EU FONDOVI Nova faza radova – nova »Spojena« pruga između ... · započeli su radovi na sjevernoj strani kolodvorskoga prostora u Zaboku te na demontaži i rekonstrukciji postojećih

EU FONDOVINova faza radova – nova regulacija prometa

EU FONDOVI»Spojena« pruga između Vrbovca i Križevaca

EU FONDOVIDovršena pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno

_4 _6 _8

BROJ 885 I I KOLOVOZ 2019. LIST HŽ INFRASTRUK TURE d.o.o.

FOTO: Branimir ButkovićKolodvor Sveti Ivan Žabno

_UVODNIK

3ŽELJEZNIČAR 885 I I KOLOVOZ 2019.

IZDVOJENO RIJEČ UREDNIKA

ŽELJEZNIČARlist HŽ Infrastrukture d.o.o.

NAKLADNIK: HŽ Infrastruktura d.o.o.ZA NAKLADNIKA: Ivan KršićGLAVNI UREDNIK: Ivan KarteloIZVRŠNI UREDNIK: Branimir ButkovićJEZIČNE UREDNICE: Nataša Bunijevac, Ružica StanićUREĐIVAČKI ODBOR: Martina Elizabeta Lovrić, Ivana Soljačić, Željko Kopčić, Damir Ćavar, Ivan KarteloDIZAJN: Oskar PigacFOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Branimir ButkovićADRESA UREDNIŠTVA: Zagreb, Mihanovićeva 12telefon: +385 (0) 1 4534 288telefaks: +385 (0) 1 4572 131e-mail: [email protected]

NAKLADA: 1800 primjerakaTISAK: HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb

IMPRESUM

glavni urednik lista “Željezničar”Ivan Kartelo

Drage kolegice i kolege,

kolovoz je mjesec godišnjih odmora, ali i period kada vremenske prilike omogućuju da se na brojnim gradilištima diljem željezničke mreže radi punim intenzitetom. Početkom kolovoza projekt modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić – Zabok sufinanciran EU-ovim sredstvima ušao je u novu fazu radova. Uz postojeće radove na cijeloj dionici započeli su radovi na sjevernoj strani kolodvorskoga prostora u Zaboku te na demontaži i rekonstrukciji postojećih kolosijeka i pripadajućih skretnica, zemljani radovi te svi ostali planirani radovi. Zbog te faze radova pruga je od 1. kolovoza zatvorena za sav željeznički promet od Zaboka do Bedekovčine. Obišli smo i trenutačno najveće željezničko gradilište u Hrvat- skoj, radove na pruzi između Dugog Sela i Križevaca. Preo- stalo je još dosta posla, no obrisi cjeline, odnosno toga kako bi sve to trebalo izgledati, uvelike se naziru. Najkasnije do kraja godine trebala bi biti završena poddionica između Vrbovca i Križevaca, nakon čega se fokus prebacuje na dio od Vrbovca do Dugog Sela.

Što se tiče nove željezničke pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno, ona je dovršena i obavljeni su tehnički pregledi. U tijeku je izdavanje dviju dozvola Ministarstva graditeljstva i prostornog ure- đenja te triju dozvola lokalnih ureda u Vrbovcu i Križevcima. Predan je i zahtjev Agenciji za sigurnost željezničkog prometa, koja bi trebala izdati odobrenje za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni te građevinski podsustav. Tijekom rujna očekuje se izdavanje svih dozvola, a potom i odluka o njezi- nome puštanju u promet, što bi se trebalo dogoditi najkasnije s novim voznim redom početkom prosinca.

Za ovaj broj našega lista obišli smo tri hrvatska kolodvora, do- nosimo i brojne druge teme vezane uz željeznicu u Hrvatskoj, ali i izvan granica Lijepe naše. Među ostalim, naši suradnici donose nam priču o uskotračnoj željeznici u Austriji te o zanimljivome putovanju baltičkom državom Litvom.

EU FONDOVINova faza radova – nova regulacija prometa

4I

EU FONDOVI»Spojena« pruga između Vrbovca i Križevaca

6I

RADOVIRadovi na rekonstrukciji stajališta Dubrava Zabočka

10I

EU FONDOVIDovršena pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno

8I

AKTUALNOSTIOdržana prezentacija informatičkog sustava za upravljanje i nadzor imovine

13I

KOLODVORIVrata na slovenskoj granici

16I

4 www.hzinfra.hr

_ EU FONDOVI

NOVA FAZA RADOVA – NOVA REGULACIJA PROMETAPIŠE: Željka MirčićFOTO: Projektni tim Zaprešić – Zabok

Postavljeni portali kontaktne mreže u kolodvoru Novi Dvori

Izgradnja pothodnika u kolodvoru Novi Dvori

P rojekt modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić – Zabok počet- kom kolovoza ušao je u novu fazu radova. Uz postojeće radove na cijeloj dionici započeli su radovi na sjevernoj strani kolodvorskog prostora u Zaboku, demontaža i rekonstrukcija postojećih kolosijeka i pripadajućih skretnica, zemljani i svi ostali planirani radovi. Zbog ove faze radova pruga je od 1. kolovoza zatvorena za sav željeznički promet od Zaboka do Bedekovčine.

S obzirom na nepovoljne vremenske uvje- te u svibnju izvođač je pojačao intenzitet radova na cijeloj dionici Zaprešić – Zabok kako bi svi radovi do 1. listopada bili završeni prema predviđenom vremen- skom planu. Trenutačno se izvode radovi na svim željezničkim objektima od Zapre- šića do Zaboka: na četirima pothodnici- ma u kolodvorima Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok, na četirima željeznič- kim mostovima (Črnec, Vučerna, Lužki potok i Horvacka) i na jednom cestovnom mostu. Dodatno, radovi se izvode na pro- pustima, sanaciji nasipa pruge šljunča- nim stupovima, izgradnji drenaža i perona u kolodvorima i stajalištima, na kabelskoj kanalizaciji i potrebnim križanjima infra- strukturnih vodova i kabela te postavlja- nju stupova i portala kontaktne mreže potrebne za elektrifikaciju pruge. Zatim, izvode se radovi na dogradnji kolosijeka i skretnica u kolodvorima i stajalištima, izgradnji pristupnih cesta i puteva te radovi na rekonstrukciji svih kolodvorskih zgrada i postrojenja za razdvajanje kontaktne mreže u kolodvoru Zaprešić iz kojega će se mreža napajati. U kolodvoru Zabok gradi se nova zgrada za smještaj signalno- sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te ureda za izvršno osoblje. Rade se pri- vremene uređene površine te staza za potrebni prolaz i komunikaciju za vrijeme izvođenja radova. U jesen se planira završetak radova spa-

janju trase pružnih dionica na izgrađene devijacije, regulacija kolosijeka, postavljanje kabela, izgradnja temelja automatskih pružnih blokova i željezničko-cestovnih prijelaza te završetak svih preostalih rado-

va potrebnih za puštanje dionice u promet po novoizgrađenoj trasi.O važnosti projekta modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić – Zabok za Za- grebačku i Krapinsko-zagorsku županiju


dodatno ubrzati protok putnika i robe kroz kolodvor. Na željezničkim stajalištima bit će osiguran videonadzor te sustav audio-

vizualnog obavještavanja putnika. Završe- tak svih radova planiran je u ljeto 2021. godine.

govorili smo u više navrata. Budući da će na toj dionici, dugoj 24 kilometra, voziti elektromotorni vlakovi, modernizacija će doprinijeti boljoj zaštiti okoliša smanje- njem štetnih plinova i razine buke. Po završetku radova vlakovi će moći voziti brzinom do 120 km/sat, čime će se znatno skratiti vrijeme putovanja i pridonijeti jed- nostavnijim i bržim dnevnim migracijama putnika. Projektom vrijednim 614,4 milijuna kuna, sufinanciranim s 85 posto sredstava osiguranih iz europskih fondova, obuhvaćena je kompletna modernizacija i elektrifikacija te dionice, rekonstrukcija kolodvora, izgradnja novih perona, spome- nutih pothodnika, mostova, nadstrešnica i parkirališta. Radi dodatne sigurnosti i bolje prohodnosti dionice bit će modernizi- rano 15 željezničko-cestovnih prijelaza. U kolodvoru Zabok u konačnici će biti raz- dvojeni putnički i teretni prijevoz, što će

_ EU FONDOVI

Radovi na izgradnji pothodnika i zgrade za smještaj SS i TK uređaja u kolodvoru Zabok

Novi peron u kolodvoru Novi DvoriIzgradnja upornjaka cestovnog mosta Horvacka između Velikog Trgovišća i Zaboka

6 www.hzinfra.hr

_ EU FONDOVI

»SPOJENA« PRUGA IZMEĐU VRBOVCA I KRIŽEVACAPIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

Vlak na novom kolosijeku kod Črneca

Stara pruga i novi dio na ulazu u Križevce

R adovi u sklopu projekta Dugo Selo – Križevci uglavnom se izvode na poddionici između Vrbovca i Kri- ževaca. Ta bi dvadesetak kilometara duga poddionica u pokusni rad trebala biti pu- štena krajem listopada, odnosno najkas-nije u studenome. Preostalo je još dosta posla, no obrisi cjeline, odnosno toga kako bi sve to trebalo izgledati, uvelike se naziru.

Tijekom pokusnoga rada najveće dopu- štene vozne brzine bit će 100 km/h. Na poddionici od Dugog Sela do Vrbovca do sada su se izvodili radovi na izgradnji nad- vožnjaka, odnosno oni radovi koji nisu ometali tijek prometa. Nakon što u pokusni rad bude puštena pruga od Vrbovca do Križevaca, počet će radovi na dionici od Dugog Sela do Vrbovca. Uz iznimku triju željezničko-cestovnih prijelaza koji će se spojiti kada budu dovrše- ni nadvožnjaci i novih dijelova pruge ne- posredno ispred kolodvora Vrbovec i Kri- ževci, kompletna dionica pruge između Vr- bovca i Križevaca spojena je. Tijekom srpnja izveden je vrlo zahtjevan tzv. prespoj između kolodvora Vrbovec i Gradec, nakon čega je u promet pušteno sedam kilometara novoizgrađenoga kolosijeka. Taj se posao izvodio tijekom pet dana nepre- kidnoga zatvora pruge.

Jedini podvožnjak na pruzi gradi se na ulazu u kolodvor Križevci. O poteškoćama koje su se javljale zbog prodiranja pod- zemnih voda pisali smo u više navrata. Nakon što je stanje sanirano, radovi su uznapredovali i izgrađeni su armiranobe- tonski zidovi na koje je postavljena ploča. Podvožnjak se nalazi na spoju novoga, izmještenoga dijela pruge i u konačnici će se promet sa staroga dijela pruge preba- citi preko novoga podvožnjaka.

U kolodvorima Križevci i Vrbovec radovi će biti dovršeni na pola kolodvora, odnos-

no na kolosijecima udaljenijima od kolodvorske zgrade. Tijekom pokusnoga rada promet će se preusmjeriti na taj dio kolodvora. Preostaje još rekonstruirati po četi- ri kolosijeka i perone uz kolodvorsku zgra-

du. U kolodvoru Križevci napravljen je novi spoj na prugu prema Bjelovaru. Uz posto- jeće, u Vrbovcu su izgrađena i dva nova kolosijeka pa ih je sada ukupno sedam.Za projekt gradnje pruge Gradec – Sveti


Ivan Žabno, odnosno za puštanje te pruge u promet, posebno su važni radovi koji se izvode u kolodvoru Gradec. Nekadašnje stajalište Gradec sada će dobiti rang kolodvora. U Gradecu se izvode radovi na pothodniku i otočnome peronu, a radovi na bočnome peronu, nadstrešnici i tzv. krnje- mu kolosijeku koji se nastavlja na prugu Gradec – Sveti Ivan Žabno završeni su te se očekuje ishođenje svih potrebnih dozvola.

Tijekom srpnja izvodili su se intenzivni radovi i na otvorenoj pruzi. Treba spome- nuti reguliranje kolosijeka po smjeru i visini, AT zavarivanje i izvedbu dugoga trač- ničkog traka, ugradnju stupova kontaktne mreže, grubu regulaciju i prilagođavanje vodiča voznog voda, izradu zidova za za- štitu od buke…

Nakon što uskoro u pokusni rad bude puštena poddionica Vrbovec – Križevci, intenzivirat će se radovi na poddionici od Dugog Sela do Vrbovca. S toga područja vrlo velik broj putnika gravitira prema Zagrebu pa će organizacija prijevoza auto- busima biti vrlo zahtjevna. To se ponajprije odnosi na kolodvor Dugo Selo u ko- jem se spajaju dvije magistralne pruge.

_ EU FONDOVI

Radovi na pothodniku u Gradecu sredinom srpnja Radovi na pothodniku u Gradecu sredinom kolovoza

Nadvožnjak u Repušnici

8 www.hzinfra.hr

_ EU FONDOVI

DOVRŠENA PRUGA GRADEC – SVETI IVAN ŽABNOPIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

Kolodvor Sveti Ivan Žabno

P ri obilasku 12 kilometara duge pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno jasno je vidljivo da su svi radovi dovršeni. U tijeku je izdavanje svih potrebnih dozvola i najvjerojatnije s novim voznim redom Bjelovar i Zagreb bit će povezani kvalitet-nom željezničkom vezom.

Nova željeznička pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno duga 12,2 km dovršena je i obavljeni su tehnički pregledi. U tijeku je izdavanje dviju dozvola Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te triju dozvola lokalnih ureda u Vrbovcu i Križev- cima. Predan je i zahtjev Agenciji za sigurnost željezničkog prometa, koja bi trebala izdati odobrenje za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni te građevinski pod-

sustav. Tijekom rujna očekuje se izdavanje svih dozvola.

Voditelj projekta Hrvoje Milas ističe kako su uočeni sitniji nedostaci koji će se ot- kloniti, a da bi promet tom prugom mogao krenuti potrebno je dovršiti radove u zoni kolodvora Gradec, odnosno mjesta u kojemu se lokalna pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno – Bjelovar (i dalje do Kloštra Pod- ravskog) spaja s magistralnom prugom Zagreb – Koprivnica. Ti se radovi izvode planiranom dinamikom i može se očeki- vati da će vlakovi HŽ Putničkog prijevoza prve putnike na novoj pruzi početi voziti s novim voznim redom. Najveća dopuštena vozna brzina bit će 120 km/h, uz iznimku zavoja na izlazu iz

kolodvora Gradec, gdje će najveća brzina biti 100 km/h. Predviđa se da će putovanje od Bjelovara do Zagreba trajati oko sat vremena.

Na pruzi su izgrađena tri stajališta: Lube- na, Remetinec Križevački i Haganj, a rekonstruiran je kolodvor Sveti Ivan Žabno. Stajališta su primjereno dimenzionirana i opremljena, a uz njih su izgrađena parki- rališta s trideset mjesta. Izgrađena su tri nadvožnjaka, tri podvožnjaka te jedan most. Kolodvor u Svetom Ivanu Žabnom u cijelosti je rekonstruiran i umjesto stare kolodvorske zgrade izgrađena je nova. Uz kolodvor je, slično kao i u stajalištima, iz- građeno veliko osvijetljeno parkiralište. U kolodvoru su dva perona s tri kolosijeka.


zgrada i trebalo je izgraditi novu, manjih dimenzija. Dosta vremena potrošilo se na popravljanje varova tračnica i kompleti- ranje signalno-sigurnosnog i prometno- upravljačkog podsustava. Neke smo do- zvole možda mogli nešto brže dobiti, no sada je to iza nas.

Izvođač radova na projektu vrijednom oko 200 milijuna kuna je zajednica ponuditelja koju čine španjolska tvrtka Comsa S.A.U. i njemačka tvrtka Wiebe GmbH&CO.KG.

Pri samome kraju projekta, za koji je ugovor potpisan u kolovozu 2015., Hrvoje Mi- las ističe kako je zadovoljan:

_Mislim da smo dobili kvalitetnu i primjereno dimenzioniranu prugu. Stanovnici bjelovarskoga kraja sada će imati kvalitetnu vezu sa Zagrebom. Radovi su kvalitet- no izvedeni, a tijekom izvođenja imali smo nekoliko situacija koje su nas usporile. Ot- krivena su arheološka nalazišta, a tijekom obnove urušila nam se stara kolodvorska

_ EU FONDOVI

Otočni peron u kolodvoru Gradec

Kolodvor Sveti Ivan Žabno

Putnici na kolodvoru Sveti Ivan Žabno

10 www.hzinfra.hr

_ RADOVI

RADOVI NA REKONSTRUKCIJI STAJALIŠTA DUBRAVA ZABOČKAPIŠE: Boris ŠimundićFOTO: Boris Šimundić

Radnici Pružnih građevina obavljaju pripremu za betoniranje nogostupa.

S ezona je građenja kada vremenske prilike građevinarima omogućuju rad na terenu, a visoke temperature tijekom vrućega kolovoškog dana kao da ne smetaju zaposlenicima Pružnih gra- đevina. Radnici obavljaju svoje zadaće prema predviđenome planu. Visoka Celzi-jeva temperatura svakog drugog nagnala bi u prvu hladovinu, no na budućemu novom stajalištu u Dubravi Zabočkoj radi se bez prekida da bi ugovoreni posao mogao biti završen do kraja kolovoza.

_U ovoj fazi radova na gradilištu nalazi se samo petnaestak zaposlenika Pružnih gra- đevina i za sada sve teče po planu. – rekao nam je glavni inženjer na gradilištu Andrej Igrec.

Riječ je o stajalištu koje se nalazi na dionici Zaprešić – Zabok, koja je zbog radova na EU-ovu projektu modernizacije i elektrifikacije zatvorena za promet do 1. listopada. Do tada će remontaši koji rade na rekonstrukciji stajališta Dubrava Zabočka završiti svoj dio posla.

Krećemo se po još neuređenome peronu duljine 168 m, podzid i glavni obrubni betonski dijelovi završeni su, postavljeni su nova električna instalacija za buduću ras- vjetu i uzemljenje jer po propisima svi me- talni elementi moraju imati uzemljenje.Nakon popločenja, koje je predviđeno duž cijeloga perona, na red će doći montaža nadstrešnice i rasvjete. Pružne građevine u te su radove uključile svoja poslovna po- dručja Betonske i čelične konstrukcije, Re mont pruga i Posit. Na gradilištu sve teče skladno. Radi se na stabilizaciji nasutoga budućeg perona strojnim sabijanjem, a nedaleko od toga dijela drugi ugrađuju potrebnu armaturu koja će stabilizirati beton kada bude do- vezen. Nešto veća skupina radi na demon- taži postojećega i već uklonjenoga kolosijeka, skida vijke i odvaja tračnice od pra-

gova. Dvoputnim bagerom prebacuju stare pragove na vagone koji će ih prevesti na odgovarajuće odlagalište. Pri svakome koraku odzvanja škripa kame- na tako rijetkog u Zagorju, dovezenog i ugrađenog kako bi nosio buduće korake putnika koji će se u vlakove ukrcavati upra- vo na tome peronu. S inženjerom Igrecom i poslovođom Kara- matićem razgovarali smo o fazama građe- nja i postupnosti. Saznali smo to da će novo željezničko stajalište biti popločeno betonskim opločnim peronskim elementima, a na samome stajalištu bit će izgra- đena nadstrešnica duljine 10,30 m i širine 2,20 m. Od glavne prometnice do stajališ- ta i parkirališta za osobna vozila vodit će novouređena asfaltirana cesta. Kazali bi, cjelovit i odmjeren projekt sa svim potrebnim elementima i potrebnim standardom.Prašina koju podiže veliki bager nagriza oči, a bager prevrće i utovaruje u kamion stari sloj tucanika, koji po procjeni iznosi

više od 1,60 m dubine. Pretpostavljamo da su nekadašnji graditelji na tome mjestu nasipavanjem nivelirali prugu s ostalim dijelom trase. Ravna se najniži sloj zemlje, postavlja geomreža, nasipava prvi sloj kamenja, a potom tucanik određene granulacije i svojstava. Pravi posao za to da vlakovi mogu potegnuti brže i sigurnije. U tijeku su radovi na kolosijeku uz peron duljine 168 m. Betonski pragovi tehnički su spremni za ugradnju kako bi mogli prihvatiti tračnice u dugi trak. Tim dijelom pruge teče i gradsko-prigradski prijevoz kojim stanovništvo tog dijela Hrvatske svakodnevno putuje prema Za- grebu ili Varaždinu.

_Neka se radi! Raduje i mene i sve mje- štane da ćemo ubuduće do perona doći čistih cipela i biti zaklonjeni od kiše i vjetra. – rekao je mještanin koji je s glavne prometnice promatrao što se događa na gradilištu.


Gospodina nismo pitali za ime, ali sasvim je u pravu kada govori o malenome, ali važnome napretku. Svjedočimo tome koliko je željeznica stanovnicima sa sjeverne strane Medvednice potrebna. Ne tako davno pruge kao da je netko pre- kidačem privremeno zaustavio, a dao prednost autocestama. Došlo je vrijeme i za nove pruge i nove vlakove, a nova ge- neracija željezničara ima zadaću pokrenu- ti i taj dio društvenoga razvitka. Svjedoci smo toga da se radi i da su promjene na željezničkim relacijama vidljive.

Poznato je to da je putovanje željeznicom najsigurnije, ali i najisplativije. Na rad za obnovu došao je i dio pruga lokalnoga značaja kako bi putovanje željeznicom i na tim pravcima bilo sigurnije i udobnije.

_ RADOVI

Mjesto budućeg povezivanja novih tračnica s ostatkom pruge

Radovi na uređenju perona Dubrava Zabočka su pri kraju.

12 www.hzinfra.hr

_ EU FONDOVI

PRISTIGLE TRI PONUDE ZA USLUGE NADZORAPIŠE: Alenka OžboltFOTO: Alenka Ožbolt

U

Otvaranje ponuda u središnjici HŽ Infrastrukture

sjedištu HŽ Infrastrukture 2. kolovoza 2019. održano je javno otvaranje ponuda pristiglih u sklopu

otvorenog postupka javne nabave za usluge nadzora nad izvođenjem radova na projektu »Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica« ukupne duljine 42,6 kilometara.

Pristigle su tri ponude za usluge nadzora:

• zajednica ponuditelja Centar za organi- zaciju građenja d.o.o.; DB Engineering & Consulting GmbH, cijena ponude 37.839.150,00 kuna (bez PDV-a)

• zajednica ponuditelja SAFEGE d.o.o.; INSTITUT IGH d.d.; INVESTINŽENJERING d.o.o.; EPTISA Adria d.o.o., cijena ponude

39.900.000,00 kuna (bez PDV-a)

• zajednica ponuditelja Egis International; Egis Poland Sp. z.o.o.; IKRA d.o.o., cijena ponude 50.064.248,00 kuna (bez PDV-a). Pristigle ponude bit će evaluirane u za- konski određenome roku, a nakon odabira ekonomski najpovoljnije slijedi potpisiva- nje ugovora.Podsjećamo, 19. srpnja 2019. godine odr- žano je i javno otvaranje ponuda za izvo- đača radova na projektu. Pristiglo je ukupno deset ponuda, a u tijeku je njihova eva- luacija.Projekt »Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Kri- ževci – Koprivnica – državna granica« strateški je projekt od javnog značaja za Republiku Hrvatsku i do sada najveći in-

frastrukturni željeznički projekt u novijoj povijesti Republike Hrvatske, vrijednosti investicije 297 milijuna eura, koju s 85 posto sredstava sufinancira Europska unija iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).Provedbom projekta povećat će se kapaci- tet pruga, podići vozna brzina i sigurnost na hrvatskom dijelu Mediteranskog kori- dora, na što znatan utjecaj ima i provedba projekta »Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Križevci« vrijednog 196,9 milijuna eura koji je u fazi izvođenja radova te »Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac«, procijenjene vrijednosti radova 315 milijuna eura, za koji će javna nabava za izvođenje radova biti raspisana krajem ove godine.


_ AKTUALNOSTI

ODRŽANA PREZENTACIJA INFORMATIČKOG SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE I NADZOR IMOVINEPIŠE: Ivan KarteloFOTO: Ivan Kartelo

Uvođenje IT sustava za upravljanje i nadzor imovine (Asset Management) HŽ Infrastrukture u završnoj je fazi, o čemu smo pisali u lipanjskome broju »Željezničara«. Krajem kolovoza održana je i kratka prezentacija dijelu nadređenih radnika kako bi se upoznali s projektom te kako bi dio toga prenijeli svojim kole- gama po sektorima.

Voditelj projekta Saša Drageljević prezen- tacijom je ukratko predstavio osnovne značajke toga sustava, koji bi, kako je is- taknuo, trebao zaživjeti s početkom iduće godine. Rješenje za upravljanje imovinom (Enter- prise Asset Management – EAM) jest IT rje- šenje uz čiju pomoć određena organizacija učinkovito i održivo upravlja cijelim ciklusom održavanja fizičke imovine u smislu performansi, rizika i troškova. Pet je osnovnih razloga za uvođenje toga sustava: informatizacija, prevencija, odluči- vanje, izvještavanje i nadzor.Predstavljeni su i osnovni moduli sustava te je istaknuto to kako će osnovni koris-

nici novoga sustava biti Sektor za održa- vanje, Sektor za informatiku te Sektor nekretnina, ali i svi ostali sektori unutar HŽ Infrastrukture.

Uvođenjem novoga sustava HŽ Infrastruk- tura modernizirat će svoje poslovanje te se svrstati uz bok modernih europskih željeznica koje koriste slične sustave. Uvođenjem tog sustava HŽ Infrastruktura dobiva:

• uspostavu centralnoga informatičkog registra svih tehničkih objekata HŽ Infra- strukture, nekretnina HŽ Infrastrukture, komercijalno iskoristivih prostora i IT opreme

• središnje mjesto za prikupljanje i obradu smetnji, kvarova i incidenta te za nadzor radova održavanja u HŽ Infrastrukturi

• ujednačenost procesa kroz sve organi- zacijske jedinice koje koriste rješenje (to se ponajprije odnosi na procese održava-

nja u dionicama / nadzornim grupama)

• detaljno praćenje troškova održavanja (planirani i stvarno ostvareni trošak po radnim nalozima)

• mogućnost prediktivnoga održavanja • praćenje održavanja preko mobilnih ure- đaja te vizualizacija u geoinformacijsko- me sustavu

• učinkovitije korištenje resursa

• informatički nadzor pojedinih podsustava

• informatičko rješenje za obračun režij- skih troškova.

Na kraju prezentacije istaknuto je to da je za uspješno privođenje projekta kraju potrebno finalizirati plan organizacijskih promjena te osigurati njihovu implemen- taciju i raspoloživost resursa (isporučitelj i naručitelj) za sve planirane projektne aktivnosti.

14 www.hzinfra.hr

_ AKTUALNOSTI

PREDSTAVNICI UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM OBIŠLI ZAGREB GKPIŠE: HŽPPFOTO: HŽPP

U

Predstavnici udruga osoba s invaliditetom u obilasku zagrebačkog Glavnog kolodvora

skladu sa zaključkom sastanka održanog 21. svibnja s pravobrani- teljicom za osobe s invaliditetom

Ankom Slošnjak predstavnici udruga osoba s invaliditetom 27. kolovoza obišli su Zagreb GK te predstavnicima HŽ Putnič- kog prijevoza i HŽ Infrastrukture predlo- žili mjere za poboljšanje pristupačnosti željezničkog sustava.

Predstavnike Hrvatskog saveza slijepih, Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba »Dodir« i Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara na ulazu u Zagreb GK do- čekali su zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, do- predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) Marica Mi- rić, predstavnici HŽPP-a, član Uprave Mladen Lugarić, direktor Logistike i iz- vršenja prijevoza Mario Zubak, šef Re- gionalne jedinice Zagreb Ivan Golub sa suradnicima, te predstavnici HŽ Infra- strukture, šefica Zagreb GK Jasminka Kro- mar, zamjenica direktora za EU fondove Dragana Drobac i pomoćnik direktora Sek- tora za promet Goran Horvat. Predstavnici HŽPP-a pojasnili su nazoč- nima postupak najave putovanja i pruža- nja pomoći osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću te pokazali prostor blagajni opremljen taktilnim trakama i blagajnu prilagođenu osobama u invalid-skim kolicima koja je opremljena induk-tivnom petljom koja pojačava zvuk i ola- kšava komunikaciju blagajničkoga osob- lja s nagluhim osobama. Predstavnici udruga izrazili su zadovoljstvo funkcionira- njem najave putovanja i pružanja pomoći osobama s invaliditetom koju pružaju radnici HŽPP-a i HŽ Infrastrukture i projek-tom nabave novih vlakova, čije su karak-teristike prilagođene zahtjevima za pristu- pačnost osoba s invaliditetom u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1300/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifi-kaciji za interoperabilnost u vezi s pristu-

pačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograni- čenom pokretljivošću (TSI PRM).

Predstavnici HŽ Infrastrukture izjavili su da će do 15. rujna biti nabavljene podizne platforme za ukrcaj osoba s invaliditetom i ograničenom pokretljivošću, koje će biti postavljene u kolodvorima Zagreb GK, Ku- tina, Nova Gradiška, Osijek, Rijeka, Sla- vonski Brod, Split, Split Predgrađe i Vin- kovci. Istaknuli su i to da se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. financira izrada idejnih rješenja i studijske dokumentacije modernizacije i razvoja željezničkog čvorišta Zagreb. Iz- radom dokumentacije dugoročno će se definirati ciljevi i potrebni zahvati za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb, a u tijeku je postupak javne nabave za odabir izrađivača. Navedena studijska dokumen- tacija predstavlja pripremnu fazu, dok je konačna rješenja za Zagreb Glavni kolodvor potrebno definirati izradom projektne dokumentacije.

Tijekom obilaska predstavnici udruga pre- dložili su mjere za poboljšanje pristupač- nosti, među kojima su postavljanje taktil- ne trake ispred glavnoga ulaza i u prosto-

ru kolodvora koja bi olakšala kretanje slije- pim osobama, ugradnja prilagođenih vrata i izlaza u ravnini s peronom koje je potrebno izraditi od grubljih materijala i ob- lijepiti gumenim podlogama, prilagodba WC-a i visine šaltera informacija, te istaknuli da će u cilju nediskriminacije karto-mate ubuduće trebati opremati glasov- nom jedinicom i izbornikom na Brailleovu pismu. Istaknuli su i to da bi u cilju pove- ćanja razine sigurnosti osoba s invalidite-tom i drugih putnika bilo poželjno postaviti metalne izbočine na žutu liniju na pe- ronima te da bi oznake prostora u kolodvoru trebalo postaviti niže te ih označiti svjetlosnom signalizacijom. Te bi oznake olakšale kretanje gluhoslijepim osobama te bi služile kao pomoć u izvanrednim situ- acijama. S obzirom na to da osobe s invaliditetom čine gotovo 12 posto ukupnoga stanov- ništva u RH, predstavnici udruga zaključ- no su istaknuli to da je prilikom izrade dokumentacije za razvojne projekte neop- hodna suradnja upravitelja infrastrukture i prijevoznika s udrugama osoba s invali-ditetom i smanjenom pokretljivošću u cilju poboljšanja pristupačnosti željeznič- kog sustava.


_ KOLODVORI

ŽENSKE RUKE U DRAGANIĆIMA

PIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

K

Valentina Brozović i Anita Brletić

olodvor Draganići desetak je kilometara udaljen od Karlovca. Kroz njega prolazi šezdesetak vlakova

na dan. Kada smo krajem kolovoza posje- tili kolodvor, susreli smo dvije prometnice.

Kolodvorom u cijelosti vlada ženska ruka. Naime, uz prometnicu i mentoricu Valen- tinu Brozović za prometnim stolom je vje- žbenica Anita Brletić. I, zanimljivo, obje su Ogulinke.

Valentina Brozović je odmah po završetku srednjoškolskoga obrazovanja krenula na Veleučilište u Rijeci, gdje je 2007. diplo- mirala. Sljedeće godine već je počela raditi u Draganićima pa taj kolodvor jako dobro poznaje:

_Cijelo vrijeme, osim tijekom dvaju po-

rodiljnih dopusta, sam ovdje. Navikla sam se, poznajem ljude.

Valentina će reći kako putnika ima »ta- man koliko ih treba biti«. U Draganićima prometnici prodaju karte i, uz iznimku onih koji u posljednji čas zapuhani utrče i traže kartu, putnika ima toliko da se posao može obaviti bez poteškoća.

U noćnoj smjeni prometnik je u smjeni »sam ka duh«, no Valentini to više nije problem:

_U početku sam malo strahovala, ali sada se zaključam i nema problema. Veći su problem dani kada se vraćam kući iz noćne smjene. Taj dan je »nula bodova«, kao kada se vratite iz svatova, možda još i gore.

Nakon jedanaest godina u kolodvoru Dra- ganići kao inženjerka prometa Velentina Brozović nada se da je došao trenutak za nešto novo, za mali iskorak u karijeri, a na ovome poslu imat će je tko zamijeniti. Od svibnja ove godine Anita Brletić sta- žira u Draganićima. Ona je davne 2003. završila smjer za prometnog tehničara u Tehničkoj školi, no tek sada dobila je priliku da radi posao za koji se školovala:

_Udala sam se pa je došlo prvo dijete, pa drugo. Poslije više nije bilo natječaja. Ra- dila sam malo ovdje, malo ondje i sada sam dobila priliku da radim kao promet- nica. Posla ima dosta. Kroz Draganiće tijekom 24 sata prođe šezdesetak vlakova. Trudim se savladati sve ono što se od prometnika traži. Ovu sam priliku jedva dočekala i ništa mi ne pada teško.

16 www.hzinfra.hr

_ KOLODVORI

VRATA NA SLOVENSKOJ GRANICI

PIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

Kolodvor Ozalj

P ruga Karlovac – Ozalj – Bubnjarci povezuje Hrvatsku i Sloveniju. Ka- ko bi spriječila ilegalne prelaske preko granice, Slovenija postavlja ogradu. Zanimljivo je to kako su na mostu koji spaja Hrvatsku i Sloveniju postavljena vrata. Kada se posljednji vlak vrati u Hrvatsku, ona se zatvaraju.

Pruga Karlovac – Ozalj – Bubnjarci (dr- žavna granica) duga je 30 km. Nakon što se prijeđe rijeka Kupa, vlak se zaustavlja u Metliki. Pruga dalje nastavlja do Novog Mesta i Ljubljane. Metlika je krajnja točka do koje svakodnevno voze dva para vlakova HŽ Putničkog prijevoza. Na izlazu iz Karlovca do stajališta Ilovac vozi se korakom, dok je na preostalome dijelu pruge vozna brzina od 40 km/h do 50 km/h. Na pruzi se nalaze kolodvori Mahič- no, Ozalj i Kamanje te stajališta Zorkovac, Brlog-Grad i Bubnjarci. Uz šefa područja Zdravka Vranića na pruzi radi još devet prometnika i skretničar. Kolodvor Ozalj obnovljen je 2001. Postav- ljeni su novo krovište i stolarija i uređena je fasada. Nedostaje još prikladan namje- štaj. Kvalitetna suradnja s gradskom up- ravom ogleda se u činjenici da je Grad iz- najmio službeni stan iznad prometnoga ureda i u njemu se sada okupljaju članovi KUD-a Ozalj. Uz podršku Grada uređen je i pružni pojas. Na jednome dijelu nalazi se novo parkiralište, a uz njega je ograđeni park. O zelenilu uz kolodvorsku zgradu bri- nu željezničari.Deset pari vlakova vozi od Duge Rese preko Karlovca do Bubnjaraca. Od toga dva para nastavljaju put do Metlike. Taj dio putovanja sada je doista neobičan. Naime, na sredini mosta koji povezuje Hrvatsku i Sloveniju izgrađena je ograda s vratima koja bi trebala zaustaviti migrante u poku- šaju ilegalnoga prelaska granice. Nakon što posljednji vlak u 15.30 sa slovenske strane prijeđe most, vrata se zatvaraju.

Putnika ima dosta, a većinom se radi o učenicima. Dobra popunjenost vlakova velika je zasluga stajališta Karlovac Centar, koje je krajnje odredište većine putnika. HŽ Putnički prijevoz je uz potporu EU-a u sklopu projekta Rumobil prije nekoliko godina pokrenuo izletnički vlak iz Zagreba

prema Ozlju. U početku je putnike prevo- zio nagibni vlak, poslije su presjedali u Kar- lovcu, da bi ih na kraju od Karlovca do Oz- lja prevozili autobusi. Premda je ozaljski kraj doista lijep i ima puno sadržaja, ugo- stiteljska je ponuda oskudna i to je nešto što bi također trebalo unaprijediti kako bi


Vranić prikupio je četrdeset godina radnoga staža. Rodom je iz Ozlja i tamo radi od 1998. Zanimljivo je to da je i njegov otac Stanko bio šef kolodvora Ozalj:

_Bilo je i boljih i lošijih dana, no u skoru mirovinu idem zadovoljan. Posao volim jer mi je željeznica u krvi.

Prvi dio karijere kao prometnik Zdravko Vranić radio je u brojnim kolodvorima na riječkoj pruzi:

_Na riječkoj pruzi radio sam u Brod Mora- vicama, Skradu, Zalesini i Delnicama. Po- slije sam bio prometnik u Horvatima, Zdenčini, Jastrebarskom, Draganiću, Ka- manju, Ozlju i Mahičnom, gdje sam 1993. imenovan za šefa kolodvora. Pet godina poslije imenovan sam za šefa kolodvora Ozalj i nadam se da ću s toga radnog mjesta i u mirovinu.

izletnički vlak bio posjećeniji.

Veličina danas oronuloga kolodvora Bub- njarci svjedoči o njegovu nekadašnjemu značaju i poslu koji se tamo obavljao. Danas nevjerojatno zvuči podatak da je ispred kolodvorske zgrade bilo četrnaest kolosijeka. Željezničku koloniju činile su tri velike zgrade slične onima na zagrebač- kome Maksimiru. Jedna se zgrada i danas koristi, dok su preostale prilično zapuštene. Šef kolodvora Ozalj Zdravko Vranić otkrio nam je kako je u vrijeme NDH kolodvor Bubnjarci pripadao Italiji:

_Pruga je izgrađena 1912. Zanimljiv je podatak kako su kolodvori imali krušne peći i osoblje se snabdijevalo s po 200 ki- lograma brašna na mjesec.

Od 1980. i početka radnoga vijeka u neka- dašnjemu Saobraćaju Moravice Zdravko

_ KOLODVORI

Zdravko Vranić i Ivan Jazvac

Ograda na mostu na granici Hrvatske i Slovenije kod Bubnjaraca

18 www.hzinfra.hr

_ KOLODVORI

OČEKUJE SE OBNOVA KOLODVORSKE ZGRADEPIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

Kolodvor Nova Gradiška

K olodvorska zgrada u Novoj Gradiški i njezin okoliš dobro su održavani, no kao cjelina taj prostor djeluje derutno. Obnova fasade bila je planirana za ovu godinu, no kako stvari stoje bit će odgođena za sljedeću godinu.

Područje kolodvora Nova Gradiška obu- hvaća i kolodvore Okučani, Staro Petrovo Selo i Nova Kapela-Batrina. Uz šefa pod- ručja Miroslava Dudraka u tim kolodvorima radi 28 željezničara. Područje kolodvora Nova Gradiška nalazi se na dijelu RH1 ili nekadašnjega X. kori- dora na kojemu su se postizale najveće vozne brzine na mreži hrvatskih pruga. Kapitalni remont 100 kilometara dvokolo- siječne pruge između Novske i Slavon- skog Broda kontinuirano je, bez prekida prometa, trajao od 1978. do 1986. godine. Prije rata, godine 1987. na toj je relaciji Končareva lokomotiva serije 442 postigla najveću voznu brzinu od 187 km/h, koja do danas nije nadmašena. Nakon rata, odnosno od 2012. do 2017. izvodio se kapitalni remont pruge od Okučana do Nov- ske u duljini od 16,8 km, potpuno su ob- novljeni kolodvor Okučani i stajalište Raić, a vozna brzina povećana je s 80 na 160 km/h. Projekt je s 85 posto sredstava bio sufinanciran iz Fonda za regionalni razvoj EU. Nakon rata i raspada Jugoslavije promije- nili su se robni tokovi pa je koridor RH1 uvelike izgubio na značaju. Naš sugovornik pamti kako je kao prometnik u jednoj smjeni otpremio 124 vlaka:

_Bilo je to u rujnu 1978. kada se izvodio remont i kada se vozilo samo po jednome kolosijeku. Tada je bilo uobičajeno otpre- miti od 80 do 100 vlakova po smjeni, a u sezoni i više. Danas se ta brojka kreće do 30 vlakova po smjeni pa prometnici na ovome dijelu pruge ne ostvaruju pravo na beneficiju radnoga staža za koju su im potrebna 32 vlaka po smjeni.

Kolodvor Okučani u cijelosti je preuređen i zasigurno spada među najsuvremenije željezničke kolodvore u Hrvatskoj. Kolo- dvor Nova Gradiška dobro je održavan, no, osim krovišta, sve drugo je dotrajalo. Za ovu je godinu bila planirana obnova fasade, no izgleda da se to neće uspjeti rea- lizirati. Okoliš održavaju sami željezničari koliko stignu, a gradske vlasti nisu sklone pripomoći, iako kolodvor predstavlja ulaz u grad. Kada čovjek uđe u ured šefa kolodvora, prvo uoči smeđu mačku bezbrižno smješte- nu u udoban dvosjed:

_Ovdje uvijek imamo kućnoga ljubimca. Jako volim životinje. Kod kuće u Starom Slatniku pokraj Slavonskog Broda imam pet konja i predsjednik sam Konjogojske udruge Slavonija. Uz to već 40 godina, bilo kao tajnik bilo kao predsjednik, angažiran sam u Kinološkome društvu Brod. U tome mi doista na svaki način puno pomaže moja kći Ana.

Ovih nekoliko rečenica pokazuje da ima-

mo materijala za još jednu priču, manje po- vezanu s vlakovima. Četrdeset i četiri godine radnog staža, s malo beneficiranoga radnog staža, svje- doče o tome da Miroslav Dudrak zna jako puno o željeznici, a za sebe će reći da ju uistinu voli:

_Uskoro ću u mirovinu i teško će mi biti gledati vlakove, a da više ne sudjelujemo u toj priči.

Karijeru na željeznici Miroslav Dudrak za- počeo je u srpnju 1976. kao prometnik u Oriovcu. U jedenome trenutku izgubio je zdravstvenu grupu pa je radio na robnoj i putničkoj blagajni:

_Naučio sam puno o prijevozu, što mi je poslije kao šefu kolodvora bilo od velike koristi.

Od 1895. Miroslav Dudrak radi kao šef kolodvora Sibinj i Oriovac, a od 2003. kao šef kolodvora Nova Gradiška. Otkako željez- nica nije jedinstveno poduzeće organiza-


vagona trupaca na dan. Danas željeznica za Hrvatske šume ne radi ništa. Prije smo obilazili sve tvrtke u okružju i s komer- cijalnim direktorima ugovarali posao.

Dvoosovincima smo prevozili ogromne količine drveta u Italiju. Danas su sve preuzeli kamioni. Kamionski je lobi vrlo jak. Prije otprilike sedam godina tvrtka Slavonija slad željela je prevesti 400 vagona ječma iz Rijeke. Tražio sam skret- ničara i da Nova Gradiška bude branjeni kolodvor. Skretničara nisam dobio i teret su prevezli šleperi.

Stanovnici Nove Gradiške tradicionalno su usmjereni prema prijevozu vlakom. To nam je potvrdila Katica Sokić, zaposle- nica HŽ Putničkog prijevoza s četrdese- togodišnjim radnim stažem:

_Putnika ima dosta. Putuje se na kraćima relacijama, a dosta putnika putuje i prema Slavonskom Brodu i Zagrebu. Pruga do Kutine je dobra, a dalje se vozi polako. Kada bi se to popravilo, bilo bi još više putnika.

cija posla i uloge uvelike su se promije- nile:

_Prije rata u Sibinju je bilo tovareno deset

_ KOLODVORI

Miroslav Dudrak

Zlatko Poturica

20 www.hzinfra.hr

_HŽM

DIGITALIZACIJA U HRVATSKOM ŽELJEZNIČKOM MUZEJUPIŠE: Vlatka ŠkorićFOTO: arhiva HŽM

Ovoga ljeta iz tiska je izišao katalog Vinkovačke željezničke zbirke Hrvatskog željezničkog muzeja kao tiskana brošura digitalizirane Vinkovačke željezničke zbirke.

U katalogu je prikazan povijesni razvoj vin- kovačkoga željezničkog čvorišta, prezen- tirana je zbirka izložena u bivšoj čekaonici u vinkovačkome željezničkom kolodvoru te su popisani svi artefakti Vinkovačke željezničke zbirke od vozila preko odora i fotografija do raznih dokumenata. Za svaki izložak navedeni su naslov, autor ili proizvođač, datirani su uz naznaku o ma- terijalu te su dane mjere i inventarna oz- naka unutar zbirke za oko 330 izložaka. Katalog se može nabaviti u Hrvatskom željezničkom muzeju. Autorica kataloga je dr. sc. Tamara Štefanac, donedavna rav- nateljica Hrvatskog željezničkog muzeja. Katalog je zapravo tiskana brošura digitalizirane Vinkovačke željezničke zbirke Hrvatskog željezničkog muzeja, koja je krajem prošle godine postavljena na plat- formu Topoteka. Arhiva na Topoteci može se nadopunjavati fotografijama i komenta- rima pa svatko od nas može »uređivati« postav muzeja. Ako želite pogledati i na- dopuniti zbirku svojim vinkovačkim povi- jesnim fotografijama, ne morate se mak- nuti iz udobnosti svojega doma jer je mo- žete je pogledati jednim »klikom« na po- veznicu https://crorailways.topoteka.net/

Tamara Štefanac predstavila je Vinko- vačku željezničku zbirku na platformi Topoteka u lipnju na stručnoj konferenciji u Londonu i odmah se našlo nekoliko ljubitelja željeznice iz Engleske koji su putovali vinkovačkim područjem krajem 1970. i imaju fotografije za objavu.

Topoteka Hrvatski željeznički muzej sa- mostalni je projekt vezan uz obradu i pre- zentaciju Vinkovačke željezničke zbirke. Riječ je o specifičnoj zbirci u fundusu HŽM-a jer predstavlja lokalnu željezničku

zbirku (za razliku od drugih zbirki koje sa- kupljaju tipsku građu željezničke prove- nijencije). Jedinice građe u mrežnome ar- hivu predstavljene su i na engleskome jeziku, jer se u HŽM-u nadaju da će potak- nuti strance koji su putovali Hrvatskom krajem 20. stoljeća da se priključe prikup- ljanju građe. Također, pojednostavljena je posudba digitalnih preslika iz privatnih zbirki u Topoteku. Razrađuje se i tema zajednice (lokalna zajednica Vinkovčana koji mogu proučavati povijest grada kroz povijest željeznice), ali i globalne zajednice ljubitelja željeznice koji nisu ograni- čeni samo na lokalno. Tiskani katalog komplementaran je s mrežnim arhivom i bit će podloga za pro-

pitivanje uloge tiskanoga kataloga kao muzejske publikacije: kako će se koristiti tiskano izdanje, a kako mrežno; što je brže, a što kvalitetnije, trajnije, ili jednostavnije. Sve su to pitanja za neka budu- ća istraživanja o elektroničkim i tiskanim muzejskim publikacijama.

Na Topoteci, za sada, postoji još jedna zbirka iz fundusa HŽM-a, i to u sklopu topoteke »Zagreb povijesni centar« koja se može vidjeti na poveznici https:// zagrebcentar.topoteka.net/ . Nju su pokre- nuli Hrvatski studiji – Odsjek za povijest. Cilj je da Hrvatski studiji, uz pomoć drugih institucija, omoguće studentima prakti- čan rad, a u ovome slučaju i populari- zaciju željeznice.


_ ZANIMLJIVOSTI

I DRUGI BOŠNJAK NAJBOLJI UČENIK TEHNIČKE ŠKOLEPIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

O

Filip Bošnjak

vogodišnji učenik generacije Teh- ničke škole jest Filip Bošnjak. To je priznanje bilo i očekivano nakon

brojnih priznanja koja je osvojio na sajmovima inovacija u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ove je godine najboljim učenikom generacije Tehničke škole proglašen Filip Bo- šnjak. Zanimljiv je podatak da je prije pet godina najbolji učenik generacije bio Fili- pov brat Matej, a Tehničku školu pohađao je i Luka Bošnjak.

Slično kao i stariji brat, Filip je još kao dječak puno toga mogao vidjeti i naučiti od oca Jurice koji je vlasnik tvrtke za in- dustrijsku elektroniku:

_Tata nam je puno toga pokazivao i od- malena sam učio malo pomalo. Počeli smo s jednostavnim strujnim krugovima i učio sam principe prema kojima stvari funkcioniraju, no nisam znao zanima li me to uistinu. Išao sam naslijepo i tek poslije skužio sam da je to prava stvar za mene. I brat Matej mi je pomagao, a bila je sreća to što je on znao profesora Blažeka s kojim je na sajmovima u Hrvatskoj i u svijetu osvojio brojne nagrade za inovacije. I tu sam vidio priliku.

Uz Tehničku školu Filipa vežu lijepe uspo- mene. Pohađao je 4G razred, čija je raz- rednica bila Mirela Plavčić Jurković:

_Doista smo imali jako dobre profesore i u razredu smo bili super ekipa. Bilo je uz- budljivo sudjelovati na brojnim natjecanji- ma inovatora i četiri godine provedene u Tehničkoj školi ostat će mi u lijepoj uspo- meni.

Kao inovator Filip Bošnjak sudjelovao je na gotovo svim sajmovima inovacija u Hrvatskoj i osvajao nagrade i priznanja, a njegove inovacije predstavljene su i na sajmovima u Velikoj Britaniji i Poljskoj. O tome koliko se u Hrvatskoj ulaže u inova-

tivni rad Filip ima pozitivno mišljenje uz jedan mali »ali«:

_U Hrvatskoj se ulaže u znanje, no moglo bi i malo bolje. Čini mi se da se ponekad ne vidi ukupni cilj, odnosno čemu bi inovacije mogle doprinijeti. Danas imamo sta- rije ljude »majstore«, ali više nema velikih tvrtki. To znači da ne postoji sustav u sklopu kojega bi se znanje prenosilo na mlađe generacije.

Obitelj Bošnjak živi u Otraševcu, pokraj Bregane pa je Filip dosta vremena proveo putujući »Samoborčekom« u Zagreb:

_U početku mi je bilo teško, ali s vreme- nom, kako se više izlažeš naporu, posta-

ješ čvršći i situacije postaju lakše. Znala je biti gužva i nije se moglo čitati u auto- busu, ali stigao bih malo ponoviti gradivo prije kakvog ispita. Mogao sam dosta i raz- mišljati i dosta toga kreativnog smisliti. No nije uvijek dobro previše razmišljati. Dogodi se da zalutaš.

Dvojbu koji fakultet upisati: Fakultet elek- trotehnike i računarstva ili Fakultet strojarstva i brodogradnje naš je sugovornik rije- šio upisom na Fakultet strojarstva i brodogradnje. Uz redoviti studij na ugovor će raditi u obiteljskoj tvrtki:

_Plan mi je završiti pet godina studija, ali vidjet ćemo. Možda previše unaprijed mislim.

22 www.hzinfra.hr

_ ZANIMLJIVOSTI

ŽELJEZNICA MARIAZELL U AUSTRIJI

PIŠE: Toma BačićFOTO: Toma Bačić

Stadlerov elektromotorni vlak Himmelstreppe u kolodvoru Laubenbachmühle

Uaustrijskim pokrajinama Donjoj Au- striji i Štajerskoj prometuje usko- tračna željeznica Mariazell koja vodi od glavnog kolodvora u gradu St. Pöl- tenu do gradića i svetišta Mariazella.

Pruga kolosiječne širine 760 mm duga je 84,2 kilometra, a vozno vrijeme vlakova iznosi dva sata i 15 minuta. Izvorno je pruga bila 7,1 kilometar dulja i vodila je do gradića Gußwerka, no taj je njezin dio zatvoren 1988. Također, zatvorena je i odvojna pruga Ober-Grafendorf – Gresten, koja nikada nije bila elektrificirana.

Početkom 20. stoljeća predviđeno je pro- duljenje pruge St. Pölten – Mariazell od kolodvora Gußwerk do kolodvora Au-See- wiesen. Taj je kolodvor bio posljednji, naj- sjeverniji kolodvor pruge Thörlerbahn, koja je vodila od Kapfenberga, a zatvorena je 1999. Pruga do Mariazella otvorena je 1907., a elektrificirana samo tri godine poslije nestandardnim sustavom 6.5kV 25 Hz. Električnu struju za željeznicu isporu- čuje električna centrala Wienerbruck. Iz- vorne električne lokomotive za ovu prugu isporučene su 1910. i bile su u redovitoj uporabi do rujna 2013. Tada su za prugu

St. Pölten – Mariazell isporučeni novi elektromotorni vlakovi tvrtke Stadler koji danas čine njezina glavna vozna sredstva. Željeznicu Mariazell posjetio sam nekoliko puta i uvijek sam uživao u slikovitu pej- zažu kroz koji pruga prolazi. Sjeverni dio pruge, koji se proteže od St. Pöltena do kolodvora Laubenbachmühle, ravničarski je, dok je njezin južni dio izrazito brdski. Najdulji je tunel na pruzi 2369 metara dug tunel Gösing. Južni, brdski dio pruge izrazito je lijep, vožnja je njime oduševlja- vajuća, a okoliš nudi bezbrojne moguć-


Austrijskih saveznih željeznica (ÖBB). Ta- da je prešla u vlasništvo pokrajinske pri- jevozne tvrtke NÖVOG koja je prugu mo- dernizirala, kupila nove elektromotorne vlakove tvrtke Stadler i znatno poboljšala voz- ni red. Danas vlakovi voze vrlo često na nizinskome dijelu pruge od St. Pöltena do kolodvora Laubenbachmühle i služe pri- gradskom i lokalnom prijevozu. Na brd- skom dijelu pruge tijekom tjedna vozi manje vlakova. Vikendima i blagdanima na čitavoj je pruzi gust promet vlakova koji šetače, planinare i turiste voze prema Ma- riazellu i njegovoj okolici. Na pruzi redovito voze i muzejski vlakovi vučeni parnjačom Mh.6 ili starim električnim lokomotivama i izvornim vagonima. Prijevozna karta u jednom smjeru od Pöltena do Mariazella košta 18,40 eura.

Iz Zagreba je na prugu Mariazell najjed- nostavnije doći automobilom preko Graza, gradića Bruck an der Mur i Kapfenberga. Vožnja duga 300 kilometara traje nešto manje od četiri sata. Na ovu prugu mo- guće je, naravno, doći i vlakom, no tada je putovanje znatno dulje. Naime, vlakom se treba odvesti do Beča, tamo presjesti i voziti se do St. Pöltena. Najkraće vrijeme putovanja na toj relaciji iznosi sedam sati i 28 minuta. Treća mogućnost putovanja jest vlakom iz Zagreba do Kapfenberga, gdje je moguće presjesti na autobus koji vozi do Mariazella.

Željeznica Mariazell jedna je od najzanim- ljivijih uskotračnih željeznica u srednjoj Europi, u kojoj je lijepo sjedinjena nostal- gija s modernim tijekom prometa.

nosti za šetnju ili planinarenje. U Maria- zellu se nalazi velika gotičko-barokna ba- zilika, a u blizini mjesta lijepo jezero Er- laufsee. Žičarom je moguće iz gradića doći i na lijep vrh Mariazeller Bürgeralpe. U Mariazellu se nalazi i zanimljiv muzej tram- vaja, koji povremeno organizira muzejske tramvajske vožnje. U sklopu muzeja nalazi se i tramvajska pruga koja vodi od kolodvora Mariazell do jezera Erlaufsee. Nešto sjevernije uz prugu, u gustoj šumi nalazi se i vrlo lijepo, veliko akumulacijsko jezero Erlaufstausee. Površina jezera nalazi se na 783 metra nadmorske visine, a s dijela njegove obale puca pogled prema vrhu Ötscheru. Od 1907., kada je otvorena, do prosinca 2010. pruga Mariazell bila je u vlasništvu

_ ZANIMLJIVOSTI

Dvostruka garnitura elektromotornih vlakova iz St. Pöltena ulazi u krajnji kolodvor pruge Mariazell

24 www.hzinfra.hr

_ PUTOPIS

POZDRAV IZ LITVE

PIŠE: Ivana ĆepulićFOTO: Ivana Ćepulić

Glavni kolodvor u Vilniusu

K ada mi je prijateljica predložila da zajedno otputujemo u Litvu, složila sam se s njom bez mnogo razmiš- ljanja jer je to bila jedna od rijetkih europ-skih zemalja koju do tada ni jedna od nas dviju svjetskih putnica još nije bila posje- tila.

Povijest Litve počinje sredinom 13. st., kada je vladar Mindaugas ujedinio pleme- na koja su živjela na obali Baltičkoga mora te je tako nastala Kraljevina Litva. U 14. se stoljeću Velika kneževina Litva prote- zala od Baltika do Crnog mora, a obuhva- ćala je današnju Litvu, Bjelorusiju, veći dio Ukrajine te dijelove Poljske i Rusije. Godine 1569. Litva i Poljska ušle su u per- sonalnu uniju, koja je postojala sve do 1795., kada je Rusko carstvo anektiralo većinu njezina teritorija. U 16. i 17. st. ta je unija bila najveća, a možda i najmnogo- ljudnija država Europe. Bila je to vrlo na- predna, multikulturalna država, s velikim brojem obrazovanih ljudi. Pred kraj Prvoga svjetskog rata Litva je proglasila neovisnost, no ona nije bila dugoga vijeka – već tijekom Drugoga svjetskog rata Litvu je okupirao Sovjetski Sa- vez, a potom nacistička Njemačka, da bi ju pred kraj rata ponovno okupirao Sovjet- ski Savez. U sastavu SSSR-a ostala je sve do 11. ožujka 1990., godinu dana prije nje- gova formalnog raspada. Tada se Litva, kao prva od triju baltičkih zemalja, odcije- pila od Sovjetskog Saveza i ponovno bila neovisna.Budući da smo u Vilnius sletjele usred noći, nakon relativno kratkoga odmora, krenule smo ga detaljno razgledati. U tome nam je pomoglo besplatno vodstvo gradskim ulicama, koje svakodnevno kre- će iz središta grada. Naravno, od sudionika se očekuje napojnica, čiji je iznos pro- porcionalan njihovu zadovoljstvu i dubini džepa, a mi smo svojom vodičicom bile itekako zadovoljne! Vodila nas je kroz ulice i kroz povijest glavnoga grada: od nje- govih početaka u 14. st. preko brojnih spo-

rova o vlasti nad gradom između Litve, Poljske i Rusije pa sve do najnovije povijesti i tzv. baltičkog lanca, događaja koji se zbio 23. kolovoza 1989., kada se dva milijuna ljudi primilo za ruke preko triju on- dašnjih sovjetskih republika – Litve, La- tvije i Estonije. Tako su formirali ljudski lanac koji se protezao 675 km, od Vilniusa do Talina, u znak protesta protiv sovjetske okupacije baltičkih država, izražavajući želju za neovisnošću. Za manje od sedam mjeseci Litva je postala neovisna država.A još jednu neovisnu državu obišle smo i unutar samoga grada Vilniusa. Republika Užupis, doduše, nije međunarodno prizna- ta, ali ima svoju zastavu, valutu, predsjed- nika, kabinet ministara, ustav i himnu te je u početku imala čak i vojsku koja se sasto- jala od jedanaestero ljudi. Ta je umjetnič- ka samoproglašena republika osnovana 1. travnja 1997., a svake se godine na taj datum u njoj slavi dan neovisnosti. Glavna aktivnost stanovnika te četvrti-republike jest umjetnost, a i sam je njezin predsjednik, Romas Lilekis, pjesnik, glazbenik i filmski redatelj. Zanimljivo je napomenuti

to da je među počasnim građanima Užu- pisa i 14. dalaj-lama, koji je tu »republiku« posjetio 2013. godine.Nakon što smo obišli mnoge zanimljive građevine i šarmantne uličice poput Ulice književnika, još jedne umjetničke ulice, vodstvo je završilo ispred neoklasicis- tičke katedrale iz 18. stoljeća. Potom smo se samostalno uspele do gotičkoga Ge- diminasova tornja, odakle smo uživale u pogledu na grad. Nakon toga požurile smo se prema autobusnome kolodvoru jer nam je namjera bila još iste večeri stići u Kaunas.Kaunas, drugi po veličini litavski grad, iz- među dvaju svjetskih ratova bio je privre- meni glavni grad jer je Vilnius u to vrijeme pripadao Poljskoj. U šetnji ulicama njego- va ljupkog starog dijela stigle smo do katedrale, srednjovjekovnoga dvorca iz 14. st. te stare gradske vijećnice iz 16. sto- ljeća. Posjetile smo i sveučilište, a nekoliko sati provele smo tragajući za skulptu- rama i djelima ulične umjetnosti po kojoj je Kaunas također poznat. Posebnu pozor- nost u Kaunasu privukle su mi njegove


kom iz 1831. protiv aneksije Carskoj Ru- siji. Sve do danas hodočasnici ondje os- tavljaju križeve, raspela, čak i statue. Brdo križeva bilo je od posebne važnosti za Litvance tijekom sovjetske okupacije od 1944. do 1990. Sovjeti su u više navrata pokušavali ukloniti križeve, a barem su tri puta to mjesto uništavali buldožerima. No, na istome su mjestu uvijek iznova ni- cali novi križevi. Procjenjuje se da ih je 1990. bilo oko 55 000, a danas ih vjero- jatno ima i više od 200 000. Na povratku u Vilnius ponovno smo se

odlučile za vlak. Toga puta nije bilo nikak- vih iznenađenja pa smo neometano uži- vale u ugodnoj vožnji. Vrativši se u grad u kojemu smo putovanje i započele, zadrža- le smo se ondje još dva dana. Toga smo puta bile i na kratkome izletu u bajkoviti dvorac Trakai iz 14. st., smještenome na otočiću usred jezera Galvea.Tjedan dana putovanja po Litvi brzo je završilo. Tko zna, možda se sjetimo još neke zemlje koju ni ja ni moja suputnica još nismo posjetile pa se zajedno uputimo na neko novo, zanimljivo putovanje.

dvije uspinjače. Ona starija, pod nazivom Žaliakalnis, izgrađena je 1931. godine. To je najstarija uspinjača u Litvi te jedna od najstarijih funkcionalnih uspinjača toga tipa u svijetu. Nešto je mlađa od nje Alek- sotas iz 1935., koja još uvijek koristi ori- ginalne vagone iz toga vremena.U naredna dva dana put nas je nakratko odveo u Kalinjingradsku oblast, ruski teri- torij između Poljske, Litve i Baltičkoga mora. Za povratak u Litvu izabrale smo put preko Kurske prevlake. Otprilike na pola puta do grada Klaipede zaustavile smo se u ljetovalištu Nidi, kako bismo uživale u zanimljivome prirodnom feno- menu – obalnim pješčanim dinama. Naime, na toj se prevlaci, koja odvaja Kur- ski zaljev od Baltičkog mora, nalaze naj- veće pokretne pješčane dine u Europi. Prosječne su visine 35 m, a neke od njih dosežu visinu od čak 60 m.Sljedećeg smo jutra odlučile vlakom ot- putovati u Šiauliai. Iako smo u kolodvor stigle na vrijeme, dočekalo nas je neugod- no iznenađenje – ostala je samo jedna karta za drugi razred pa je jedna od nas morala sjesti u prvi i platiti skuplju kartu. Ipak smo se obje uspjele smjestiti u drugome razredu, a službenik zadužen za »prvorazredne« putnike nije imao ništa protiv toga. Međutim, prešutio nam je jedan detalj: da kupnjom karte za prvi razred ostvarujemo pravo na hranu i piće. Na to nam je ukazala jedna simpatična putnica, koja nam je dala i brojne savjete za nastavak putovanja. Odlučila sam zahtije- vati ono što smo ionako skupo platile pa smo nakon moje žalbe dobile kavu, boči- cu vode, paketić s dva sendviča i čokola- dicu.U okolici grada Šiauliaija razgledale smo jednu od glavnih znamenitosti čitave zemlje – Brdo križeva, na kojemu se nalaze nebrojeni, uglavnom drveni križevi raznih veličina i oblika. Ne može se sa sigurnošću utvrditi kako je nastao običaj ostavljanja križeva na tome mjestu, no vjeruje se da je povezan s poljskim ustan-

_ PUTOPIS

Vlak Litvanskih željeznica

Dvorac TrakaiŠiauliai - Brdo križeva

26 www.hzinfra.hr

_VIJESTI IZ SVIJETA

P oslije najdulje stanke u svojoj povijesti, 1. kolovoza ponovno je puštena u promet viseća željeznica u Wuppertalu, gradiću u njemačkoj saveznoj državi Sje- vernoj Rajni-Vestfaliji. Viseća željeznica bila je zatvorena od studenog 2018., kad su tračnice za napajanje olabavile i počele pucati.

Osim potrebnih popravaka, na pruzi su se provodila i ispitivanja novih vlakova Stad- ler GTW2014 koji su sada pušteni u promet. Prije njih visećom su željeznicom pro- metovali vlakovi Stadler GTW72.

Vupertalska viseća željeznica najstarija je elektrificirana viseća željeznica na svijetu, otvorena davne 1901. Nalazi se na visini od osam do 12 metara iznad tla, pruga je duga 13,3 km, a na njoj se nalaze tri kolodvora i 17 stajališta.

Iako je isprva bilo najavljeno da će viseća željeznica radi popravka biti zatvorena tri tjedna (a i to je bilo dočekano s negodo- vanjem), sanacija je na kraju trajala 257 dana i koštala 2,3 milijuna eura.

PIŠE: Ružica StanićIZVOR: www.railjournal.comFOTO: Mbdortmund/Wikipedia CC

PONOVNO OTVORENA VISEĆA ŽELJEZNICA

PIŠE: Ružica StanićIZVOR: railwaygazette.comFOTO: railwaygazette.com

Č eški novopridošli željeznički prijevoznik RegioJet objavio je planove za pokretanje putničke linije Prag – Beč – Budimpešta od lipnja 2020. Svakoga dana dva će vlaka voziti kao produžeci posto- jeće linije Prag – Brno – Beč.

Puštanjem te linije u promet prvi put će jedan privatni prijevoznik konkurirati ma- đarskom nacionalnom prijevozniku MÁV- Startu, koji od Budimpešte do Praga vozi preko Bratislave.

RegioJet se hvali nižim cijenama uz »mnogo višu kvalitetu usluge« na linijama na kojima konkuriraju tradicionalnim želje- zničkim prijevoznicima. Za razliku od Au- strijskih saveznih željeznica, čiji vlakovi dolaze u Budapest Keleti, RegioJetovi vlakovi koristit će kolodvor Budapest Déli. Tamo će stizati u 12.14 i 20.14 sati, a polaziti u 7.45 i 15.35 sati. U Mađarskoj će stajati u kolodvorima Budapest Kelenföld, Győr i Mosonmagyaróvár, prijeći granicu u Hegyeshalomu, zatim voziti u Wien Meidling i Wien Hbf te naposljetku stizati u Prag.

Na novoj će liniji raditi strojovođe i kon- dukteri lokalnih prijevoznika, i to Westbah- na u Austriji i Continental Railway Solu- tion u Mađarskoj.

NOVA LINIJA OD PRAGA DO BEČA

NOVE PROMETNE VEZE U EGIPTUPIŠE: Ružica StanićIZVOR: railjournal.comFOTO: railjournal.com

U Egiptu će se graditi dvije pruge jedno- tračne željeznice (monorail). Naime, egipatska Nacionalna uprava za tunele sklo- pila je sporazum s konzorcijem koji čine Bombardier, Orascom Construction i Arab Contractors za izgradnju, održavanje i pro- metovanje na monorailu sljedećih 30 godina. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 4,5 mili- jardi dolara.

Jedan monorail povezat će Novi Administra- tivni Glavni Grad (budući glavni grad Egipta koji je tek u izgradnji) i Istočni Kairo, a bit će dug 54 km. Drugi će voditi od Šestoli- stopadskog Grada do 42 km udaljene Gize. To će biti prva masovna tranzitna veza iz- među Velikoga Kaira (obuhvaća Gizu, Hel- van, Šubra el-Hejmu i dr.) i okolnog metro- politanskog područja.

Procijenjeno je da će vlakovi na tim dvjema prugama u jednom satu moći prevesti 45 tisuća putnika po smjeru. Vozna brzina iz- nosit će 80 km/h, pa će putovanje do novog glavnog grada trajati oko sat vremena, a do Šestolistopadskoga Grada oko 42 minute. Prugama će voziti 70 Bombardierovih vlakova Innovia Monorail 300 s četirima vagonima.


_ KULTURA

HŽ INFRASTRUKTURA PARTNER NA PROJEKTU OKOLOPIŠE: Vlatka ŠkorićFOTO: Branimir Butković

D rugu godinu zaredom u Zagrebu je organiziran projekt Okolo, u sklopu kojega se raznim lokacijama u gradu dodavao umjetnički pečat s poru- kom. Prvi puta jedna od točaka bio je i vestibul Zagreb Glavnog kolodvora, gdje je studio Botanike postavio instalaciju Plan(t) for future.

Od 17. kolovoza do 1. rujna 2019. na tride- setak lokacija u Zagrebu TZ Grada Zagre- ba i udruga »Nas dve«, koju čine Ana Mi- kin i Tina Kovačiček, organizirali su umjet- nički projekt Okolo, tijekom kojeg su street art umjetnici iz Francuske, Španjolske, Au- stralije i Hrvatske intervenirali na različi- tim poznatim i manje poznatim gradskim lokacijama u cilju obogaćivanja života gra- đana, ali i jedinstvene promocije Zagreba.Drugu godinu zaredom projekt Okolo po- kazao je kako umjetnost može spontano doticati svakodnevicu grada i dati joj novu vrijednost. Tako su se na nekim mjestima u gradu privremeno mogli vidjeti kukiča- no srce na fasadi, camera obscura sa starom fotografijom Toše Dabca lokacije na kojoj se našla, keramičke figurice na kro- vu niske, oronule kuće, novi mural na boč- nim zidovima zapuštenih zgrada, svjetlo- sna instalacija nad krošnjama parka Rib- njaka, umjetnička intervencija na pukotini fasade... Korištenjem pomalo neočekiva- nih lokacija te njihovim oživljavanjem kroz umjetnost, dizajn i humor daje se nova vrijednost urbanome prostoru. Ove se godine na poziv organizatora HŽ Infrastruktura uključila kao partner na projektu Okolo, ustupajući prostor vestibula Zagreb Glavnog kolodvora studiju Botani- ke za umjetničku instalaciju pod nazivom Plan(t) for future. Tim studija Botanike Ma- ja Francuz i Marina Francuz Gaćina postavile su umjetničku instalaciju koja se sastoji od metalne konstrukcije u koju su po- ložene lončanice sa sadnicama drveća. Organizatori su odabrali tu lokaciju jer je riječ o vrlo frekventnome mjestu, mjestu

prvoga susreta s gradom, vratima grada. Vertikalno po obodu konstrukcije bile su postavljene sadnice pet vrsta drveća (jasen, gorski javor, katalpa, breza i likvidambar) koje su slučajni prolaznici i putnici mogli ponijeti kući i zasaditi u svoj vrt. Biljke su bile postavljene ujutro, a metalne su se police tijekom dana ispraznile. Pro- laznici su dolazili, razgledali, odabirali jednu, a poneki i više sadnica, te ih nosili ku- ćama. Svi su bili iznenađeni tom neobič- nom instalacijom, ali i činjenicom da sadnicu mogu ponijeti kući besplatno. Na svakoj je lončanici bio natpis »Ponesi me i posadi u vrtu«, internetska adresa na kojoj se mogu naći informacije o sadnici i o tome kako je njegovati. Studio Botanike pozvao je svakog novog vlasnika sadnice

da kroz godine objavljuje fotografije svojega drveta kako bi se mogao pratiti njegov napredak. Ako to bude činio, novi vlasnik drveta bit će u trajnoj vezi s početnom um- jetničkom idejom.

_Gotovo je jednostavnije prepoznati svaki neonski simbol korporacije nego imeno- vati biljku koja izrasta u vrtu iza kuće. Od- rastati danas znači odvajati se od djeteta u sebi, zaboraviti miris godišnjih doba i la- koću veranja uz drveće. Drveća koje raste, miriše i pleše na vjetru. Sklonimo se barem pod njihove krošnje. – kažu u studiju Botanike, koji se inače bavi spajanjem prakse arhitekture, hortikulture i dizajna u cilju sveobuhvatnoga oblikovanja prostora čiji je priroda neizostavni dio.

TIM STUDIJA BOTANIKE MAJA FRANCUZ I MARINA FRANCUZ GAĆINA POSTAVILE SU UMJET- NIČKU INSTALACIJU KOJA SE SASTOJI OD METALNE KONSTRUKCIJE U KOJU SU POLOŽENE LONČANICE SA SADNICAMA DRVEĆA. ORGANIZATORI SU ODABRALI TU LOKACIJU JER JE RIJEČ O VRLO FREKVENTNOME MJESTU, MJESTU PRVOGA SUSRETA S GRADOM, VRATIMA GRADA. VERTIKALNO PO OBODU KONSTRUKCIJE BILE SU POSTAVLJENE SADNICE PET VRSTA DRVEĆA (JASEN, GORSKI JAVOR, KATALPA, BREZA I LIKVIDAMBAR) KOJE SU SLUČAJNI PROLAZNICI I PUTNICI MOGLI PONIJETI KUĆI I ZASADITI U SVOJ VRT.

28 www.hzinfra.hr

_ KULTURA

ANTONELA NA PLAKATU FESTIVALA FOLK AZORESPIŠE: Vlatka ŠkorićFOTO: arhiva KUD-a HŽ-a Varaždin

F

Antonela Bogović odabrana za službeni plakat festivala

olklorni i tamburaški ansambl KUD-a HŽ-a Varaždin od 10. do 21. kolovoza 2019. bili su sudionici 35.

festivala folklora koji je održan u gradi- ćima Angra de Herosimo i Praia da Vitoria na Azorskim otocima u Portugalu.

Na festival ih je u svibnju pozvao hrvatski selektor međunarodne folklorne organiza- cije CIOFF, a pripreme su počeli istoga dana. Za skromne varaždinske folkloraše koji djeluju u društvu koje njeguje tradiciju od 1931. ni programski ni financijski nije bilo jednostavno organizirati to putovanje, ali uspjeli su na najbolji mogući način predstaviti svoj KUD, grad Varaždin i Hrvatsku. Priprema i boravak na festiva- lu mogao se pratiti na Facebookovoj stranici KUD-a »Folklor Varaždin«.Novac za putovanje prikupili su od mno- gobrojnih prijatelja i sponzora, Ministar- stva kulture i Grada Varaždina, osigura- vajućih društava, banaka, hotela, autosa- lona i krojačkog obrta. Posebna čast uka- zana im je i prije dolaska na Azore jer je na temelju natječaja organizatora fotografija njihove članice Antonele Bogović odabrana za službeni plakat festivala. Festival je počeo noćnim svečanim mimo- hodom ulicama Praie da Vitorie u kojemu je sudjelovalo 1500 sudionika iz 14 zemalja, od domaćina Portugala preko Hrvat- ske, Francuske, Poljske, Bugarske, Finske, Slovačke, Latvije do Argentine, Čilea, Mek- sika i SAD-a do Tajlanda i Tajvana. Drugi i treći dan festivala bili su vrlo na- porni. Voditelj Kristijan Farkaš i još pet članova KUD-a, zajedno s predstavnicima ostalih društva, bili su na prijamu kod za- mjenika gradonačelnika, a potom na misi u katedrali, koja je bila služena za sudio- nike festivala. Na misi je svaka država imala zadaću otpjevati jednu svoju pjesmu. Varaždinci su izveli pjesmu »Krist, jednom stade na žalu«. Istodobno su dva varaždinska para vježbala završnu koreo- grafiju s članovima iz ostalih zemalja. Tom je prigodom održana izložba »Folklor

svijeta« na kojoj su Varaždinci izložili li- citarsko srce, lepoglavsku čipku, vučedol- sku golubicu i druge hrvatske simbole te aktivnosti. Sljedećih dana, osim brojnih nastupa, održana je i svojevrsna modna revija na kojoj su kao manekeni nastupili i Varaždinci Mia, Antonela, Lovro i Zlatko, koji su prikazali narodne nošnje Podravi- ne i Prigorja. Tamburaši su sudjelovali u zajedničkome izvođenju svih orkestara, a

održan je i »bijeli party« na kojemu su svi sudionici bili odjeveni u bijelo, simboli- zirajući mir i jednakost među ljudima. Festival je završio 18. kolovoza nastupom u golemome koloseumu na kojemu se okupilo oko 8000 ljudi. Bilo je vremena i za razgledanje otoka i za kupanje, za obi- lazak vulkana iz kojeg su nastali Azorski otoci te borba s bikovima. Varaždinci su gostovanje ocijenili savršenim.


_ KULTURA

STAKLA DIANE KARAS U GALERIJI »U PREDVORJU«PIŠE: Vlatka ŠkorićFOTO: arhiva Diane Karas

Očekivanje vjetra

John Lennon

T ijekom lipnja i srpnja u galeriji HŽ Infrastrukture »U predvorju« bila je postavljena prva izložba u novo- me ciklusu autorice Diane Karas pod nazivom »Očekivanje vjetra«. Bila su izlože- na 33 rada u tehnici fuzije stakla, razli- čitih motiva, od pejzaža do portreta lič- nosti iz javnoga života.

Fuzija stakla jest proces stvaranja novoga stakla spajanjem različitih komada stakla koji u dodiru s toplinom postaju toliko tekući da se sjedinjuju i nepovratno stapa- ju u cjelinu. Proces je prilično dug i slo- žen: nakon što se osmisle oblik i motiv, izrezuju se komadi stakla, oslikavaju i de- koriraju pigmentima, staklenim listićima, staklom u boji i u prahu, stavljaju u kalupe te peku u peći na 800 °C nekoliko sati. Postupnim hlađenjem nastaje potpuno nov oblik zamišljenoga motiva. Za tu teh- niku potrebno je, osim talenta, mnogo strpljenja, a Diana očito ima i jednog i drugog.Diana Karas rođena je u Zagrebu, gdje je završila srednju školu. Radila je na raznim

poslovima u TŽV-u »Gredelj«, građevin- skim, elektrotehničkim i kadrovskim poslovima HŽ-a te u Razvoju i investicijama HŽ Infrastrukture, odakle je 2013. otišla u mirovinu. Izložbom se privremeno »vrati- la« u svoju bivšu radnu okolinu nakon šest godina mirovine. Slikanjem se ozbiljnije počela baviti 1980., izlagala je na skupnim i samostalnim iz- ložbama radove u tehnici olovke, ugljena, krede i pastela. Godine 2004. završila je tečaj keramike kod keramičarke Mirjane Rajković, a 2012. tečaj fuzije stakla, kupila peć za fuziju i počela izrađivati unikatne slike reljefnih i 3D tehnika u fuziji stakla. Od 2014. članica je ULU-a »Grupa 69«, s kojom izlaže na skupnim i samostalnim izložbama. Izlagala je u Muzeju umjetnosti u Iloku, u Galeriji kulturnog centra »Šmigmator« Sunja, centrima za kulturu Maksimir, Travno i Novi Zagreb u sklopu projekta »Španciranje Zagrebom«, u Uma- gu, u sklopu izložbe »Zagreb u susret Me- dulinu« u Medulinu, u sklopu izložbe »Ljetni intermezzo« u Novom Vinodolskom, u Knjižnicama grada Zagreba, na skup-

nim izložbama pod nazivom »Na pola godine«, a predzadnju samostalnu izlož- bu »Ukroćeno staklo« imala je u Zagrebu 2017. godine. Galerija »U predvorju« osnovana je 1997. prilikom obnove upravne zgrade u Miha- novićevoj 12 i nakon što je ulazni interijer vraćen u prvotno stanje kakvo je bilo prilikom izgradnje. Od tada do kraja 2014. u njoj se u prosjeku organiziralo 12 izložbi likovnih amatera i profesionalaca iz Hr- vatske i inozemstva na godinu te je galerija stekla određeni ugled u zagrebačko- me, ali i hrvatskome kulturnom okružju. Izložbe su organizirali članovi Udruge željezničara slikara »Plavo svjetlo«, koja nastavlja tradiciju amaterskoga slikarstva na željeznici od pedesetih godina prošlo- ga stoljeća. Od sredine lipnja do kraja ove godine planira se organizirati ukupno pet izložaba likovnih radova slikara i fotografa iz redo- va željezničara i umirovljenih željezniča- ra. Izložbe će doprinijeti ugodnijemu rad- nom okružju, obogatiti prvi dojam koji ljudi steknu pri ulasku u upravnu zgradu HŽ Infrastrukture te promovirati talente bivših i sadašnjih zaposlenika.

30 www.hzinfra.hr

TEHNIČKA ŠKOLA ZAGREBZAGREB, Palmotićeva 84

N A T J E Č A J

ROKOVI UPISA:

UPIS:

ZA UPIS ODRASLIH POLAZNIKA U PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA STJECANJE OPĆIH STRUČNIH ZNANJA IZ DJELOKRUGA RADA STROJOVOĐE/TKINJE – (ZA DOZVOLU) za vlastite potrebe u školskoj godini 2019./2020.

Temeljem Zakona o obrazovanju odraslih i uz prethodnu suglasnost Školskog odbora Tehničke škole Zagreb od dana 08. srpnja 2018. Tehničke škole Zagreb objavljuje

Program upisuju polaznici koji su završili srednju školu tehničke struke u trajanju četiri (4) godine, koji su navršili 18 godina života i imaju liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti obavljanja poslova za radno mjesto strojovođe.

Prijave se primaju u Tehničkoj školi Zagreb, Palmotićeva 84 od 23. rujna do 11. listopada 2019., u prostoriji 3, od 9 do 12 sati.

Broj polaznika: 2 odjela / 48 polaznika

Početak školovanja: 29. listopada 2019.

Završetak nastave: 07. veljače 2020.

Oblik nastave: Konzultativno - instruktivna

_NATJEČAJ

FOTO: Branimir ButkovićKatica Sokić, Nova Gradiška

ISSN 1330-0547 www.hzinfra.hr

FOTO: Branimir ButkovićOgrada na mostu na granici Hrvatske i Slovenije kod Bubnjaraca

Documents

EU FONDOVI Nova faza radova – nova »Spojena« pruga između ... · započeli su radovi na sjevernoj strani kolodvorskoga prostora u Zaboku te na demontaži i rekonstrukciji postojećih