednicu za atomsku en-ergiju (Euratom);
› Europsku ekonomsku zajednicu (EEz).
Te tri zajednice, poznate pod zajedničkim nazivom „Europske zajednice“, čine osno-vu onoga što je danas Europska unija. EEz je vrlo brzo postala najvažnijom od te tri zajednice i kasnije je dobila jednostavniji naziv “Europska zajednica“ (Ez), ili „the Eu-ropean Community“ (EC). Naposljetku je nazvana Europskom unijom (1993.).
Financijska perspektiva / Financial perspective: Riječ “perspektiva“ u ovom kontekstu znači “plan“. EU planira svoja djelovanja dosta unaprijed te osigurava dovoljna fi-nancijska sredstva za ostvarenje svojih ak-tivnosti. Stoga se glavne institucije EU-a (Parlament, Vijeće i Komisija) moraju una-prijed dogovoriti o prioritetima za idućih nekoliko godina te pripremiti plan troško-va koji se naziva “financijska perspektiva“. Na proračun EU-a može se gledati kao na cjelinu podijeljenu na sedam dijelova, po jedan za svaku godinu sadašnjeg finan-cijskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013. godine.
Jednoglasnost / Unanimity: Kad se o nekim pitanjima donose odlu-ke, Vijeće Europske unije mora biti jed-noglasno – to jest, sve se zemlje mora-ju složiti. Svako neslaganje, pa makar i samo jedne zemlje, blokirat će odluku. Budući da bi to vrlo otežalo napredak u uniji od 27 zemalja, jednoglasnost se sada primjenjuje samo kod naročito osjetljivih područja kao što su pružanje azila, oporezivanje, proširenje i zajedni-čka vanjska i sigurnosna politika. U veći-ni područja odluke se donose kvalificira-nim većinskim glasovanjem.
74 EU za mEdijE
Klauzula “rendez-vous” / Rendez-vous clause: U nekim slučajevima čelnici EU-a ne mogu postići dogovor u raspravi o važnom za-konskom aktu. U takvim se slučajevima mogu dogovoriti da se tom pitanju vra-te kasnije. Odluka će biti službena kad se stavi napismeno i uključi kao klauzula u zakonski akt o kojem su raspavljali. Ta vrsta klauzule ponekad se naziva “klauzu-lom rendez-vous”.
Kohezija / Cohesion: To doslovno znači “držati se zajedno”. Ra-šireni izraz “promicanje socijalne kohezije” znači da EU nastoji osigurati da svi imaju svoje mjesto u društvu – na primjer, bor-bom protiv siromaštva, nezaposlenosti i diskriminacije. Proračun EU-a uključuje sredstva poznata kao “kohezijski fond” koji se koristi za financiranje projekata koji pomažu Europskoj uniji da se “drži zajed-no”. Na primjer, iz tog se fonda financiraju nove ceste i željezničke pruge koje slabije razvijenim regijama pomažu da u punoj mjeri sudjeluju u gospodarstvu EU-a.
Kohezijski fond / Cohesion fund:Kohezijski fond je strukturni instrument koji od 1994. državama članicama pomaže smanjiti gospodarski i socijalni disparitet i stabilizirati svoje gospodarstvo. Kohezij-ski fond financira do 85% prihvatljivih iz-dataka velikih projekata koji se odnose na prometnu infrastrukturu i infrastrukturu za zaštitu okoliša. Time se jačaju kohezija i solidarnost u Europskoj uniji. Sredstva iz tog fonda mogu zatražiti najmanje ra-zvijene države članice Unije čiji je bruto nacionalni proizvod (BNP) po stanovniku manji od 90% prosjeka u EU-u.
Kopenhaški kriteriji / Copenhagen criteria: Na sastanku Kopenhagenu u lipnju 1993. godine, vođe EU-a postavili su tri kriterija koje svaka zemlja kandidat mora ispuniti želi li postati članica EU-a. Prvo, mora imati stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i prava manjina. drugo, mora imati funkci-onalno tržišno gospodarstvo. Treće, mora usvojiti pravnu stečevinu i podupirati razli-čite ciljeve Europske unije. Osim toga, mora imati javnu upravu sposobnu za primjenu zakona EU-a i upravljanje njima u praksi. EU zadržava pravo odlučiti je li zemlja kan-didatkinja ispunila te kriterije i kada će je prihvatiti kao novu državu članicu.
EU za mEdijE 75
Kriteriji iz Mastrichta / Maastricht criteriaUgovor iz maastrichta postavlja pet kri-terija kojih se europske zemlje moraju pridržavati žele li uvesti euro, jedinstvenu valutu Europske unije. To su:
1. inflacija ne smije za više od 1,5 posto-tni poen prelaziti prosječnu stopu in-flacije u tri države članice s najnižom inflacijom u prethodnoj godini;
2. Nacionalni proračunski deficit mora biti na ili ispod 3% bruto nacional-nog proizvoda (BNP);
3. Nacionalni javni dug ne smije prela-ziti 60% bruto domaćeg proizvoda. međutim, i zemlja koja ima veći dug može usvojiti euro ako joj je razina duga u stalnom padu;
4. dugoročne kamatne stope ne smi-ju biti veće od dva postotna poena iznad stope u tri države članice EU-a s najnižom inflacijom u prethodnoj godini;
5. Nacionalna valuta mora ući u ERm2 (tečajni mehanizam) dvije godine prije uvođenja eura.
Kvalificirano većinsko glasovanje / Qualified majority voting: Kvalificirana većina je broj glasova koji je potreban da bi Vijeće usvojilo odluku kada se o pitanjima raspravlja na teme-lju Članka 205(2) Ugovora o Europskoj zajednici. Od 1. siječnja 2007. godine, nakon proširenja Europske unije, za kvalificiranu većinu potrebno je 255 od ukupno 345 glasova koji predstavljaju većinu država članica. Osim toga, svaka država članica može zahtijevati da se provjeri predstavlja li kvalificirana veći-na najmanje 62% ukupnog stanovništva Unije. ako to nije slučaj, odluka se ne usvaja. Budući da su na snagu stupile ra-zličite institucionalne reforme, glasova-nje kvalificiranom većinom zamijenilo je jednoglasno odlučivanje, koje je manje djelotvorno za razvijanje operativne po-litike zajednice (zbog rizika od veta).
76 EU za mEdijE
Lisabonski ugovor / Lisbon Treaty:Lisabonski ugovor stupio je na snagu 1. prosinca 2009. godine. Uniji je osigurao moderne institucije i optimizirane radne metode pomoću kojih će se, učinkovito i djelotvorno, suočiti s današnjim izazovima u današnjem svijetu. Europljani očekuju od EU-a da se uhvati u koštac s pitanjima kao što su globalizacija, klimatske i demograf-ske promjene, sigurnost i energija. Lisa-bonski ugovor jača demokraciju u Europ-skoj uniji i njezinu sposobnost da promiče interese svojih građana na svakodnevnoj osnovi. On Uniji osigurava pravni okvir i alate potrebne za rješavanje budućih iza-zova i zadovoljavanje zahtjeva građana.
Lisabonska strategija / Lisbon strategy: Kako bi se učinkovito natjecala s global-nim ekonomskim igračima, EU treba mo-derno i učinkovito gospodarstvo. Stoga su na sastanku Europskoga vijeća održanom u Lisabonu u ožujku 2000. čelnici EU-a po-stavili cilj da EU do 2010. postane najdina-mičnije i najkonkurentnije gospodarstvo svijeta temeljeno na znanju. “Lisabonska strategija” obuhvaća područja poput istra-živanja, obrazovanja, izobrazbe, pristupa internetu i online poslovanja.
Madridski kriterij / Madrid criteria:Kriteriji za članstvo zahtijevaju i da zemlja kandidatkinja stvori uvjete za integraciju prilagođavanjem svojih administrativnih struktura, kako je to naglašeno na sastanku Europskog vijeća u madridu 1995. godine. iako je važno da se zakoni Europske zajed-nice transponiraju u nacionalno zakono-davstvo, još je važnije da se zakoni djelo-tvorno provode uz pomoć odgovarajućih administrativnih i pravosudnih struktura. To je preduvjet za uzajamno povjerenje koje nalaže članstvo u Europskoj uniji.
Metoda zajednice / Community method: To je uobičajena metoda donošenja odluka u EU-u, u kojoj Komisija podnosi prijedlog Vijeću i Parlamentu, koji potom o prijedlo-gu raspravljaju, unose izmjene i dopune te ga konačno i usvajaju kao pravni akt EU-a. U tom će postupku često konzultirati dru-ga tijela EU-a, poput Europskog gospodar-skog i socijalnog odbora i Odbora regija.
Međuvladina konferencija / Intergovernmental conference (IGC): Pojam označava konferenciju koja okuplja vlade država članica EU-a radi izmjena i dopuna ugovora o Europskoj uniji ili radi pregovora sa zemljom kandidatkinjom.
EU za mEdijE 77
Međuvladino / Intergovernmental: U doslovnom smislu riječ znači „među vla-dama“. U EU-u se o nekim pitanjima, poput sigurnosti i obrane, odlučuje isključivo međuvladinim ugovorima, tj. ugovorima sklopljenim između vlada zemalja članica EU-a, a ne metodom zajednice. Takve se međuvladine odluke donose na ministar-skim sastancima Vijeća Europske unije ili na najvišoj razini sastanaka premijera ili predsjednika država članica EU-a u Europ-skom vijeću.
Nadnacionalno / Supranational: To doslovce znači “na razini višoj od nacio-nalnih vlada“ – i razlikuje se od izraza “me-đuvladin“. mnoge odluke EU-a donose se na nadnacionalnoj razini jer obuhvaćaju institu-cije EU-a kojima su zemlje članice prenijele neke ovlasti u donošenju odluka.
Opće uprave / Directorates-Generalzaposlenici glavnih institucija EU-a (Komi-sije, Vijeća i Parlamenta) rade u mnogim različitim odjelima, poznatijim kao opće uprave (“directorates-General”, dG). Svaka od općih uprava odgovorna je za određe-ne zadatke ili politike. administrativni šef opće uprave je glavni direktor (“director-General”, čija je kratica također “dG”).
Otvorena metoda koordinacije / Open method of coordination: U mnogim područjima politika EU-a (npr. u obrazovanju i izobrazbi, mirovinama i zdravstvenoj skrbi, imigraciji i pružanju azila), vlade zemalja članica radije provo-de vlastitu nacionalnu politiku nego što dopuštaju usklađivanje tih politika na ra-zini EU-a. ipak, države članice surađuju i u tim područjima razmjenjujući informacije, primjenjujući najbolje prakse i usklađuju-ći svoje nacionalne politike. Taj postupak razmjene iskustava poznat je pod nazivom “otvorena metoda koordinacije”.
78 EU za mEdijE
Povelja o temeljnim pravima / Charter of fundamental rights:Povelja o temeljnim pravima priznaje čitav niz osobnih, građanskih, političkih, gospodarskih i socijalnih prava građana EU-a i onih koji u njoj borave te ih inkor-porira u zakone EU-a. Europski parla-ment, Europsko vijeće i Europska komi-sija službeno su je proglasili u Nici 2000. godine. U prosincu 2009., sa stupanjem Lisabonskog ugovora na snagu, pove-lja je dobila obvezujuću pravnu snagu jednaku pravnoj snazi ugovora. S tim je ciljem povelja izmijenjena i dopunjena te je po drugi put proglašena u prosincu 2007. godine. Povelja u jednom doku-mentu objedinjuje prava koja su do tog trenutka bila definirana u nizu zakono-davnih instrumenata, poput nacionalnih zakona i zakona EU-a, te međunarodnih konvencija Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda (UN) i međunarodne organiza-cije rada (iLO). Čineći temeljna prava ja-snijima i vidljivijima, ona stvara pravnu sigurnost unutar EU-a.
Pravna stečevina / Acquis communautaire: To je francuski pojam koji, u osnovi, zna-či “EU takva kakva jest”, drugim riječima - prava i obveze koje dijele sve zemlje EU-a. Stečevina obuhvaća sve Unijine ugovore i zakone, deklaracije i rezolu-cije, međunarodne ugovore vezane uz poslove EU-a i presude koje je donio Sud pravde. Uključuje i zajedničko dje-lovanje vlada država članica EU-a na po-dručju “pravosuđa i unutarnjih poslova” te zajedničke vanjske i sigurnosne politi-ke. Prema tome, “prihvaćanje pravne ste-čevine” znači uzimanje Europske unije onakve kakva jest. zemlje kandidatkinje moraju prihvatiti pravnu stečevinu prije nego se pridruže EU-u, a zakone EU-a moraju inkorporirati u svoja nacionalna zakonodavstva.
Proračunski deficit / Budget deficit: Tehnički izraz koji znači da su državni prihodi manji od njezinih izdataka.
EU za mEdijE 79
Proširenje / Enlargement: Porijeklo EU-a vodi od Europske zajedni-ce za ugljen i čelik i Europske ekonom-ske zajednice, formirane od strane šest zemalja 1950-ih godina. EU danas oku-plja 27 članica. Povećanje broja država članica naziva se proširenje, a događalo se u nekoliko navrata:
› 1950. Belgija, Francuska, Njemačka, italija, Luksemburg, Nizozemska
› 1973. danska, irska, Ujedinjena Kraljevina
› 1981. Grčka
› 1986. Portugal, Španjolska
› 1995. austrija, Finska, Švedska
› 2004. Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, mađarska, malta, Poljska, Slovačka i Slovenija
› 2007. Bugarska i Rumunjska
Suodlučivanje/ Co-decision:Suodlučivanje se temelji na načelu pari-teta i znači da nijedna institucija (Europ-ski parlament ili Vijeće) ne može usvojiti neki zakon bez pristanka one druge. Suodlučivanje postaje “redovita zakono-davna procedura”.
Službeni jezici / Official languages: Od 1. svibnja 2004. godine, u Europ-skoj uniji postoje 23 službena jezika. zakonodavstvo EU-a objavljuje se na svim službenim jezicima, a građani se svim in-stitucijama Unije mogu obratiti na bilo kojem od tih jezika. Hrvatski jezik postat će 24. službeni jezik EU-a.
Socijalni partneri / Social partners: izraz predstavlja dvije strane koje sudjelu-ju u radnom procesu tj. poslodavce i rad-nike. Na razini Unije njih predstavljaju tri najvažnije organizacije:
1. Europska konfederacija sindikata (ETUC), koja predstavlja radnike;
2. Unija industrija Europske zajednice (UNiCE), koja predstavlja poslodavce iz privatnog sektora;
3. Europski centar za javno poduzetništvo (CEEP), koji predstav-lja poslodavce iz javnog sektora.
Europska komisija mora se posavjetovati s njima kad namjerava predložiti zakono-davstvo koje se tiče socijalnih pitanja ili zapošljavanja.
80 EU za mEdijE
Strukturni fond / Structural fund:U Financijskoj perspektivi za razdoblje od 2007. do 2013. godine, samo Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond smatraju se strukturnim fondovima. Njihovi ciljevi uključuju a) konvergentnost, b) regionalnu konkurentnost i zapošljava-nje i c) europsku teritorijalnu suradnju.
Supsidijarnost / Subsidiarity: “Načelo supsidijarnosti” znači da se odlu-ke donose najbliže što je moguće svakom građaninu. drugim riječima, Unija neće poduzimati ništa (osim u područjima koja su njezina isključiva nadležnost) ako je istu aktivnost moguće provesti učinkovitije na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.
Sastanak na vrhu / Summit: Sastanci Europskoga vijeća ponekad se nazivaju europskim ili EU sastancima na vrhu (“summitima”) jer okupljaju čelnike država Unije, predsjednike ili premijere. Neke zemlje predstavlja premijer, neke predsjednik, a neke obojica. To ovisi o nji-hovom ustavu.
Šengenski prostor / Schengen area: Godine 1985., pet zemalja EU-a (Francuska, Njemačka, Belgija, Luksemburg i Nizo-zemska) dogovorile su se da ukinu svaku kontrolu ljudi koji putuju iz jedne od njih u drugu. Tim je sporazumom stvoren prostor bez unutarnjih granica ili Šengenski prostor (Schengen je ime luksemburškog gradića u kojemu je sporazum potpisan). zemlje Šengenskog prostora uvele su zajedničku viznu politiku za cijelo to područje i dogovorile se da će uspostaviti djelotvornu kontrolu na vanjskim granicama. Kontrole na unutarnjim granicama mogu se provoditi samo tijekom ograničenog razdoblja, ako to zahtijevaju javni red ili nacionalna sigurnost. danas Šengenskom prostoru pripada 26 zemalja, od toga su 22 zemlje članice Europske unije (osim Ujedinjene Kraljevine, irske, Rumunjske, Bugarske i Cipra), te Norveška, island, Švicarska i Lihtenštajn.
EU za mEdijE 81
Ugovor o pristupanju / Accession treaty:Ugovor o pristupanju potpisuje se po završetku pristupnih pregovora. No, do pristupanja tada ne dolazi automatski, jer Ugovor trebaju ratificirati države članice i zemlja kandidatkinja. Ugovor stupa na snagu nakon ratifikacije, na prethodno dogovoren datum. Ugovor izlaže uvjete i aranžmane pristupanja, uključujući prava i obveze nove države članice te prilagod-bu institucijama EU-a.
Usklađivanje / Harmonisation: To može značiti usuglašavanje tekstova na-cionalnih zakona, često radi uklanjanja za-preka u nacionalnom zakonodavstvu koje sprječavaju slobodu kretanja radnika, roba, usluga i kapitala. drugim riječima, usklađi-vanje podrazumijeva obvezu država čla-nica da u nacionalnom zakonodavstvu propišu slične obveze za svoje građane kao i da u svim zemljama članicama bude propisana minimalna obveza u svakom području u kojemu EU ima zakonodavne ovlasti. Usklađivanje može značiti i koordi-naciju nacionalnih tehničkih pravila kako bi proizvodi i usluge mogli biti slobodno prodavani na europskom tržištu. Suprotno raširenom mitu, usklađivanje ne znači be-smislenu standardizaciju svega, od zakriv-ljenosti krastavaca do boje mrkve. Obično je u pitanju tek međusobno priznavanje sigurnosnih pravila država članica.
Treća zemlja / Third country: jednostavno, taj izraz označava zemlju koja nije članica EU-a. Njegovo je znače-nje najjasnije kad govorimo o odnosima između dviju članica EU-a (ili između in-stitucija EU-a i države članice) i neke tre-će zemlje koja je izvan Europske unije.
Transpozicija direktiva / Transposition of directives:Najveći dio europskog zakonodavstva ima oblik direktiva koje postavljaju opća pravila i ciljeve, ali prepuštaju dr-žavama članicama izbor načina na koji će ih ostvarivati. Primarna odgovornost za primjenu zakona EU-a leži na nacio-nalnim administracijama u državama članicama. Transpozicija direktiva od posebnog je interesa. Transpozicija u nacionalno zakonodavstvo odgovor-nost je nacionalnih vlada i parlamenata, a ponekad su u to uključene regionalne i lokalne vlasti.
82 EU za mEdijE
Vijeće / Council: Postoje tri različita europska tijela koja u svojem imenu sadrže riječ “vijeće”:
1. Europsko vijeće / European Council - Europsko vijeće definira opći politič-ki smjer i prioritete Europske unije. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora 1. prosinca 2009. godine, ono je postalo institucija. Njegov je predsjednik Herman Van Rompuy. Europsko vijeće sastoji se od šefova država ili vlada zemalja članica, pred-sjednika Vijeća i predsjednika Komisi-je. Visoka predstavnica Unije za vanj-sku i sigurnosnu politiku sudjeluje u njegovom radu. Europsko vijeće sastaje se dvaput u šest mjeseci, a saziva ga predsjednik Vijeća. Kad situ-acija to zahtijeva, predsjednik saziva posebnu sjednicu Europskog vijeća.
2. Vijeće Europske unije / Council of the European Union - Vijeće je glav-no tijelo Europske unije za donoše-nje odluka. Ono predstavlja države članice, a njegovim sastancima pri-sustvuje po jedan ministar iz svake od nacionalnih vlada EU-a. Vijeće se sastaje redovito radi donoše-nja konkretnih odluka i donošenja zakonodavstva.
3. Vijeće Europe / Council of Europe - To nije institucija EU-a nego među-vladina organizacija sa sjedištem u Strasbourgu, koja nastoji pridono-siti zaštiti ljudskih prava, promicati europsku kulturnu raznolikost i bo-riti se protiv društvenih problema poput ksenofobije i netolerancije. Vijeće Europe osnovano je 1949. godine, a jedno od prvih postignu-ća te organizacije bilo je donošenje Europske konvencije o ljudskim pravima. Kako bi se građanima omogućila zaštita prava zajamčenih Konvencijom osnovan je Europski sud za ljudska prava.
EU za mEdijE 83
Vodeće inicijative/ Flagship initiatives:U strategiji Europa 2020., usvojenoj u pro-ljeće 2010. godine, Europska unija je izni-jela sedam glavnih inicijativa:
1. “Unija inovacija” s ciljem unaprje-đenja okvirnih uvjeta i dostupnosti financiranja za istraživanja i inova-cije kako bi se osigurala mogućnost transformacije inovativnih ideja u proizvode i usluge koje stvaraju rast i radna mjesta.
2. “Mladi u pokretu” s ciljem poveća-nja učinka obrazovnih sustava i olak-šanja ulaska mladih na tržište rada.
3. “Digitalna agenda“ s ciljem bržeg širenja brzog interneta te korištenja prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke.
4. “Učinkoviti resursi” s ciljem raz-dvajanja ekonomskog rasta od kori-štenja resursa, podrške prijelazu na gospodarstvo koje koristi male razi-ne ugljika, povećanja korištenja ob-novljivih izvora energije, moderniza-cije prometnog sektora i promicanja energetske učinkovitosti.
5. “Industrijska politika za globaliza-cijsko doba” s ciljem unaprjeđenja poslovnog okruženja, prvenstveno za male i srednje poduzetnike te ra-zvoja snažne i održive globalno kon-kurentne industrijske osnove.
6. “Program za nove vještine i rad-na mjesta” s ciljem modernizacije tržišta rada te osnaživanja ljudi ra-zvojem njihovih vještina tijekom cijeloga života s ciljem povećanog sudjelovanja radne snage te boljeg slaganja ponude i potražnje, uklju-čujući i kroz mobilnost radne snage.
7. “Europska platforma protiv siro-maštva” s ciljem jačanja društvene i teritorijalne povezanosti na način da svi imaju koristi od prednosti rasta i radnih mjesta te da se ljudima koji pate od siromaštva i socijalne isklju-čenosti omogući dostojanstven život i aktivno sudjelovanje u društvu.
84 EU za mEdijE
Zemlja kandidatkinja / Candidate country: Odnosi se na zemlju koja je zatražila pri-stupanje u Europsku uniju i čiji je zahtjev službeno prihvaćen. Trenutačno postoji pet zemalja kandidatkinja: Hrvatska, Biv-ša jugoslavenska Republika makedonija, Turska, island i Crna Gora. Prije nego što se pridruži EU-u, zemlja kandidatkinja mora zadovoljiti kopenhaške kriterije za članstvo, kao i madridske kriterije.
Zajedničko tržište / Common market: Kada je EEz osnovana 1957. godine, te-meljila se na “zajedničkom tržištu”. dru-gim riječima, ljudi, robe i usluge trebali bi se moći slobodno kretati između država članica, kao da su u jednoj zemlji, bez kontrola koje se provode na granicama i bez plaćanja carinskih pristojbi. među-tim, bilo je potrebno vrijeme da se to po-stigne: carinske pristojbe između zemalja EEz-a u potpunosti su ukinute tek 1. srp-nja 1968. za uklanjanje ostalih prepreka za trgovinu trebalo je vremena pa je “je-dinstveno tržište” uvedeno tek krajem 1992. godine.
Zemlja pristupnica / Acceding country: To je zemlja kandidatkinja koja je zado-voljila kopenhaške kriterije, koja je do-vršila pregovore i koja je potpisala Ugo-vor o pristupanju Europskoj uniji.
* Opsežniji rječnik možete pronaći na:
› EUROjaRGON http://europa.eu/abc/eurojargon/index_en.htm
› EC ENLaRGEmENT GLOSSaRy http://ec.europa.eu/enlargement/glossary/index_en.htm
› LEKSiKON miNiSTaRSTVa VaNjSKiH POSLOVa i EUROPSKiH iNTEGRaCija http://www.mvpei.hr/ei/download/2005/06/15/mali_leksikon.pdf
EU za mEdijE 85
KONTAKTI
86 EU za mEdijE
Glasnogovornička služba Europske komisije Koen dOENS, voditelj Glasnogovorničke službe T: +32 2 298 15 66 m: +32 2 498 981 566 F: +32 2 296 79 12 E: [email protected]
Europsko vijeće Glasnogovornik predsjednika dirk de Backer
zamjenik glasnogovornika jesús Carmona T: +32 (0)2 281 51 50 T: +32 (0)2 281 51 51 E: [email protected]
Vijeće EU Ured za medije T: + 32-2 281 63 19 F: + 32-2 281 80 26 E: [email protected] W: www.european-council.europa.eu
Europski parlament Glasnogovornik armin machmer T: Bruxelles: +32 2 28 44 151 T: Strasbourg: +33 3 88 1 74 134 E: [email protected]
Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj Trg žrtava fašizma 6, 10000 zagreb, Hrvatska T: + 385 1 4896 500 F: + 385 1 4896 555 E: [email protected] W: www.delhrv.ec.europa.eu
Radno vrijeme: ponedjeljak - četvrtak: 9.00 - 17.00 petak: 9.00 - 15.00
Kontakt: mirella RaŠić T: + 385 (0)1 4896 571 F: + 385 1 4896 555 E: [email protected]
Kontakt osobe za dodatne informacije
EU za mEdijE 87
Informacijski centar Europske unije Trg žrtava fašizma 6, 10000 zagreb T: +385 1 4500 110 E: [email protected] W: www.delhrv.ec.europa.eu
Radno vrijeme: ponedjeljak - petak: 10.00 – 17.30
Kontakt osoba: avis BENEŠ, voditeljica informacijskog centra EU-a T: + 385 1 4896 532 E: [email protected]
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. zrinskog 7-8, 10000 zagreb T: +385 1 4569 964 F: +385 1 4920 149 W: www.mvep.hr
Besplatni telefon za informacije o EU: 0800 622 622
Ured za odnose s javnošću: T: +385 4597 704 F:+ 385 1 4569 973 E: [email protected]
Ured glavnog pregovarača Republike Hrvatske Kontakt u Zagrebu Ured glavnog pregovarača Trg Sv. marka 2, 10000 zagreb T: +385 1 4569 333 F: + 385 1 4569 325
Kontakt u Bruxellesu misija Republike Hrvatske pri Europskoj uniji 50, avenue des arts 1000 Bruxelles T: +32 2 507 54 11 F: +32 2 646 56 64
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a Radnička cesta 80/V 10000 zagreb, Hrvatska T: + 385 1 4569 179 F: + 385 1 4569 187 W: www.mrrfeu.hr
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) Trg kralja Petra Krešimira iV 1 10 000 zagreb, Hrvatska T: +385 1 6400 600 W: www.mrrfeu.hr
88 EU za mEdijE
Audiovizualna služba Europske komisije – služba za arhivu i novosti vezane za EU koja pruža informacije prilagođene profesionalnim novinarima i popraćene raspoloživim video, audio i fotografskim materijalima.
Kontakt: Šef službe: Fabrizia de Rosa T: +32 2 299 37 39 E: [email protected]: www.ec.europa.eu/avservices
Europe by Satellite (EbS) je televizijska informativna služba Europske unije. Os-novana je 1995. godine i profesionalnim novinarima putem satelita pruža audiovi-zualne materijale vezane za EU. Programi se sastoje od kombinacije prijenosa uživo, emisija vijesti, te arhive materijala (stock-shots) vezane za javne politike i pitanja vezana za EU.
Kontakt: T: +32 2 296 41 06F: +32 2 230 12 80W: www.ec.europa.eu/avservices/ebs
Korisne web stranice
EU za mEdijE 89
RAPID priopćenja za javnost › http://europa.eu/rapid/
Baza podataka RaPid sadrži sva priopćenja za javnost Europske komisije od 1985. godine. Sadrži i novosti s pod-nevnih sastanaka s novinarima u Općoj upravi za komunikacije te govore povje-renika. Priopćenja za javnost nekih drugih institucija, posebice Vijeća EU-a, mogu se također pronaći na Rapidu.
EU press room › http://europa.eu/press_room/index_
en.htm
jedinstveno mjesto pristupa za novinare – najvažnije vijesti iz EU-a i medijski pak-eti o ključnim pitanjima.
Svaka institucija EU-a ima prostor namijenjen medijima putem kojeg je omogućen pristup priopćenjima za javnost, govorima, izjavama, informaci-jama i ostalim materijalima za medije.
Europski parlament › http://www.europarl.europa.eu/en/
pressroom/
Europsko vijeće › http://www.consilium.europa.eu/press.
aspx?lang=en
Europski revizorski sud › http://eca.europa.eu/portal/page/
portal/eca_main_pages/splash_page
Europski sud › http://curia.europa.eu/jcms/jcms/
jo2_16799/
Europski pravobranitelj › http://www.ombudsman.europa.eu/
press/home.faces
Europska središnja banka › http://www.ecb.europa.eu/press/pr/
date/2010/html/index.en.html
Europska investicijska banka › http://www.eib.org/infocentre/press/
index.htm
Europski gospodarski i socijalni odbor › http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.
en.home
90 EU za mEdijE
Odbor regija › http://www.cor.europa.eu/
EU4Journalists › http://www.eu4journalists.eu/
Ova je stranica osmišljena kao pomoć novinarima koji pokrivaju tematiku Eu-ropske unije, bilo da rade u Bruxellesu, zemljama kandidatkinjama ili negdje drugdje. Stranica sadrži temeljne infor-macije o djelovanju EU-a, kao i kontakt podatke osoba zaduženih za medije u EU-u. Glavni sadržaj internetskih stranica EU4journalists dostupan je sada i na hrvatskom i turskom jeziku.
Audiovizualna baza podataka:Audiovizualna služba Europske komisije: › http://ec.europa.eu/avservices/video/
index_en.cfm - video materijali
› http://ec.europa.eu/avservices/photo/index_en.cfm - fotografije
› http://ec.europa.eu/avservices/video/video.cfm?page=thematic&th=10&sitelang=en - Opća uprava za proširenje
Audiovizualna služba Europskog parlamenta: › http://audiovisual.europarl.europa.eu/
Audiovizualna služba Vijeća EU-a: › http://www.consilium.europa.eu/
council/photographic-library.aspx
› http://video.consilium.europa.eu/
92 EU za mEdijE
Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj Informacijski centar Europske unije
Trg žrtava fašizma 6, 10 000 Zagreb
Tel.: +385 1 4500 110 Fax : +385 1 4500 111
E-mail: [email protected] Web: www.delhrv.ec.europa.eu
