of 89/89
1. Objasnite pojmove globalizam i regionalizam? Globalizam predstavlja sve veću međunarodnu ovisnost, internacionalizaciju proizvodnje i prometa, te liberalizaciju trgovine roba i usluga. Regionalizam izražava težnju za regionalnim grupiranjem radi stvaranja povoljnijih uvijeta za razvoj, jačanje pregovaračkih pozicija i konkurentnosti grupa zemalja na svijetskom tržištu. 2. Objasnite pojam regionalno grupiranje? Regionalno grupiranje predstavlja svojevrsnu protutežu globalizaciji u pozitivnom smislu, jer potiče procese međusobnih prilagodbi i razvoj komplementarnih privreda na regionalnoj razini. 3. Objasnite pojam politička teorija integracije, te navedite njegove pravce? Političke teorije integracije proučavaju ulogu države i nadnacionalnih institucija u razvoju i funkcioniranju integracija. Osnovni pravci: - Federalizam - Funkcionalizam - Neofunkcionalizam - Pluralizam. 4. Objasnite pojam federalizam? Federalizam je pristup izgradnji zajednisce stvaranjem formalnih zajedničkih nadnacionalnih institucija - tj.

EU pitanja (završna verzija)

  • View
    133

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of EU pitanja (završna verzija)

1.

Objasnite pojmove globalizam i regionalizam?

Globalizam predstavlja sve veu meunarodnu ovisnost, internacionalizaciju proizvodnje i prometa, te liberalizaciju trgovine roba i usluga. Regionalizam izraava tenju za regionalnim grupiranjem radi stvaranja povoljnijih uvijeta za razvoj, jaanje pregovarakih pozicija i konkurentnosti grupa zemalja na svijetskom tritu.

2.

Objasnite pojam regionalno grupiranje?

Regionalno grupiranje predstavlja svojevrsnu protuteu globalizaciji u pozitivnom smislu, jer potie procese meusobnih prilagodbi i razvoj komplementarnih privreda na regionalnoj razini.

3.

Objasnite pojam politika teorija integracije, te navedite njegove pravce?

Politike teorije integracije prouavaju ulogu drave i nadnacionalnih institucija u razvoju i funkcioniranju integracija. Osnovni pravci: Federalizam Funkcionalizam Neofunkcionalizam Pluralizam.

4.

Objasnite pojam federalizam?

Federalizam je pristup izgradnji zajednisce stvaranjem formalnih zajednikih nadnacionalnih institucija - tj. nadnacionalne zajednice koja je po svojim funkcijama komplementarna dravi. -

Uspjene federalne drave formirane su prije poetka jaeg industrijskog razvoja ( SAD, vicarska, Kanada) Pokuaj formiranja federalnih drava nakon 2. Svjetskog rata pokazao se neuspjenim (SSSR, Jugoslavija)

Predstavnici federalista: Altiero Spinelli, Carl J. Friederich

5.

Objasnite pojam pluralizam?

Pluralizam nasuprot federalizmu smatra da cilj integracije nije izgradnja nadnacionalnih politikih institucija. Pluralisti integraciju definiraju kao zajednicu drava koje nisu ograniile vlastiti suverenitet, ali su postigle visoku razinu politike, ekonomske i socijalne suradnje uz potivanje zajedniki dogovorenih pravila. Predstavnici pluralista: Karl W. Deutsch, Charles Pentland

6.

Objasnite pojam funkcionalizam?

Funkcionalizam polazi od pretpostavke da se razvoj meunarodnih integracija treba zasnivati na funkcionalnim vezama kroz razliite aktivnosti kao to su trgovina, zdravstvo, znanost i sl. to e dovesti do meusobnog pribliavanja i omoguiti rjeavanje politikih problema a bez osnivanja politikog ili drugog nadnacionalnog autoriteta. Predstavnik funkcionalista: David Mitrany

7.

Objasnite pojam neofunkcionalizam?

Neofunkcionalizam na ideje funkcionalista nadograuje potrebu uspostavljanja nekog oblika nadnacionalnog sustava, a koji se temelji na zajednikim interesima. Predstavnik: Ernst Haas Jean Monet i Robert Schuman smatraju se preteama neofunkcionalista. Funkcionalist i neofunkcionalisti smatraju da uglavnom ekonomski i socijalni, a ne politiki interesi potiu drave na suradnju i povezivanje.

8.

Objasnite pojam liberalizam?

Liberalizam smatra da se integracija postie primjenom mehanizma trinog gospodarstva koje treba osigurati slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i radne snage. Liberalisti negiraju potrebu uspostavljanja nadnacionalnih institucija.

Po liberalistima, osnovni uvjet uspjene integracije je monetarna stabilnost i konvertibilnost nacionalnih valuta.

9.

Objasnite pojam institucionalizam?

Institucionalizam za institucionaliste slobodno djelovanje trinih zakonitosti nije dovoljan uvjet za punu integraciju. Smatraju da se integracijski proces moe ostvariti jedino pod kontrolom i koordinacijom ekonomskih politika zemalja lanica i planiranjem u globalnim relacijama. Takoer, smatraju nunim unutarnje organiziranje integracije putem organa i institucija s nadnacionalnim ovlatenjima.

10.

Navedite oeve osnivae Europske unije?

-

Konrad Adenauera, Alcidea De Gasperi, Robert Schuman, Jean Monet, Paul - Henri Spaak i dr.

11.

Objasnite pojam Trumanova doktrina?

-

SSSR (komunizam), opasnosti: - jaanje totalitarnog pokreta u Europi, - gubitak krucijalnih stratekih cjelina,

-

400 mil. dolara za jaanje demokracije

12.

Objasnite pojam Marshallov plan?

-

lipanj 1947. godine H.S. Truman i George C. Marshall (Program europske obnove) 12. Srpnja 1947. Godine prezentacija programa, razdoblje programa (1948 1951) 13 mlrd. dolara za razruenu Europu, 10% je moralo otii na kupnju amerike nafte

13. Objasnite

pojam Bruxellski pakt?

-

politika Velike Britanije usmjerena na zapadne zemlje 22. sijenja 1948. godine Ernest Bevin objavljuje suradnju Velike Britanije sa Francuskom, Nizozemskom, Belgijom i Luksemburgom o stvaranju Zapadne unije komunizam se iri Europom 17. Oujka 1948. god. potpisan Bruxellski ugovor u rujnu 1948. god. osnovana Obrambena organizacija Zapadne unije

-

-

14.

Objasnite pojam OEEC?

Organizacija za europsku ekonomsku suradnju, osnovana 16. travnja 1948. god. u Parizu, osnovana za provoenje Marshallova plana

15.

Objasnite pojam OECD, te navedite njegove osnovne ciljeve?

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. -

Nasljednica OEEC-a, Temeljni ciljevi: - Unapreivanje privrednog rasta zemalja lanica

- Poveati ivotni standard u zemljama lanicama- Doprinositi razvoju svjetske privrede

- Pomagati ekonomski napredak u lanicama i nelanicama OECD-a - Doprinositi irenju meunarodne trgovine na multilateralnoj osnovi - Teiti poveanju svjetske privrede

16.

Objasnite pojam NATO?

Sjevernoatlantski savez je meunarodna organizacija vojno-politike prirode, osnovana 4. travnja 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) izmeu 12 zemalja tadanjeg zapadnog bloka. Sjedite je u Bruxellesu.

17. Navedite

temeljne zakljuke Kongresa u Haagu?

-

Kongres u Haagu (7. 10.5.1948.) Zakljuci Kongresa: - Usmjeriti snage na stvaranje politike i gospodarske unije u Europi, - Sveopa harmonizacija europskog ujednjenja, - Demokracija, - Stvaranje europske skuptine pod okrivljem Parlamenta,- Stvaranje kontrolnih sudskih mehanizama (Suda pravde)

18.

Objasnite pojam Vijee europe, te navedite njegove temeljne ciljeve?

-

5. Svibnja 1949. God., Strasbourg, prva supranacionalna institucija, Podruje djelovanja (promocija europskog ujedinjenja, zatita ljudskih prava, kulturne batine, zatita okolia te prava i znanosti)

Glavni ciljevi Vijea Europe: Ostvarivanje kopaktnije Europske unije, Zatita ljudskih prava i sloboda, Zatita demokracije Poveanje ivotnog standarda Europljana

19. Objasnite

pojam Europski sud za ljudska prava?

-

Strasbourg Europska konvencija, Podruje djelovanja: Povreda ljudskih prava, Osobnih prava, Posebnih prava pojedinaca drava lanica Vijea Europe.

20.

Navedite polazne supranacionalne organizacije?

-

Jean Monet otac Europe Europska zajednica za ugljen i elik, Europska obrambena zajednica, Europska politika zajednica.

21.

Objasnite pojam CECA, te navedite njezine temeljne ciljeve?

Europska zajednica za ugljen i elik Ciljevi CECA-e: -

daljnje unaprjeenje razmjene izmeu drava lanica, konstantna i redovita opskrbljenost zajednikog trita, izvori proizvodnje moraju biti dostupni svim korisnicima, modernizacija proizvodne infrastrukture, daljnje unaprjeenje ivota i uvijeta na radu zaposlenika sektora ugljena i elika, racionalno koritenje izvora resursa, odreivanje minimalnih cijena u skladu s koliinama proizvodnje.

-

22.

Kojim je ugovorom i kada osnovana CECA?

Osnovana je 18. travnja 1951. godine potpisivanjem Parikog ugovora.

23.

Objasnite pojam CED?

Europska obrambena zajednica-

sporazum potpisan 27. svibnja 1952. godine 30. kolovoza 1954. godine odbijena ratifikacija sporazuma od strane Francuza.

-

24.

Objasnite pojam EPC?

Europska politika zajednica 20. rujna 1951. god. R. Schuman predlae osnivanje Europske politike zajednice, 10. rujna 1952. god. zemlje lanice male Europe izradu okvirnog projekta preputaju Skuptini CECE, 10. oujka 1953.god. predstavljen Statut, 30. kolovoza 1954. god. odbaena mogunost stvaranja EPC-a

25.

Kojim je ugovorom i kada osnovana CED?

Parikim ugovorom 27. svibnja 1952. godine.

26.

Kojim je ugovorim i kada osnovana WEU?

Zapadnoeuropska unija je osnovana Parikim ugovorom 23. listopada 1954. godine.

27.

Kojim je ugovorom i kada osnovan EEZ?

Europska ekonomska zajednica osnovana je 1. Rimskim ugovorom 25. oujka 1957. godine.

28.

Kojim je ugovorom i kada osnovan EUROATOM?

Europska zajednica za atomsku energiju je osnovana 2. Rimskim ugovorom 25. oujka 1957. godine.

29.

Objasni pojam EEZ, te navedite njezine ciljeve?

Europska ekonomska zajednica, institucionalnu strukturu EEZ-a sainjavali su: Vijee ministara Komisija Skuptina zastupnika Europski sud pravde.

Ciljevi EEZ-a: -

uspostava carinske unije i jedinstvenog trita. uspostava zajednikih politika (poljoprivredna, trgovinska, transportna), uvoenje zajednike vanjske tarife (CET), osiguranje slobodnog kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga, uvoenju Europskog monetarnog sustava (EMS), osnivanju Europske investicijske banke (EIB) i Europskog socijalnog fonda (ESF) proirenje na nove lanice, osnivanje novih institucija.

30.

Navedite poetne uspjehe zajednikog trita?

-

EEZ i EUROATOM nakon ratifikacije zemalja lanica 1. sijenja 1958. godine poele sa radom zajednika agrarna politika (CAP)

-

CECA, EEZ i EUROATOM 8. travnja 1965. god. izvren Ugovor o spajanju, 1967. god. uveden identian sustav poreza na dodatnu vrijednost roba i usluga (PDV), te proiren na sve zemlje lanice, stope nisu ujednaene, 1968. god. ukinute carine izmeu zemalja EEZ-a, uspostavljena carinska unija, a prema treim zamljama uvedena je zajednika vanjska tarifa, stvara se jedinstveni gospodarski prostor postepeno se iri Zajednica, trasira se ekonomska i monetarna unija postepeno se razvija socijalna Europa i Europa regija.

-

31. Objasnite

pojam EUROATOM?

Europska zajednica za atomsku energiju, osnovana 25 oujka 1957. godine drugim Rimskim ugovorom. Institucionalnu strukturu EUROATOM-a sainjavali su: Vijee ministara Komisija Skuptina zastupnika ( od 1962. god Europski parlament) Sud europskih zajednica

32. Objasnite

pojam carinska unija?

-

Uspostavljena 1968. godine Potreba nesmetanog razmjenjivanja proizvoda i usluga, rast meunarodne trgovine i jedinstvenog trita Sustav carinske unije izmeu zemalja lanica EEZ-a oznaavao je ukidanje carina i kvota, te uvoenje jedinstvene carinske tarife prema zamljama nelanicama, Oznaava eru otvorenosti nacionalnog gospodarstva ka internacionalnom

33.

Objasnite pojam jedinstveno trite?

-

Iako je carinska unija donosila pozitivne uinke zemljama lanicama, prvotni otpori pojedinih zemalja bili su oiti Politika protekcionizma i itervencionizma bila je osobito prisutna u Njemakoj, Francuskoj i Italiji Velika Britanija u cilju stvaranja jedinstvenog trita provodi politiku liberalizacije i harmonizacije 1973. god. Europska komisija osniva dva tijela: Europski odbor za normizaciju i Europski odbor za normizaciju elektrinih proizvoda i usluga Jedinstveno europsko trite stupilo je na snagu 1. sijenja 1993. godine

34.

Navedite temeljne elemente jedinstvenog trita?

-

liberalnija trgovina postepeno ukidanje ili pojednostavljenje graninih formalnosti harmonizacija stope PDV-a liberalizacija javne nabave harmonizacija i meusobno priznavanje tehnikih formi liberalizacija imbenika nabave

-

znaajnija integracija trita kapitala liberalizacija politika prekograninih ulazaka na trite

35.

Objasnite pojam Jedinstveni europski akt?

-

predstavlja svojevrsnu modifikaciju Rimskog ugovora ugovor o osnivanju (JEA) potpisan 17. i 18. veljae 1986. godine svrha ugovora: - uvoenje unutarnjeg trita- proirenje ovlasti Europske komisije

-

zasluan za osnivanje Europske ekonomske monetarne unije i zajednike vanjske i sigurnosne politike

36.

Kojim je ugovorom i kada osnovana Europska unija?

Ugovorom iz Maastrichta, 7.2. 1992. godine.

37. Objasnite

pojam Europska unija?

Europska unija je jedinstvena nadnacionalna integracija europskih demokratskih zemalja okupljenih s ciljem zajednikog promicanja mira i blagostanja, te jaanja ekonomske integracije i suradnje izmeu zemalja lanica.

38. Navedite

zajednike ciljeve definirane Ugovorom o Europskoj uniji?

-

promicanje gospodarskog i drutvenog napretka jaanje zatite prava i interesa dravljana drava lanica uvoenjem dravljanstva Unije afirmiranje vlastitog identiteta na meunarodnoj sceni (osobito provedbom zajednike vanjske i sigurnosne politike) ouvanje i razvijanje Unija kao podruja slobode, sigurnosti i pravde ouvanje pravne steevine Zajednice

39.

Navedite pozitivne strane lanstva u Europskoj uniji?

40.

ravnopravno sudjelovanje u radu tijela Unije, te oblikovanje zajednikih odluka i politika koritenje prednosti unutarnjeg trita i utjecaja Unije u meunarodnim odnosima suradnja u razvojnim projektima zatita koju prua zajednika obrambena i sigurnosna politika Unije koritenje aranmana Unije u meunarodnoj trgovini

Navedite obveze zemalja lanica Europske unije?

-

primjena pravnih propisa EZ-a tj. pravne steevine aktivni doprinos ispunjavanju ciljeva Unije kroz aktivnosti na razini drava lanica i na razini Europske zajednice uplaivanje prihoda od PDV-a u proraun Unije

41.

Shematski prikaite stupove Europske unije?

1. stup najznaajniji 2. i 3. stup temelje se na principu meuvladine suradnje

42.

Navedite i objasnite kriterije za lanstvo u Europskoj uniji?

-

Politiki (stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih i manjinskih prava, te prihvaanje politikih ciljeva Unije)

-

Gospodarski (postojanje djelotvornog trinog gospodarstva, te sposobnost trinih imbenika da se nose s konkurentnou i trinim zakonitostima unutar Unije)

-

Pravni (sposobnost i obveza prihvaanja cjelokupne pravne steevine EU tj. aquis communautaire, te prihvaanje ciljeva politike, gospodarske i monetarne unije)

-

Administrativni (prilagodba odgovarajuih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju)

43.

Objasnite postupak od podnoenja zahtjeva do primanja u punopravno lanstvo u Europsku uniju?

-

prema lanku 49. Ugovora o Eurospoj uniji svaka drava moe podnijeti zahtjev za lanstvo Vijeu EU, Vijee dostavlja na razmatranje zahtjev Europskom vijeu, Komisija izrauje miljenje, tzv. avis., (avi) drava podnositeljica dobiva upitnik na ispunjenje o politikom i gospodarskom stanju drave, te pravne steevine Unije, dravna uprava popunjava upitnik i dostavlja ga Komisiji, Europska komisija donosi miljenje o stanju drave podnositeljice i njezinim mogunostima, te preporuku o otvaranju pregovora, svoje miljenje i preporuku Komisija dostavlja Europskom vijeu koje donosi odluku o odobravanju statusa kandidata dravi podnositeljici zahtjeva za lanstvo i otvaranju pregovora za lanstvo, nakon formalnog otvaranja pregovora slijedi faza analitikog pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnog zakonodavstva drave kandidatkinje s pravnom steevinom EU tzv. screening, osnovna mu je svrha utvrditi postojee razlike u svakom poglavlju pregovora izmeu zakonodavstva drave kandidatkinje i pravne steevine Unije, na temelju analize od drave kandidatkinje se oekuje da pokae hoe li moi u cijelosti prihvatiti pravnu steevinu Unije u pojedinom poglavlju pregovora i uskladiti uoene razlike u zakonodavstvu ili ima namjeru zatraiti odreeno prijelazno razdoblje za potpuno usklaivanje i punu provedbu provodi se zasebno za svako poglavlje pregovora odvija se u dvije faze: 1. eksplanatorni screening Komisija dravama kandidatkinjama predstavlja i tumai propise iz odreenog poglavlja pravne steevine, 2. bilateralni screening drava kandidatkinja predstavlja svoje zakonodavstvo iz odreenog podruja,

-

-

-

-

-

-

cjelokupni postupak analitikog pregleda traje oko godinu dana i nakon njegova zavretka odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni i spremnosti drave kandidatkinje, donose drave lanice u okviru Vijea Europske unije.

44. Objasnite

pojam screening, te navedite i objasnite njegove faze?

-

nakon formalnog otvaranja pregovora slijedi faza analitikog pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnog zakonodavstva drave kandidatkinje s pravnom steevinom EU tzv. screening, osnovna mu je svrha utvrditi postojee razlike u svakom poglavlju pregovora izmeu zakonodavstva drave kandidatkinje i pravne steevine Unije, na temelju analize od drave kandidatkinje se oekuje da pokae hoe li moi u cijelosti prihvatiti pravnu steevinu Unije u pojedinom poglavlju pregovora i uskladiti uoene razlike u zakonodavstvu ili ima namjeru zatraiti odreeno prijelazno razdoblje za potpuno usklaivanje i punu provedbu provodi se zasebno za svako poglavlje pregovora odvija se u dvije faze: 3. eksplanatorni screening Komisija dravama kandidatkinjama predstavlja i tumai propise iz odreenog poglavlja pravne steevine, 4. bilateralni screening drava kandidatkinja predstavlja svoje zakonodavstvo iz odreenog podruja,

-

-

-

cjelokupni postupak analitikog pregleda traje oko godinu dana i nakon njegova zavretka odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni i spremnosti drave kandidatkinje, donose drave lanice u okviru Vijea Europske unije.

45.

Navedite koje imbenike postupak izrade pregovarakog stajalita ukljuuje?

-

pregovaraku skupinu za voenje pregovora o pristupanju drave kandidatkinje, radna skupina za pripremu pregovora o pristupanju Uniji, koordinacija za pregovore o pristupanju Uniji, Nacionalni odbor, Vlada drave kandidatkinje.

46.

Navedite etape procesa proirenja Europske unije?

- idejne zaetnice europskog integriranja su zemlje male Europe 1952.-1958.

Prva etapa 1973. (Danska, Irska, Velika Britanija)

Druga etapa 1981. (Grka) Trea etapa 1986. (panjolska i Portugal) etvrta etapa 1995. (Austrija, Finska, vedska) Peta etapa Prvi dio 2004. (Cipar, eka, Estonija, Litva, Latvija, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka, Slovenija) - Drugi dio 2007 (Bugarska i Rumunjska)

47. Hrvatska

je na datum 22. sijenja 2012. postigla slijedee?

22. sijenja 2012. na referendumu 66,27% hrvatskih biraa podralo pristup RH u EU.

... na datum 9. prosinca 2011. postigla slijedee?

Republika Hrvatska potpisala pristupni ugovor s EU.

... na datum 30. lipnja 2011. postigla slijedee?

Drave lanice EU-a odluile su zakljuiti preostala 4 poglavlja zatvarajui tako pristupne pregovore sa Hrvatskom, to bi trebalo omoguiti potpisivanje Pristupnog ugovora do kraja godine. Nakon procesa ratifikacije od strana svih drava lanica i Hrvatske, pristupanje je predvieno za 1. srpnja 2013. godine.

... na datum 15. veljae 2006. postigla slijedee?

Prvog dana posjeta predsjednika Europske komisije Jose Manuel Barrosa i povjerenika za proirenje Olli Rehna u Hrvatskoj, potpisan je Sporazum o decentralizaciji upravljanja predpristupnom pomoi.

... na datum 20. listopada 2005. postigla slijedee?

Hrvatska u Bruxellesu zapoela screening, analitiki pregled usklaenosti zakonodavstva, s poglavljem znanost i istraivanje, jednim od 35 poglavlja europske pravne steevine o kojima e pregovarati tijekom pristupnih pregovora

... na datum 4. listopada 2005. postigla slijedee?

Pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji sveano su otvoreni 3. i 4. listopada na bilateralnoj konferenciji Hrvatske i Europske unije u Luksemburgu.

... na datum 16. oujka 2005. postigla slijedee?

Na sastanku u Bruxellesu ministri vanjskih poslova drava lanica EU odluili odgoditi poetak pregovora o pristupanju Hrvatske EU. Kao uvjet za poetak pregovora istaknuta je suradnja s Hakim sudom.

Vijee je istog dana usvojilo pregovaraki okvir za Hrvatsku kojeg je Komisija predloila krajem sijenja, a u kojem se definiraju pravila prema kojima e se pregovori voditi s Hrvatskom kad se za to ostvare uvjeti.

... na datum 18. listopada 2004. postigla slijedee?

Europsko vijee odluilo na summitu u Bruxellesu Hrvatskoj dodijeliti status kandidata za lanstvo u Europskoj uniji.

... na datum 20. travnja 2004. postigla slijedee?

Europska komisija donijela pozitivno miljenje o zahtjevu Hrvatske za punopravno lanstvo u EU i predloila otvaranje pristupnih pregovora.

...na datum 29. listopada 2001. postigla slijedee?

U Luxembourgu potpisan SSP (Sporazum o stabilizaciji i priduivanju)

48.

Kojim je pravnim sustavom odreen zakonodavni i institucionalni okvir Europske unije?

Zakonodavni i institucionalni okvir Unije odreen je komunitarnim pravnim sustavom (osobito Osnivakim ugovorima). Europska unija se zasniva na supranacionalnom (nadnacionalnom) sustavu.

49.

Navedite najznaajnije organe Europske unije?

Parlament, Komisija, Vijee ministara, Sud pravde, Revizijski sud

50.

Shematski prikaite komunitarni sustav donoenja odluka?

51.

Navedite Osnivake ugovore?

Osnivaki ugovori su: Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik (Pariz, 1951.)

-

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Rim, 1957.) Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (Rim, 1957.) Ugovor o Europskoj uniji (Maastricht, 1992.)

52.

Navedite ugovore koji nadopunjuju Osnivake ugovore?

Ugovor o osnivanju, Jedinstveni europski akt, Ugovor iz Amsterdama, Ugovor iz Nice, Ustavni ugovor, Lisabonski ugovor

53.

Objasnite pojam Ugovor o spajanju?

-

potpisan 8. travnja 1965. god u Bruxellesu, stupio na snagu 1. srpnja 1967. godine znaajan po spajanju institucija triju Zajednica u jedinstvenu Komisiju i Vijee ministara

-

54.

Objasnite pojam Jedinstveni europski akt?

-

potpisan 17. i 28. veljae 1986. godine u Luxembourgu i Haagu stupio na snagu 1. srpnja 1987. znaajan po prilagodbama za ostvarenje unutarnjeg trita

-

55.

Objasnite pojam Ugovor iz Amsterdama?

-

potpisan 2. listopada 1997. godine stupio na snagu 1. svibnja 1999. godine znaajan je po izmjeni Ugovora o EZ i EU cilj mu je pojednostavljenje procesa donoenja odluka i davanje veeg naglaska podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike njime se odreene pitanja iz treeg stupa prebacuju u prvi stup EU-a, te se dodaju nove mjere za socijalnu politiku i zapoljavanja, a Schengenski se ugovor ukljuuje u Ugovor o EU.

56.

Objasnite pojam Ugovor iz Nice?

-

potpisan 26. veljae 2001. g. stupio na snagu 1. veljae 2003. g pripremio Uniju za irenje na zemlje srednje i istone Europe te Sredozemlja uveo odreene institucionalne izmjene i mogunost pojaane suradnje za dio zemalja lanica, te proirio odluivanje kvalificiranom veinom na vei broj podruja

57.

Objasnite pojam Ustavni ugovor?

-

Ustavni je ugovor od strane predstavnika drava lanica Europske unije potpisan u Rimu 29. listopada 2004. god tijekom studenog 2004. u dravama lanicama zapoeo je proces ratifikacije, a Europski Parlament ga je potvrdio u sijenju 2005. godine

-

Ustav, te dosadanji ugovori na kojima je Europska unija funkcionirala, sadravao je pravila koja su utvrivala raspodjelu ovlasti izmeu drava lanica i Unije, kao i izmeu institucija i Unije njime se trebala ustanoviti i pravna osobnost Unije, to je trebalo omoguiti Uniji da djeluje na meunarodnoj razini u ime drava lanica Ustavom se eljela poveati uinkovitost rada europskih institucija i pojednostaviti proces donoenja odluka u Uniji o veem bi se podruju zajednikih politika Unije glasovalo kvalificiranom veinom takoer, Ustav je trebao regulirati i sporazum o max. veini i sastavu Europske komisije Ustav je trebao stupiti na snagu nakon ratifikacije od strane svih drava lanica, no nakon francuskog i nizozemskog referenduma Ustav je odbaen nastavljeni su pregovori o ustrojstvu i ovlastima Europske unije meu njenim dravama lanicama

-

-

58.

Objasnite pojam Lisabonski ugovor?

-

nakon odbijanja Ustavnog ugovora na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, na meuvladinoj konvenciji odranoj u Lisabonu u lipnju 2007. godine predloen je novi, jedinstveni institucionalni okvir 13. prosinca 2007. godine Jedinstveni institucionalni okvir je prihvaen od strane elnika drava lanica Europske unije nakon ratifikacije drava lanica Unije, Lisabonski ugovor je 1. prosinca 2009. godine stupio na snagu smanjen je broj podruja u kojem se odluke donose jednoglasno, a povean broj podruja u kojima se odluke donose kvalificiranom (dvostrukom) veinom otvorio je mogunost izlaska drava lanica iz Unije kreirane su dvije nove pozicije: - Visoki predstavnik za vanjske odnose i sigurnosnu politiku - predsjednik Europskog vijea

-

-

Europsko je vijee postalo jedna od osnovnih institucija Europske unije

-

Lisabonski ugovor treba doprinijeti razvoju demokracije, efikasnosti i transparentnosti Unije

59.

Objasnite pojam Opa naela prava?

Opa naela prava ine nepisane pravne norme koje proizlaze iz Osnivakih ugovora, odnosno iz pravnog poretka EU-a, koje utvruje Sud pravde svojom praksom. Ona omoguavaju rjeavanje sporova, te sprjeavaju samovolju sudaca kada ne postoji konkretno pisano pravno pravilo.

60.

Navedite i objasnite opa naela prava?

Naelo supsidijarnosti podrazumijeva da EU ne poduzima radnje, izuzev u podrujima svoje iskljuive nadlenosti, osim ako bi takve radnje bile djelotvornije od onih poduzetih na niim razinama vlasti (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj). - supsidijarnost je uvedena u Ugovore nakon Maastrichta (1992.) s namjerom da se proces europske integracije priblii graanima Europe, to znai da bi se odluke trebale donositi na razinama vlasti koje su najblie graanima.

Naelo proporcionalnosti zahtijeva da aktivnosti EU-a ne smiju prelaziti okvire onoga to je nuno za postizanje ciljeva Osnivakih ugovora.

61.

Navedite osnovna naela pravnog sustava Europske unije?

-

u pravnom sustavu Europske unije posebno mjesto imaju slijedea naela - neelo nadreenosti

- naelo proporcionalnosti

- naelo dodjeljene ovlasti i institucionalne ravnotee - naelo ravnopravnosti/zabrane diskriminacije - naelo opreza - naelo zatite temeljnih ljudskih prava.

62.

Shematski prikaite pravni ustroj Europske unije?

63. Navedite

pravne steevine Europske unije?

64.

Objasnite poglavlje Sloboda kretanja roba pravne steevine Europske unije?

-

podrazumijeva slobodnu trgovinu proizvodima izmeu drava unutar Europske unije u brojnim sektorima, ovo ope naelo nadopunjeno je usklaenim regulatornim okvirom, slijedei stari pristup (nameui precizne specifikacije proizvoda) ili novi pristup (nameui ope zahtjeve za proizvode) usklaeno europsko zakonodavstvo koje se tie proizvoda, predstavlja najvei dio pravne steevine u okviru ovoga poglavlja nadalje, potreban je znatni administrativni kapacitet za izvjetavanje o ogranienjima u trgovini te za primjenu mjera u podrujima kao to su normizacija, procjena usklaenosti, akreditacija, metrologija i nadziranje trita

-

-

Sloboda kretanja radnikagraani jedne drave lanice EU-a imaju pravo raditi u drugoj dravi lanici s radnicima migrantima mora se postupati na isti nain kao i s domaim radnicima u pogledu radnih uvjeta te socijalnih i poreznih olakica pravna steevina takoer ukljuuje mehanizam za koordinaciju odredbi nacionalnoga socijalnog osiguranja za osigurane osobe i njihove obitelji koje sele u drugu dravu lanicu Unije

Pravo poslovnog nastana i sloboda pruanja usluga-

-

drave lanice moraju osigurati da pravo poslovnoga nastana nacionalnih i pravnih osoba Unije u bilo kojoj dravi lanici i sloboda pruanja prekograninih usluga nije sprijeena nacionalnim zakonodavstvom, podlono izuzecima navedenima u Ugovoru pravna steevina takoer usklauje pravila vezana uz struke kako bi osigurala uzajamno priznavanje kvalifikacija i diploma izmeu drava lanica zajedniki minimalni program izobrazbe mora se potivati za odreene struke kako bi se kvalifikacije mogle automatski priznati u nekoj dravi lanici EU-a to se pak tie potanskih usluga, pravna steevina takoer ima za cilj otvaranje sektora potanskih usluga za konkurenciju na postupan i kontrolirani nain, u okviru regulatornog okvira koji osigurava univerzalnu uslugu

Sloboda kretanja kapitala-

-

drave lanice moraju ukloniti, uz neke iznimke, sva ogranienja kretanja kapitala kako unutar EU-a, tako i izmeu drava lanica i treih zemalja pravna steevina ukljuuje pravila o prekograninom plaanju i izvravanju naloga za prijenos vrijednosnica sukladno Direktivi o spreavanju pranja novca i financiranja terorizma, banke i drugi gospodarski imbenici kod visokovrijednih stavki i velikih novanih transakcija moraju utvrditi identitet klijenata i izvjetavati o tim transakcijama kljuan zahtjev za borbu protiv financijskoga kriminala je stvaranje uinkovitog administrativnoga i provedbenoga kapaciteta, ukljuujui suradnju izmeu nadzornih i provedbenih vlasti te nadlenih za sudski progon

Javne nabave-

pravna steevina o javnim nabavama ukljuuje opa naela transparentnosti, jednakoga postupanja, slobodnog trinog natjecanja i nediskriminacije nadalje, posebna pravila EU-a primjenjuju se na usklaivanje dodjele javnih ugovora za radove, usluge i nabave, za tradicionalne ugovorne entitete i za posebne sektore pravna steevina takoer propisuje pravila o postupcima revizije i dostupnost pravnih lijekova: potrebna su specijalizirana provedbena tijela

Pravo trgovakih drutava-

-

pravna steevina prava o trgovakim drutvima ukljuuje pravila o osnivanju, registraciji, spajanju i podjeli trgovakih drutava na podruju financijskog izvjetavanja, pravna steevina utvruje pravila za prikazivanje godinjih i konsolidiranih rauna, ukljuujui pojednostavljena pravila za mala i srednja poduzea primjena Meunarodnih raunovodstvenih standarda obvezna je za neke entitete od javnoga interesa takoer, pravna steevina propisuje pravila za odobrenje, profesionalni integritet i neovisnost statutornih revizora

Pravo intelektualnog vlasnitva-

-

-

pravna steevina o pravima intelektualnoga vlasnitva propisuje usklaena pravila za pravnu zatitu autorskih prava i s tim povezanih prava takve odredbe primjenjuju se na zatitu baza podataka, kompjuterske programe, satelitsko emitiranje i ponovno kabelsko emitiranje na podruju prava industrijskoga vlasnitva, pravna steevina navodi usklaena pravila za pravnu zatitu zatitnih znakova i dizajna druge specifine odredbe primjenjuju se na biotehnoloke izume, farmaceutske proizvode i proizvode za zatitu biljaka pravna steevina takoer utvruje zatitni znak Zajednice i dizajn Zajednice pravna steevina takoer sadri usklaena pravila za provedbu autorskih prava i s time povezanih prava, kao i prava industrijskoga vlasnitva sve to zahtjeva razvijene i uinkovite mehanizme provedbe

Trino natjecanje-

-

pravna steevina glede trinoga natjecanja obuhvaa antitrustovsku politiku i politiku nadzora dravne pomoi ona ukljuuje pravila i postupke za borbu protiv nekonkurentnoga ponaanja poduzea (ograniavajui dogovori izmeu poduzetnika i zloporaba dominantnoga poloaja), ispitivanje spajanja izmeu poduzetnika te spreavanje vlada da dodjeljuju dravnu pomo koja , ograniava konkurenciju na unutarnjemu tritu openito govorei, pravila trinoga natjecanja izravno se primjenjuju u cijeloj Uniji, a drave lanice moraju suraivati u potpunosti s Komisijom u njihovoj provedbi

Financijske usluge-

-

pravna steevina na podruju financijskih usluga obuhvaa pravila glede ovlatenja, djelovanja i nadziranja financijskih ustanova na podruju bankarstva, osiguranja, dodatnih mirovina, usluga ulaganja i trita vrijednosnicama financijske ustanove mogu djelovati irom EU-a u skladu s naelom "kontrole matine zemlje", bilo uspostavom ogranaka ili pruanjem usluga na prekograninoj osnovi

Informacijsko drutvo i mediji-

-

-

-

pravna steevina ukljuuje posebna pravila o elektronskoj komunikaciji, o uslugama informacijskoga drutva, osobito elektronske trgovine i usluga uvjetnoga pristupa te audiovizualne usluge na podruju elektronskih komunikacija, cilj je pravne steevine ukloniti prepreke uinkovitome djelovanju unutarnjega trita u uslugama telekomunikacija i mrea te promovirati konkurentnost i ouvati interese klijenta u sektoru, ukljuujui univerzalnu dostupnost modernih slubi to se tie audiovizualne politike, pravna steevina zahtijeva zakonodavno usklaivanje s Direktivom o televiziji bez granica koja stvara uvjete za slobodno televizijsko emitiranje unutar EU-a pravna steevina ima za cilj uspostavu transparentnoga, predvidljivog i uinkovitoga regulatornoga okvira za javno i privatno emitiranje u skladu s europskim standardima pravna steevina takoer zahtjeva sposobnost sudjelovanja u programima Zajednice Media Plus i Media Training

Poljoprivredni i ruralni razvitak-

-

poglavlje o poljoprivredi obuhvaa veliki broj obvezujuih pravila od kojih su mnoga izravno primjenjiva ispravna primjena tih pravila i njihova uinkovita provedba i kontrola od strane javne uprave neophodni su za funkcioniranje zajednike poljoprivredne politike (CAP) upravljanje CAP-om zahtijeva osnivanje sustava upravljanja i kvalitete, kao to je Agencija za plaanje te Sustav integrirane uprave i nadzora (IACS), kao i sposobnost za provedbu mjera ruralnoga razvitka drave lanice moraju se pridravati zakonodavstva EU-a o programima izravne potpore poljoprivrednim gospodarstvima i provoditi zajednike trine organizacije za razne poljoprivredne proizvode

Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor-

ovo poglavlje obuhvaa detaljna pravila na podruju sigurnosti hrane opa politika o hrani propisuje higijenska pravila za proizvodnju prehrambenih proizvoda

-

-

nadalje, pravna steevina propisuje detaljna veterinarska pravila neophodna za ouvanje zdravlja ivotinja, njihovu dobrobit i sigurnost prehrambenih proizvoda ivotinjskoga podrijetla na unutarnjem tritu na fitosanitarnome podruju, pravila EU-a obuhvaaju pitanja kao to su kvaliteta sjemena, materijali za zatitu biljaka, tetni organizmi i ivotinjska prehrana

Ribarstvo-

-

pravna steevina o ribarstvu sastoji se od propisa koji ne zahtijevaju prijenos u nacionalno zakonodavstvo meutim, ono zahtijeva uinkovitu upravu i operatere koji bi sudjelovali u zajednikoj ribarskoj politici koja obuhvaa trinu politiku, upravljanje resursima i brodovljem, inspekciju i kontrolu, strukturne akcije i kontrolu dravne pomoi u nekim sluajevima, potrebno je prilagoditi postojee sporazume i konvencije o ribarstvu s treim zemljama ili meunarodnim organizacijama

Prometna politika-

-

cilj je Zakonodavstva EU-a u podruju prometa poboljanje funkcioniranja unutarnjega trita promicanjem sigurnih, uinkovitih i ekoloki prihvatljivih usluga prijevoza pravna steevina glede prijevoza obuhvaa sektore cestovnoga prijevoza, eljeznica, unutarnjih vodenih prometnica, kombiniranoga prijevoza, zrakoplovstva te pomorskoga prijevoza ona se odnosi na tehnike i sigurnosne standarde, socijalne standarde, kontrolu dravne pomoi i liberalizaciju trita u kontekstu trita unutarnjega prijevoza

Energetika-

ciljevi ove politike EU-a obuhvaaju poboljanje konkurentnosti, sigurnost nabave energije i zatitu okolia pravna steevina u podruju energetike sastoji se od pravila i politika, osobito onih o konkurenciji i dravnoj pomoi (ukljuujui sektor ugljena), unutarnjem tritu energijom (otvaranje trita struje i plina, promoviranje obnovljivih izvora energije), uinkovitosti energije, nuklearne energije i nuklearne sigurnosti te zatite od zraenja

Oporezivanje-

-

-

pravna steevina u podruju oporezivanja obuhvaa podruje neizravnog oporezivanja, osobito porez na dodanu vrijednost (PDV) i troarine ona propisuje opseg, definicije i naela PDV-a troarine na duhanske proizvode, alkoholne napitke i energetske proizvode takoer podlijeu zakonodavstvu EU-a u podruju izravnih poreza, pravna steevina obuhvaa neke aspekte oporezivanja dohotka od uteda pojedinaca i poreza na dobit poduzea drave lanice moraju se pridravati naela Kodeksa ponaanja pri oporezivanju poduzea, s ciljem uklanjanja tetnih poreznih mjera upravna suradnja i uzajamna pomo izmeu drava lanica ima za cilj osigurati lako funkcioniranje unutarnjega trita to se tie poreza te prua instrumente za spreavanje izbjegavanja plaanja poreza i utaje poreza unutar Zajednice drave lanice Unije moraju osigurati potrebne kapacitete za provedbu, ukljuujui veze s relevantnim kompjutoriziranim sustavima EU-a za oporezivanje

Ekonomska i monetarna politika-

pravna steevina u podruju ekonomske i monetarne politike sadri posebna pravila o neovisnosti sredinjih banaka u dravama lanicama zabranjeno je izravno financiranje javnoga sektora od strane sredinjih banaka i povlateni pristup javnoga sektora financijskim ustanovama od drava lanica oekuje se koordiniranje svojih gospodarskih politika i podlijeganje Paktu o stabilnosti i rastu o poreznome nadzoru nove drave lanice obvezne su pridravati se kriterija propisanih u Ugovoru, kako bi bile u stanju usvojiti euro pravovremeno nakon pristupanja do tada, one sudjeluju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji kao drave lanice uz iznimku uporabe eura te postupaju sa svojim teajevima kao s pitanjem od zajednikoga interesa

Statistika-

-

-

pravna steevina u podruju statistike zahtijeva postojanje statistike infrastrukture temeljene na naelima nepristranosti, pouzdanosti, transparentnosti, povjerljivosti osobnih podataka i irenja slubene statistike nacionalni instituti za statistiku djeluju kao referenca i uporite za metodologiju, klasifikaciju i postupke za prikupljanje podataka u raznim podrujima kao to su makroekonomija i statistika cijena, demografska i socijalna statistika, regionalna statistika, statistika o poslovanju, prijevozu, vanjskoj trgovini, poljoprivredi, okoliu, znanosti i tehnologiji prenoenje u nacionalno zakonodavstvo nije potrebno jer je veina pravne steevine u obliku uredbi

Socijalna politika i zapoljavanje-

pravna steevina u socijalnome podruju ukljuuje minimalne standarde u podrujima radnoga prava, jednakosti, zdravlja i sigurnosti na radu i nediskriminacije drave lanice sudjeluju u socijalnome dijalogu na europskoj razini te u procesima politike EU-a u podruju politike zapoljavanja, socijalne ukljuenosti i socijalne zatite Europski socijalni fond je glavni financijski instrument putem kojega EU podupire provedbu svoje strategije u podruju zapoljavanja i pridonosi nastojanjima socijalne ukljuenosti (provedbena pravila obuhvaena su u okviru Poglavlja 22 koje se bavi strukturnim instrumentima)

Poduzetnitvo i industrijska politika-

-

-

industrijska politika EU-a nastoji promicati industrijske strategije koje poboljavaju konkurentnost ubrzavanjem prilagoavanja na strukturnu promjenu, poticanjem okolia koje je pogodno za stvaranje novih poduzea i rasta irom EU, ali i domaa i strana ulaganja njezin cilj je poboljanje cjelokupnoga poslovnog okruenja u kojemu djeluju mala i srednja poduzea to ukljuuje privatizaciju i restrukturaciju industrijska politika Unije uglavnom se sastoji od politikih naela i obavijesti, forumi EU-a za konzultaciju i programi Zajednice, kao i priopenja, preporuke i razmjene najboljih praksi u pogledu malih i srednjih poduzea imaju za cilj poboljati

-

formuliranje i koordiniranje politike poduzea irom unutarnjega trita na temelju zajednike definicije malih i srednjih poduzea provedba politike poduzea i industrijske politike zahtijeva odgovarajui administrativni kapacitet na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

Transeuropske mree-

-

ovo poglavlje obuhvaa politiku transeuropskih mrea na podruju prijevoza, telekomunikacija i infrastruktura energije, ukljuujui smjernice Zajednice o razvitku transeuropskih mrea i potpornih mjera za razvoj projekata od zajednikog interesa uspostava i razvoj transeuropskih mrea te promicanje povezanosti i meudjelovanja nacionalnih mrea ima za cilj u potpunosti iskoristiti unutarnje trite i doprinijeti gospodarskome rastu i stvaranju novih radnih mjesta u Europskoj uniji

Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata-

pravna steevina u okviru ovoga poglavlja uglavnom se sastoji od okvirnih i provedbenih uredbi koje ne zahtijevaju prijenos u nacionalno zakonodavstvo one definiraju pravila sastavljanja, odobravanja i provedbe programa Strukturnih fondova i Kohezijskoga fonda koji odraava teritorijalnu organizaciju svake zemlje o tim se programima pregovara i dogovara s Komisijom, a njihova provedba je odgovornost drava lanica drave lanice moraju potivati zakonodavstvo EU-a, primjerice na podruju javnih nabava, trinoga natjecanja i okolia te pri odabiru i provedbi projekata drave lanice moraju imati institucionalni okvir i odgovarajui administrativni kapacitet kako bi osigurale uinkovitu provedbu, nadziranje i procjenu programa, sa stajalita upravljanja i financijske kontrole

Pravosue i temeljna ljudska prava-

-

-

politike EU-a u podruju pravosua i temeljnih ljudskih prava imaju za cilj odrati i dalje razvijati Uniju kao podruje slobode, sigurnosti i pravde uspostava neovisnog i uinkovitog pravosua od najvee je vanosti nepristranost, integritet i visoki standard donoenja presuda od strane sudova neophodni su za ouvanje vladavine prava to zahtjeva strogu posveenost uklanjanju vanjskih utjecaja na pravosue i pruanju odgovarajuih financijskih resursa i obuke; moraju se osigurati pravna jamstva za pravedne sudske postupke jednako tako, drave lanice moraju se na uinkovit nain boriti protiv korupcije, koja predstavlja prijetnju stabilnosti demokratskih ustanova i vladavini prava vrst pravni okvir i pouzdane institucije potrebne su kako bi se poduprijela dosljedna politika spreavanja i odvraanja od korupcije

-

drave lanice moraju osigurati potivanje temeljnih ljudskih prava i prava graana Unije, kako je zajameno pravnom steevinom i Poveljom o temeljnim ljudskim pravima

Pravda, sloboda i sigurnost-

-

-

-

cilj je politika EU-a odrati i dalje razvijati Uniju kao podruje slobode, sigurnosti i pravde u pogledu pitanja kao to su granina kontrola, vize, vanjske migracije, azil, policijska suradnja, borba protiv organiziranoga kriminala i terorizma, suradnja u podruju droga, carinska suradnja i pravosudna suradnja na podruju kaznenih i graanskih pitanja, drave lanice moraju biti ispravno opremljene kako bi na odgovarajui nain provele rastui okvir zajednikih pravila iznad svega, to zahtjeva snaan i dobro integriran administrativni kapacitet unutar agencija za provedbu zakona i drugih relevantnih tijela koja moraju postii potrebne standarde profesionalna, pouzdana i uinkovita policijska organizacija je od najvee vanosti. Najdetaljniji dio politika EU-a o pravdi, slobodi i sigurnosti jest Schengenska pravna steevina koja podrazumijeva ukidanje kontrola unutarnjih granica u Uniji meutim, za nove drave lanice, znaajni dijelovi Schengenske pravne steevine provode se slijedom odvojene Odluke Vijea koja e se donijeti nakon pristupanja

Znanost i istraivanje-

pravna steevina u podruju znanosti i istraivanja ne zahtijeva prenoenje pravila EU-a u nacionalni pravni poredak provedbeni kapacitet odnosi se na postojanje potrebnih uvjeta za uinkovito sudjelovanje u Okvirnim programima Unije kako bi osigurale potpuno i uspjeno pridruivanje Okvirnim programima, drave lanice moraju osigurati potrebne provedbene kapacitete na podruju istraivanja i tehnolokoga razvoja, ukljuujui odgovarajue osoblje

Obrazovanje i kultura-

podruja izobrazbe, mladih i kulture prvenstveno su nadlenost drava lanica Unije okvir za suradnju o politikama izobrazbe ima za cilj pribliavanje nacionalne politike i postizanje zajednikih ciljeva putem otvorene metode koordinacije koja je dovela do programa "Izobrazba i osposobljavanje 2010" koji integrira sve akcije na podruju izobrazbe i osposobljavanja na europskoj razini

-

-

ujedno, drave lanice Unije trebaju podrati naela sadrana u lanku 151 Ugovora o EZ-u i osigurati da njihove meunarodne obveze omoguavaju ouvanje i promoviranje kulturne raznolikosti drave lanice trebaju imati pravni, administrativni i financijski okvir i potrebne provedbene kapacitete kako bi osigurale uinkovito financijsko upravljanje izobrazbom i programima Zajednice za mlade (Leonardo da Vinci, Sokrat i Youth)

Zatita okolia-

-

-

politika EU-a u podruju okolia ima za cilj promovirati odrivi razvoj te zatititi okoli za sadanje i budue generacije ona se temelji na preventivnoj akciji, naelu da oneiiva plaa, borbi protiv ekoloke tete na izvoru, zajednike odgovornosti i integracije ekoloke zatite u druge politike Unije pravna steevina sadri vie od 200 veih pravnih akata koji obuhvaaju horizontalno zakonodavstvo, kvalitetu vode i zraka, upravljanje otpadom, zatitu prirode, kontrolu industrijskog oneienja i upravljanje rizikom, kemikalije i genetski modificirane organizme (GMO), buku i ume pridravanje pravne steevine zahtijeva znatna ulaganja snana i dobro opremljena uprava na nacionalnoj i lokalnoj razini neophodna je za primjenu i provedbu pravne steevine u podruju zatite okolia

Zatita potroaa i zdravstvena zatita-

-

pravna steevina u podruju zatite potroaa obuhvaa sigurnost roba, kao i zatitu gospodarskih interesa potroaa u brojnim specifinim sektorima drave lanice Unije moraju prenijeti pravnu steevinu u nacionalno zakonodavstvo te osnovati neovisne administrativne strukture i osigurati provedbu nadziranja trita i pravne steevine trebalo bi takoer osigurati odgovarajue mehanizme izvansudskog rjeavanja sporova, informirati i obrazovati potroae te osnaiti organizacije za zatitu potroaa osim toga, ovo poglavlje obuhvaa posebna obvezujua pravila u podruju zdravstva

Carinska unija-

pravna steevina vezana za carinsku uniju gotovo se iskljuivo sastoji od zakonodavstva koja izravno obvezuje drave lanice ono ukljuuje Carinski kodeks EU i njegove provedbene odredbe, kombiniranu nomenklaturu, zajedniku carinsku tarifu i odredbe o klasifikaciji tarifa, osloboenje od carinskih pristojbi, privremenu obustavu carinskih pristojbi i odreenih tarifnih kvota, te duge odredbe kao to su carinske kontrole krivotvorene i piratizirane robe, izvoz kulturnih dobara kao i meusobnu administrativnu pomo pri pitanjima carina i tranzita

-

drave lanice moraju osigurati postojanje potrebnih provedbenih kapaciteta, ukljuujui povezanost s odgovarajuim raunalnim sustavima carina EU carinske usluge takoer moraju osigurati odgovarajue kapacitete za provedbu posebnih pravilnika utvrenih u vezanim podrujima pravne steevine kao to je vanjska trgovina

Vanjski odnosi-

-

pravna steevina u ovom podruju sastoji se uglavnom od izravno obvezujueg zakonodavstva EU koje ne zahtijeva transponiranje u nacionalno zakonodavstvo ovo zakonodavstvo nastalo je iz multilateralnih i bilateralnih trgovakih obveza EU, kao i iz nekoliko autonomnih preferencijalnih trgovinskih mjera na podruju trgovake pomoi i razvojne politike, drave lanice moraju se pridravati zakonodavstva i meunarodnih obveza EU, te osigurati kapacitete za sudjelovanje u razvojnim i humanitarnim politikama EU od drava podnositeljica zahtjeva trai se da progresivno usklauju svoju politiku prema treim zemljama i pozicije u meunarodnim organizacijama s politikama i pozicijama usvojenim od strane Unije i njezinih drava lanica

Vanjska, sigurnosna i obrambena politika-

-

-

zajednika vanjska i sigurnosna politika (CFSP) i Europska sigurnosna i obrambena politika (ESDP) temelje se na pravnim aktima, ukljuujui pravno obvezujue meunarodne sporazume, te na politikim dokumentima pravnu steevinu sainjavaju politike deklaracije, aktivnosti i sporazumi. Drave lanice moraju biti u mogunosti provoditi politiki dijalog unutar okvira CFSP-a, uskladiti se s izjavama EU-a, sudjelovati u aktivnostima EU-a te primjenjivati sankcije i restriktivne mjere od drava podnositeljica zahtjeva trai se progresivno usklaivanje s izjavama EU-a te primjenjivanje sankcija i restriktivnih mjera kada i gdje to bude zatraeno

Financijski nadzor-

-

pravna steevina u ovom poglavlju odnosi se na prihvaanje meunarodno dogovorenih i u EU usuglaenih naela, standarda i metoda za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru (PIFC) koja bi se trebala primjenjivati na interne sustave kontrole itavog javnog sektora, ukljuujui troenje fondova EU pravna steevina posebice zahtijeva postojanje uinkovitih i transparentnih sustava upravljanja i kontrole (ukljuujui odgovarajue ex-ante, tekue i ex-post financijske kontrole ili inspekcije); funkcionalno neovisne interne sustave revizije; relevantnu organizacijsku strukturu (ukljuujui sredinju koordinaciju); operativno i financijski neovisnu vanjsku organizaciju za reviziju za procjenu, meu ostalim, kvalitete novo uspostavljenih PIFC sustava

-

ovo poglavlje takoer ukljuuje pravnu steevinu o zatiti financijskih interesa Europske unije i borbi protiv zloupotrebe fondova EU

Financijske i obraunske odredbe-

-

ovo poglavlje pokriva pravila vezana za financijske resurse potrebne za financiranje prorauna EU (vlastiti resursi) ove resurse uglavnom ine doprinosi zemalja lanica temeljeni na tradicionalnim vlastitim resursima od carinskih i poljoprivrednih davanja i pristojbi na eer; resursa temeljenih na PDV-u; te resursa temeljenih na razini bruto domaeg dohotka drave lanice moraju imati odgovarajue administrativne kapacitete za odgovarajuu koordinaciju i osiguranje tonog izrauna, naplate, plaanja i kontrole vlastitih resursa pravna steevina u ovom podruju je izravno obvezujua i ne zahtijeva transponiranje u nacionalno zakonodavstvo

Institucije-

-

-

ovo poglavlje pokriva institucionalne i proceduralne propise EU-a kad se drava pridrui Europskoj uniji, potrebno je izvriti prilagodbe tih propisa kako bi se toj dravi omoguila jednaka zastupljenost u institucijama EU-a (Europski parlament, Vijee, Komisija, Sud) i drugim tijelima, kao i dobro funkcioniranje procesa donoenja odluka (kao to su glasaka prava, slubeni jezik i druga proceduralna prava) te izbora za Europski parlament propisi EU u ovom poglavlju ne utiu na unutarnju organizaciju drave lanice, no drave koje se pridruuju moraju osigurati mogunost punog sudjelovanja u donoenju odluka unutar Unije osnivanjem potrebnih tijela i mehanizama te izborom ili imenovanjem dobro pripremljenih predstavnika u institucijama EU po zakljuenju pristupnih pregovora, posebni propisi za prijelazno razdoblje osiguravaju glatku integraciju drave u strukture EU: proveden je informacijski i konzultacijski postupak a jednom kada se Sporazum o pristupanju potpie, drava koja pristupa dobiva aktivni status promatraa u Europskom parlamentu i Vijeu, kao i u odborima Komisije

Ostala pitanja-

ovo poglavlje ukljuuje razna pitanja koja se pojavljuju tijekom pregovora a koja nisu pokrivena bilo kojim drugim pregovarakim poglavljem u ovom trenutku nema takvih pitanja. 35. poglavlje rjeava se na kraju pregovarakog procesa

65.

Shematski prikaite institucije i tijela Europske unije?

66.

Shematski prikaite institucionalni trokut u srcu Europske unije?

67.

Objasnite pojam Euopska komisija?osnovana 1950-tih god. u okviru Osnivakih ugovora kontrolira i koordinira rad administrativnog tijela, te predlae i izvrava politike procese i odluke najeuropskija institucija = supranacionalni karakter njezin je primarni zadatak da zastupa, podupire i inicira interese Europske unije u cjelini zaduena je za pripremu i prezentaciju prijedloga novih europskih zakona Vijeu i Europskom parlamentu

-

-

68.

Navedite i objasnite temeljne zadae Europske komisije?

- temeljne su zadae Europske komisije: politika inicijativa izvrni organ Unije uvar je Ugovora predstavlja Uniju u pregovorima

69.

Shematski prikaite nadlenosti Euroske komisije?

70.

Objasnite pojam Vijee ministara?treba razlikovati od Europskog vijea i Vijea Europe glavno komunitarno tijelo (zakonodavno tijelo) sastavljeno od ministara nacionalnih vlada drava lanica

-

-

ovisno o temi dnevnog reda odreuje se ministar predstavlja nacionalne interese odluke donosi jednoglasno, obinom veinom ili kvalificiranom veinom.

71. Shematski

prikaite strukturu Vijea EU-a?

72.

Objasnite pojam Rotirajue predsjednitvo?

Rotirajue predsjednitvo - rotira se svakih 6 mjeseci - Cipar predsjeda Vijeem od srpnja do prosinca 2012. god. - osnovni radni zadaci predsjednitva Vijea usmjereni su na: rad Vijea u vrijeme predsjedanja promoviranje zakonodavnih i politikih odluka te sudjelovanje u posredovanju izmeu Europske unije i zemalja lanica

73.

Objasnite pojam Odbor stalnih predstavnika?

Odbor stalnih predstavnika (COREPER) - svaka drava lanica EU ima u Bruxellesu svoju stalnu misiju tj. stalne predstavnike - zastupaju nacionalne interese - djeluju u 2 dijela: COREPER I djeluje na podrujima pripreme odreenih tehnikih odluka oni su zamjenici i diplomati veleposlanstva COREPER II - su veleposlanici drava lanica u Bruxellesu interesno podruje njihova djelovanja, usmjereno je na rjeavanje meunarodnih ekonomskih odnosa, izmjene i dopune osnivakih ugovora, pravosua, procesa proirenja Europske unije i sl.-

-

podruje djelovanja COREPERA od izuzetnog je znaaja ministrima u Vijeu, budui da rad Vijee ne moe konstantno ovisiti o sastancima europskih ministara, koji svoju ministarsku dunost prvenstveno obavljaju u svom nacionalnom kontekstu na taj nain, Vijeu je olakan rad u pogledu donoenja konanih odluka

74. Objasnite

pojam COOREPER I?

-

-

svaka drava lanica EU ima u Bruxellesu svoju stalnu misiju tj. stalne predstavnike zastupaju nacionalne interese COREPER I - djeluje na podrujima pripreme odreenih tehnikih odluka oni su zamjenici i diplomati veleposlanstva

75.

Objasnite pojam COOREPER II?svaka drava lanica EU ima u Bruxellesu svoju stalnu misiju tj. stalne predstavnike zastupaju nacionalne interese COREPER II - su veleposlanici drava lanica u Bruxellesu interesno podruje njihova djelovanja, usmjereno je na rjeavanje meunarodnih ekonomskih odnosa, izmjene i dopune osnivakih ugovora, pravosua, procesa proirenja Europske unije i sl.

-

-

76.

Objasnite pojam Radne grupe strunjaka?

Radne grupe strunjaka-

predstavljaju povremene (ad hoc) i stalne grupe strunih suradnika drava lanica svojom kompetentnou i upuenou u problematiku odreenog podruja, nastoje pripremiti odreena potencijalna rjeenja odreeni prijedlozi i potencijalan rjeenja prosljeuju se COREPERU, kasnije Vijeu na usuglaavanja odreenih odluka statistika ukazuje, da se oko 70% svih spornih pitanja razrijei na radnim grupama strunjaka, preostalih 10-15% rijei se na sjednicama COREPER-a, a samo o 10 - 15% pitanja raspravlja se i rjeava na ministarskoj razini.

77.

Objasnite pojam Glavno tajnitvo vijea?

Glavno tajnitvo vijea-

-

-

-

pomae predsjednitvu Vijea na svim razinama, radi njegovog kompetentnijeg funkcioniranja okvirni broj zaposlenih u Vijeu EU dostie brojku od oko 3000 tisue svom administrativnom djelovanju, Glavno tajnitvo Vijea pomae Vijeu u izradi nacrta estomjesenog plana rada, pripremi materijala za redovite sjednice ministara, odreenim pravnim savjetima, aktualnim temama i sl. funkcija Glavnog tajnika i njegovog zamjenika, odreuje se na osnovi sporazumnog dogovora svih drava lanica trenutano Glavni tajnik Vijea EU je Javier Solana

78.

Navedite i objasnite nain donoenja odluka Vijea EU-a za pitanja I. stupa?

-Vijee EU kao glavna zakonodavna institucija Europske unije, neovisno o nainu donoenja odluka, a vezano za pitanja iz I. stupa, donosi: Obvezujue akte: - uredbe (regulations) - smjernice (directives) - odluke (decisions) Neobvezujue akte:

79.

preporuke (recommendations) miljenja (opinions)

Navedite i objasnite nain donoenja odluka Vijea EU-a za pitanja II. stupa?

-kada Vijee Eu-a donosi odluke o pitanjima iz podruja II. stupa, ono donosi: zajednike strategije (common strategies) zajednika stajalita (common positions) zajednike akcije (joint actions)

80.

Navedite i objasnite nain donoenja odluka Vijea EU-a za pitanja III. stupa?

-kada Vijee EU-a donosi odluke o pitanjima iz III.stupa, ono donosi: zajednika stajalita (common positions) okvirne odluke (framework decisions) odluke (decisions) konvencije (conventions)

81.

Shematski prikaite nadlenosti Vijea EU-a?

82.

Objasnite pojam Europski parlament?Europski parlament (eng. European Parlament) biraju izravno graani Europske unije zastupao graane i titio europske interese nastao je 1950- tih godina, kada i Europska zajednica, ali u prvotnom nazivlju Skuptina koju su inili delegati nacionalnih parlamenata od 1979. godine, zastupnici u Europskom parlamentu biraju se na razdoblje od 5 godina i to na izravnim izborima svaki graanin Europske unije, koji je registriran u matinoj knjizi glasaa, ima pravo glasovati na izborima glavno sjedite Europskog parlamenta je Strasbourg glavno tajnitvo je u Luksemburgu, dok se odreena zasjedanja i sastanci parlamentarnih odbora odravaju u Bruxellesu funkciju predsjednika Europskog parlamenta obnaa Hans Gert Pottering

-

-

-

-

83.

Objasnite pojam sastav Europskog parlamenta?

Sastav Europskog parlamenta -

-

Osnivakim je ugovorom, dravama lanicama Europske unije odreen brojzastupnikih mjesta u Europskom parlamentu neovisno o veliini zemlje drave lanice Europske unije odnosno o ukupnom broju njezina stanovnitva Ustavnim je ugovorom odreeno da svaka drava ima pravo na minimum 6 zastupnika u Europskom parlamentu danas Europski parlament broji 785 zastupnika iz svih 27 drava lanica Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu rasporeeni su prema politikim skupinama

84.

Objasnite pojam ovlasti Europskog parlamenta?predstavlja vie od 500 mil. graana zastupa interese graana u rasprava s drugim institucijama EU, te provodi demokratsku volju graana

-

85. Navedite

i objasnite u emu se oituje snaga Europskog parlamenta?

- snage Europskog parlamenta oituju se kroz sljedee glavne uloge: u zakonodavnoj vlasti u budetskoj vlasti u kontrolnom izvravanju Zakonodavna vlast - utemeljena je Rimskim ugovorom, na temelju kojega mu se dodjeljuje konzultativna funkcija na relaciji Komisija Vijee ministara - odreenim izmjenama i dopunama Ustava, Europski parlament dobiva na znaenju u mnogim podrujima, te postupno naputa konzultativnu funkciju i postaje ravnopravno s Vijeem Proraun - predlae Komisija, a Europski parlament zajedno s Vijeem dijeli ovlasti nad proraunom Europske unije, odnosno zajedniki ga usvajaju ili odbacuju Kontrolni nadzor - nad drugim institucijama Europske unije provodi Europski parlament, posebice nad Komisijom - Europski parlament prvenstveno mora odobriti izbor osobe koja e obnaati funkciju predsjednika Europske komisije, te ostale povjerenike Komisije - Komisija ima obvezu da o svom radu permanentno izvjetava Europski parlament. - on ima ovlasti izglasati nepovjerenje Komisiji kao cjelini

86.

Shematski prikaite nadlenosti Europskog parlamenta?

87. Objasnite

pojam Ombudsman?

Ombudsman - Europski parlament u funkciji kontrole Komisije imenuje posrednika Ombudsmana - njegova pozicija proistjee iz Ugovora o Europskoj uniji - Ombudsman se bira u Europski parlament na mandat od 5 godina, nakon isteka mandat se moe ponovno obnoviti - funkciju Europskog ombudsmana trenutno obnaa Nikiforos Diamandouros - Puki pravobranitelj ili ombudsman, nastoji uoiti i sankcionirati eventualne nepravilnosti u radu administracije u gotovo svim institucijama i tijelima Europske unije - najei primjeri s kojima se ombudsman susree su: zlouporaba poloaja i ovlasti diskriminacija potpuno ili djelomino nedavanje informacija upitne odgode neispravni postupci-

Puki pravobranitelj ili ombudsman u svom je radu voen naelom nepristranosti, a izvjetaje o svom radu i djelovanju podnosi godinje Europskom parlamentu.

88.

Objasnite pojam Europsko vijee?Europsko vijee osnovano je 1974. godine na Konferenciji u Parizu slubeni status dobiva Jedinstvenim europskim aktom (jedino tijelo EU koje nije uspostavljeno Osnivakim ugovorom) Europsko vijee je politiki motor Unije ono definira opu politiku situaciju EU i postavlja prioritete Europsko vijee je, dakle, forum na kojem se predstavljaju znaajne politike inicijative, ali i odreuje smjer i dinamika integracije te mijenjaju i dopunjavaju osnivaki ugovori takoer, Europsko vijee dogovara promjene u strukturi EU kroz viemjesene pregovore koji se odvijaju u vidu meuvladinih konferencija nadalje, Europsko vijee rjeava probleme Unije na opoj razini - za razliku od Vijea koje je po svojoj prirodi sektorsko i u tom smislu ue ogranieno na odreeno podruje aktivnosti Unije Europsko je vijee prikladno mjesto za pregovore u paketu sastoji se od elnika drava ili vlada drava lanica Europske unije i predsjednika Komisije sastaje se redovito dva puta godinje pod predsjedanjem elnika drava ili vlade drava lanica koja ima predsjednitvo nad Vijeem Europske unije

-

-

-

89.

Navedite i objasnite glavne zadatke Europskog vijea?

- njegov je glavni zadatak:

osiguravanje rada Europskog vijea odravanje kohezije i konsenzusa unutar Vijea izvjeivanje Europskog parlamenta te predstavljanje Europske unije na meunarodnom planu, u skladu sa Zajednikom vanjskom i sigurnosnom politikom

90.

Objasnite pojam Sud pravde Europske unije, te navedite njegove nadlenosti?Europski sud pravde osnovan je 1952. godine sjedite suda je u Luksemburgu sud se sastoji od po jednog suca iz svake drave lanice, odnosno od 27 sudaca, te 8 pravobranitelja (obavezno iz Njemake, Francuske, Velike Britanije, panjolske i Italije) postupci koji se vode pred Europskim sudom za ljudska prava ureeni su Statutom Suda zadatak Europskog suda pravde je osigurati i unificirati provedbu zakonodavstva Europske unije u svim dravama lanicama nastoji osigurati donoenje ujednaenih presuda na nacionalnim razinama u dravama lanicama znaajnu ulogu, Europski je sud imao u oblikovanju pravnog poretka Europske unije Europski sud pravde, rijetko zasjeda u punom sastavu najee zasjeda u sastavu od 13 sudaca i od 5 pravobranitelja voeni naelom pravednosti i nepristranosti, suci i pravobranitelji rjeavaju pravne sporove izmeu drava lanica Europske unije, institucija Unije, te pravnih i fizikih osoba mandat im je odreen na razdoblje od 6 godina, sa mogunou obnove predsjednik Europskog suda pravde je Jean Paul Costa

-

-

-

-

- nadlenosti Europskog suda pravde: prethodni postupak tube protiv drava lanica tube za ponitenje akta Zajednice tube zbog propusta tube za naknadu tete

91.

Objasnite pojam Prvostupanjski sud?Prvostupanjski sud (eng. Court of First Instance) osnovan je 24. listopada 1988. godine sjedite suda je u Luksemburgu Sud se sastoji od po jednog suca iz svake drave lanice, odnosno od 27 sudaca, te u svom redovitom sastavu nema pravobranitelja u iznimnim sluajevima, zbog teine sudskog spora, ulogu pravobranitelja moe preuzeti jedan od sudaca Prvostupanjskog suda osnovan je kako bi pomogao Europskom sudu za ljudska prava u rjeavanju velikog broja sluajeva prema Ugovoru iz Nice 2001. godine, Prvostupanjskom sudu dodjeljuje se samostalnost i zasebnost, budui da je Prvostupanjski sud bio pridrueno tijelo Europskog suda za ljudska prava zadatak Prvostupanjskog suda je usmjeren na rjeavanje i donoenje presuda odreenih predmeta pravnih i fizikih osoba rijetko zasjeda u punom sastavu najee zasjeda u vijeima od 3 sudaca mandat im je odreen na razdoblje od 6 godina, sa mogunou obnove predsjednik Prvostupanjskog suda je Marc Jaeger

-

-

-

-

92.

Objasnite pojam Europski ekonomski i socijalni odbor?

-

Europski ekonomski i socijalni odbor osnovan je 1958. godine Rimskim ugovorom sjedite Europskog ekonomskog i socijalnog odbora je u Bruxellesu - Odbor ima savjetodavnu ulogu pri Europskom parlamentu, Komisiji i Vijeu, te predstavlja svojevrsnu poveznicu izmeu graana Europske unije i potencijalnih graana Unije, u svezi promocije drutvenog i kulturnog ivota Unije - lanovi Odbora djeluju na plenearnim skuptinama u pododborima, od kojih se svaki pododbor bavi razliitim podrujem djelovanja - Odbore sainjavaju 3 grupe: poslodavci (grupa I) zaposlenici (grupa II) predstavnici razliitih interesnih grupa (grupa III)-

Grupa I predstavlja poslodavce iz financijskog i bankarskog sektora, malog i srednjeg poduzetnitva, obrtnitva i poljoprivrednog sektora Grupa II predstavlja zaposlenike u javnim i privatnim sektorima, od najnie do najvie kvalificiranih kadrova Grupa III predstavlja razliite interesne grupe: udruge, neprofitne organizacije, nevladine organizacije te akademske zajednice

93.

Objasnite pojam Odbor regija?

-

-

-

Odbor regija osnovan je 1992. godine Ugovorom iz Maastrichta sjedite Odbora regija je u Bruxellesu Odbor ima konzultativnu funkciju, lokalna i regionalna stajalita i miljenja o zakonodavstvu Unije iznose se putem njega u svom djelovanju, Odbor regija je savjetodavno povezan sa Komisijom, Vijeem EU i Parlamentom lanovi Odbora, godinje djeluju kroz 5 plenearnih zasjedanja, definirajui opa stajalita i miljenja broj lanova Odbora regija iznosi 344 lana, a prema Ugovoru iz Nice, broj lanova ne smije prijei brojku od 350 lanove Odbora regija predlau vlade drava lanica, a imenuje ih Vijee EU lanovi Odbora su predstavnici lokalne ili regionalne vlasti u dravi lanici, mandat im je odreen na 4 godine, sa mogunou obnove predsjednik Odbora regija je Luc Van de Brande

94.

Objasnite pojam Euroska sredinja banka?Europska sredinja banka osnovana je Ugovorom iz Maastrichta., a sveano je otvorena 30. lipnja 1998. godine sjedite Europske sredinja banka je u Frankfurtu primarni zadatak osnivanja Europske sredinja banke lei u stvaranju monetarne unije s jedinstvenom valutom (eurom) osim navedenog zadatka, Europska sredinja banka: nadzire koliinu novca u optjecaju teaj platni sustav devizne priuve te odrava stabilnost cijena u podruju euro zone osnivanjem Europske sredinje banke, banke drava lanica Unije nisu nestale, nego zajedno sa Europskom sredinjom bankom predstavljaju Europski sustav sredinjih banaka predsjednik Europske sredinje banka je Jean Claude Trichet

-

-

-

-

Europska sredinja banka djeluje kroz 3 glavna tijela: Upravljako vijee Izvrni odbor Ope vijee

95.

Objasnite pojam Europska investicijska banka?

Europska investicijska banka osnovana je 1958. godine Rimskim ugovorom - sjedite Europske investicijske banke je u Luksemburgu - primarni zadatak osnivanja Europske investicijske banke lei u financiranju projekata, te osiguranju socijalne i gospodarske kohezije drava lanica Unije - ona je neprofitno i financijski neovisno tijelo, koja svoja sredstva prikuplja na tritu kapitala i od svojih dioniara, radi financiranje odreenih projekata - projekti u koje banka investira svoja financijska sredstva odreena su sljedeim kriterijima: projekti moraju biti usmjereni u poveanje konkurentnosti malih i srednjih poduzea drava lanica Unije projekti moraju biti usmjereni na gospodarski i ekonomski razvoj manje razvijenih regija drava lanica Unije projekti moraju biti usmjereni na zatitu okolia, te zatitu kulturne batine drava lanica Unije-

Europska sredinja banka djeluje kroz 3 glavna tijela: Vijee guvernera Odbor direktora Upravni odbor

96.

Objasnite pojam Ekonomska i monetarna unija?monetarna unija predstavlja najviu stepenicu u procesu ekonomske integracije drava obuhvaa zajedniku monetarnu politiku i usko koordinirane ekonomske politike zemalja lanica, tj. prenoenje nadlenosti u odluivanju u ekonomskoj i monetarnoj politici s nacionalne na nadnacionalnu (supranacionalnu) razinu europska se monetarna unija (EMU) zasniva na jedinstvenom tritu ekonomska i monetarna unija utemeljena je Ugovorom iz Maastrichta, tj. Ugovorom o Europskoj uniji predstavlja angaman zemalja lanica u voenju jedinstvene valute, kojom upravlja jedinstvena centralna banka EMU je usmjerena na dvojnost: euro + jedinstveno trite jedinstveno trite trai jedinstvenu valutu koja omoguava njegovo jaanje euro produbljuje regionalizaciju razmjene u Europi, ali potie europski identitet, a na meunarodnoj razini pridonosi uravnoteenijim monetarnim sustavom, budui da u sebi objedinjuje vie razliitih valuta uvoenje eura 1.sijenja 1999. oznaava poetak federalne Europe naekonomskom planu

-

-

-

-

97.

Objasnite pojam Europski monetarni sustav?

na poticaj Francuske i Njemake u prosincu 1978. godine odlueno je o stvaranju Europskog monetarnog sustava (EMS), te se s planom zapoelo u oujku 1979. godine - prema zakljuku Europskog vijea 4. i 5. prosinca 1978. godine: svrha Europskog monetarnog sustava je uspostavljanje vee mjere monetarne stabilnosti u zajednici trebao bi predstavljati osnovnu komponentu mnogo sloenije strategije s ciljem nastavljanja rasta stabilnosti, progresivnom povratku punoj zaposlenosti harmonizaciji ivotnih standarda - EMS je bio baziran na temelju fiksnog, ali prilagodljivog konverzijskog teaja i imao je dvije glavne komponente: Mehanizam konverzijskih teajeva ERM i Europske valutne jedinice ECU - ERM je uspostavio sredinji konverzijski teaj prema ECU-u za svaku sudjelujuu valutu - na osnovi takvih teajeva, uspostavljeni su bilateralni sredinji teajevi - granice fluktuacije oko bilateralnih sredinjih teajeva fiksirane su na 2.25 % za sve valute osim talijanske lire koja je bila na 6%-

98.

Objasnite pojam Prva faza Europske monetarne unije?u osnovi Delorsovog izvjea, Europsko vijee je u lipnju 1989. godine utvrdilo da bi prva faza realizacije ekonomske i monetarne unije trebala zapoeti 1. srpnja 1990. godine, kada bi sva ogranienja protoka kapitala izmeu zemalja lanica trebala biti ukinuta za realizaciju druge i tree faze bilo je neophodno revidirati Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (Rimski ugovor) da bi se uspostavila potrebna institucionalna struktura

-

-

99.

Objasnite pojam Druga faza Europske monetarne unije?

uspostavljanje Europskog monetarnog instituta (EMI) 1.sijenja 1994. godine obiljeilo je poetak druge faze EMU-a - EMI kratkotrajno postojanje takoer je odraavalo oblik monetarne integracije unutar zajednice - EMI nije bio odgovoran za provoenje monetarne politike u Europskoj uniji - dva glavna zadatka EMI-a bila su: ojaati suradnju centralnih banaka i koordinaciju monetarnih politika uiniti potrebne pripreme za uspostavljanje Europskog sustava centralnih banaka (ESCB), provoenje jedinstvene monetarne politike i formiranje jedinstvene valute u treoj fazi - do svoga kraja, EMI je omoguavao forum za konzultacije i razmjenu gledita i informacija o politikim pitanjima i specificirao je nadzorni, organizacijski i logistiki okvir neophodan za izvedbu zadataka ESCB-a u treoj fazi - u prosincu 1995. godine Europsko se vijee sloilo da e se europska valuta, koja e se uvesti poetkom tree faze, zvati euro i da e trea faza zapoeti 1.sijenja 1999. godine - 2. svibnja 1998. godine Vijee Europske unije u dogovoru s Predsjednicima drava ili Vladama jednoglasno je odluilo da je 11 drava lanica (Belgija, Njemaka, panjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Finska) ispunilo uvjete potrebne za uvoenje jedinstvene valute 1.sijenja 1999. godine - 25.svibnja 1998. godine vlade 11 zemalja lanica imenovale su predsjednika, potpredsjednika i etiri ostala lana Izvrnog odbora ECB-a - ECB i nacionalne centralne banke sudjelujuih zemalja lanica tvori EUROSUSTAV koji formira i definira jedinstvenu monetarnu politiku u treoj fazi EMU-a - uspostavljanjem ECB-a 1. lipnja 1998. godine EMI je izvrio svoje zadatke. U skladu sa Sporazumom o uspostavljanju Europske unije, osnivanjem ECB-a, EMI je prestao postojati-

100.Objasnite

pojam Trea faza Europske monetarne unije?

-

-

-

1.sijenja 1999. godine trea i zadnja faza EMU-a zapoela je s nepovratnim fiksiranjem konverzijskih teajeva valuta 11 zemalja lanica koje sudjeluju u monetarnoj uniji i voenjem jedinstvene monetarne politike pod nadzorom ECB-a broj zemalja lanica koje sudjeluju u monetarnoj uniji popeo se na 12, 1.sijenja 2001. godine, kada je Grka ula u treu fazu EMU-a, zadovoljivi uvjete konvergencije od tog dana Banka Grke je postala dio Eurosustava ova je etapa karakteristina zbog nepovratno odreenog konverzijskog teaja 3. svibnja 1998., jedinstvene valute Euro: podijeljene u 100 centi pravni status mu je definiran 13.prosinca 1996. u Dublinu; zaivio je 1. sijenja 1999. godine definiran kao bezgotovinsko sredstvo plaanja i utvrivanja rezervi od 50 milijardi eura nacionalnih sredinjih banaka u okviru ECB-a kako bi se omoguila intervencija u sluaju potrebe na deviznom tritu, pojaavanja djelovanja EMU-a radi nadgledanja financijskih i budetskih uvjeta i ravnotee, kao i ekonomske i socijalne kohezije

101.Objasnite

pojam Uvjeti konvergencije Europske monetarne unije?

-

-

-

uvjeti pristupa ekonomskoj i monetarnoj uniji Povelja o Europskoj uniji potpisana 7.veljae 1992. u Maastrichtu definira potrebne uvjete koje trebaju zadovoljiti zemlje kandidati za ulazak u EMU kriterije konvergencije oni su definirani kroz slijedee kvantitativne pokazatelje: inflacijski kriterij stopa inflacije ne smije biti za vie od 1,5 % iznad prosjene stope inflacije u tri zemlje s najniom inflacijom teajni kriterij zahtjeva sudjelovanje u europskom teajnom mehanizmu (ERM) najmanje dvije godine prije pridruivanja monetarnoj uniji uz potivanje propisanih granica fluktuacije (15 % oko sredinjeg pariteta) kamatni kriterij trai da prinos na dugorone obveznice drave ne smije prelaziti istovjetne kamatne stope u tri zemlje s najniom inflacijom za vie od 2 % (konvergencija dugoronih kamatnih stopa) fiskalni kriteriji: kriterij proraunskog deficita i javnog duga kriterij proraunskog deficita ograniava ekspanzivnost fiskalne politike jer zahtijeva odravanje deficita konsolidirane ope drave na razini nioj od 3 % BNP-a kriterij javnog duga postavlja njegov udio u BNP-u na maksimalno 60 %, ali se pozitivno ocjenjuje i trend smanjenja njegova udjela u BNP-u, ako je razina od 60 % nedostina vrijednost

102.Navedite

i objasnite prednosti jedinstvene valute?

-

-

-

-

-

-

postojanje eura kao jedinstvene valute zajednikog trita donosi prednosti kao to su: vea sigurnost u trgovini i meunarodnim odnosima kao to je uklanjanje rizika fluktuacije u teajevima izmeu razliitih valuta EMU ukida varijabilnost nominalnih konverzijskih teajeva time nestaje teajni rizik i dolazi do potpunog izjednaenja kamatnih stopa iste prirode, istih dospijea i istog rizika nestajanje trokova transakcija prihvaanjem jedinstvene valute nestaju svi izravni trokovi transakcija vezani za operacije teaja: komisijski trokovi, teajna mara, upravljanje trezorom i obraunavanje u vie deviza u okviru istog poduzea, akcelerator jedinstvenog trita jedinstvena valuta smatra se sredstvom ostvarenja svih oekivanih prednosti jedinstvenog trita jaanjem integracije trita roba, uklanjajui monetarne poremeaje potie se konkurencija zbog transparentnosti cijena. Politika diskriminacije cijena, koju vode velike industrijske grupe, nee se moi vie primjenjivati stabilnost teaja garantirat e ravnoteu komercijalnih ugovora izmeu europskih poduzea. Djelovanjem jedinstvene valute jedinstveno trite poveava uinkovitost i rast bitni dodatak financijskoj integraciji, jedinstvena valuta uklanja zadnju prepreku u integraciji europskog financijskog trita vee i likvidnije jedinstveno trite poveanjem obujma transakcija europskih vrijednosnica, omoguava i lake financiranje neravnotee bilance tekuih transakcija i javnih zajmova bilanca plaanja zajednika je za ukupnu monetarnu uniju zajedniki monetarni suverenitet jedinstvena valuta znai prijelaz s asimetrinog reima na zajedniko odluivanje o monetarnoj oblasti omoguuje drugim zemljama da voa nae mogunosti sporazumijevanja o razini zajednike kamatne stope nestaje rizik zemlje koja vodi nekooperativnu monetarnu politiku, to poveava zahtjeve za traenjem optimalnog rasta ukupnog bloka monetarne Europe

103.Navedite

i objasnite koristi od uvoenja eura?

- koristi se mogu opisati sa stajalita potroaa, proizvoaa i

financijskih posrednika: ukidanje nacionalnih valuta - ukidanjem nacionalnih valuta i njihovom zamjenom jedinstvenom valutom nestaju transakcijski trokovi konverzije europskih valuta (to su trokovi koji su proizlazili iz razlike kupovnih i prodajnih teajeva strane valute te naknada i provizija mjenjaa pri obavljanju konverzije) - tako jedinstvena valuta pojednostavljuje nain plaanja te olakava meusobnu trgovinu i turizam vea jasnoa cijena - zapravo njihova laka usporedivost diljem Europe, jer su cijene svih vrsta robe i usluga izraene u istim novanim jedinicama te nema potrebe za preraunavanjem internacionalna usporedivost cijena - poveava i konkurenciju te stvara preduvjete za mogua smanjenja cijena, a time osigurava dodatan probitak za potroae uklanjanje valutnog rizika - za poduzea jedinstvena valuta uklanja i valutni rizik koji je proizlazio iz neizvjesnosti u meusobnim odnosima deviznih teajeva uklanjanje teajnih rizika i transakcijskih trokova - omoguilo je zapoinjanje procesa integracije financijskih trita - poveana likvidnost na financijskim tritima prua vei izbor instrumenata financiranja i otvara mogunosti za pronalaenje novih izvora financiranja - konkurencija financijskih posrednika olakava pristup izvorima novca za poduzea i tako posredno smanjuje trokove financiranja, te pozitivno djeluju na razvoj financijske industrije kao posrednika u alokaciji sredstava

104.Obasnite

pojam Euro?

-

-

-

-

Euro je slubena valuta 17 zemalja lanica Europske Unije ove zemlje nazivaju se Eurozonom, a nju ine: Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Njemaka, Nizozemska, Portugal, Slovenija, panjolska, Slovaka i od 1.1.2011. Estonija Euro se takoer koristi u Andori, Monaku, San Marinu,Vatikanu, te u Crnoj Gori i na Kosovu Euro je slubena valuta za oko 320 milijuna europljana ukljuujui podruja gdje su valute vezane na euro to je oko 500 milijuna ljudi sa vie od 610 milijardi eura u opticaju u 2006. ( to je ekvivalent 802 milijarde $, prema tadanjem teaju), euro je valuta s najveom cirkulacijom u gotovini na svijetu Eurozona je druga najvea ekonomija na svijetu

105.Navedite

zemlje korisnice i zemlje potencijalne korisnice eura?

-

-

-

ove zemlje nazivaju se Eurozonom, a nju ine: Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Njemaka, Nizozemska, Portugal, Slovenija, panjolska, Slovaka i od 1.1.2011. Estonija Euro se takoer koristi u Andori, Monaku, San Marinu,Vatikanu, te u Crnoj Gori i na Kosovu u 2009.god. jo 8 novo pridruenih zemalja EU nalaze se izvan Eurozone, no sve su one u pristupnim pregovorima potpisale da e prihvatiti euro s postizanjem uvjeta konvergencije pojedine zemlje zadale su si rokove kada e to postii kako slijedi: 01. 01. 2010. Latvija 01. 01. 2011. Estonija 01. 01. 2012. eka, Poljska, Litva i Bugarska 01. 01. 2014. Rumunjska prikljuivanje Latvije i Estonije bilo je predvieno jo za 01. 01. 2007., ali je odgoeno zbog visoke inflacije u tim zemljama

-

106.Navedite

svrhu programa pomoi Europske unije?

-

Europska unija, provodi programe pomoi diljem svijeta, a njezina je pomo izraena u sljedeim: humanitarnom radu i humanitarnoj pomoi pomoi nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju pomoi nevladinim organizacijama pomoi proizvodnom sektoru ostalim vidovima pomoi

107.Objasnite

pojam predpristupni fondovi Europske unije?

-

-

pretpristupni fondovi predstavljaju izdvojena sredstva iz postojeih fondova sa svrhom da se financijski podupru organizacijski i drugi napori potencijalnih lanica Europske unije Europska unija je zemljama kandidatkinjama, u cilju razvoja pretpristupne strategije, te olakanja procesa pribliavanja Uniji, stavila na raspolaganje programe (fondove) pomoi programi Europske unije dostupni su zemljama ovisno o sljedeoj kategorizaciji: programi dostupni zemljama koje su u fazi prije dobivanja statusa kandidatkinje ili programi namijenjeni treim zemljama (CARDS) pretpristupni programi koji su dostupni zemljama nakon to dobiju status zemlje kandidatkinje (PHARE, ISPA, SAPARD i IPA) programi Zajednice dostupni zemljama lanicama Europske unije i dravama kandidatkinjama programi namijenjeni zemljama lanicama (strukturni i kohezijski fond)

108. Objasnite

pojam CARDS?

-

CARDS (Pomo Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju) - program nastao 2000. godine kao jedinstven instrument financijske i tehnike pomoi koji zamjenjuje druge mehanizme pomoi namijenjene jugoistonoj Europi - podupire ciljeve i mehanizme Procesa stabilizacije i pridruivanja, koji su okvirna politika EU za zemlje zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, biva Jugoslavenska Republika Makedonija i Srbija i Crna Gora, ukljuujui Kosovo, do pristupanja Europskoj uniji kao punopravne lanice - program CARDS je financiran od Europske Komisije, kojem je cilj jaanje hrvatskog sudjelovanja u Procesu stabilizacije i pridruivanja s posebnom vanou danom: integriranoj graninoj kontroli potpori demokratske stabilizacije i poveanja kapaciteta dravnih institucija regionalnoj infrastrukturi i zatiti okolia program CARDS usmjeren je na sljedee vrste pomoi: tehniku pomo (konzultantske usluge i twinning) investicije (robe i radovi) bespovratna sredstva (potpora nevladinim organizacijama

program CARDS je podijeljen na sljedee komponente: nacionalnu regionalnu komponentu nacionalna komponenta namijenjena je zemljama korisnicama dok je regionalna komponenta namijenjena jaanju suradnje zemalja u regiji 109. Objasnite pojam PHARE?

nastao je 1989. godine Uredbom Vijea kao pretpristupni instrument namijenjen zemljama kandidatkinjama Srednje i Istone Europe kao program pomoi u pripremanju za lanstvo u EU - danas se PHARE program odnosi se na zemlje pristupnice i zemlje kandidatkinje i primarno ukljuuje mjere za izgradnju institucija (sa ukljuujuim investicijama), kao i mjere napravljene za promoviranje ekonomske i socijalne kohezije - PHARE prua sredstva za izgradnju institucija kroz twinning i tehniku pomo, te kroz investicijsku potporu za pomo zemljama pristupnicama u njihovim naporima, to ukljuuje: jaanje njihove javne uprave i institucija radi uinkovitog funkcioniranja unutar EU promoviranje konvergencije sa opsenim zakonodavstvom Europske Zajednice i smanjivanja potrebe za prijelaznim razdobljem promoviranje ekonomske i socijalne kohezije-

program PHARE u Republici Hrvatskoj, kao to je i sluaj kod programa CARDS, koristi sljedee vrste pomoi: tehniku pomo investicije bespovratna sredstva (darovnice ili tzv. grantove)-

ovisno o pripremljenosti svake zemlje, PHARE programi provode se po centraliziranoj ili decentraliziranoj strukturi upravljanja pod Decentraliziranim sustavom provedbe (DIS) dravne implementacijske institucije jo podlijeu ex-ante kontroli od strane lokalne Delegacije EK u daljnjem koraku, pod Proirenim Decentraliziranim sustavom provedbe, dravne provedbene institucije vie ne podlijeu ex-ante kontroli od strane Delegacije EK

110.Objasnite

pojam ISPA?

pretpristupni instrument financiran od Europske komisije za pomo zemljama kandidatkinjama u njihovim pripremama za pristup vezano uz infrastrukturne projekte u podrujima zatite okolia i transporta - stupio na snagu 1. travnja 2000. god. - instrument za strukturnu politiku u pretpristupnom razdoblju prua osnovu za potporu Zajednice zemljama pristupnicama u podrujima ekonomske i socijalne kohezije, u podruju zatite okolia i transporta - ISPA program bavi se investicijskom potporom u podrujima okolia i transporta na visokoj razini i spada pod odgovornost Glavne uprave za regionalnu politiku - primarni ciljevi u pripremi drava kandidatkinja za lanstvo unutar ISPA programa su: edukacija o politikama Europske unije i procedurama pri koritenju pretpristupnih programa postizanje standarda Europske unije u zatiti okolia ukljuivanje u transeuropske mree-

-

program ISPA, namijenjen je financiranju infrastrukturnih projekata: osobito iz podruja zatite okolia i prometa odreenoj pripremnoj fazi radi koritenja Kohezijskog fonda te financiranju projekata tehnike pomoi. u sektoru zatite okolia financiraju se projekti koji su usmjereni na usklaivanje sa direktivama Europske unije, a zahtijevaju vrlo visoka ulaganja ulaganja se odnose na projekte regulacije opskrbe pitke vode, gospodarenje otpadom, te kontrolom kakvoe zraka u sektoru prometa financiraju se projekti koji proiruju transeuropsku prometnu mreu, povezujui drave lanice Europske unije sa dravama kandidatkinjama ulaganja se odnose na projekte razvoja eljeznike, cestovne, zrane, morske i luke infrastrukture, smanjenje uskih grla, poveanja sigurnosti u prometu, te kontroli prometa u sektoru tehnike pomoi do 10 % godinjih raspoloivih sredstava se mogu usmjeriti u projekte tehnike pomoi ulaganja se odnose na tehniku i dokumentacijsku pripremu infrastrukturnih projekata, te njihovu provedbu

razlikujemo nekoliko kriterija koje Europska komisija koristi prilikom alokacije sredstava iz programa ISPA: broju stanovnika bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika povrini zemlje-

111.Objasnite

pojam SAPARD?

-

program SAPARD nastoji pripremiti dravu kandidatkinja da i nakon ulaska u lanstvo Europske unije u potpunosti koristi sredstva iz fondova Zajednike poljoprivredne politike (CAP), usmjeren je na: pruanje pomoi poljoprivrednom i ruralnom sektoru poveanju konkurentnosti poljoprivrednog sektora smanjenju stupnja nezaposlenosti rasta ivotnog standarda ruralnog stanovnitva usklaenosti sa zakonodavstvom Europske unije prema programu SAPARD (Planu za poljoprivredni i ruralni razvitak RH (2005.2006.), financirat e se projekti iz etiri podruja: Mjera 1: Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (krajnji korisnici sredstava su pravne i fizike osobe, te poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava) Mjera 2: Prerada i trenje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda (krajnji korisnici su pravne i fizike osobe) Mjera 3: Razvoj ruralne infrastrukture (korisnici ulaganja u infrastrukturu su opine do 10.000 stanovnika) Mjera 4: Tehnika pomo, informativne i promotivne kampanje (krajnji korisnik je SAPARD upravna direkcija pri resornom Ministarstvu)

112.Objasnite

pojam IPA?

-

-

-

-

jedinstveni pretpristupni program IPA poetkom je 2007. zamijenio sve dosadanje pretpristupne programe (CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD) program IPA je usmjeren na dvije skupine zemlja korisnica u prvo skupinu ubrajamo drave sa statusom potencijalnog kandidata za lanstvo u Europskoj uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Srbija), dok drugu skupinu ine drave sa statusom kandidata za lanstvo u Uniji (Hrvatska, Turska i Makedonija) osnovni je cilj i svrha IPA programa, pruanje pomoi dravama kandidatkinjama i dravama potencijalnim kandidatkinjama u usklaivanju i provoenju pravnih, politikih i gospodarskih steevina Europske unije, te ih pripremiti za koritenje strukturnih fondova primarna podruja aktivnosti IPA programa diversificirana su u nekoliko komponenti: jaanje institucija i pomo u tranziciji prekogranina i regionalna suradnja regionalni razvoj razvoj ljudskih potencijala ruralni razvoj

113.Objasnite

pojam Strukturni fondovi?

-

svrha i cilj strukturnih fondova je ostvarenje gospodarske, drutvene i socijalne kohezije u Europskoj uniji oni djeluju na nain da financiranju odreene razvojne projekte kojima bi se smanjile razlike izmeu razvijenih i manje razvijenih regija EU financiranje odreenih razvojnih projekata usmjereno je na ostvarivanju sljedeih ciljeva: pruanju pomoi onim regijama koje zaostaju u svom razvoju poveanju stupnja regionalne konkurentnosti poveanju stope zaposlenosti pruanju pomoi pri uravnoteenju i restrukturiranju poljoprivrednog i ribarskog sektora, te razvoja ruralnog podruja

114.Navedite

strukturne fondove prema nazivu i podruju djelokruga?

Strukturni fondovi podijeljeni su prema nazivu i podruju djelokruga: Europski socijalni fond (ESF) Europski regionalni fond (ERDF) Europski poljoprivredni fond za upravljanje i garanciju (EAGGF) Europski instrument za pomo ribarstvu (FIFG)

115.Navedite

i objasnite osnovna naela strukturnih fo