ČETVRTAK I BJELOVARSKO- BILOGORSKI

043 BJELOVARSKO- BILOGORSKIVJESNIK NEZAVISNI DVOTJEDNIK

BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

Središtem Bjelovara dnevno se kreće 20 tisuća vozila, što uključuje gotovo 3,5 tisuće kamiona koji umanju sigurnost, pa se predlaže i veće korištenje bicikala što bi smanjilo gužve i povećalo zdravstvenu aktivnost sugrađana

Grad Bjelovar svojom aplikacijom predočava građanima svaku kunu

Kogeneracijsko postrojenje Energostatika i službeno počelo s proizvodnjom energije

VEĆA TRANSPARENTNOST GRADSKOG PRORAČUNA

PROJEKT U GRUBIŠNOM POLJU VRIJEDAN JE 34 MILIJUNA EURA

BJELOVAR U STARIM PLAVNICAMA ZAPOČELI RADOVI NA REKONSTRUKCIJI CESTE

DARUVAR ČETIRI DAME NAPISALE 106 PROJEKATA VRIJEDNIH 70 MILIJUNA KUNA

ČAZMAPOČELE PRIPREME ZA OSMU MEĐUNARODNU IZLOŽBU VINA ČAZMANSKI VINOKAP

GAREŠNICATREBA STATI NA KRAJ IZNAJMLJIVAČIMA NA CRNO!

GRUBIŠNO POLJEBERISLAV HORVAT NAPRAVIO NAJBOLJI MED MEĐU ŽUPANIJSKIM PČELARIMA

U OKOLICI DARUVARA OČEKUJE SE PROGLAŠENJE MEĐUNARODNOG

PARKA TAMNOG NEBA

Vrani kamen postaje turistička atrakcija

Plan održive mobilnosti predviđa uvođenje javnog gradskog prijevoza

ČETVRTAK I 28. VELJAČE 2019. I BR. 047 I GODINA I I BESPLATNI PRIMJERAK

2 3N e z a v i s n i d v o t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e N e z a v i s n i d v o t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e043BJELOVARSKO- BILOGORSKIVJESNIK 043BJELOVARSKO-

BILOGORSKIVJESNIK

Nezavisni tjednik Bjelovarsko-bilogorske županije

2711

Grad Bjelovar će postati prvi grad u Hr-vatskoj koji će svaku potrošenu kunu iz gradskog proračuna prikazati javnosti! Nakon što su prošli tjedan čuli ovu tvrd-

nju bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka, koji je govoreći o otvorenosti proračuna najavio veću transparentnost u trošenju javnog novca, mnogi su se pitali je li to uistinu moguće. Je li to utopija kojom si Hrebak osigurava medijsku pozornost ili je u pitanju politička hrabrost kojom želi zadobiti još veću podršku građana? Što je od toga točno pokazat će vrijeme, no činjenica je da je Hrebak otvarajući ovu temu dobio golemi me-dijski prostor. Bjelovar je tih dana ponovo bio na-cionalna vijest i nije bilo niti jednog nacionalnog medija koji nije objavio njegovu presicu iz Sabora. Pa iako se sada čini da je na ovoj temi politički profitirao, prikupljene poene neće mu biti lako zadržati jer javnost sada očekuje da najavljeno i ostvari. U suprotnom može se nadati žestokim optužbama poput onih kada ga je njegov pret-hodnik, danas koalicijski partner, svojevremeno podcjenjivački nazvao političkim diletantom. Da ga se neće štedjeti, pokazao je odmah oporbeni HNS ali od njih ništa se drugo ni ne može oče-kivati. Pa oni su zbog statističkih regija nedavno kritizirali sami sebe, odnosno vladu u kojoj sje-de pa onda nije ni čudo da su požurili kritizirati Hrebaka. Kad mogu prozivati svog stranačkog šefa i potpredsjednika vlade Predraga Štromara, zašto ne mogu Hrebaka. Bilo bi naravno sjajno da gradska vlast ostvari obećano i da Bjelovar uistinu postane prvi grad u Hrvatskoj u kojem će javnosti biti prikazana svaka potrošena kuna iz gradskog proračuna. U odnosu na današnju nedovoljnu transparentnost to bi uistinu bio pravi iskorak koji bi pomogao vraćanju povjerenja građana u institucije. Utoliko je čudno da Hrebakovo nasto-janje nije dobilo i širu podršku jer tko bi normalan bio protiv potpune transparentnosti u trošenju javnog novca i to na svim razinama. Tome se mogu protiviti samo oni koji uživaju korist od današnje nedovoljne transparentnosti i nitko više. Svima drugima u interesu je da se do u kunu zna na što se i koliko troši proračunski novac. Bilo bi sjajno kada bi po uzoru na gradsku vlast iskorak u transparentnosti odlučila učiniti i županijska vlast. Da se kojim slučajem u Županiji zna do u kunu na što se i koliko troši, tada sigurno ne bi trebale izvanredne sjednice Županijske skupštine. No budimo realni Hrebakova ideja neće zadugo u Županiji pronaći plodno tlo, jer tamo ni na izvan-rednoj sjednici, dakle ni pod pritiskom oporbe nije moguće doznati primjerice kakvo je stanje u ŽUC-u ili Bjelovarsko-bilogorskim vodama. Utoliko je čista utopija uopće i pomišljati da bi se u nekim okolnostima Hrebakovim „virusom“ transparentnosti mogla inficirati županijska vlast. To je naprosto nemoguća misija!

Je li potpuna transparentnost u trošenju javnog novca Hrebakova utopija ili politička hrabrost?

Pod

pove

ćalo

m U

AKUALNO Čazmanci prosječno na godinu doniraju 300 doza

Ponos su dva darivatelja koji su do sada krv dali više od sto puta

6

DRUŠTVO HPD Garjevica održao sedmu tradicionalnu Metlarsku zabavu

Pleli metle ‘brezovače’, maskirali se i plesali

28

Kreće 1,4 milijuna vrijedan projekt ‘Odvoji po boji’

Cijelu otpremninu iz Komunalca uložio u pčelarstvo

6

25

AKTUALNO

POLJOPRIVREDA

DUŠTVO Ključ dugotrajnog zajedničkog života je razumijevanje

DARUVAR Liga protiv raka Daruvar proslavila 20. obljetnicu

Pet bračnih parova proslavilo zlatni pir

Nabavili mamograf i ultrazvuk, pomagali oboljelima

ŽELIŠ PRIMATI BJELOVARSKO- BILOGORSKI VJESNIK NA SVOJU ADRESU?

Besplatno! Prijavi se i postani pretplatnik!

Na e-mail [email protected] adresu pošalji ime, prezime i adresu na koju želiš dobivati

Bjelovarsko - bilogorski vjesnik... I to je to!

POSTANI ČLAN

043KLUBA!

Nezavisnidvotjednik Bjelovarsko-bilogorske županije

IMPRESUM >> IZDAVAČ > Smart Content d.o.o., Ulica hrvatskog proljeća 6, Bjelovar, GLAVNI UREDNIK > Ivan Cvetković, UREDNIŠTVO > [email protected] MARKETING > [email protected] PRETPLATA > [email protected] GRAFIČKO OBLIKOVANJE: RedPoint d.o.o. TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. NAKLADA: 5.000 primjeraka.

ISSN

258

4-74

9X043BJELOVARSKO- BILOGORSKIVJESNIK


BILOGORSKIVJESNIK

Izgradnja može početi, ovo je san koji se ostva-ruje - samo su neke od optimističnih rečenica kojima je još u rujnu

2017. godine predstavljanjem idejnog rješenja najavljena skora gradnja nove bjelovarske bolnice, projekta vrijednog 160 milijuna kuna. Iako je projekt tada predstavljen praktički kao gotova stvar, nitko se ipak nije usudio spomenuti neki kon-kretan rok u kojem bi se mogao očekivati sam početak radova. - Još trebamo ishoditi građevin-sku dozvolu, odnosno postojeću prilagoditi uvjetima natječaja i idejnog rješenja na temelju ko-jeg smo i dobili zeleno svjetlo. Realno je pretpostaviti da će to preprojektiranje potrajati ne-koliko mjeseci - kazao je tada župan Bajs napominjući da su sredstva za projekt osigurana. I uistinu nedugo nakon toga potpisani su ugovori s Mini-starstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije o do-djeli bespovratnih 70 milijuna kuna, a potom i s Privrednom bankom o kreditu za preostalih 90 milijuna kuna. No budući da je od tada proteklo više od godinu dana, a gradnju bolnice

Predstavljena je jedno-stavna aplikacija za nadzor trošenja novca iz gradskog proračuna,

a sama aplikacija već je sada dostupna. Predstavili su je gradonačelnik Dario Hrebak i Vuk Vuković s Instituta siner-gije, znanosti i društva koji je i izradio samu aplikaciju. Putem ove aplikacije građanima se omogućuje bolji uvid u gradski proračun. Cilj ove aplikacije je potaknuti građane da aktivno sudjeluju u kreiranu proračuna. Upravo otvorenost proračuna prvi je korak u projektu nakon kojeg slijedi njegova potpuna transparentnost, te će se moći vidjeti svi ulazni i izlazni računi Grada. S tom mogućnošću Bje-lovar će postati prvi grad u Hr-vatskoj koji prikazuje svaku po-

Za primjer nam mogu biti bolnice u Sisku i Virovitici, koje su od odobrenih 70, odnosno 50 milijuna kuna već utrošile više od 30 milijuna, o čemu mi u Bjelovaru nažalost možemo samo maštati

Nakon otvorenosti proračuna slijedi i idući korak u kojem će se moći vidjeti svi ulazni i izlazni računi Grada

Transparentnost proračuna novi je iskorak u poslovanju Grada Bjelovara

Projekt vrijedan 160 milijuna kuna nije se daleko pomaknuo

Gdje je zapeo optimistično najavljeni projekt gradnje nove bjelovarske bolnice?

Otvorenošću gradskog proračuna do veće transparentnosti

dana najavljivan ovaj projekt. Kad čovjek čuje ovaj odgovor, rečenice s početka ovog teksta nekako dobivaju drugačiji pri-zvuk i zapravo sada više zvuče ironično nego optimistično. Taj se dojam čini još jačim kada se pogleda kako napre-duju projekti naših susjeda. Nama susjedna Sisačko-mosla-vačka županija, odnosno njiho-va Opća bolnica Sisak u gradnju novog objekta krenula je još prije točno godinu dana. Da su neusporedivo uspješniji od nas jasno pokazuju javno dostupni podaci resornog ministarstva. Od onih jednako kao i nama odobrenih 50 milijuna kuna za izgradnju i unapređenje dnevnih bolnica, sisačka Opća bolnica do polovine ovog mje-seca uspjela je povući čak nešto više od 21 milijun kuna. Za to isto vrijeme bjelovarskoj bol-nici isplaćeno je tek nešto više od 500 tisuća kuna i zapravo nije jasno ni po kojoj je osnovi isplaćen i taj iznos jer su jedi-ne aktivnosti u projektu one koje se tiču preprojektiranja. Slično je i s onih odobrenih 20 milijuna kuna namijenjenih poboljšanju hitne zdravstvene zaštite, odnosno za izgradnju

Dok drugi uvelike grade, mi se još bavimo dokumentacijom za koju

se tvrdilo da je odavno imamo

Grad Bjelovar svojom aplikacijom predočava građanima svaku kunu

trošenu kunu. Isto tako iz Grada se nadaju da će ovaj primjer sli-jediti i drugi hrvatski gradovi. - Građani imaju pravo znati, mi u Gradu Bjelovaru nemamo što

skrivati. Naslijedili smo kom-plicirani birokratski model pre-pun nejasnoća i nedorečenosti i upravo takvim se otvara prostor pogodovanju i rastezljivom shva-

Naše društvo još se boji prijaviti nasiljei smatra kako je to nešto privatno i događa se unutar nečija četiri zida

‘Milijarda ustaje’ protiv nasilja nad ženama

Ovaj skup podržali su brojni sugrađani

I Bjelovar se ove godine priključio svjetskoj kampanji protiv nasilja nad ženama i djevojčicama ‘Milijar-da ustaje’, koja se zalaže za prav-du i promicanje ravnopravnosti spolova. Ovakvi javni prosvjedi imaju za cilj upozoriti javnost da je jedna od tri žene tijekom živo-ta silovana ili pretučena, a da ne govorimo o psihičkom nasilju koje je još mnogo teže jer nije vidljivo.

Godišnje više od milijardu žena doživi neki od oblika nasilja. Ovo okupljanje u Bjelovaru podržale su brojne udruge žena, sport-ske udruge i političke stranke, uz podršku predstavnica odbora za ravnopravnost spolova pri Gradu i Županiji, kao i brojni sugrađani. - Okupljeni smo u plesu kako bi-smo se pridružile globalnoj kam-panji i poručile da ne želimo biti

maltretirane i zlostavljane žene. Fizičko nasilje je prepoznato i vidljivo, ali se ljudi moraju osvi-jestiti kako postoje i drugi oblici nasilja - rekla je Gordana Obra-dović, jedna od organizatorica. Upravo o tome je govorila i Iva-na Pirin.- Mislim da se naše društvo još boji prijaviti nasilje i smatra da je to nešto privatno i događa se unutar nečija četiri zida. Ako se i prijavi, često zakaže pravosu-đe, što nam pokazuju primjeri iz prakse. Na području naše župa-nije samo je jedna udruga koja se bavi zaštitom žena, a ima-mo i samo jednu sigurnu kuću za žene. Potrebno je osigurati i telefonske linije kako bi se žene 24 sata imale kome obratiti jer je nasilje problem cijelog druš-tva koji se mora prevenirati - zaključila je Ivana Pirin. (sk)

U ponedjeljak oko 22.45 sati samo su pukom srećom izbjegnute teže posljedice prometne nesreće u kojoj su se sudarili automobil i vlak. Naime, 23-godišnjak prelazeći automobilom prugu u Staroplav-ničkoj ulici u Bjelovaru, na prijelazu koji nije opremljen brkljom i svjetlosnim znakovima, nije zaustavio vozilo kako bi se uvjerio prolazi li vlak pa je u njegov automobil u trenutku prelaska pruge udario vlak koji se kretao iz Bjelovara prema Križevcima. U nesreći su vozač i njegov 23-godišnji suputnik lakše ozlijeđeni. (mp)

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš i gradonačelnik Garešnice Josip Bilandžija u društvu ravnate-lja Osnovne škole Garešnica Slavena Marenića prošlog su tjedna obišli radove na 11 milijuna kuna vrijednoj obnovi te škole i školsko-sportske dvorane. Tom je prigodom gradonačelnik Josip Bilandžija podsjetio da je Grad Garešnica već

obnovio područne škole u Hrastovcu i Zden-čacu te da planira obnoviti i područne škole u Garešničkom Brestovcu i Kaniškoj Ivi. Najavlje-na je i obnova škole u Kapelici. Direktor Fonda Dubravko Ponoš najavio je nove natječaje Fonda vezane za nabavu električnih vozila i izgradnju elektro-punionica te ugradnju sustava korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima. (aš)

Putnici u automobilu samo lakše ozlijeđeniDirektor Fonda za zaštitu okoliša u Garešnici

Objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Sisačka bolnica je već povukla više od deset milijuna kuna, dok je bjelovarskoj ispla-ćeno tek nešto više od 260 tisuća. Ništa bolja nije ni usporedba s virovitičkom bolnicom. Susje-di iz Virovitice u gradnju svog novog objekta krenuli su u svibnju prošle godine i prema dostupnim podacima dosad su od jednako odobrenih 50 mi-lijuna kuna za dnevne bolnice povukli već više od 30 miliju-na kuna. Dakle u poodmakloj su fazi unutarnjeg uređenja i opremanja, o čemu mi u Bje-lovaru možemo samo maštati. Da se itekako može, pokazuje i primjer bolnice u Karlovcu. Od odobrenih 35 milijuna kuna Karlovčani su povukli već više od 33 milijuna, što će reći da su i oni u završnoj fazi. Za utjehu nam mogu biti primjeri poput varaždinske bolnice, koja je, slič-no bjelovarskoj, od odobrenih 51 milijun kuna povukla tek nešto više od 200 tisuća kuna. Ili KBC Split koji je od odobrenih 50 milijuna kuna, povukao samo nešto više od 54 tisuće kuna. Dakle imamo različite primjere, a na nama je da biramo u koje ćemo se ‘ugledati’. (vm)

Aktualno Nismo uspjeli dobiti točan odogovor u kojoj je fazi preprojektiranje vrijedno čak 3,2 milijuna kuna

Nije poznata trenutna situacija oko gradnje nove bolnice

nitko i ne spominje, zanimalo nas je što se događa i gdje je zapelo. Na naš konkretan upit je li dovršen postupak prepro-jektiranja i, ako nije, kada se on može očekivati, nažalost ni-smo dobili decidiran odgovor. Ravnatelj bolnice dr. Ali Allouch u svom odgovoru navodi da je na javnom natječaju za taj po-sao izabrana zagrebačka tvrtka Capital-Ing te da je vrijednost tog posla nešto malo više od 2,5 milijuna kuna plus PDV, dakle ukupno nešto više od 3,2 mi-lijuna kuna. Nakon ishođenja

građevinske dozvole za koju je, kako navodi ravnatelj Allou-ch, zahtjev predan, uslijedit će izrada tendera za građenje koji pak mora dobiti suglasnost Sre-dišnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i proje-kata Europske unije (SAFU-a). Iz tog odgovora može se s priličnom sigurnošću iščitati da tzv. prvu lopatu, odnosno sam početak radova tako sko-ro ipak nećemo vidjeti. Ovdje se s pravom nameće pitanje gdje je nestao onaj optimizam s kojim je prije godinu i pol

ćanju svih propisa. Ovim posta-jemo najtransparentniji grad u Hrvatskoj koji prikazuje potroš-nju svakog potrošenog iznosa. Druga faza bit će još zanimljivija jer će omogućiti građanima da vide svaki račun i svaku potroš-nju proračunskog novca. Ovo je naš doprinos na lokalnoj razini borbi protiv korupcije. Kad sam postao gradonačelnik jedna od prvih odluka bila je zapošlja-vanje u gradskoj upravi, ovo je samo jedan u nizu doprinosa da građani vide kako političari moraju postati odgovorni prema građanima te im pokazati kako troše njihov novac - zaključio je gradonačelnik Dario Hrebak. Želja je da jednostavnom apli-kacijom i s nekoliko klikova mišem građani mogu vidjeti Proračun te ga bolje razumjeti. Slaven Klobučar

Nesvakidašnje razbojstvo u kojemu je jedna osoba teško ozlijeđena dogodilo se u po-nedjeljak oko 7.15 sati u po-štanskom uredu u Siraču u Ulici Stjepana Radića. Naime, dvojica maskiranih muškaraca uz prijetnju vatrenim oružjem, fizičkim nasiljem i upotrebom spreja od 40-godišnje djelatni-ce otuđili su manji iznos novca i pobjegli. Djelatnica je, kako je poslije utvrđeno u Općoj bolnici u Pakracu u kojoj joj je pružena pomoć, zadobila teže tjelesne ozljede. Sumnja-jući da su počinili to kazneno djelo, službenici Policijske postaje Pakrac u tom su gra-du zatekli dvojicu muškaraca te su jednoga uspjeli uhititi, a drugi je u bijegu. Krim-istra-živanje se nastavlja, kao i in-tenzivna potraga za odbjeglim. - Riječ je o muškarcu starosti oko 35 godina, jače tjelesne građe, crne kose, odjevenom u traperice i sivu majicu s kapu-ljačom, a koji je najvjerojatnije naoružan. Pozivamo građane na oprez, a ako raspolažu ko-risnim informacijama o osobi za kojom se traga, molimo ih da obavijeste policiju na broj 192 - poručuju iz PU Bjelovar-sko-bilogorske. (mp)

DAM

IR S

PEHA

R/PI

XSEL

L

Razbojstvo u Siraču

Dvojica maskiranih teže ozlijedili djelatnicu pošte i opljačkali je

Ovaj projekt predstavljen je i u Hrvatskom saboruNakon što je projekt otvorenosti proračuna predstavljen u Bjelovaru, gradonačelnik Dario Hrebak i Vuk Vuković s Instituta sinergije, znanosti i društva predstavili su ovaj projekt u Hrvatskom saboru. Tom prigodom Hrebak je pojasnio da drugi dio otvorenosti još nije zaživio zbog zaštite osobnih podataka te se Grad konzultira s Agencijom za zaštitu osobnih podataka kako bi se protumačilo iznošenje osobnih podataka, te se zapitao je li važnija zaštita osobnih podataka ili pravo građana da vide kako se troši njihov novac. (sk)

Vijest o transparentnosti proračuna prenijeli svi važniji medijiI dok većina smatra da je transparentnost i vidljivost trošenja proračun-skog novca nešto sasvim prirodno, čini se da je u Hrvatskoj takav pristup koji je predstavljen u Bjelovaru postao udarna vijest u većini nacionalnih medija. Tako svi oni govore o ideji bjelovarske gradske uprave kao ne-čemu sasvim novom, a na nama je da se ponadamo da će ovaj primjer slijediti i ostale jedinice lokalne samouprave. Možda bjelovarski primjer pridonese stvaranju društva koje ne tolerira korupciju i pogodovanje, a ovo je možda prvi korak u tom smjeru. (sk)

PATR

IK M

ACEK

/PIX

SELL


BILOGORSKIVJESNIK

Vozeći se prema Bje-lovaru, zasigurno ste primijetili plakate uz

prometnice koji s četiri razli-čite boje pojašnjavaju razvr-stavanje otpada, ti plakati su dio projekta ‘Odvoji po boji’ koji će se provoditi u Bjelova-ru i osam susjednih općina: Veliko Trojstvo, Rovišće, Nova Rača, Severin, Kapela, Zrinski Topolovac, Velika Pisanica i Šandrovac. Za ovaj projekt Grad Bjelovar dobio je 1,2 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda, a sam projekt vrijedan je nešto više od 1,4 milijuna kuna i trajat će 20 mjeseci. Na uvodnoj konferenciji u gradskoj upravi projekt je u nazočnosti gradonačelnika Darija Hrebaka predstavio voditelj projekta Vlado Pavlek i koordinatorica projekta Ana-marija Vnouček te ostali par-tneri. Ovim projektom želi se kod građana osvijestiti važnost odgovornog postupanja s ko-

Povod za osvrt na dobro-voljno darivanje krvi u Čazmi, bila je prva akcija

održana ove godine 11. veljače, baš na Svjetski dan bolesnika. Dobiveno je 87 doza krvi, od 71 muškarca i 16 žena. Ak-ciji se odazvalo 95 osoba, a od njih osam nije moglo dati

Kompostiranje i ponovna upotreba predmeta zasigurno će smanjiti količinu otpada u kućanstvima

Osvijestimo građane da već na kućnom pragu odvoje otpad od smeća

munalnim otpadom, a pose-ban je naglasak na sprečava-nju nastanka otpada, odnosno ponovnoj upotrebi predmeta. Kako i sam projekt kaže, ‘Odvo-ji po boji’ odnosi se na pravilno odvajanje otpada u kućanstvi-ma te mogućnosti kompostira-nja kao biološke razgradnje or-ganskog otpada koje nastaje u

krv, nakon kratke provjere zdravstvenog stanja i odluke liječnika prilikom pregleda i razgovora s darivateljem prije samog čina darivanja. Uz već redovite darivatelje u prvoj ovogodišnjoj akciji krv su prvi put dala i dva muškarca. Slje-deća akcija bit će u svibnju.

domaćinstvima. Sve to ima za cilj smanjenje količine otpada koja nastaje u kućanstvima, a samim time i na odlagalištima. - Ovim projektom podizat će se svijest građana koliko je važno odgovorno postupanje s komunalnim otpadom, a s posebnim ciljem na spreča-vanje nastanka otpada. Kom-postiranje i ponovna upotreba predmeta zasigurno će sma-njiti količinu otpada u kućan-stvima - pojasnio je Hrebak. Projektom će biti organizirane radionice i javna predavanja za najmlađe, za školarce i mlade, kao i za nastavnike i poslovnu javnost, a pratit će ga i plakati, kao i radijske emisije te ostali materijali koji će informirati građane o zbrinjavanju otpada. Na svima nama je odgovornije ponašanje prema prirodi i dru-gačije razmišljanje jer možda nije sve za bacanje i otpad se može ponovno koristiti. Slaven Klobučar

Kreće 1,4 milijuna vrijedan projekt ‘Odvoji po boji’

Aktualno

Nakon što je Grad Bje-lovar zatražio od Fa-kulteta prometnih

znanosti iz Zagreba pomoć oko donošenja Plana održive mobilnosti u gradskoj upravi predstavljeni su prijedlozi za rješenje nekih od problema. Nakon analize postojećeg stanja definirane su strateške mjere podijeljene u osnovne kategorije: mjere za optimiza-ciju prometa motornih vozila, unaprjeđenje pješačkog pro-meta, unaprjeđenje bicikli-stičkog prometa, unaprjeđenje prijevoza putnika u javnom prijevozu, ostale mjere una-prjeđenja održive mobilnosti, strategija pametnog uprav-ljanja prometnim tokovima. Podaci iz analize pokazuju kako se središtem Bjelovara

Šahovski klub Garešnica - Mo-unt trade osvojio je šahovski županijski kup koji je održan prošle subote u Garešnici u organizaciji Šahovskog saveza Bjelovarsko-bilogorske župani-je. Drugo mjesto osvojio je ŠK Bilogora 91 iz Grubišnog Polja, a treće ŠK Braslav Rabar iz Her-cegovca. Za pobjedničku ekipu garešničkog kluba igrali su Aleksandar Savanović, Ognjen Matko, Antonio Sermek, Tomi-slav Horina i Miroslav Horina. U pet mečeva ostvarili su pet pobjeda, a osvojivši prvo mje-sto ujedno su obranili prošlo-godišnju titulu osvajača kupa i ponovno izborili odlazak na državnu završnicu koja će se u svibnju održati u Malom Lošinju. Na ovogodišnjem žu-

Središtem grada dnevno prođe gotovo 3,5 tisuće teških teretnih vozilaŽupaniju će u finalu državnog kupa u Malom Lošinju uz garešnički klub predstavljati i ŠK Bjelovar koji u završnicu ulazi automatski jer je član Prve lige

Plan održive mobilnosti trebao bi promijeniti dosadašnje navike u prometu

Stručnjaci predstavili neka rješanja koja bi trebala uanprijediti gradski promet u Bjelovaru

Šahovski klub Garešnica osvojio Kup Bjelovarsko-bilogorske županije

Kako riješiti problem gužvi u gradu i poboljšati mobilnost

U Malom Lošinju boje županije branit će Garešnica i Bjelovar

prosječno dnevno kreće više od 20 tisuća vozila, od čega je njih gotovo 3,5 tisuće teških teretnih vozila, te kako više od polovine uličnih površina u gradu čine parkirna mjesta na koja se parkira više od 8000 vozila. Studija je pokazala da je u terminu između 8 i 15 sati popunjenost parkirnih mjesta

stopostotna. I sad kao prosječ-ni građani možemo se zapitati kako doskočiti tim gužvama, ali i vidjeti je li dio krivnje u prometnoj signalizaciji ili samim našim navikama koje možda dovode do prometnih gužvi. Isto tako, možda bi i mala šetnja od podzemne ga-raže do centra grada bila od koristi i za našu kondiciju. Na predstavljanju je govorio gradonačelnik Dario Hrebak koji je rekao da se prvenstve-no moraju promijeniti na-vike građana jer većina voli parkirati u samom centru grada. Pojasnio je kako valja mijenjati i svijest kako bi što više građana koristilo bicikle. Pripomenuo je da je iz studi-je vidljivo da se neka rješenja mogu primijeniti u kratkom roku, a u tome očekuje surad-nju Gradske uprave i policije. Slaven Klobučar

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuro-ković u Grubišnom Polju s čelnicima nekoliko gradova i općina BBŽ-a razgovarao o projektima

Najbolje je kada se projekti dogovore u razgovoru s glavnim i odgovornim

panijskom kupu nastupilo je sedam šahovskih ekipa iz pet klubova s područja županije i to ŠK Bjelovar, ŠK Bilogora 91, ŠU Bljesak, ŠK Garešnica - Mo-unt trade i ŠK Braslav Rabar, a ove je godine izostao jedino ŠK Ivan Dvoržak Rovišće - Zrinski Topolovac. Zapažen nastup na turniru imale su kadetkinje ŠU Bljesak iz Garešnice te mladi šahisti iz ŠK-a Bjelovar. Na-kon turira za sve je sudionike upriličen ručak u gostionici Vila Velebita u Garešnici, a potom je najbolji šahist županije za 2018. godinu Ognjen Matko odigrao simultanku na 15 plo-ča te ostvario četrnaest pobjeda i remizirao s mladim Tadejom Petrom Tukarom iz ekipe Blje-ska. Alen Štandar

Kako bi mu iznijeli svoje proble-me s vodom i odvodnjom i tako ostvarili dobre pozicije za njihovo rješavanja, gradonačelnici Grubiš-noga Polja, Daruvara i Garešnice te čelnici općina Đulovca, Hercegov-ca, Velike Trnovitice, Končanice i Štefanja su se na inicijativu sabor-skoga zastupnika Mire Totger-gelija u Grubišnom Polju sastali s generalnim direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem. Naime, puno je potreba na tom području kada je u pitanju opskr-ba pitkom vodom i odvodnjom. - Razgovarali smo o vodoopskr-bi na području Grubišnoga Polja, prema Hercegovcu i Garešnici, na drugu stranu preko Končanice

do Daruvara, o spoju vodovoda Đulovca i Daruvara te o razvoju i rekonstrukciji ceste kroz Gru-bišno Polje. Razgovarali smo i o onome dobrom što je do sada napravljeno. U Hrvatskim vo-dama su za neke od projekata osigurana sredstva već za ovu godinu, a napravili smo planove i za iduće - rekao je M. Totgergeli. Kada je riječ o konkretnim potreba-ma na području Grubišnoga Polja, prvi čovjek grada Zlatko Mađeruh navodi: - Bilo je razgovora o veli-

kom projektu Akumulaciji Miletinac za koji imamo podršku susjedne Virovitice, Đulovca i Končanice. Razgovarali smo o problematici rekonstrukcije vodovodne mreže, klornih stanica i vodotornjeva. To je veliki projekt koji tišti Grubišno Polje, a vezan je i za nastavak pro-jekata prema Daruvaru i Garešnici, koji na neki način ovise o situaci-ji grubišnopoljskog. Pokušavamo ga pogurati jer je nažalost zastao, a danas smo dobili jamstva za na-stavak tog projekta započetog još

Aktualno Dobrovoljni darivatelji krvi, muškarci s više od 35 i žene s više od 25 darivanja krvi, dobivaju besplatnu premiju dopunskog zdravstvenog osuguranja

Pogodnosti za darivatelje krvi

Kristina Orlović ravnateljica čazmanskog Gradskog društva Crvenog križa i dodala - Pono-simo se s dva darivatelja koji su, s podacima u posljednje dvije godine, do sada krv dali više od sto puta, dok je devet muš-karaca s više od 50 darivanja i jedna žena s 55. Zahvaljujem svima dobrovoljnim darivate-ljima na iskazanoj humanosti i plemenitosti - kazala je Orlović. Valja podsjetiti i na pogodnosti koje mogu ostvarivati dariva-telji krvi, osim humanog čina. Osigurane osobe, dobrovoljni darivatelji krvi, muškarci s više od 35 darivanja i žene s više od 25 darivanja krvi, dobiva-ju besplatnu premiju dopun-skog zdravstvenog osuguranja. Franjo Jagatić

Ponos su dva darivatelja koji su do sada krv dali više od sto puta, dok je devet muškaraca s više od 50 darivanja i jedna žena s 55 darivanja

Uz Svjetski dan bolesnika Osvrt na dobrovoljno darivanje krvi u Čazmi

Čazmanci prosječno na godinu doniraju 300 doza

2015. godine - rekao je Mađeruh. Z. Đuroković Akumulaciju Mi-letinac ističe iznimno važnom ne samo za Grubišno Polje nego i za Viroviticu i Đulovac. - Riječ je o akumulaciji od 12 mi-lijuna kubnih metara vode, 310 hektara vodene površine koja će pomoći u smanjenju rizika od po-plave na ovom području, osigurati količine vode za razvoj navodnja-vanja, ali i za razvoj turizma. To je u cijelosti projekt Hrvatskih voda vrijedan više od 30 milijuna kuna. Ove godine dovršit ćemo Studiju utjecaja na okoliš, nagodinu oče-kujemo rješavanje Glavnog pro-jekta, da bi 2021. godine krenula gradnja - rekao je Z. Đuroković.

Po pitanju rekonstrukcije pravca D5 Đuroković se raduje dobroj suradnji s Hrvatskim cestama jer je riječ o 84 milijuna kuna vrijed-nom projektu, kojim će osim tran-sportnih problema biti riješena vodoopskrba i odvodnja, vrijedne oko 20 milijuna kuna. Utvrđeno je i kako doći i do udaljenijih domova, poglavito na području općine Đu-lovca, a istaknuto je i kako je visoka spremnost projekta Aglomeracije Garešnica-Hercegovac, vrijedne 106 milijuna kuna, koja bi se mogla financirati iz europskih sredstava s udjelom od 70 posto, pri čemu bi tek četiri posto troškova sno-sile jedinice lokalne samouprave. Michael Palijan

Komunalci vjerni darivatelji krviU posljednjih nekoliko godina u darivanju krvi, u većemu broju sudjeluju zaposlenici tvrtke Intra Lighting i Šumarije, a posebno se ističu zaposle-nici čazmanskog komunalnog poduzeća Komunalije. Iz te gradske tvrtke desetak osoba redovito daruje krv, a predvode ih direktori poduzeća, što je za svaku pohvalu. Sukladno Zakonu koji je donijela Vlada, Komunalije zapo-slenicima za svako darivanje krvi odobravaju jedan slobodni i plaćeni radni dan. Primjerom čazmanskih komunalaca moglo bi se povesti i više drugih poduzeća i ustanova, što bi moglo pridonijeti povećanju broja darivatelja krvi na čazmanskom gradskom području, kako bi se Čazmanci približili državnom prosjeku, koji je u Hrvatskoj 3,5 darivanja na sto stanovnika. (fj)

Podjela otpada po vrsti, odnosno bojiKako i sami promidžbeni materijali informiraju, otpad koji nastaje u kućan-stvu možemo podijeliti na četiri vrste, to su papir i karton, plastika i metal, biootpad i staklo. Ako znamo kako se plastična vrećica u prirodi razgra-đuje dulje od sto godina, kako se za dobivanje papira moraju sjeći stabla, onda najmanje što možemo napraviti za okoliš je krenuti iz vlastitog doma i početi odvajati otpad. Sami time zbrinjavamo ga na način koji omogućuje kako bi se dio ponovno koristio ili otišao na recikliranje i od njega napravili novi predmeti.

Proglašeni najbolji šahisti za 2018.Prije turnira proglašeni su najbolji šahisti županije za 2018. Najbolja ženska ekipa su kadetkinje Bljeska iz koje dolazi i najbolja šahistica Eva Mihaljević. Najbolja muška ekipa je ŠK Garešnica - Mount trade, a najbolji igrač županije je njezin član Ognjen Matko. Za osobit napredak u 2018. priznanja su dobili Mihael Jakrlin i Laura Lukinović, oboje iz ŠK-a Ivan Dvoržak, za najljepšu igru Igor Mihaljević iz Braslava Rabara, a za život posvećen šahu Srđan Maran-gunić iz Bilogore 91. Za sportski podvig nagrađena je Renata Hranilović iz ŠK-a Garešnica - Mount trade, a za fer play Zoran Filipović iz istog kluba. (aš)

Nužno je uvođenje javnog prijevozaStručnjaci su prilikom analize postojećeg stanja zaključili da je Bjelovar dovoljno velik grad s dnevnim migracijama kojima treba ponuditi sustav javnog prijevoza. Podsjetimo, Bjelovar je javni prijevoz uveo prije neko-liko godina, ali se zbog neisplativosti od njega odustalo. Sada se otvara mogućnost da tu uslugu ponude mali prijevoznici putem javno-privatnog partnerstva. Kako i Europska unija potiče javni prijevoz, postoji mogućnost nabavke 30 malih električnih kombija, te se i o toj ideji razmišlja u Gradskoj upravi. Kako nešto slično već postoji u Koprivnici, u planu je posjeta gradskih čelnika tom gradu i upoznavanje s njihovim rješenjem. (sk)

Prema podacima čazmanskog Gradskog društva Crvenog križa, koje obuhvaća Grad Čazmu te općine Ivansku i Štefanje, u darivanju krvi uvelike prednjače muškarci. - U sve četiri akcije održane lani, darivanju je pristupilo 365 oso-ba, a među njima čak 294 muš-

karca. Ukupno je dobiveno 304 doza krvi, od 256 muškaraca i 48 žena. Osim redovnih dariva-telja, mogu se pohvaliti osobe koje se odluče za prvo davanje, a njih je lani bilo 12, sedam muškaraca i pet žena. Podaci za prošlu godinu su prosječni, kao i prethodnih godina - kazala je


BILOGORSKIVJESNIK

Uskoro počinju programi produljenog boravka djece u vrtižima u kojima će biti organizirane igraonice, učenje stranih jezika, folklor i ritmika

14 milijuna kuna vrijedan projekt u pet vrtića

Prošli tjedan započeli su radovi na rekonstruk-ciji ceste u naselju Sta-

re Plavnice. Za ovaj projekt Grad Bjelovar uspio je osi-gurati stopostotno financi-ranje iz Programa ruralnog razvoja u iznosu većem od pet milijuna kuna, od čega je iz EU fondova osigurano 85 % sufinanciranja, a ostatak dolazi iz državnog proračuna. Radovi obuhvaćaju obnovu preko 2,5 kilometara ceste i trebali bi završiti tijekom ko-lovoza. Kako u naselju Stare Plavnice živi više od 600 sta-novnika, očekuje se da će ure-đena cesta pridonijeti kvaliteti života, ali i poboljšati poveza-nost poslovnih i gospodarskih objekata, kao i povezanost s ostalim naseljima. Ovom re-konstrukcijom planirano je uređenje odvodnje oborinskih voda, izgradnja pješačke i bici-klističke staze, što će povećati sigurnost u prometu svih su-dionika. Početak radova obišli

U Bjelovaru je u radnom posjetu boravio mini-star državne imovine Goran Marić, koji je

tom prigodom o u društvu gra-donačelnika Darija Hrebaka obišao i geotermalnu elektranu u Cigleni koja je nedavno pušte-na u probni rad i jedinstveno je postrojenje u ovom dijelu Euro-pe. U Cigleni je ministar Marić s voditeljem projekta geoter-malne elektrane Dragutinom Domitrovićem potpisao Ugo-vor o osnivanju prava građenja. Nakon povratka u Bjelovar mini-star Marić i gradonačelnik Hre-bak u Gradskoj upravi potpisali su ugovor o davanju na uporabu zgrade na Trgu Stjepana Radića, čijim će se prostorom većim od 800 kvadrata koristiti Veleučili-šte u Bjelovaru. Taj će se prostor iskoristiti za osnivanje Digital-nog inovacijskog centra u sklo-

Zahvaljujući pomoći Grada Bjelovara, na Društvenom domu lani su izmijenili dotrajalu stolariju, a ove se godine očekuje uređenje kuhinje i sanacija krovišta

Za manje od pola godine predviđen je završetak radova

S gradonačelni-kom Hrebakom

potpisani su važni ugovori

Šest mjeseci trajat će pet milijuna kuna vrijedni radovi na obnovi više od 2,5 kilometara ceste

Prikazali kako se nekada u zimskim mjesecima na selu pripremao miraz

Pripremljene su ovogodišnje potpore u iznosu 2,5 milijuna kuna

Udruga žena Nova nada Starih Pavljana prošli je vikend oku-pila brojne mještane i goste koji su u etno kući, koju su te vrijedne žene uredile, imali pri-liku vidjeti stari običaj čijanja perja. Obučene u narodne noš-nje te uz pjesmu i ples prikazali su kako se nekada u zimskim mjesecima na selu pripremao miraz djevojkama za udaju. Nakon čijane svi okupljeni zaputili su se u obližnji Druš-tveni dom, gdje su do ranih jutarnjih sati pjevalo i plesalo. Iako ova udruga djeluje tek dvije godine, ovo im je druga čijana, a rade i brojne projek-te kako bi oživjele društveni život u svom selu. Njihov trud prepoznali su i Grad Bjelovar i

U Starim Plavnicama započeli radovi na rekonstrukciji ceste

su zamjenici gradonačelnika Igor Brajdić i Valna Bastijan-čić Erjavec sa suradnicima. - Ulažemo dosta u cestograd-nju, a ove godine ćemo još i više. Kako bi se uspješno ra-dilo na cestogradnji potrebna je dobra suradnja Grada i Hr-

Oživjeli stari običaji

Mjere namijenjene poduzetnicima i obrtnicima Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru or-ganizirao je zanimljivo predavanje pod nazivom ‘Idemo na Zanzibar’ koje je odr-žao Vedran Knežević. Inače ovaj svjetski putnik bavi se i turističkim vođenjem te je ovim predavanjem Bjelovarčanima pri-bližio nepoznati dio afričkog kontinenta, otok Zanzibar koji se nalazi u Tanzani-ji. Govoreći o svojem prvom putovanju i onom što ga je osvojilo u toj zemlji, rekao je da su to dragi ljudi, ugodna klima, ali i sigurnost koja je današnjim putnicima jako važna. U svom predavanju pokazao je brojne fotografije iz kojih se mogle vi-

djeti prirodne ljepote toga dijela svijeta. Prošli tjedan u Bjelovaru je u radnom po-sjetu bio i Zorislav Lukić, glavni tajnik Mati-ce hrvatske koji se tom prigodom susreo s predstavnicima Vijeća ogranaka Matice hr-vatske BBŽ-a, kao i s predstavnicima svih Matičinih ogranaka s područja naše župa-nije. On je izrazio zadovoljstvo aktivnostima svih ogranaka i njihovu značenju za druš-tveni život u sredinama kojima djeluju, kao i tome što županijsko Vijeće za sada postoji samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i može poslužiti za primjer organiziranju drugih ogranaka i njihovoj povezanosti. (sk)

Grad Bjelovar i Veleučilište u Bjelovaru odlučili su s ciljem poticanja izvrsnosti osigurati sredstva za dvanaest besplatnih školarina za studente prve godine studija. Pravo na oslobođenje ško-larine za prvu godinu studija imat će redoviti studenti koji su ostvarili najveći broj bodova na državnoj maturi u ljetnom upisnom roku, a re-zultati će biti utvrđeni putem objavljenih rezul-tata državne mature središnjeg prijavnog ureda.

Predviđeno je da će oslobođenje školarine za aka-demsku godinu 2019./20. dobiti prvih šest stu-denata koji na ljetnom roku na državnoj maturi ostvare najbolje rezultate i u ljetnom upisnom roku upišu preddiplomski stručni studij Računar-stvo. Isti kriterij primijenit će se i za četvero naj-boljih koji upišu Mehatroniku te za dvoje budućih studenata koji se odluče u ljetnom upisnom roku za preddiplomski stručni studij Sestrinstva. (sk)

Dvanaest besplatnih školarina za studente prve godine

Brojne aktivnosti u Ogranku Matice hrvatske u BjelovaruPomoć roditeljima koji rade popodne

Nakon što je Grad Bjelovar na natječa-ju ‘Vrtići za skladniji život’ koje je pro-vodilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu skrb dobilo financiranje u stopostotnom finan-ciranju u iznosu od blizu 14 milijuna kuna, započele su pripreme za posli-jepodnevni rad i produljeni boravak u dječjim vrtićima. U ovaj projekt uklju-čilo se svih pet dječjih vrtića: Dječji vrtić Bjelovar, Bubamara, Ciciban, Osmijeh i Pinokio, i njime će zapo-četi programi produljenog boravka u kojima će biti organizirane igraonice, učenje stranih jezika, folklor i ritmika.

Važno je reći da se ovim projektom želi omogućiti smještaj u vrtićima za djecu koja nisu korisnici vrtića, djecu nezaposlenih roditelja, ali i djecu koja su u prijepodnevnoj smjeni, ali zbog roditeljskih obaveza trebali bi ostati i poslijepodne u vrtiću. Ovdje valja napomenuti da ako dijete ide u jutar-nju smjenu, ne smije boraviti u vrtiću ukupno duže od deset sati. Pozivaju se roditelji čija bi djeca koristila usluge poslijepodnevne smjene da na mrež-nim stranicama vrtića iskažu interes jer se prijave zaprimaju do popunje-nosti kapaciteta u vrtićima. (sk)

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Grad Bjelovar stigla je do-bra vijest o odobrenju projekta energetske obnove Pete osnovne škole u Bjelovaru za koji je fond osigurao financiranje u iznosu od iznad četiri milijuna kuna. Kako je to još jedan u nizu uspješnih projekata grad-skog EU tima, očekuje se kako će uskoro završiti postupak dodjele i potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Sama Peta osnovna škola je posebna od-gojno-obrazovna ustanova za učenike s teškoćama u razvoju. Grad Bjelovar po-maže radu ovoj ustanovi te je prije dvije godine pomogao u radovima kojima je ta škola dobila novo pročelje, obnovljena je kupaonica i podrumske prostorije. Zasi-gurno će se ovim projektom energetske obnove poboljšati boravak djece i zapo-slenika, ali i ostvariti znatne uštede u po-trošnji energije. (sk)

Ovih dana u središnjem parku mogu se vidjeti strojevi i radnici koji uređuju jednu od staza koje vode od gradske uprave pre-ma središnjem Paviljonu. Kako saznajemo iz Grada, ovdje će se umjesto dosadašnje asfaltne podloge postaviti kameni oploč-nici, a ova staza će na neki način poslužiti kao ogledni primjer, odnosno sami Bjelo-varčani će odlučiti kako im se sviđa takvo rješenje te će se onda pristupiti komplet-nom uređenju svih staza u središnjem parku. Kako će biti korišteno i nekoliko boja opločnika (crvena, siva ili antracit), zasigurno se neće biti lako odlučiti koju ko-risti za kompletno uređenje. S obzirom na to da su same asfaltne staze dosta oštećene, a više se u parkovnom uređenju i ne kori-ste, ovo je prilika da Bjelovarčani izaberu kakvom podlogom se žele šetati po svom omiljenom parku. Nakon odluke građana rješenje će se primijeniti na cijeli park, a poslije i na cijeli korzo koji će isto tako biti popločen betonskim opločnicima. (sk)

Gradski EU tim

Nakon dijela uređenja

Odobren projekt energetske obnove V. osnovne škole Bjelovar

Bjelovarčani će odlučiti kako žele da izgleda središnji park

vatskih cesta i smatram da je imamo, što svjedoče radovi na istočnoj obilaznici, ali i rekon-strukcija ceste od Gudovca do Farkaševca, pa i današnji rado-vi koji počinju ovdje u Starim Plavnicama - tom je prigodom izjavio Igor Brajdić. (sk)

Županija, te su preko nekoliko projekata osigurale sredstva za svoj rad, ali i uređenje Društve-nog doma. Tako je zahvaljujući Gradu Bjelovaru na njemu iz-mijenjena dotrajala stolarija, a ove godine očekuje ih uređe-nje kuhinje i sanacija krovišta. Sama etno kuća koja je u vla-sništvu obitelji Jurić iz Starih Pavljana mjesto je okupljanja i čuvanja bilogorske tradicije i brojnih uporabnih predme-ta. Udruga njeguje suradnju i s drugim udrugama žena, ali i humanitarno su pomagale Centru za rehabilitaciju Stančić. Upravo svojim brojnim aktiv-nostima članice udruge poka-zuju kako žene ne drže samo tri kuta u kući nego i u selu. (sk)

Uskoro kreće poslijepodnevna smjena i produljeni boravak u dječjim vrtićima

Gradu Bjelovaru predan je u njegovo vlasništvo Društveni dom i dvorište u prigradskom naselju Trojstveni Markovac

Bjelovar posjetio ministar Goran Marić, a domaćin je bio gradonačelnik Dario Hrebak

Predana zgrada u gradu postaje centar digitalnih inovacija

pu projekta ‘hub.in Bjelovar’. Isto tako, Grad Bjelovar je dobio i ispravu kojom je Mi-nistarstvo predalo u njegovo vlasništvo Društveni dom i dvorište u prigradskom na-selju Trojstveni Markovac. - Obavili smo već niz razgovor i želja nam je ovu zgradu koju je Grad dobio na korištenje prija-

viti prema fondovima kako bi se dobila energetska obnova te se mogla staviti na korištenje Ve-leučilištu i Tehnološkom parku. To bi pokrenulo investiciju od preko deset milijuna kuna, od čega bi većina bila pokrivena iz europskih fondova. Ova zgrada je na ulazu u grad i zaslužuje te-meljitu obnovu - izjavio je tom prilikom gradonačelnik Hrebak. - Zgrada u središtu Bjelovara postat će prostor stvaranja naj-recentnijih znanja i digitalnih inovacija, a izgradnjom prve geotermalne elektrane u Hr-vatskoj, osim snažne investicije i radnih mjesta, Grad Bjelovar postaje brend hrvatskog ener-getskog iskoraka. Sretan sam što će desetljećima zapuštena nekretnina postati inovacijski centar i služit će realnom živo-tu - pojasnio je ministar Marić. Slaven Klobučar

BJELOVAR

Održano zanimljivo predavanje pod nazivom ‘Idemo na Zanzibar’

Kako su se prošlogodišnje mjere za poticanje poduzetništva pokazale iznimno uspješnima, Grad Bjelo-var odlučio je i ove godine u svom proračunu osigurati potpore za po-duzetnike i obrtnike u visini od 2,5 milijuna kuna. Mjere je u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Bjelovar predstavio zamje-nik gradonačelnika Igor Brajdić. On je na predstavljanju istaknuo da je prošle godine mjere koristilo

više od 120 bjelovarskih poduzetni-ka i obrtnika. Ovogodišnje potpore bit će također dodijeljene u različite svrhe, poput poticanja zapošljavanja, nabavu novih strojeva i opreme, ali i stručno obrazovanje zaposlenih. Trenutačno je u postupku javno sa-vjetovanje gdje svi zainteresirani mogu dati svoje prijedloge. Svaki poduzetnik može dobiti 50 % sufi-nanciranja određene mjere, odnosno najviše 20 tisuća kuna. Napomenuo

je da se možda to i ne čini nekim ve-likim novcem, ali to je možda onaj poticaj koji kod nekoga potakne želju za poduzetničkim pothvatom. Prošle godine najviše interesa bilo je za nabavu opreme za koju je izdvo-jeno 700 tisuća kuna, a potpore za zapošljavanje pomogle su za 32 ljudi. Očekuje se da će Grad Bjelovar Javni poziv za mjere namijenjene poduzet-nicima i obrtnicima raspisati nakon sjednice Gradskog vijeća u ožujku. (sk)


BILOGORSKIVJESNIK

Anja Lončar i Saša Šljivić najbolji su seniorski sportaši koji su priznanja dobili za svoje uspjehe ostvarene tijekom 2018. godine

U izboru Sportske zajednice grada Daruvara

Razvojna agencija Daruvar, koja je iz mirovanja ‘probu-đena’ prije 18 mje-

seci niže zavidne rezultate. Naime, mali tim koji čine če-tiri dame lani je napisao 106 projekata ukupne vrijedno-sti više od 70 milijuna kuna. - S obzirom na to da Grad Daruvar za razliku od drugih okolnih općina i gradova go-dinama nije imao potpornu instituciju zaduženu za gos-podarski razvoj, ovo je veliki korak naprijed. Najviše proje-kata pripremljeno je za Grad Daruvar, od čega i četiri pro-jekta prekogranične suradnje s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom predanih na evaluaciju u prosincu proš-le godine - ističe ravnatelji-ca Agencije Marija Stražičić. Surađivalo se i s općinama Siračem, Končanicom i De-žanovcem, za koje su napisa-

Proglašeni najbolji sportaši, sportašice, sportske udruge i djelatnik Daruvara za 2018. godinu

U povodu Međunarodnog dana turističkih vodiča

U ponedjeljak su 34. put, 18. put u organizaciji Sportske za-jednice grada Daruvara progla-šeni najbolji sportaši, sportašice, sportske udruge i sportski dje-latnik Grada Daruvara za 2018. godinu. Sukladno toj odluci, na svečanosti u ponedjeljak u resto-ranu Terasa u kategoriji mlađih kadeta najboljima su proglašeni Vita Domović iz OK-a Daruvar, njezin klupski kolega Niko Kovač te Sven Šilobodec iz RK-a Da-ruvar, mlađe kadetkinje Kluba SKOK Daruvar-Jezzeri Finesse te muška ekipe OK-a Daruvar i TK Feniks. U kategoriji kade-ta najbolji su Anja Radulović iz HKK-a Slavko Krivski-Termal, Filip Bubnjić iz OK-a Daruvar, Kata tim mlađih kadetkinja HKK-a S. Krivski-Termal Da-ruvar i momčad OK-a Daruvar. U juniorskoj sportskoj kategoriji najbolji je Fran Ivančić iz RK-a

Titulu najboljih u prošloj godini zaslužila 23 pojedinca, udruge i kluba

Organizirali obilazak Pivovare Daruvar

Na 40. sjednici Skupštine Darkoma izabran je drugi član Uprave Darkoma. Naime, na objavljeni javni natječaj pristigla je jedna pravovaljana molba na temelju koje je kao drugi član uprave izabran dipl. ing. Boro Karačić. Skupština daruvarske komunalne tvrtke donijela je i odluku o izdvajanju opskrbe plinom i plinsku mrežu iz Darkoma u tvrtku kćer, Darkom distribucija plina d.o.o. radi prilagođavanju i budućoj liberalizaciji tržišta. (mp)

Glazbena škola Brune Bjelinskog

Učenici Glazbene škole Brune Bjelinskog Daruvar i područnoga odjeljenja u Grubišnom Polju sudjelovali su na međunarodnom natjecanju ‘Mladi Padovec’ u Novom Marofu. Ondje je Lea Raj-ković, učenica 6.r. OGŠ osvojila prvu nagradu na flauti. David Hodak učenik 2.r. OGŠ osvojio je drugu nagradu na glasoviru, dok je istu nagradu osvojila i Antonija Krejči, učenica 4.r. OGŠ. Lukas Lujanac, učenik 6.r. OGŠ drugu je nagradu osvojio mu-zicirajući na bisernici. Mentori uspješnih učenika su Marijana Vrhovec, Andrea Vončina, Bernard Štancl i Iva Sessa Štancl. (mp)

Centar za odgoj i obrazovanje Rudolf Stei-ner u Daruvaru organizirao je Dan otvore-nih vrata kako bi svoje aktivnosti prezenti-rao sugrađanima. Posjetitelje su dočekale brojne kreativne radionice, sportski pro-gram i zabavni poligoni, koji su se poseb-no svidjeli najmlađim posjetiteljima djeci predškolske i školske dobi. Naime, među više od dvjestotinjak posjetitelja najbrojniji su bili polaznici Dječjega vrtića Vladimir Nazor, učenici Osnovne škole Vladimira Nazora i Osnovne škole Jana Amose Ko-menskog, dok su među posjetiteljima bili i članovi udruge Korak dalje. (mp)

Gimnazija Daruvar već se treću godinu uključila u projekt posvećen obilježavanju Tjedna psihologije u Hrvatskoj, čiji je orga-nizator Hrvatsko psihološko društvo, a suor-ganizator Hrvatska psihološka komora. Tje-dan psihologije u Gimnaziji Daruvar održan je od 19. do 22. veljače s nizom zanimljivih predavanja i radionica. Predavači su bili diplomirani psiholozi Andrijana Hnojčik, Ivan Vrbicky, Žana Skalnik i Nina Plažanin, ujedno i bivši učenici Gimnazije Daruvar. Posebna gošća bila je dr. sc. Ana Butković, docentica s Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Tjedan psiho-logije u Gimnaziji Daruvar organizirala je psihologinja Elizabeta Sabljić. (mp)

U Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar odr-žana je promocija knjige ‘Žene vole pamet-ne muškarce’ autora Zlatka Erjaveca. Autor je priče počeo pisati potaknut Virovitičkim umjetničkim večerima koje je organizirao Robert Roklicer. Priče uvrštene u knjigu nastale su u razdoblju manjem od godinu dana. Za Roklicera, koji je desetljećima ra-dio s piscima, Erjavec je bio čudo i potvrda da se talent može naći posvuda ako ga traži onaj tko ga zna prepoznati, čulo se na pro-mociji. Razgovor s autorom u okviru pro-mocije vodio je novinar Mato Pejić. (mp)

Odgoj i obrazovanje

Tjedan psihologije

U Pučkoj knjižnici

Dan otvorenih vrata u Centru Rudolf Steiner

O psihologiji iz ruku stručnjaka, bivših učenika

Promovirana knjiga ‘Žene vole pametne muškarce’

Daruvar i muška juniorska eki-pa Društva daruvarskih strelaca 1885. U kategoriji seniora najbo-ljom je proglašena Anja Lončar iz HKK-a Slavko Krivski-Ter-mal Daruvar, Saša Šljivić član Društva daruvarskih strelaca 1885, ženska ekipa Društva da-ruvarskih strelaca 1885 Daruvar i muška ekipa OK-a Daruvar. U kategoriji sportaša s invalidite-tom titule najboljih ponijeli su Marijana Pahoki i Stjepan Brkić iz udruge USROSI Daruvar, kao i muška i ženska ekipa te udru-ge. Titulom sportskoga djelat-nika za 2018. godinu nagrađen je Slavko Bališ iz Društva da-ruvarskih strelaca 1885, dok je trofej Sportske zajednice Grada Daruvara posthumno dodijeljen Slavku Pokornyju, nedavno tra-gično preminulom predsjedniku Planinarskog društva Petrov vrh.(mp)

Učenici uspješni na međunarod-nom natjecanju ‘Mladi Padovec’

Najviše projekata pripremljeno je za Grad Daruvar, od čega i četiri projekta prekogranične suradnje, a surađivalo se i s općinama Siračem, Končanicom i Dežanovcem

Razvojna agencija Daruvar opravdala svoje novo buđenje prije 18 mjeseci

Četiri dame napisale 106 projekata vrijednih 70 milijuna kuna

na 52 projekta. Ravnateljica napominje da iako je većina projekata još u evaluaciji, u to kratko vrijeme već je odo-breno više od pet milijuna kuna bespovratnih sredstava. - Ovaj rezultat još je zna-čajniji uzme li se u obzir da su troškovi Razvojne agen-cije u 2018. godini iznosili nešto više od pola milijuna kuna - dodaje ravnateljica. Također, Agencija je veli-ka potpora poduzetnici-ma, obrtnicima i poljopri-vrednicima s tog područja. - Prva prijava za svakog po-duzetnika s područja Grada Daruvara je besplatna, bilo da je riječ o natječajima za bes-povratna sredstva ili za finan-cijske instrumente. S takvom praksom nastavlja se i u ovoj godini pa one koji još nisu, pozivamo da iskoriste tu pri-liku - poručuje M. Stražičić. Michael Palijan

Na koordinaciji gradonačelnika Daruvara i Grubišnoga Polja i načelnika Končanice, Đulovca, Sirača i Dežanov-ca razgovaralo se o razvoju širokopojasnog interneta. Naime, Grad Daruvar bio bi nositelj velikoga projekta uvođenja širokopojasnog interneta na području dvaju gradova i četiriju općina. 28. Veljače otvorit će natječaj na koji će Grad Daruvar kao nositelj prijaviti projekt za postavljanje infrastrukture za širokopojasni internet na području tih šest lokalnih samouprava. Idući korak prije otvorenja natječaja je javno savjetovanje o cijelom projektu. Predstavljena su i dva modela financiranja.

Prema A modelu vlasnik infrastrukture je operater, pri čemu Grad Daruvar aplicira, a ministarstvo provo-di javnu nabavu, bira izvođače radova i ostalo. Omjer financiranja je 85 posto Europska unija, a 15 posto operater, odnosno gradovi i općine. Prema modelu B bi gradovi i općine bili vlasnici, pri čemu moraju par-ticipirati s 15 posto iznosa. A, ukupan iznos projekta se procjenjuje na 75 milijuna kuna. Na koordinaciji se raspravljalo i o obavezama i cijenama skupljanja i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, te su od Darkoma zatraženi dodatni izračuni i prijedlozi. (mp)

Na vidiku novi vrijedan projekt

Boro Karačić drugi je član uprave Darkoma

Na redovnoj godišnjoj skupštini Lige protiv raka Daruvara usvoje-

no je izvješće o radu i financij-sko izvješće za prošlu godinu, te plan rada i financijski plan za ovu godinu. Sukladno po-tonjemu, u ovoj će godini biti obilježeni svi datumi vezani uz tumore, organizirat će po-moć oboljelima od malignih bolesti i njihovim obiteljima projektom koji Liga nastavlja od prošle godine. Riječ je o projektu naziva ‘Pomoć obo-ljelima od malignih bolesti i njihovim obiteljima’, koji se provodi organizacijom radi-onica i predavanja na kojima redovito gostuju stručnjaci ra-znih profila koji svoja znanja

Uspostavljena je suradnja s Hrvatskom ligom protiv raka, dogovara se suradnja s Ligama iz Bjelovara i Virovitice u okviru koje bi zajedno ostvarile projekt EU-a

Liga protiv raka Daruvar proslavila 20. obljetnicu rada

Nabavili mamograf i ultrazvuk, uvelike pomagali oboljelima

i iskustva prenose članovima Lige i njihovim gostima. Liga je projekt lani ostvarila putem Grada Daruvara, a i ove će ga godine kandidirati za javni poziv Grada. Prošle godine su za projekt iz gradskoga prora-čuna ostvarili 3,5 tisuće kuna, a ove godine očekuju 10.000. Isto tako, uspostavljena je suradnja s Hrvatskom ligom protiv raka, dogovara se su-radnja s Ligama iz Bjelova-ra i Virovitice u okviru koje bi zajedno ostvarile projekt EU-a, a Liga će surađiva-ti i s daruvarskom Isposta-vom Doma zdravlja BBŽ. Nakon radnoga dijela održana je svečana sjednica u povodu 20. godišnjice rada Lige, u

okviru koje je uručeno 60 za-hvalnica. Pritom je istaknuta uloga Lige u dvadesetogo-dišnjem razdoblju posebice na polju pružanja podrške oboljelima od malignih bo-lesti, kako financijske tako i psihološke pomoću predava-nja, radionicama i pomoći u vidu nabavke uređaja. Naime, Liga koja trenutačno broji 97 članova je u tom razdoblju u suradnji s nadležnim mini-starstvom nabavila mamograf i ultrazvuk koji su prenijeti u vlasništvo Doma zdravlja i služe za preglede i uvelike do-prinose izlječenju od malignih bolesti, doznajemo od pred-sjednice Nadzornoga odbora Lige Milade Sofke. (mp)

DARUVAR

Sa 75 milijuna kuna žele osigurati brzi internet za svoje stanovnike

Da se i u lokalnim okvirima može organizirati turistički obilazak, do-kazao je nedavno obilazak Pivovare Daruvar, koji je organizirala Turi-stička zajednica Daruvar-Papuk, a povod turističkom obilasku bio je Međunarodni dan turističkih vodiča.

Naime, nakon lanjskog obilaska cije-loga grada u povodu toga, ove godine Turistička zajednica je odlučila goste provesti pivovarom i pokazati kako nastaje brand koji je poznat daleko izvan granica grada, županije, ali i države. Pozivu se odazvalo šezdese-

tak zainteresiranih, koji su odlučili pod stručnim vodstvom licencira-nog daruvarskog turističkog vodiča Vladimira Ivića obići jedan od naj-prepoznatljivijih daruvarskih gospo-darskih subjekata, koji u Daruvaru egzistira od 1840. godine. (mp)

Agencija surađuje i s institucijama i udrugamaAgencija također često surađuje s institucijama koje dje-luju u Daruvaru, ali i s udrugama i organizacijama civilnog društva. U ovoj godini već su prijavljena dva projekta čiji su nositelji udruge, a u pripremi su projekti za sport, promociju zdravlja i energetsku obnovu zgrada u vla-sništvu javnog sektora. Nekoliko projekata već je spre-mno i samo čekaju ponovno otvaranje prijava, a među njima je i projekt ‘Zaželi’ kojim se planira zapošljavanje 15 dugotrajno nezaposlenih žena te projekt za socijalno uključivanje i pružanje psihosocijalnih usluga hrvatskim braniteljima. (mp)

GRAD

DAR

UVAR

GRAD

DAR

UVAR

GRAD

DAR

UVAR


BILOGORSKIVJESNIK

Stablašca graba, u tijeku rasta, čistit će od zemlje do 1,2 m visine, kako bi se dobila dobra preglednost prilikom izlazaka vozila iz dvorišta

Kuglaste forme jasena i stupolikog graba

Vinogradari i vinari čazmanske Udruge uvelike se već pripre-maju za osmu Međunarodnu izložbu vina Čazmanski vinokap koja će se održati 30. ožujka u čazmanskom Domu umirovlje-nika. Nadaju se da će biti jedna-ko uspješna kao i prošlogodišnja sa 181 uzorkom vina i alkohol-nih pića. U susret izložbi slijedi ocjenjivanje pa je već objavljen i dan za primanje uzoraka. - Svi potencijalni izlagači uzor-ke svojih najboljih vina trebaju donijeti u nedjelju, 10. ožujka, u prostorije Matice umirovlje-nika u Čazmi, Kralja Tomislava 10a. Uzorci će se zaprimati od 10 do 20 sati. Osim vina, izlagači mogu ponuditi na ocjenjivanje i ostala alkoholna pića. Potrebno je dostaviti po tri boce za bijela, crna (crvena), pjenušava i voć-na vina volumena 0,75 do jedne litre, a za predikatna i specijal-na vina po dvije boce od 0,2 do 0,75 litara, te alkoholna pića po dvije boce od pola litre. Uz sva-ki je uzorak potrebno popuniti i priložiti prijavni list (može više uzoraka na jednom prijavnom listu), koji se može preuzeti i na portalu Udruge www.vina-ri-cazma.hr. Kemijska analiza je

Kako je bilo i najavljeno, nakon završenih gra-đevinskih radova na obnovi Ulice Milana

Novačića, nastavljeno je horti-kulturno uređenje te najduže i najfrekventnije čazmanske uli-ce. Između novog nogostupa i kolnika prometnice uređena je zelena površina s posijanom tra-vom, a sada je pri kraju i sadnja ukrasnog drveća. Ulica će novi drvored dobiti u dužini 1500 metara. Hortikulturno planira-nje i izvođenje radova povjereno je čakovečkoj tvrtki Stella Floris, stalnom partneru Čazme, kada je riječ o uljepšavanju grada. - U ovom dijelu obnovljene

Poznata izložba zakazana je za sami kraj ožujka, a održat će se u šatoru na središnjem čazmanskom trgu

Čazmanski vinari s gra-

donačelnikom D.Pirakom, na

lanjskoj izložbi vina

U susret osmoj Međunarodnoj izložbi vina Čazmanski vinokap

Uzorci za ocjenjivanje zaprimaju se 10. ožujka

preporučljiva - kazao je Mladen Furmek, predsjednik Udru-ge vinograda i vinara Čazme. Kotizacija po uzorku je 100 kuna (za članove Udruge 70 kuna), a svaki peti uzorak jednog izlagača oslobođen je plaćanja kotizacije. - Ocjenjivanje vina, svake go-dine, povjerimo najboljim stručnjacima, koje Hrvatska danas ima i koje je za to ovla-stilo nadležno Ministarstvo. To je za vinare izlagače vrlo važ-no, pa zbog toga i dobivamo tako puno uzoraka, po čemu se ubrajamo među najcjenjenije izložbe u regiji. Upravo visoku razinu ocjenjivanja uvažava-ju vinari iz našega susjedstva, pa zato i slovenski i mađarski vinari već tradicionalno sudje-

Učenici čazmanske Osnovne škole, na županijskom natjecanju u stolnom te-nisu, postigli su zapaženi uspjeh. Pri-palo im je drugo mjesto u obje skupine, djevojčica i dječaka. Uspjeh mladih čaz-manskih osnovnoškolskih stolnotenisača i nije neko veliko iznenađenje. Naime, svi su ti učenici bili polaznici škole stolnog tenisa pri čazmanskom stolnoteniskom klubu, pod vodstvom licenciranog trene-ra Branka Kupsjaka. (fj)

Neočekivano čazmanski su odbojka-ši u nedjelju na gostovanju izgubili od momčadi Sheefta 1:3. Bio je to prvi po-raz Čazmanaca u proljetnom nastavku prvenstva. Odlučujući je bio drugi set, u kojemu su Čazmanci izjednačili, ali su domaćini u produžetku bili snalažljiviji i pobijedili 27:25. (fj)

Uspjeh osnovnoškolaca

Druga odbojkaška liga

Iz Škole stolnog tenisa do drugog mjesta u županiji

Prvi proljetni poraz Čazmanaca

Nogometni klub Draganec, jedini pred-stavnik s područja grada Čazme u Prvoj županijskoj nogometnoj ligi, proširio je sastav svoje momčadi, pa se u nastavku proljetnog dijela natjecanja očekuju bolji rezultati. Draganec je naime jesen završio neslavno, na posljednjem mjestu tabli-ce, sa samo šest bodova, koje je momčad skupila jedino iz šest neriješenih uta-kmica. Nakon neslavne jeseni bez ijed-ne pobjede i sedam poraza, Dragančani su se ozbiljnije pozabavili pripremama za proljeće. U prijelaznom roku mom-čadi Draganca pridružili su se Danijel Kolovek iz Čazme, Dean Letica se vratio iz Čulinca, Marko Mužina iz Hrvatskog Sokola i Tomislav Matešin iz Moslavine Donje Petričke, a Hrvoje Franjević iz dra-ganečkog sastavu otišao u Donju Petrič-ku. Uprava kluba nada se da će pojačani sastav momčadi pomoći ostanak Dra-ganca u Prvoj županijskoj ligi. Proljetno prvenstvo počinje 17. ožujka. (fj)

Prva ŽNL

Draganec proširio sastav momčadi za proljeće

Novo ruho Doma u povodu 145 godina čazmanskog DVD-a

Završen dio obnove unutrašnjeg dijela čazmanskog Vatrogasnog doma

Obnovljene su prostorija za sastanke, hodnik, prostorija koju koristi Puhač-ki orkestar Čazma i postavljena nova PVC stolarija na cijeloj zgradi. Vatro-gasni dom dobio je novo ruho, koje se poklopilo sa 145 godina postojanja DVD-a Čazma, jednog među najsta-rijima u Hrvatskoj. Obnovu doma zajednički su financirali DVD Čazma i Grad Čazma s oko 60 tisuća kuna. Obnova je bila nužna jer je krov iznad prostorije u kojoj je Puhački orkestar održavao vježbe prokišnjavao, a i sama prostorija nije više udovoljavala uvje-tima za rad sve većeg broja puhača. Gradonačelnik Grada Čazme

Dinko Pirak posjetio je novoure-đene prostorije DVD-a Čazma. - Ovom obnovom dobiven je kvali-tetan prostor u koji se nije ulagalo dugi niz godina. Napravljeno je novo krovište nad salom, promijenjena stolarija, moram pohvaliti i članove DVD-a koji su unutrašnjost dodatno uredili svojim sredstvima i svojim ra-dom. Ono što je jako bitno, dobili smo kvalitetan prostor gdje naš Puhački orkestar može imati probe, a i osta-li članovi DVD-a mogu ga koristiti. Osim što smo iz gradskog proračuna za ovu obnovu izdvojili 60.000 kuna, još će biti dodatno financirana izrada

i postavljanje polica za odlaganje in-strumenata jer smo vidjeli da to nedo-staje - rekao je gradonačelnik Pirak. Nakon zajedničkog razgledanja obnov-ljenih prostorija, Filip Bart, predsjed-nik DVD-a Čazma, uz zahvalu za po-moć Gradu Čazmi, najavio je i uređenje velike sale koja služi za razne potrebe građanima i pripadnicima DVD-a za vježbe. Na donaciji je zahvalio i Darko Šepak tajnik Puhačkog orkestra Čazma te pozvao mlade da se još više uključe u rad Puhačkog orkestra, iako ih već sada ima zavidan broj u odnosu na nekoliko godina unatrag. Posjetio je, vježbe su ponedjeljkom u večernjim satima. (fj)

Grad uložio 60 tisuća kuna u obnovu

Velike zasluge u uređenju Čazme ima i čakovečka tvrtka Stella Floris koja je i sada zasadila oko 280 biljaka, s obje strane ceste

Hortikulturno uređenje Čazme na zavidnoj razini

Novačićeva dobila i ukrasno drveće

Novačićeve ulice zasadili smo oko 280 biljaka, s obje strane ceste. Izabrali smo dvije vrste, naizmjence će ulicu uljepšavati kuglaste forme jasena i stupo-likog graba. Stablašca graba, u tijeku rasta, čistit ćemo od ze-mlje do 1,2 metra visine, kako bi se dobila dobra preglednost prilikom izlazaka vozila iz dvorišta kućanstava na ulicu - pojasnio je Zvonimir Kuček, prokurist tvrtke Stella Floris, pohvalivši suradnju s gradom. Čazmance valja podsjetiti da je upravo ova čakovečka tvrtka najviše zaslužna za hortikulturni izgled Čazme. Hvale to u bezbroj primjera prolaznici kroz grad,

kao i oni koji turistički posje-ćuju Čazmu. Primjećuju visoki stupanj stručnosti uređenja, naročito parkova. Prošlo je već više od 15 godina otkako je ta tvrtka počela s prvom sadnjom cvijeća i ukrasnog drveća, te iz godine u godinu dizala izgled Čazme na sve višu razinu. To dokazuju i priznanja koje je Grad Čazma dobivao od Hr-vatske turističke zajednice, na-ročito za izgled središnjeg parka. - S ovim uljepšavanjem Nova-čićeve ulice, sada u Čazmi uku-pno imamo više od tisuću raznih trajnica ukrasnog drveća i grmo-va te zavidno veliki broj raznoli-kog cvijeća po parkovima i uli-

cama. Sljedeći zahvat nastavka većega hortikulturnog uređenja Čazme bit će nakon završetka preostalih građevinskih radova na obnovi Školske ulice, koja će poprimiti jednako lijepi izgled kao i Novačićeva - dodao je di-rektor Komunalija Ivan Beljan. Na novo hortikulturno uređenje i redovito održavanje parkova i ulica, iz gradskog se proračuna izdvaja na godinu značajan iznos novca, više od milijun kuna. - Taj se posao ne može prepusti-ti bilo kome, već samo stručnim ljudima koji se idejnim i vrlo stručnim rješenjima, a posebno kvalitetom rada, već dobrano potvrdio, ne samo u Čazmi. Čaz-

mancima je vjerojatno manje poznati da je upravo Zvonimir Kuček prvi idejni začetnik horti-kulturnog uređenja imanja Zlat-ka Salaja u Grabovnici, još prije tridesetak godina, a danas pre-poznatljivog turističkog brenda, s najvišim priznanjima Hrvatske turističke zajednice, za najljepšu okućnicu. Kada smo počeli in-tenzivno hortikulturno uređiva-ti središte Čazme, uopće nismo dvojili kome povjeriti taj posao, i rezultat se vidi. Gdje god se po-javim, u bilo kojemu gradu, lije-po je slušati pohvale za sve ljepši izgled naše Čazme - zakazao je gradonačelnik Dinko Pirak. Franjo Jagatić

U čazmanskoj Gradskoj knjižnici Slavka Kolara u veljači je održano više aktivnosti. Obilježen je Međunarodni dan materinjeg jezika, 21. veljače i Dan Nacionalne i sveu-čilišne knjižnice, dan poslije. U tom je po-vodu od 19. veljače u čazmanskoj Knjižnici otvorena izložba ‘Moja prva početnica’, gdje učenici mogu vidjeti kako izgledaju početnice u drugim državama. Otvorenju izložbe prisustvovali su učenici gimnazij-

skog razreda Srednje škole Čazma. Me-đunarodni dan materinskoga jezika obi-lježava se s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezično-sti, podsjećaju čazmanske knjižničarke. U suradnji s Javnom ustanovom za uprav-ljanje zaštićenim dijelovima prirode Bje-lovarsko-bilogorske županije, obilježen je Svjetski dan vlažnih staništa (World

Wetlands Day). Prigodnim predavanjem ukazano je na važnost močvara i njiho-voj ulozi u klimatskim promjenama, s naglaskom na vlažna staništa u Bjelo-varsko-bilogorskoj županiji, posebno u dijelu uz čazmansku rijeku Česmu. Gost predavač, Darko Podravec, upotpunio je još predavanje svojim izlaganjem o desetogodišnjem monitoringu ornito-faune na području ekološke mreže uz

rijeku Česmu, na kojem je utvrđeno 140 vrsta ptica, što govori o biološkom bo-gatstvu ovog područja blizu Čazme. U petak je pisac - humorist Zlatko Erja-vec Čazmancima predstavio svoju zbirku priča i humoreska ‘Žene vole pametne muškarce’. Na književnoj večeri uz auto-ra sudjelovala je Sandra Pocrnić Mlakar, urednica zbirke, te glazbeni gost Zlatko Kovačević. (fj)

Iz čazmanske Gradske knjižnice Slavka Kolara

Grad Čazma bit će pokrovitelj prvog Moslavina Traila, turistič-ko-sportske manifestacije u organizaciji Udruge maratonaca Si-sačko-moslavačke županije ‘Heroji ne umiru’ i partnera, turističke agencije Rural Escape Tours iz Hercegovca te turističkih vodiča za Bjelovarsko-bilogorsku i Sisačko-moslavačku županiju. Glavni cilj manifestacije je promocija Moslavine i Moslavačke gore kao regi-onalnog parka prirode idealnog za aktivno provođenje slobodnog vremena, uz posjet lokalnim turističkim atrakcijama, istaknuli su or-ganizatori na prijemu kod čazmanskog gradonačelnika Dinka Piraka. Prvi Moslavina Trail održat će se 4. svibnja ove godine, a u organizaciji će sudjelovati i čazmansko Planinarsko društvo Garjevica. (fj)

Čazmanskom ribolovcu Predragu Živkoviću, predsjedniku ribolov-nog društva Štuka, posrećilo se nedavno u ribolovu na rijeci Česmi. Njegov ulov povećeg jeza (slatkovodne ribe iz porodice šarana, a roda klenova) rijedak je primjerak te vrste ribe u čazmanskoj rijeci.- Ta riba voli čistu i zdravu vodu, kakvu na sreću u zadnjih nekoliko godina imamo na ovoj našoj riječnoj ljepotici. Međutim, neuobičajeno je da se jez može uloviti u veljači jer njegovo je vrijeme za ulov tek u svibnju. Vjerojatno se i ribe prilagođavaju klimatskim promjenama - kazao je Živković. Dodao je da ne pamti da je ikad na Česmi u veljači bilo tako mnogo ribiča, kao ove godine, a izmamilo ih je neuobičajeno lijepo i iznimno toplo vrijeme. (fj)

Sportskom ribolovcu Živkoviću se posrećio rijetki primjerak jeza

Grad Čazma pomaže organizaciju prvog Moslavina Traila

luju sa svojim vinima na našoj izložbi. Nadamo se da će ove godine biti još više uzoraka iz tih zemalja - dodao je Furmek. Čazmanski vinari i ovom pri-likom pozivaju sve vinoljupce da dođu kušati najbolju vinsku kapljicu, rakije, likere i drugo na izložbi u subotu, 30. ožujka u šatoru na središnjem čazman-skom trgu. Otvorenje izložbe bit će u 15 sati, a navečer glazbeni koncert ‘Učiteljica’. Kušanje vina s izložbe čazmanski će vinari sljedeći dan, u nedjelju, ponu-diti posjetiteljima tradicionalne sportsko-gastronomske i turi-stičke manifestacije povodom Supermaratona, sa startom u Zagrebu, a ciljem u Čazmi. Franjo Jagatić

ČAZMA

Na izložbi ‘Moja prva početnica’ učenici mogu vidjeti kako izgledaju početnice u drugim državama

ŠRD

ŠTUK

A

OŠ Č

AZM

A


BILOGORSKIVJESNIK

Problemi s parkiranjemŠkola nogometa NK-a GarićJedni nemaju mjesta, drugi prodaju auteUspješni nastupi mladih nogometaša

Danijel Čukić iz Kajgane i Kristijan Bobinac iz Garešnice novi su dobrovoljni vatrogasci

Dva nova člana DVD-a Kajgana

U subotu 2. ožujka u novoj sportskoj dvo-rani u Garešnici održat će se 33. Državni turnir u mažoretu u solo formacijama, a uz njega i Open cup za velike formacije. Dolazak na turnir najavila je 21 ekipa iz cijele Hrvatske sa sveukupno više od 400 natjecatelja. Plesat će se 257 koreografija u dobnim skupinama kadeti, juniori i senio-ri, a natjecanje počinje u 10 sati. (aš)

Garešnički rukometaši u 17. kolu Druge HRL - sjever na domaćem su terenu u Garešnici izgubili od trećeplasirane Ivan-čice s 29:28. U završnicu susreta ušlo se s izjednačenim rezultatom, a u drami koja je uslijedila bolje su se snašli gosti iz Ivanca. U idućem kolu gostuju kod zagrebačke Du-brave. Rukometašice RK-a Garešnica u 14. su kolu 2. HRL - sjever slavile na gostova-nju u Slavonskom Brodu gdje su pobijedile domaću ekipu Broda s uvjerljivih 33:27. U idućem kolu opet gostuju, ovaj puta u Koprivnici kod Podravke 2 Lino. (aš)

Pjevač Marko Perković Thompson održat će koncert u Garešnici 29. lipnja na Dan branitelja Grada Garešnice i općina Herce-govac, Berek i Velika Trnovitica. Rekao nam je to Edim Muratović, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Po-licije Garešnica koja sudjeluje u organizaciji koncerta i pripremama za obilježavanje de-sete obljetnice Dana branitelja u sklopu ga-rešničke Koordinacije braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. (aš)

Mali folkloraši Folklornog ansambla Zdenac iz Garešnice zapaženim nastu-pom na 52. Šokačkom sijelu u Županji su na najljepši način predstavili svoj grad i županiju. Za nastup su ih pripremile voditeljice Tamara Kožuhar i Romana Fezi Martinić, a na pozornici su ih pratili tamburaši Zdenca. Domaćini su ih lijepo dočekali i poslije nastupa im priredili ru-čak, a slobodno vrijeme su iskoristili za razgledavanje Županje. (aš)

Mažoret

Rukomet

Glazbeni spektakl

Folklor

33. Državni turnir

Gareščanke slavile u Slavonskom Brodu

Koncert Thompsona u Garešnici

Mali folkloraši Zdenca na 52. Šokačkom sijelu

Turistički rezultati os-tvareni u prošloj go-dini, doznajemo u gradskoj Turističkoj

zajednici, nadmašili su sva očekivanja i puno su bolji u odnosu na godinu prije. Tako je prošle godine zabilježeno 3426 dolazaka gostiju, što je gotovo 800 dolazaka više nego godinu dana prije dok je broj noćenja s 4963 skočio na 6802. - Ti su rezultati pokazatelj našeg rada na povećanju turi-stičke ponude u garešničkom kraju. Zasigurno su im prido-nijele gradske manifestacije, koje organiziramo u suradnji s Gradom Garešnicom i grad-skim tvrtkama, ali i stalna ulaganja u unapređenje ga-stro ponude i otvaranje novih smještajnih kapaciteta - rekla nam je direktorica TZ-a Sjever-

Neplaćanjem obveza oni oštećuju državu, grad i Tu-rističku zajednicu, ali i legalne iznajmljivače kojima preotimaju goste - kaže direktorica TZ-a D. Belak

Hotel Garić ostvario je

najveći broj dolazaka i

noćenja

U gradskoj Turističkoj zajednici zadovoljni brojem gostiju, ali upozoravaju na problem crnog tržišta

na Moslavina Daniela Belak. Prostora za napredak još po-stoji, turizam u garešničkom kraju tek je u povojima, a naši prirodni potencijali su veliki. - Neke smo turističke projek-te od strateškog značenja za ovaj kraj već realizirali, poput projekta ‘Stazama graničara’ i uređenja odmorišta na ciklotu-rističkoj ruti, u završnoj fazi je

realizacija projekta ‘Put bašti-ne - od trapista do graničara’, a tek nam predstoji realizirati naš najveći projekt ‘Zeleni vr-tovi Poilovlja’ koji je vrijedan 21,6 milijuna kuna - kaže Belak. Glavni oslonac garešničkog tu-rizma je Hotel Garić koji i nosi brojčane podatke o dolascima i noćenjima u Garešnicu. Naime, u prošloj je godini samo taj ugo-stiteljski objekt posjetilo 3166 gostiju koji su u hotelu ostvarili 5416 noćenja. Direktorica Be-lak upozorava i na razvoj crnog tržišta odnosno neregistriranih iznajmljivača kreveta te poziva nadležne institucije da se uhva-te u koštac s tim problemom. Neplaćanjem obveza oni ošte-ćuju državu, grad i Turističku zajednicu, ali i legalne iznaj-mljivače kojima preotimaju goste. Alen Štandar

Belak: Treba stati na kraj iznajmljivačima na crno!

GAREŠNICA

Već duže vrijeme u središtu Ga-rešnice postoji problem s prona-laskom mjesta za parkiranje po-sebno u Nazorovoj ulici u kojoj su smještene brojne ustanove, kafići i trgovine. Naime, nakon što je Gradsko vijeće ukinulo naplatu parkiranja u gradu, u toj se ulici u dopodnevnim satima vrlo teško nalazi slobodno mjesto. Problem otežavaju i automobili pojedinih stanara okolnih zgrada koji su tu cjelodnevno parkirani, kao i auto-mobili zaposlenika koji rade u toj ulici. Posebna priča su automobili koji već mjesecima stoje parkirani u središtu Garešnice. (aš)

Iako još traje prvenstvena stanka mladi nogometaši Garićeve škole no-gometa aktivni su cijele zime. Nastu-pili su na brojnim dvoran-skim turnirima i ostvarili zapažene rezultate. Izdvo-jit ćemo one posljednje u nizu. Nogometni uzrast U-12 kojeg osvojio je dru-go mjesto na jakom turni-ru u mađarskom Sigetvaru izgubivši u finalu od VSK Pecsi 2006 na penale na-kon što je u regularnom dijelu bilo 1:1. Uzrast U-8 osvojio je srebro na šestom No limit kupu u Virovitici izgubivši u finalu od Da-

ruvara 5:0, a uzrast U-10 osvojio je drugo mjesto na 14. Winter Indoor Cupu u Garešnici. (aš)

Garićev uzrast U-10 vodi trener Dragan Vaclavek

NAPREDAK BJELOVARA

Aktualna gradska vlast radi mnoge promjene koje počinju uviđati i stanovnici ostalih gradova RH


BILOGORSKIVJESNIK

Prošlogodišnjem pobjedniku Vedranu Presečkom iz tvrtke Ferrodus nagrada za najbolji startup ubrzala je proces realizacije za najmanje dvije godine

Bjelovar više nema vremena za čekanje. Želimo biti uzor drugim gradovima, lider regije, tamo gdje nam je i mjesto - ističe Hrebak

Idući mjesec otvara se natječaj za lani vrlo popularan projekt ‘Bjelovar startup 2019.’ Grad Bjelovar nastavlja odličnu praksu povlačenja novca iz Europskih fondova

Grad Bjelovar ponovno nagrađuje sa 100.000 kuna

U nepuna dva mjeseca osigurano novih 25 milijuna kuna poticaja

Grad Bjelovar i ove godi-ne organizira nagrad-ni natječaj za najbolji startup. Pod sloganom

‘Bjelovar startup 2019.’ inovativ-na i jedinstvena poduzetnička ideja ponovno će odnijeti na-gradu u iznosu 100.000 kuna. Budući da je prošle godine oda-ziv bio više nego dobar, točnije prijavljeno je 26 startupova, očekuje se da i ove godine neće izostati kreativnih ideja. Podsje-timo, prosudbeno povjerenstvo sastavljeno od dokazanih struč-njaka među kojima su Saša Cve-tojević, Hrvoje Prpić i Davorin Štetner (Hrvatska mreža poslov-nih anđela) te Vladimir Ferdelji i Esad Čolaković (Hrvatsko udru-ženje menadžera i poduzetnika), ocjenjivalo je originalnost, po-stojanje konkurencije, brzinu realizacije, ali i utjecaj na lokalno gospodarstvo. Kako neslužbeno doznajemo, prosudbena komi-sija i ove godine trebala bi biti u sličnom sastavu, natječaj bi trebao biti otvoren u ožujku, a zainteresirani će imati mjesec dana za prijavu.

Najveća nagrada u HrvatskojPrilikom predstavljanja prošlo-godišnjeg natječaja, članovi ko-misije istaknuli su da je nagrada od 100.000 kuna poprilično ve-

U kolovozu prošle godi-ne odjeknula je vijest da je Bjelovar u svega godinu dana s gotovo

50. mjesta postao četvrti grad u Hrvatskoj po uspješnosti po-vlačenja novca iz Europskih fondova. Gradonačelnik Dario Hrebak početkom ove godine rekao je da je u 2018. na natje-čaje Europske Unije prijavljeno 35 projekata ukupne vrijednosti oko 129 milijuna kuna, od ko-jih je odobreno njih 21, odnosno 41 milijun kuna. Već u prva dva mjeseca Bjelovaru je odobreno dodatnih sedam projekata čija je vrijednost veća 25 milijuna kuna.

Vrtić po želji roditeljaNajveći među njima je projekt ‘Vrtić po želji roditelja’, zahva-ljujući kojemu će u svih pet bjelovarskih vrtića biti omogu-ćen produljeni boravak djece. Ukupna vrijednost projekta je gotovo 14 milijuna kuna, a cijeli iznos financirat će Europski so-cijalni fond. Prijave su u tijeku i traju do popunjenja kapaciteta, a prijaviti se mogu djeca koja nisu korisnici vrtića, djeca neza-poslenih roditelja, ali i djeca koja su već smještena u prijepodnev-nu smjenu vrtića, s napomenom da sukladno Državnom peda-goškom standardu dijete ne smije boraviti u vrtiću duže od deset sati na dan. Zahvaljujući projektu ‘Djetinjstvo bez gladi’, 1316 djece u bjelovarskim os-novnim školama imat će osigu-

mjeseci ne može stvoriti samo-održivu tvrtku s dva do tri zapo-slena, onda je plan bio loš - ista-knuo je tom prilikom Cvetojević. Osim novčane nagrade prošlo-godišnji pobjednik ostvario je i stipendiju Hrvatskog udru-ženja menadžera za pohađa-nje CROMA EDUcare mini MBA programa, čija vrijednost iznosi 22.500 kuna. Također, tri prvoplasirane ideje dobi-le su besplatno mentoriranje u prvoj godini poslovanja. - Vrijednost ovoga natječaja nije samo u novcu nego i u činjeni-ci da svi koji rade na natječaju, institucije i pojedinci, žele da projekt uspije, da se pomogne i mentorski, savjetovanjem, umrežavanjem. Grad Bjelovar ovdje je osmislio izvrsnu platfor-mu i volio bih da i drugi gradovi u Hrvatskoj pokrenu slične pro-jekte ili se priključe ovome - re-kao je na predstavljanju Bjelovar startupa 2018. Esad Čolaković.

Bezmotorna traka za trčanje Koliko je prvi bjelovarski star-tup bio uspješan te koliko riječi članove komisije imaju težinu nabolje se vidi u radu prošlo-godišnjeg pobjednika. Naime, bezmotorna traka za trčanje u luku s ferrofluid kočnicom koju

Europski novac nosi rizik?Gradonačelnika Hrebaka opo-rba je često znala prozivati da riskira s europskim novcem bojeći se za likvidnost Grada. - Točno je da preuzimamo rizik, ali Bjelovar više nema vremena za čekanje. Želimo biti uzor drugim gradovima, lider regije, tamo gdje nam je i mjesto. S druge strane, izvr-šenje proračuna za 2018. godi-nu je daleko bolje nego u 2017. Proračun se punio izvrsno, pa smo čak i kredit za nelikvid-nost koristili polovično, a vratit ćemo ga čim nam dospiju sva sredstva iz ministarstava za eu-ropske projekte. Vjerujem da ćemo i ove godine biti među deset najuspješnijih gradova u Hrvatskoj po realizaciji eu-

je izradio Vedran Presečki, od-nosno njegova tvrtka Ferrodus, na tržištu bi se trebala naći za dva mjeseca. Kako tvrdi vlasnik najbolje ideje, nagrada na proš-logodišnjem startupu ubrzala je proces izrade za dvije ili čak tri godine. Za razliku od drugih bezmotornih traka na tržištu, njegova traka trebala bi omo-gućiti korisniku i do 30 % veće izgaranje kalorija. Osim pomo-ći u realizaciji ideje, prijava na prošlogodišnji natječaj omogu-ćila je Vedranu odličnu promo-ciji. Njegova tvrtka osim što radi bezmotornu traku, proizvodi i druge sprave za vježbanje, a svoje proizvode izvoze u neko-liko država Europske unije, ali i izvan nje.

Ulaganje u poduzetništvo je nužnoJoš prošle godine bjelovarski gradonačelnik izjavio je da na sve moguće načine pomagati ra-zvoju gospodarstva u Bjelovaru. - Želimo mijenjati ustaljeno ne-gativno mišljenje o poduzetniš-tvu, pokazati da je Grad Bjelovar drugačiji, da smo grad koji je okrenut prema poduzetništvu, novim idejama, inicijativama. Grad koji želi da se mladi za-državaju, stvaraju, budu krea-tivni potencijal. Želimo poslati poruku i investitorima da je naš grad brz, učinkovit, da je ubojica poreza, da je poželjan za život i investiranje, da kuna koja se uloži u gradu Bjelovaru vrijedi više nego bilo gdje u Republici Hrvatskoj, a možda i šire – ista-knuo je gradonačelnik Hrebak na prošlogodišnjoj dodjeli. Detalji ovogodišnjeg natječaja bit će poznati 5. ožujka kada je predviđena konferencija za no-vinare. Može se pretpostaviti da će uvjeti biti jednaki prošlogo-dišnjim, odnosno da će se na na-tječaj moći prijaviti sve pravne i fizičke osobe u Republici Hrvat-skoj uz uvjet da pobjednik, ako to već nije učinio, mora startup ili postojeću tvrtku registrirati u Bjelovaru. (dm)

ropskih projekata - istaknuo je Hrebak prilikom predstav-ljanja prijavljenih projekata. Iz Gradske uprave poručuju da je od već odobrenih pro-jekata trenutačno u provedbi nekoliko njih, poput uređenja senzorne sobe i dječjeg igra-lišta prilagođenog za djecu s teškoćama u razvoju u sklopu Dječjeg vrtića Bjelovar te pro-jekta ‘Kotač promjene’ u sklopu ‘Zaželi - Program zapošljavanja žena’, kojim je zaposleno 77 dugotrajno nezaposlenih žena, pretežito starijih od 50 godina. Također, radi se na projektu Hub.in Bjelovar, odnosno osni-vanju digitalnog inovacijskog centra, a počela je i prva faza provođenja odobrenog projekta ‘Odvoji po boji’. Pored toga, po-čeli su i radovi na cesti u Starim Plavnicama, vrijedni više od pet milijuna kuna, a u izradi je projektna dokumentacija za iz-gradnju jaslica u naselju Sjever. Nadalje, priprema se i veliki projekt Unapređivanje infra-strukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici. Vrijednost ovog projekta je oko 20 mili-juna kuna, u okviru kojeg će se prijaviti i izgradnja rehabilita-cijskog centra ‘Mali svemir’ za djecu s teškoćama u razvoju. Do kraja travnja ove godine u planu je prijaviti još nekoliko projekata na natječaje Europske Unije. Za kraj treba reći da po-red EU tima u Gradskoj upravi, u pripremi projekata sudjeluje i Tehnološki park Bjelovar. (dm)

lika, točnije da je u iznosu na-grada koje imaju najveći gradovi u Hrvatskoj. Iako će mnogi reći da 100.000 kuna nije velik no-vac kada je riječ o biznisu, Saša

ran besplatan obrok. Riječ je o djeci čiji su roditelji nezaposleni ili su korisnici socijalne nakna-de, djeci samohranih roditelja te mnogih drugih potrebitih. Uku-pna vrijednost projekta je 1,3 milijuna kuna, a u potpunosti je financiran iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije. Treba istaknuti da je iznos odobrenog novca dvostruko veći u odnosi na prošlu godinu, što će udvo-stručiti i broj korisnika besplat-nih obroka.

Energetske obnoveNadalje, odobrena su i nova četiri projekta energetskih ob-nova. Riječ je o školi u Gornjim Plavnicama čija će obnova sta-jati 1,1 milijun kuna. Obnovit će se i dom u Zvijercima, a vrijed-nost tog projekta je 1,2 miliju-

Cvetojević nije se složio s time. - To je velik novac, koji se može dobro iskoristiti i ako se to napra-vi ima materijala za bar šest mje-seci rada, a ako netko u tih šest

na kuna. Novo ruho dobit će i škola u Kokincu, koja će nakon obnove imati novu namjenu te će u njoj svoje prostorije dobiti Udruga autista za rad s mali-šanima. Najvrjedniji projekt u ovoj skupini je energetska ob-nova V. osnovne škole Bjelovar, čija ukupna vrijednost iznosi 5,7 milijuna kuna. U spomenu-tih sedam odobrenih projekata ove godine ulazi još i projekt ‘Mi to možemo’, ukupne vrijednosti 1,4 milijuna kuna, u potpunosti financiran europskim novcem. Projektom će se omogućiti stručna usavršavanja za 60 du-gotrajno nezaposlenih osoba s područja grada Bjelovara u okviru verificiranih programa obrazovanja odraslih, s ciljem da postanu konkurentniji na tržištu rada.

NAPREDAK BJELOVARA PROMO

Brojni projekti odnose se na mlade, na obnove vrtića i nove programe

Podijeljeni bicikli za potrebe projekta ‘Kotač promjene’ iz programa Zaželi Bezmotorna traka za trčanje u luku s ferrofluid kočnicom kroz dva mjeseca očekuje se na tržištu

Vedran Presečki, odnosno njegova tvrtka Ferrodus pobjedici su prošlogodišnjeg projekta

Podršku je dao i Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU


BILOGORSKIVJESNIK

Početak 2019. u Garešnici su po pitanju sigurno-sti obilježile dvije teške

krađe izvedene na vrlo drzak način. Obje su se dogodile u Gupčevoj ulici u večernjim sa-tima. U prvom slučaju riječ je o pljački benzinske crpke koju su dvojica razbojnika izveli uz pomoć sile i prijetnje prema nemoćnom djelatniku, a u dru-gom slučaju jedan je lopov na vrlo drzak način izvršio tešku krađu jednog manjeg dućana. Obje krađe lopovi su počinili za vrijeme radnog vremena i u oba su slučaja ukrali novac. Kako doznajemo od načelni-ka garešničke Policijske postaje Alena Đuranića, kriminalistič-

Obje krađe lopovi su izvršili za vrijeme radnog vremena

Mala trgovina Lonie u Gupčevoj ulici bila je na meti drskog lopova

Garešnička policija na tragu pljačkašima benzinske crpke u Gupčevoj i lopovu koji je pokrao dućan Lonie u istoj ulici

Skupština DVD-a Kajgana: Mladih ima, samo ih treba motivirati za vatrogastvo

Prošla godina bila je uspješna za DVD Kajgana, a ostat će zapamćena po uspješnoj orga-nizaciji šestog vatrogasnog na-tjecanja Kup Ilove i po brojnim radovima na uređenju velike dvorane u produžetku vatroga-snog doma, rečeno je na godiš-njoj skupštini tog vatrogasnog društva koju je otvorio i vodio predsjednik DVD-a Miroslav Mihatović. Organizacija Kupa Ilove i nastavak uređenja sale u planu je rada i za ovu godinu, no istaknuto je da u 2019. tre-ba jače raditi na omasovljenju vatrogasnog društva, a s tim ciljem na skupštini su odmah primljena dva nova člana. To su Danijel Čukić iz Kajgane i Kristijan Bobinac iz Garešnice.Istaknuto je da DVD Kajgana uspješno surađuje s drugim vatrogasnim društvima, ta-mošnjim mjesnim odborom

Postoje tragovi i indicije, građani surađuju s policijom

ke istrage su u tijeku, policija ima određene tragove i indicije i blizu je otkrivanja počinitelja. U pronalaženju lopova sudje-

Prioritet omasoviti društvo i dovršiti dvoranu!

Članovi ŠRD-a Ilova iz Tomašice na godišnjoj skup-štini razmotrili su rad društva u prošloj i utvrdili zadatke za ovu godinu. Nakon što su prihvaćena sva podnesena izvješća, u raspravu se uključilo više ribiča. O radu društva govorilo se pohvalno, ali je istaknuta i želja da se bolje održava čistoća oko ribnjaka. Zvjezdan Banas predložio je da se uvede više ribičkih dana kako bi se povećao dolazak turista ribiča te da u te dane ne treba ograničavati ulov ribe. Ribiče su pozdravili gradski pročelnik Miroslav Gerstener, koji je najavio skorašnju gradnju parki-rališta kod ribičke kuće, te predsjednik Zajednice

sportsko ribolovnih društava Krešimir Drašner. - Bitno je da se vi ribički držite skupa, da budete složni i da u svoje redove primate što više mladih ljudi. Onima koji rade dajte podršku. Ne tolerirajte nikakve svađe i podjele. One koji se ne drže pravila treba imenovati. Nema tu ništa zlobno, mora se ra-diti po pravilima - rekao je između ostalog Drašner. U nastavku skupštine bilo je riječi i prijedloga o sma-njivanju površine i pregrađivanju ribnjaka, jedinstve-nog po tome što je ribnjak u stvari staro korito rijeke Ilove. Istaknuto je i pitanje učinkovitosti ribočuvarske službe. (aš)

Garešnički Komunalac kupio je za 220 tisuća kuna rabljeni radni stroj uz pomoć kojeg će njegovi radnici brže i efika-snije obavljati betonske radove. Riječ je o samoutovarnom mikseru za beton kapaciteta 1,8 kubika koji će garešničkim komunalcima uvelike pomoći kod izrade okvira za grobnice, betoniranja kanalizacijskih šahti i spajanju kanalizacije, postavljanju rubnjaka i kod drugih sličnih poslova. (aš)

U organizaciji garešničke Češke besede pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske u Hrvatskom domu u Garešnici održana je Večer glazbenih skupina Čeških beseda. U programu su uz domaćina nastupile Češke besede iz Hercegovca, Međurića i Lipovljana te Češka beseda Zagrebačke županije i tamburaši KUD-a Slavko Kolar iz Palešnika. Uz brojnu publiku na koncertu je bio nazočan i saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek. (aš)

Novi stroj već je u pogonu Koncert Čeških beseda

Tomašički ribiči na skupštini ŠRD-a Ilova utvrdili prioritete

luju i građani koji policiji jav-ljaju svoja opažanja.Inače, ovoga siječnja zabilježe-no je sveukupno sedam kazne-nih dijela što je veliko smanje-nje u odnosu na isti mjesec lani kada ih je počinjeno 25. Broj prometnih nesreća u prvom mjesecu ove i prošle godine je isti, dogodilo ih se deset s tim da je prošle godine poginula jedna osoba, a ovoga siječnja poginulih nije bilo. Najčešći uzrok prometnih nesreća i ove je godine brzina. (aš)

i Gradom Garešnica koji im je pomagao u radu, posebno financijski kod uređenja nove dvorane. Rečeno je da bi ove godine trebalo dogovoriti ruše-nje starog mjesnog doma koji se nalazi uz vatrogasni dom kako bi se na istome mjestu izgradilo parkiralište.Na svečanoj skupštini uz člano-ve društva bili su i gradonačel-nik Garešnice Josip Bilandžija, koji je kajganskim vatrogasci-ma obećao daljnju potporu u radu, dogradonačelnik Željko Rijetković, koji je i sam član tog vatrogasnog društva, zatim čelnici gradske i županijske Vatrogasne zajednice Đuro Pe-trić, Tomislav Kunješić i Zlatko Rončević te brojni drugi uzva-nici i gosti. Zaslužnim vatrogas-cima uručene su spomenice i zahvalnice, a potom je uslijedio bogati domjenak. Alen Štandar

Banas: Treba uvesti više ribičkih dana i neograničen ulov Tradicionalni deveti Garešnički fašnik

Pokladni dani u garešničkom su kraju započeli velikim ma-skenbalom u mjesnom domu u Garešničkom Brestovcu na kojem su za najbolju masku izabrani Biskup Lujo i re-dovnice. Vrhunac pokladnih zabava bit će tradicionalni de-veti Garešnički fašnik koji će se u nedjelju 3. ožujka održati u hotelu Garić u Garešnici u organizaciji tog ugostiteljskog objekta i gradske Turističke zajednice. (aš)

SNJE

ŽANA

MIL

INKO

VIĆ

Dijele prsluke biciklistima i pješacimaPosebna pažnja policije, rekao nam je načelnik PP Garešnica Alen Đuranić, ovih je dana usmjerena prema biciklistima, motociklistima i pješacima koji su najranjivije skupine u prometu. Proveli su kontrolu biciklista i dijelili im reflektirajuće prsluke. Svakodnevno obilaze laktofrize po selima i pješa-cima također dijele reflektirajuće prsluke kako bi bili uočljiviji u prometu. Pozivaju na oprez u prometu i motocikliste kojih će s dolaskom ljepšeg vremena biti sve više na prometnicama. (aš)

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

NAPREDAK BJELOVARA PROMO

Iako su zlatna vremena prošla prije četrdesetak godina, rukomet je i dalje prvi sport u Bjelovaru

Poznati strijelac brončanom medaljom na Svjetskom prvenstvu izborio odlazak na Olimpijske igre

Miran Maričić najsvjetlija je točka bjelovarskog sporta Sport je oduvijek zauzi-

mao posebno mjesto u društvenom životu Bje-lovara. Iako je prošlog

tjedna obilježena 47. obljetnica osvajanja naslova prvaka Eu-rope, rukomet je i dalje sport broj 1 u Bjelovaru. U boga-toj sportskoj povijesti našega grada osim rukometaša bilo je i drugih uspješnih pojedinaca, ali i kolektiva. Titulom prvaka države nebrojeno puta okitili su se razni bjelovarski atletiča-ri, kao i taekwondoisti. Nogo-metaši su nekada harali drugo-ligaškim terenima, a uspješni su bili plivači, odbojkašice, košarkaši te mnogi drugi. No, gdje je bjelovarski sport danas?

Premijer liga - imperativRukometaši Bjelovara vode grčevitu borbu da se nakon višegodišnjeg izbivanja ko-načno vrate u elitni razred hrvatskog rukometa. Iako će se mnogi složiti da igra koju Kesizupci prikazuju ove sezone nije bajna, zahvaljujući proš-lotjednom kiksu križevačkog KTC-a, Bjelovar je ponovno na vrhu prvoligaške ljestvice. Iduća tri kola bit će presudna u ostvarivanju zacrtanog ci-lja. Naime, već ovog vikenda u Dvoranu europskih prvaka dolazi zagrebački Metalac, koji je u prošlom kolu pobije-dio upravo KTC. Nakon toga bjelovarski rukometaši putuju u Kutinu na ogled s uvijek neu-godnom Moslavinom, a prođu li ova dva ispita neokrznuti, 17. ožujka imat će prvu meč loptu. Tog dana u Bjelovaru će gosto-vati KTC, direktni konkurent za naslov prvaka, a eventual-nom pobjedom Bjelovarčani bi jednom nogom već zakora-čili u Premijer ligu. Bez obzira na to uđe li se u Premijerku ili ne, ljubitelje rukometa tre-ba veseliti činjenica da nakon gotovo deset godina Bjelovar ponovno ima uspjeh u mlađim dobnim skupinama. Sadašnji mlađi kadeti prošlu godinu završili su kao trećeplasirana ekipa Hrvatske, a nešto stariji kadeti trenutačno su četvrti na

priključen je prvoj ekipi, dok ostatak bilježi odlične rezulta-te u drugoj ligi. Ono što je za-brinjavajuće je činjenica da se u klubu trenutačno ne nazire ekipa koja bi u bližoj buduć-nosti barem djelomično mogla ponoviti prošlogodišnji uspjeh kadetkinja. Osim u ŽRK-u Bjelovar, s najmlađim ruko-metašicama odlično se radi u Rukometnoj škola djevojčica, u kojoj je potekla većina doma-ćih djevojaka koje danas nose dres bjelovarskog prvoligaša.

Nogomet u kriziDok rukomet u Bjelovaru po-lako, ali sigurno ide uzlaznom putanjom, stanje u nogometu dosta je lošije. Nogometni klub Bjelovar trenutačno se nalazi na pretposljednjem mjestu Treće hrvatske nogometne lige Istok, s jednakim brojem bodova kao posljednji Vuko-var. U zimskoj pauzi u klu-bu je bilo dosta turbulentno. Promijenjena je cijela uprava kluba, a za novog predsjednika izabran je dosadašnji voditelj škole nogometa Marko Ćurić. Inače, škola nogometa već je nekoliko godina jedina svije-tla točka ovog kluba. Također, Alen Mrzlečki izabran je za novog trenera. S obzirom na to da je u planu izgradnja sta-diona s uvjetima za drugu ligu, može se pretpostaviti da će se od NK-a Bjelovar uskoro oče-kivati da izbori viši rang, a nova

tek treba pronaći način kako opstati u trećoj ligi. U sličnim problemima je i drugi bjelo-varski trećeligaš. Nogometni klub Mladost iz Ždralova na svom kontu ima tek dva boda više u odnosu na Bjelovar te ga također čeka neizvjesna borba za opstanak.

Miran Maričić predstavlja Bjelovar u Tokiju 2020.Najsvjetlija točka bjelovar-skog sporta trenutačno je strijelac Miran Maričić. Ovaj član Streljačkog društva Bje-lovar 1874 na seniorskom Svjetskom prvenstvu u ko-rejskom Changwonu osvojio je brončanu medalju i time izborio nastup na Olimpij-skim igrama u Tokiju 2020. godine. Miran je osim svjetske bronce ostvario još mnogo za-paženih rezultata te u Tokio s pravom odlazi s visokim oče-kivanjima. Osim Mirana, SD Bjelovar 1874 odlično radi i s najmlađim strijelcima koji su prošle godine na Prvenstvu Hrvatske osvojili šesto mjesto. Još jedan kolektiv koji odlično radi svakako je Atletski klub Bjelovar. U prošloj godini čla-novi ovog kluba s Prvenstva Hrvatske vratili su se s neko-liko medalja, baš kao i člano-vi taekwondo klubova Fox i Omega. Treba istaknuti i dobar rad s kadetima u Košarkaškom klubu Bjelovar koji se u Prvoj kadetskoj košarkaškoj ligi zau-zeli deveto mjesto. Uspješni su i juniori ovog kluba, dok se seni-ori natječu u Drugoj ligi Sjever. Zapažene rezultate u Drugoj ligi redovito bilježe i odbojka-šice Bjelovara koje su prošle godine zauzele drugo mjesto. Za pohvalu je i rad Bjelovarskog plivačkog kluba koji usprkos kratkoj sezoni bilježi odlične rezultate na raznim natjecanji-ma i mitinzima. Rad će bjelo-varskim plivačima od nedavno biti još teži jer svoja vrata za-tvorio jedini zatvoreni bazen u Bjelovaru, onaj u sklopu Doma za starije i nemoćne osobe Vi-tanova. (dm)

ljestvici Prve hrvatske kadetske rukometne lige i po svemu su-deći trebali bi izboriti završni-cu Prvenstva Hrvatske.

Rukometašice u blagom paduZa razliku od muških kolega, rukometašice Bjelovara već ne-koliko godina uspješno se na-tječu u najvišem rangu hrvat-skog rukometa. Prošla sezona bila je najuspješnija u povijesti klube te su djevojke zahvalju-jući četvrtom mjestu po prvi

put izborile nastup u nekom od europskih natjecanja. Da je bilo malo više sreće, ali i iskustva, švedski Kristianstad mogao se proći. Bjelovarčanke se trenutačno nalaze na četvr-toj poziciji 1. HRL za žene, ali s obzirom na težak raspored u drugom djelu sezone, kao i ne-koliko neočekivano izgubljenih bodova, tu poziciju bit će teško zadržati. Rad škole rukometa također je u blagom padu. Dio kadetkinja koje su prošle godi-ne postale prvakinje Hrvatske

Prošla sezona za rukometašice bila je najuspješnija u povijesti kluba

Miran je osim svjetske bronce ostvario još mnogo zapaženih rezultata

DAM

IR S

PEHA

R/PI

XSEL

L


BILOGORSKIVJESNIK

Nakon što je njegova izgradnja započela polaganjem kamena temeljca u svibnju

2017. godine, kogeneracijsko postrojenje, odnosno energana Energostatika u Zoni malog i srednjeg poduzetništva od proš-loga ponedjeljka radi u punom kapacitetu, doznajemo od vodi-telja energane Laurenta Sesse. Naime, uspješno je obavljen tehnički pregled koji je bio po-sljednji korak prije negoli elek-trana i službeno počne raditi. Podsjetimo, riječ je o postro-jenju vrijednom 34 milijuna eura, koje će sagorijevanjem drvene mase proizvoditi pet megavata električne, a u tom procesu i 6,5 megavata to-plinske energije. Električna će energija biti isporučivana u energetski sustav HEP-a, dok će toplinska biti korištena za sušenje drvne mase u izgrađe-nim sušarama. Za dva mjeseca će grupa Acuoenergy, koja je osim Energostatika vlasnik i

Postrojenje je vrijedn 34 miliju-

na eura

Stožer civilne zaštite Grada Grubišnoga Polja o radu u prošloj i planovima u ovoj godini

Dan jedinstvenog broja za hitne službe 112 obilježen i u Grubišnom Polju

Stožer civilne zaštite Grada Grubišnoga Polja sastao se kako bi donio analizu sustava civilne zaštite Grada Grubiš-noga Polja za prošlu godinu i dostavio ju Gradskom vije-ću na usvajanje. Ističe se da u prošloj godini na području grada nije bilo elementarnih nepogoda ili nesreća pa Sto-žer za civilnu zaštitu po tim pitanjima nije bio angažiran. Za sustav civilne zaštite bilo je planirano 320.000, a po-trošeno je 317.931 kuna i to za izradu procjene ugroženosti od velikih nesreća i plan civil-ne zaštite Grada Grubišnoga Polja, a dio novca isplaćen je Vatrogasnoj zajednici i JVP-u, Crvenom križu te za veteri-narske usluge i deratizaciju. Stožer je donio i plan razvoja sustava civilne zaštite za ovu godinu. Predviđa provedbu aktivnosti poput ažuriranja podataka o članovima, akti-viranja stožera u slučaju ne-posredne opasnosti u slučaju

Lani za sustav civilne zaštite bilo rezervirano 320.000 kuna

S formiranim JVP-om sigurnost u gradu povećana

Grad Grubišno Polje raspisao je Javni natječaj za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Grubišnoga Polja u ovoj godini. Riječ je o dobroj prilici da grubišnopoljske udruge dođu do dijela od uku-pno 250.000 kuna koliko je u gradskom proračunu predviđeno za rad udruga u ovoj godini, što je za 50.000 kuna više negoli do sada. Stoga su dobrodošli projekti gradskih udruga programskih usmjerenih na rad u području kulture, promicanju vrijednosti Domovinskog rata, socijalnoj, zdravstvenoj i skrbi za obitelj za djecu, humanitarnim djelatnostima te zaštiti okoliša i prirode. Najmanji iznos koji po jednom projektu može biti odobren i ugo-voren je 1000, a najveći 20.000 kuna. Svaka udruga može prijaviti i ugovoriti najviše tri programa za jedno ili više područja. (mp)

Grubišnopoljski gradonačelnik Zlatko Mađeruh i Igor Kroužil, di-rektor natjecanja Sportskih igara mladih potpisali su ugovor o spon-zorstvu kojim će Grad Grubišno Polje i u ovoj godini, kao i proteklih, Sportske igre mladih poduprijeti s 10.000 kuna. Sportske igre mladih su najmasovnija sportska manifestacija u Europi koja pruža priliku djeci osnovnih i srednjih škola da od travnja do kolovoza besplatno sudjeluju u dobro organiziranim natjecanjima u deset sportova. U okviru igara do sada su i mladi grubišnopoljski sportaši sudjelovali u rukometu, nogometu, badmintonu i drugim sportovima, kako na lokalnim natjecanjima tako i na nacionalnoj završnicama u Splitu. U ovoj godini će u Grubišnom Polju u suradnji s Osnovnom školom I. N. Jemeršića biti održana natjecanja u nogometu i stolnom tenisu. Michael Palijan

Grubišnopoljska sportska scena bogatija je za još jedan klub. Naime, održana je osni-vačka skupština Malonogometnog kluba Grubišno Polje koji je osnovan na inicijativu mladih nogometaša koji žele sudjelovati u malonogometnoj ligi. Klub je dobio statut, izvršni i nadzorni odbor i vodstvo. Pred-sjednikom je imenovan Branko Kašić, do-predsjednikom Dominik Bahun, a tajnikom Slavko Barišić. Slijedi registracija i rješavanje administrativnih poslova, dok će natjecanja u Drugoj Malonogometnoj ligi početi naje-sen. Osnivači kažu da je klub logičan slijed višemjesečnih druženja i sudjelovanja na turnirima malonogometaša. (mp)

Nogometaši Zdenke ‘91 prije početka nastavka sezone u Prvoj županijskoj ligi, koje su jesenski prvaci, vrijedno treniraju i pripremaju se za nastavak. U razdoblju između polusezona Uprava kluba je bila u potrazi za pojačanjima. Tako je klub ojačan dvojicom nogometaša, mladim ofenzivnim veznim igračem Benjamin Takač, inače Zdenkin juniorom koji je zbog školskih obveza sezonu i pol proveo u juniorima Sla-ven Belupa iz Koprivnice. Drugo pojačanje je Zdenkina klupska legenda, koja se nakon petnaestak godina ponovno pred kraj kari-jere vraća u klub. Riječ je Ivici Frantalu koji dolazi iz susjednog NK-a Bilogora ‘91. (mp)

Rukometaši Ilove protekloga su vikenda na domaćem terenu došli do važne pobje-de, koja im je u drugom kolu proljetnoga dijela osigurala proboj na čelo ljestvice 3. HRL sjever. U goste im je stigao RK Marof, do prošloga kola vodeća momčad lige, no s istim brojem bodova kao i Ilova, ali boljom gol razlikom. No, u međusobnom srazu Ilovaši su očito bolji. Naime, u jesenskom su dijelu prvenstva Marofčane svladali na njihovu terenu, a sada i na domaćem. Uta-kmica u grubišnopoljskoj sportskoj dvorani zaključena je rezultatom 32:29 u korist Ilo-ve, koja je i na poluvremenu s nešto manjom razlikom od 15:14 najavila da namjerava uzeti dva boda. Zasigurno su domaćinima pomogli i navijači kojih je prema službenoj procjeni u dvorani bilo 150. (mp)

Malonogometni klub

Nogomet

Uspjeh RK-a Ilova

Grubišnopoljska sportska scena bogatija je za još jedan klub

B. Takač i I. Frantal nova pojačanja NK-a Zdenka ‘91

Pobjedom nad RK-om Marof izbili na prvo mjesto

velikih nesreća ili proglašenja katastrofa, održavanja redov-nih sjednica, osposobljavanja stožera, sudjelovanja u vjež-bama. Tu je i provedba akcije Solidarnost na djelu, redovite aktivnosti pružanja pomoći osobama u socijalnim potre-bama, povećanje zaliha ma-terijalnih dobara te edukacija stanovništva. Bit će odrađene i dvije vježbe evakuacije s ga-šenjem prostora i OŠ I. N. Je-meršića i sušarama energane u Zoni malog i srednjeg poduzet-ništva. (mp)

I ove godine mladi Grubišnopoljci sudjelovat će u Sportskim igrama mladih

Trenutačno u energani radi 16 osoba, a povremeno će biti zapošljavano i do 20 sezonaca

Kogeneracijsko postrojenje Energostatika u Grubišnom Polju službeno počelo s radom

Neprestane kontrole jamče proizvodnju bez utjecaja na okoliš

Sessa tvrdi da se cijeli proces pro-izvodnje energije provodi prema europskim normama, u okviru kojih su i stroge kontrole, pa je, ilustrira Sessa, učinak energane na okoliš manji nego jednog prosječnog obiteljskog doma-ćinstva koje se grije na drva. Nadalje, ističe da hrvatski za-koni nalažu kontrolu kakvoće zraka jednom godišnje, dok se u elektrani oni provode svakod-nevno. S druge strane, ističe da je voda, koja također sudjeluje u tehnologiji nastajanja elek-trične energije, predmet kon-stantnih analiza. Stoga, jamči Sessa, građani uopće neće osje-titi nikakvu promjenu u odnosu na dosadašnji probni rad ener-gane, osim što će na prometni-cama biti nešto više kamiona koji će energanu opskrbljivati drvnom masom. Dnevno će ih, ističe, biti desetak. Na kraju Sessa ističe odličnu suradnju s Gradom Grubišnim Poljem, ali i stanovnicima Grubišnoga Polja. Michael Palijan

Od ukupno 14.180 hektara poljoprivrednoga zemlji-šta na području Grubišnoga Polja 1584 hektara u vlasništvu je RH, stoji u novom ispravljenom i do-punjenom Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Grubišno Polje. Naime, nakon što je usvojen u lipnju lani, zatraženo je očitovanje dvaju ministarstava: onoga poljoprivrede te zaštite okoliša i energetike. Dostavljeno je mišljenje kako se pojedine katastar-ske čestice nalaze u šumsko-gospodarskoj osnovi, odnosno u sustavu javnog navodnjavanja te bi ih valjalo izdvojiti iz programa. Stoga je donesen novi

prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH za Grad Grubišno Polje. Sukladno programu od ukupno 1584, gotovo tri su hektara površine određene za povrat, 352 hektara za prodaju, 16 hektara za ostale namjene, dok je 1213 hektara određeno za zakup, pri čemu je maksimal-na površina za zakup 50 hektara. Čak je 53 posto površina državnoga zemljišta obraslo višegodiš-njim raslinjem. Do sada je u dugogodišnji zakup ili privremeno korištenje dano 455 hektara, a do sada je prethodnim programom raspolaganja prodan 631 hektar. (mp)

Donesen ispravljen Program raspolaganja državnim zemljištem

Javni natječaj za financiranje projekata udruga

Za udruge u ovoj godini rezervirano 250.000 kuna, 50.000 više nego lani

Šampion ovogodišnjeg Žu-panijskog ocjenjivanja meda, održanog u orga-

nizaciji Pčelarskog saveza Bje-lovarsko-bilogorske županije, bagremov je med Berislava Horvata iz Grubišnoga Polja. Horvatov med je najbolji među 50 uzoraka koliko ih je dostav-ljeno na ocjenjivanje stručnja-cima Agronomskoga fakulteta u Zagrebu. Svi su uzorci nagra-đeni medaljama: njih 19 zlatom, 20 srebrom te 11 broncom. No, svakako se izdvaja šampion ba-gremov med Berislava Horvata. - Iskreno, očekivao sam ova-kav rezultat jer sam se zajed-no s mentorom i suprugom trudio i radio sve da napravi-

Pčelaru koji se tim poslom bavi tek tri godine šampionska titula je veliko priznanje, no očekivao ju je, kaže, jer se doista trudio da napravi najbolji med

Šampion Županijskog ocjenjivanja meda već drugu godinu iz Grubišnog Polja

Berislav Horvat napravio najbolji med među županijskim pčelarima

mo najbolji med. Prije bagre-mova meda stavljeni su novi okviri, ali i nove pčele - kaže nakon proglašenja B. Horvat. Zna li se da je Horvatu mentor bio Velikozdenčanin Dalibor Herclik, koji se već kitio meda-ljama na županijskim, ali i naci-onalnim ocjenjivanjima meda, nije čudno da je u trećoj godini bavljenja medom i Horvat sa svojim pčelama i suprugom Er-nom proizveo šampionski med. Nagrada Horvatovu medu samo je potvrda da grubišnopoljski pčelari odlično rade svoj posao. Podatak da se pčelarstvom bavi tek tri godine Horvatov uspjeh čini još većim, a kako je najavio, nagodinu će na

ocjenjivanje dati i lipu i cvjetni med, koji uz bagremov proi-zvodi iz 50 pčelinjih zajednica. - Prošla je godina bila još kva-litetnija, dok ga je ove godine bilo više. Prodajem većinom na kućnom pragu, nešto sin u Zagrebu, prijatelji u Rijeci, no ima još zaliha koje sam mislio prodati na veliko - kaže Horvat. No, nakon što se pročuje da je upravo taj med prema mi-šljenju stručnjaka šampion 9. ocjenjivanja meda Bjelovar-sko-bilogorske županije, vje-rujemo da će trenutne zalihe, ali i sve ono što će proizvesti u budućnosti vrlo lako naći put do kupaca koji cijene kvalitetu. Michael Palijan

Sagorijevanjem drvene mase dobiva se i 6,5 megavata toplinske energije

Pet megavata električne energijeGRUBIŠNO POLJE

Na raspolaganju 1574 hektara

Dan jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112, koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav pružanja pomoći građanima Europske unije, obilježen je i u Grubišnom Polju. Tom je prilikom zamjenik gradonačelnika Zlat-ko Pavičić poručio kako gradska vlast želi da građani budu upoznati da je broj

svima dostupan 24 sata dnevno sa svih javnih govornica, mobilnih ili fiksnih telefonskih uređaja u Hrvatskoj, a su-stav omogućava i lociranje pozivatelja. Od lani je vatrogasna služba, a time i cjelokupna sigurnost na području grada dodatno pojačana formira-njem Javne vatrogasne postrojbe.

- S ciljem povećanja sigurnosti svih gra-đana je osnovan JVP koji zapošljava 13 ljudi. Sada u roku jedne minute izlaze na intervencije, za razliku od prije kada je to vrijeme bilo daleko duže kada je služba počivala na DVD-u, odnosno ko-legama iz JVP-a Daruvara - zaključuje Pavičić. (mp)

Budući da su se radovi na energetskoj obno-vi zgrada OŠ I. N. Jemeršića i SŠ Bartola Kaši-ća intenzivirali, tomu je prilagođena i nastava u tim dvjema školama. Naime, dio osnovnoškol-ske privremeno je premješten u poslijepodnevni termin, izvijestila je ravnateljica Snježana Šeliš. - Riječ je o razrednoj nastavi, osim 3.b razre-da koji ostaje u prijepodnevnoj smjeni. Ro-ditelji su obaviješteni o tomu, dobili su i re-dove vožnje pa ih molimo za suradnju kako bismo svi skupa projekt izgurali kraju i poslije uživali u obnovljenoj školi - kazala je ravnateljica. To znači da je cijelo prizemlje izmješteno kako bi se radovi na podovima mogli nesmetano odvija-ti. Terminskim planom je utvrđeno da bi radovi na podovima trebali završiti u roku tri do četiri tjedna, nakon kojih bi se učenici trebali vratiti u prijepodnevnu smjenu, pojasnila je ravnateljica.

Slično je i u SŠ Bartola Kašića. Učenici gimnazije na-stavu pohađaju na izmještenoj lokaciji u zgradi Cen-tra za kulturu i informiranje Dr. Franjo Tuđman, dok je za učenike ostalih programa nastava organi-zirana u preostalom raspoloživom učioničkom pro-storu u zgradi škole i školskim radionicama. (mp)

Intenzivirani radovi na zgradama dviju grubišnopoljskih škola

tvrtke Sirocco, u okviru koje su izgrađene sušare za drvnu masu, pokrenuti novi projekt izgrad-nje skladišta od 1000 četvornih metara za sortiranje i klasiranje drvne građe nakon sušenja. Trenutačno u energani radi 16 osoba, a povremeno će biti zapo-šljavano i do 20 sezonaca. Ono što uvelike karakterizira ovu elektranu je da gotovo uopće nema utjecaj na okoliš. Naime,

ACUO

ENER

GY


BILOGORSKIVJESNIK

Po 24. put Zajednica sportskih udruga Op-ćine Hercegovac pro-glasila je i nagradila

najbolje. Kako je rečeno, nije bilo lako izabrati te su imena laureata utvrđena nakon pro-vedene ankete među članovima pet klubova. Posebno se ističe nagrada posthumno dodjeljena Vladi Hlebecu, kao suosnivaču same zajednice i opći doprinos razvoju sporta, poglavito no-gometa te ona za životno djelo pristigla u ruke Josipa Arefije-va. On naglašava da se u ovoj sredini uvijek nalazilo nekoli-ko sportskih nada, što bi bilo još jače izraženo dovršenjem sportske dvorane, na koju se u Hercegovcu čeka godinama. Da su hercegovčani u velikom broju ljubitelji sporta, istaknuo je i predsjednik zajednice, Josip Mihaljević, a svim nagrađenima poželio da nagrade budu poticaj za postizanje još boljih rezultata. Najbolji sportaši za prošlu godi-nu su Ena Jelenčić, istaknuta u atletici, rukometu i krosu kroz školsko-sportski klub i iskusni

Mala, ali najrazvi-jenija u županiji, Općina Hercego-vac proslavila je

svoj dan. Obljetnica je to njezi-na prvog službenog spomena u statusu lokalne uprave, 5. veljače 1886. godine. U toj je sredini op-ćinsko vijeće, u kojem se odluke donose mahom jednoglasno, kaže predsjednik Željko Budji-na, sastavljeno od pet političkih opcija, a isto je toliko i naselja koja čine Općinu Hercegovac. Upravo je na njih, u svom govo-ru, naglasak stavio načelnik Boro Bašljan: - Govorimo o pametnim

Uz nagrade naboljima, Zajednica Sportskih udruga Općine Hercegovac, dodijelila priznanje za životno djelo Josipu Arefijevu i za opći doprinos razvoju sporta posthumno Vladi Hlebecu

Xerores ne et eum voloritati te

Proglašeni najbolji u Zajednici sportskih udruga

Najbolji su odabrani nakon ankete među članovima pet klubova

nogometaš, Marijan Marinković. Ivica Ljevar iz NK-a Hajduk na-građen je kao najperspektivniji mladi igrač, a u ženskoj katego-riji istu je nagradu primila Eva Mihaljević iza koje su, iako joj je tek 12 godina, već brojne nagra-de na šahovskim natjecanjima. Titulu najbolje momčadi u ka-tegoriji mladih ponijela je ekipa U-14 NK-a Hajduk, dok je trofej za najbolji sportski kolektiv otišao

Nastupila su amaterska kazališta iz Hrvatske, BiH, Mađarske i Srbije koja izvela ukupno šest predstava

25. Dani hrvatskog pučkog teatra

Kao događajima najbo-gatiji mjesec u Herce-govcu, veljača je prive-

dena kraju Danima hrvatskog pučkog teatra. Kao i svake godine, i ove su na pozornici Hrvatskog doma tijekom te dvodnevne manifestacije na-stupile kazališne skupine iz Hrvatske i iseljeništva. Stigli su iz brojnih mjesta: Prozor iz Rame u BiH, HKC Bunjevačko kolo iz Subotice u Srbiji, dok je Hrvate su Mađarskoj pred-stavile dvije skupine; Igroka-začko društvo Petrovo selo i Amatersko kazalište Koljnof. Neizostavno je bilo i sudjelova-nje gostiju iz Starog Grada na

Na jubilarnoj priredbi uručene zahvalnice i priznanjaHvaru i Picollo teatra te druš-tva domaćina, Pučke scene. Riječ je o susretu koji na daska-ma koje život znače spaja do-movinsku i iseljenu Hrvatsku u istoj težnji, očuvanja bogat-stva hrvatskog jezika, baštine i kulture. Uručene su zahvalnice i priznanja svima onima koji su pomogli da se održe već 25 godina. Do ove godine održano je 120 predstava, uz šest novih. Sve je pratila izložba domaćih slikara, Željka i Igora Taritaša, a na poseban način odana je počast nedavno preminulom utemeljitelju Dana hrvatskog pučkog teatra, profesoru Stje-panu Banasu.

Život u suglasju obilježje je male, ali najrazvijenije općine u Bjelovarsko-bilogorskoj župa-niji. Svečanom je sjednicom obilježen je dan općine

Središnji park uskoro će ponijeti ime nedavno preminulog profesora Stjepana Banasa, dobrog duha kulture Hercegovca

Općina Hercegovac proslavila svoj dan

gradovima, a želio bih da poč-nemo govoriti o pametnim se-lima jer i u njima Hrvatska živi! Uz podsjetnik na učinjeno, u nizu točaka, naveo je i planove među kojima je i onaj da će središnji park u Hercegovcu, u kojem će biti postavljena i spomen ploča, uskoro ponijeti ime nedavno preminulog profesora Stjepana Banasa, dobrog duha kulture Hercegovca, kako ga je Bašljan nazvao. Otkako je načelnik, u de-set godina, proračun je utrostru-čen, nije uveden prirez, jedna su od rijetkih općina u kojima radi dječji vrtić, za koji se godišnje

izdvaja više od 700 tisuća kuna i koji uskoro seli u novi prostor. Redovno se iz proračuna iz-dvaja i za potporne mjere, za poljoprivrednike, za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, no-vorođenu djecu, školarce. Sve to ima jedan cilj; zadržati ljude i poboljšati demografsku sliku pa od nedavno svako naselje ima novouređeno dječje igralište. Nedavno su potpisani i ugovori sa zajednicama u vatrogastvu i sportu, a u tijeku je Javni poziv za udruge u kulturi, kojih je velik broj, ali s ponosom, kaže Bašljan, one pronose ime Her-

cegovca diljem Europe. Njihovi članovi gostuju diljem Europe, od Praga do Bitole, a dio tih udruga redovni su sudionici tradicionalnih Dana hrvatskog pučkog teatra. I oni se kao i sve-čana sjednica realiziraju u dva mjesna doma, a koji su, rekao je Bašljan, rezultat pozitivnog nadmetanja Hrvata i Čeha koji u skladnom suživotu, zajedno sa svim mještanima, stvaraju bo-lje sutra u Općini Hercegovac. Tijekom svečane sjednice, uru-čena su i javna priznanja, a Dan općine čestitali su brojni gosti i uzvanici, među kojima i dr-

žavni tajnik Velimir Žunac, a u ime gradonačelnika i načelni-ka, Ivan Marković iz susjedne Velike Trnovitice poručivši: - Iz dana u dan Hercegovac raste, postao je urbana sredina u ko-joj je ugodno živjeti i tu se nema što dodati. Samo nastavite tako! Svoj govor načelnik slavljenič-ke Općine Hercegovac, Boro Bašljan priveo je kraju izjavom: - Svojim ćemo građanima i dalje biti svakodnevni servis na uslu-zi. Imamo dugoročne i visoko postavljene ciljeve kako bismo postali i ostali mjesto poželjno za život i zato smo tu!

Tijekom svečane sjednice uručena su javna priznanja Općine HercegovacTijekom svečane sjednice uručena su javna priznanja Općine Hercegovac. Šest je dobitnika. Nogometni klub La-sta Palešnik koji je obilježio 70 godina postojanja, a u naselju od oko petsto stanovnika ima stotinjak aktivnih članova. Ponose se sportskim tere-nom, objektom klupskih svlačionica i brojnim volonterima koji sudjeluju u radu kluba. Ivan Koren - aktivan po-jedinac u društvenom životu lokalne sredine, posebno u vatrogastvu, koji je pune 43 godine hercegovčanskim osnovnoškolcima, kao nastavnik, usađivao ljubav prema matematici. U više je mandata bio član općinskog

vijeća i zamjenik načelnika. Josip Are-fijev posebno istaknut na polju spor-ta, kamo je, kao nastavnik osnovne škole, usmjerio brojne generacije učenika. Dobitnik je brojnih priznanja, a u mirovini ostaje aktivan kao nogo-metni sudac, u kojima je odluke do-sad donosio u više od 800 utakmica. Dijana Markotić iz Ladislava prizna-nje je primila kao predstavnica obrt-ništva. Vlasnica je frizerskog salona Lana u središtu Hercegovca. Osim brojnih mušterija koji su kroz njega prošle, u njemu zanat peklo i više naučnika. Aktivna je i u društvenom životu sredine.

Stjepan Škreblin na popisu dobitnika je kao višestruki darivatelj krvi, čime i lokalna sredina, uz Crveni križ Gareš-nica odaje priznanje svima kojima je ova humana gesta dio života. Krv je darivao 102 puta, ponosi se što ima šestero unučadi i što u sedmom de-setljeću života još povremeno zaigra nogomet u Palešniku. Velečasni Vladimir Petrović u ovom je kraju proveo punih 40 godina. U službi župnika, u Hercegovac je stigao 1978. godine, a 2001. preuzima i župu Ladislav. Želja mu je do umirovljenja ostati ovdje u Hercegovcu, na dvije župe, kako i sada radi.

Proslavili 70 godina postojanja, a u naselju od oko petsto stanovnika broje stotinjak aktivnih članova.

Nogometni klub Lasta PalešnikHERCEGOVAC

na adresu NK-a Lasta u Palešni-ku. Sportskim djelatnikom općine Hercegovac proglašen je Stjepan Čegec, koji je nakon igranja, ostao aktivan član uprave i svih drugih aktivnosti hercegovčanskih no-gometaša. Uz dva nogometna kluba, u Palešniku i Hercegovcu te školski klub, Sportsku zajed-nicu Općine Hercegovac čine još Šahovsko društvo Braslav Rabar i ŠRD Šaran Ilovski Klokočevac.

Počast utemeljitelju Dana hrvatskog pučkog teatraStjepan Banas idejni je začetnik Dana hrvat-skog pučkog teatra, festivala malih i mladih pjevača amatera Zlatni slavuj, a iza sebe je ostavio oko 40 scenskih tekstova, od kojih je 30 pučkih komedija. Izvodile su ih kaza-lišne skupine Pučka scena iz Hercegovca i Danjgube iz Ladislava. Bio je aktivni član Ma-tice hrvatske, autor i je suautor niza knjiga, a kao nastavnik hrvatskog jezika, brojne je generacije upoznao s bogatstvom hrvat-skog jezika. Za svoj rad dobitnik je brojnih priznanja, kako lokalne tako i državne razi-ne, među kojima je i Odličje s likom Antuna Radića koje dodjeljuje predsjednik RH.

Tradicionalni turnir Šahovskog društva Braslav RabarU sklopu obilježavanja Dana Općine Hercegovac, osim dodjele pri-znanja Sportske zajednice, održan je i tradicionalni turnir Šahovskog društva Braslav Rabar, s 47 igrača. Ukupni pobjednik turnira, odr-žanog po 28. put je Ognjen Matko iz Garešničkog Brestovca. Prva mjesta u kategoriji kadeta i juniora osvojili su gosti iz Bjelovara, Mihael Sučić i Jakov Markovinović. Među ženama, najbolje su bile Paleščanka Eva Mihaljević i Edita Tukara iz Garešnice. Najbolji igrač domaćina bio je Hrvoje Duk.


BILOGORSKIVJESNIK

Obitelj Jurković od mlijeka devet krava mjesečno zaradi tek 9000 kn neto

Mršava mliječna zaradaPOLJOPRIVREDA

Najbolje ih je saditi na mjestima zaštićenim od jakog mraza i vjetra. Vrlo su pogodne kao soliter na travnjaku, a vrijeme sadnje je travanj

Magnolia x soulangiana (Soulangeova magnolija) najomiljenija je i najraširenija vrsta magnolije

Magnolije uspijevaju na suncu ili laganoj sjeni

fekciji, pa ako je promjer rane veći od 12 mm, dobro je upotrijebiti sredstvo za premazivanje rana.

Vrste magnolijaMagnolia grandiflora (krupno-cvjetna, velecvjetna) zimzelena je i spororastuća vrsta. Raste kao stablo, zaobljeno-koničnog oblika, i može narasti 15-24 m u visinu. Ima velike lijepe sjaj-nozelene kožaste listove, koji su hrđasti s naličja. Vrlo krupni (15 do 20 cm u promjeru) cvjetovi su krem bijeli i mirisni. Vrijeme cvatnje lipanj i srpanj, ali zbog sukcesivnog otvaranja cvjetova može cvasti i dulje. Prvi cvjetovi se pojavljuju na stablu starom 20-25 godina, sorte Exmouth i Goliath procvatu već nakon 8-10 godina. U jesen se pojav-ljuju vrlo dekorativni plodovi, nalik češeru s crvenkasto obo-jenim sjemenim ljuskama. Do-bro raste u dubokom, bogatom i dobro dreniranom ilovastom tlu bez primjese vapna, na suncu ili u polusjeni. Ne podnosi niske temperature zraka, pa se češće uzgaja u primorskim krajevima.Dosta je otporna na kratkotrajni mraz. Za nju odaberite mjesto zaštićeno od jakih vjetrova, npr. uza zid kuće. Saditi treba starije primjerke, visoke jedan do dva metra. Preporučuje se blago

orezivanje da bi se održao blago zaobljenokonični oblik.Magnolia x soulangiana (So-ulangeova magnolija), najomi-ljenija je i najraširenija vrsta magnolije. To je križanac izme-đu vrsta M.denudata i M.liliflora (oba roditelja su azijskog pori-jekla). To je stablo koje se grana od tla, može biti visoko šest do sedam, vrlo prilagodljivo razli-čitim uvjetima. Cvate u travnju i svibnju, prije listanja. Cvjetovi su joj iznutra bijeli, a izvana cr-venkasoružičasti. Tonovi boja, oblika, veličine i vremena cvat-nje mijenjaju se ovisno o sorti (kultivaru). Ova vrsta magnolije ubraja se među najjednostavnije za uzgoj, a i na vjetar je manje osjetljiva od nekih drugih vrsta magnoija. Magnolia stellata (zvjezdasta magnolija), potječe iz Japana. Najprikladnija je za male vrto-ve i poznata je po sporom tem-pu rasta. Može narasti u grm ili drvo zaobljeno-razgranatog oblika, visine 2,5 do 4 m. Ova vr-sta cvate već godinu dana nakon sadnje. Cvjetovi se pojavljuju već krajem ožujka; mirisni, bijeli, zvjezdastog oblika i promjera 7-8 cm. Otprilike mjesec dana nakon cvatnje otvore se blijedo-zeleni listovi dugački oko 8 cm.Ivona Takač

Magnolije su poznate po velikim, blago-mirisnim cvjetovi-ma, bijele, ružiča-

ste do ljubičaste boje. Po svom prirodnom okruženju, magno-lije su šumske biljke koje vole svježe šumske terene. Bolje us-pijevaju na blago kiselim tlima, neke vrste magnolija uspijevat će i na vapnenim tlima, ali će biljka imati nešto slabije obojene listo-ve. Vrsta koja se može uzgajati na vapnenim tlima je Magno-lia kobus.Uspijevaju na suncu ili laganoj sjeni. Najbolje ih je saditi na mjestima zaštićenim od jakog mraza i vjetra. Vrlo su pogodne kao soliter na travnja-ku, za rast uz zidove. Općenito se sade podalje od ostalih biljaka kako bi došle do punog izražaja. Vrijeme sadnje je travanj. Biljku treba saditi plitko jer korijen za-korjenjuje u površinskom sloju tla. Preduboka sadnja osnovni je razlog zbog kojeg mnoge ma-gnolije ugibaju ili životare. Kako je korijen u površinskom sloju tla, dobro je novoposađenu bilj-ku zasuti malčem.Za sušna razdoblja važno je redovito zalijevanje i da se ne kopa ili sadi blizu stabljike. Pri-likom presađivanja paziti da se korijen što manje ‘uznemirava’. Razmnožava se povaljenicama u rano ljeto. Kada se pri osno-vi mladice-povaljenice stvori korijenje, za što je potrebno šest, 12, pa čak i 18 mjeseci, ukorijenjena mladica odvaja se od roditeljske biljke. Razmno-žavanje reznicama je otežano.

RezidbaOpćenito, magnolije treba malo orezivati. Uklanjanje oštećenih, oboljelih, isprepletenih grana, vrši se odmah nakon cvatnje ili u kasno ljeto. Magnolije se dobro oporavljaju i tjeraju nove izbojke iz starog drveta. Podložne su in-

Potkornjaci (Scolitidae) su tipični štetnici drva jer provode ži-vot pod korom ili u samom drvu. To su kornjaši dimenzija 1-8 mm, valjkastog, okruglastog ili jajolikog tijela, crne ili smeđe

boje. Ličinke su bijele s tamnom glavom i nemaju noge. Osim što su česti štetnici šuma, napadaju i ukrasno dr-veće, voćnjake i vinograde. Rupice na stablu ili granama voćaka ukazuju na prisutnost potkornjaka. Uvjeti koji

prethode masovnoj pojavi ovih štetnika poglavito su klimatski, ali značajno je i opće i zdravstveno stanje nasada. Najčešće napa-daju oslabljena i oštećena stabla od suše, mraza ili tuče. Pri jačoj brojnosti potkornjaci mogu napasti i mlađa stabla, posebice ako se plantažni nasadi nalaze u blizini šuma. Najznačajnije dvije vrste potkornjaka na našem području su mali voćni potkornjak (Scolytus rugulosus) i voćni sipac (Xyleborus dispar).Prva generacija potkornjaka javlja se rano u proljeće. Let traje dosta dugo. Nakon parenja ženke traže odgovarajuće stablo u koje se ubušuju. Bušotine se nalaze u zoni pupa ili drugdje u de-blu ili granama. Buše hodnik dugačak nekoliko centimetara. Od tog hodnika odvajaju se ogranci prema gore ili dolje, paralelno s osovinom stabla ili grane. Ženke odlažu u prosjeku pedesetak jaja. Po načinu prehrane, potkornjaci se dijele na drvaše i gljivaše. Ličinke drvaša hrane se drvnim sokom, a ličinke gljivaša kao što je vrsta voćni sipac (Xyleborus dispar) gljivicama roda Am-brosia. Napadnuto mlado stablo ili sadnica mijenja boju kore, listovi postaju manji, latice cvijeta su bez boje, a ubrzo uslijedi sušenje izdanaka i cijele biljke. Ličinke koje se hrane gljivicama ne buše dalje hodnike. U jesen se ličinke kukulje pa prezime odrasli kukci. Ako se odstrane polusuhe grane i oslabljena stabala u voćnjaku, smanjuje se mogućnost naseljavanja potkornjaka. Već napadnuta stabla treba rano u proljeće, prije nego što izađu odrasli oblici, uklanjati iz nasada i spaliti jer štetnik prezimljava u njima. U proljeće prije kretanja vegetacije, a najkasnije do prve pojave stadija ‘mišjih uši’ preporučuje se postaviti mirisne lovne mamce. Mamci se sastoje od vizualnih atraktanta u obliku crvenih ljepljivih ploča u kombinaciji s posudama punjenim 94-postotnim etilnim alkoholom razrijeđenim s vodom u omje-ru 1:1 koje privlače odraslog kukca. Plastične boce je potrebno pričvrstiti blizu debla u visini očiju te pri vrhu treba izbušiti rupi-ce. Dovoljno je postaviti jednu crvenu ljepljivu ploču i posudu s alkoholom na hektar za praćenje prisutnosti ovih štetnika. Ako se utvrdi prisutnost potkornjaka u voćnjaku, broj mamaca bi se trebao povećati na 8-10 na hektar kako bi se utjecalo na smanjenje populacije ženki.Zbog nepraćenja leta štetnika, insekticidi se primjenjuju preka-sno kada se potkornjak već ubuši u drvo pa je kemijsko suzbijanje ovih štetnika veoma otežano i obično daje slabe rezultate!Suzbijanje potkornjaka je moguće i uštrcavanjem hlapivih in-sekticida pojačane koncentracije u bušotine na stablima. Ova je mjera moguća u manjim nasadima uz okućnice ili vikendice, odnosno na pojedinačnim stablima. Ako se prekasno utvrdi napad, poglavito u mladim voćnjacima, ponekad ne preosta-je ništa drugo nego izvaditi pojedina jako oštećena stabla.Na malim površinama bijeljenje stabala može imati važnu ulogu u smanjenju brojnosti. Obijeljena stabla manje se zagrijavaju tije-kom zime te se smanjuje opasnost od izmrzavanja i naseljavanja potkornjaka. Prirodni neprijatelji potkornjaka razne skupine kukaca: neki od kornjaša, kusokrilaca, neke vrste osa najeznica te parazitske ili predatorske muhe kao i pojedine grabežljive gri-nje, a od ptica: brgljezi, zebe, djetlići i pastirice, stoga je potrebno poticati njihovu brojnost.

PotkornjaciIvona Takač, mag. ing. fitomedicine

S

Naši sugrađani: Đuro Novačić iz Garešnice, umirovljenik i pčelar

Supružnici Snježana i Danijel Jurković napustili su posao u poduzećima i okrenuli se mljekarstvu, a danas zagrebačkom Dukatu mjesečno isporučuju 3600 litara mlijeka prve klase

Neki pčelari nerealno dižu cijene, traže za teglicu meda 50 kuna i onda se čude što im prodaja ide slabo. Ja prodajem po 35 kuna i isplati mi se - kaže Đuro Novačić

Od 20 proizvođača mlijeka u Tomašici pokraj Garešnice u nekoliko godina ostalo ih je samo pet

Obitelj Jurković ne odustaje, nego razmišlja o širenju proizvodnje

I dok je na garešničkom po-dručju sve manje uzgajiva-ča muznih krava, Snježana (47) i Danijel Jurković (49)

iz Tomašice ostali su vjerni pro-izvodnji mlijeka unatoč činjeni-ci da mlijeko nije na onoj cijeni koju bi željeli. Danijel je godina-ma radio u Drvnom kombinatu Brestovac, u stoličari, a njegova supruga Snježana u tekstilnoj tvrtki Modea u Garešnici. No, 2011. godine odlučili su napusti-ti te firme i potpuno se okrenuti poljoprivredi jer na dva se kra-ja, kažu, nije moglo. A trebalo je biti i uz Danijelovu majku Sofiju koja je teško stradala u promet-noj nesreći. Na nju je naletio automobil dok je na kolicima vozila mlijeko na laktofriz. To je ubrzalo njihovu odluku o defini-tivnom povratku poljoprivredi.- Mlijeko prodajemo zagrebač-kom Dukatu kojem mjesečno isporučimo 3600 litara mlijeka prve klase. Suradnju s Dukatom prije 30 godina počeo je moj po-kojni otac Zvonko, kad je imao samo dvije krave i mi smo ostali vjerni tom otkupljivaču. Na cije-nu mlijeka ne možemo utjecati, radimo po cijele dane, nedjeljom

Cijelu otpremninu iz Komunalca uložio u pčelarstvo

Pčelar Đuro Novačić u svojoj radionici

Supružnici Snježana i Danijel Jurković i dalje vjerni proizvodnji mlijeka Danijel Jurković sam proizvede većinu hrane za krave

Građevinski tehničar Đuro No-vačić iz Garešnice cijeli život radio je u garešničkom komunalnom poduzeću kao poslovođa te je s 41 godinom radnog staža oti-šao u zasluženu mirovinu. No, umjesto da se odmora i uživa u mirovini posvetio se pčelarstvu, a osim meda, na svojem gospo-darstvu u garešničkoj Gupčevoj ulici proizvodi i košnice za pčele.- Otpremninu koju sam dobio od Komunalaca u cijelosti sam uložio u kupnju strojeva i ma-terijala za izradu košnica. Sam sam, dosad, napravio sto košnica. Oko pčela stalno ima posla, a iako

puno znam o pčelarstvu s kojim se po malo bavim od 1980. godi-ne, želim još učiti i usavršavati se. Zato sam se učlanio u Pčelarsku udrugu dr. Đuro Sulimanović - kaže umirovljenik Đuro i dodaje da ta udruga organizira preda-vanja i ima svoj nastavni centar u Dišniku gdje pčelari početnici, ali i oni iskusniji uče i druže se. Proizvodi cvjetni i bagremov med, a prodaje ga na moru i u Za-grebu, no ipak najviše na kućnom pragu. Ljuti se i otvoreno zamjera pojedinima pčelarima zato što, kako kaže, nerealno dižu cijene i za teglu meda traže 50 kuna, a

onda se žale i čude što im prodaja ne ide. On med prodaje po cijeni od 35 kuna i kaže da mu se isplati.U nastavku razgovora u njegovoj kući u Gupčevoj ulici Đuro nam je svjedočio da je ljubav prema pčelarstvu naslijedio od svojeg oca Mate i djeda Đure. Osim u pčelarstvo, veliki je zaljubljenik i u kartašku igru. Svakoga jutra, uz kavu, i to već punih 20 godi-na karta sa svojom suprugom Vesnom. Igraju belu, a odgovor na naše pitanje tko je bolji, mogli smo samo naslutiti iz osmijeha njegove supruge.Alen Štandar

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

krava, preuzeti rasplodne junice i postupno proširivati gospodar-stvo - kaže Danijel Jurković.

Danas obrađuju 15 hektara ze-mlje, većinu hrane za krave po-put sijena, kukuruza, soje, pše-nice, ječma i tritikala proizvode sami no dodatke toj prehrani, razne koncentrate i slično mora-ju kupiti i to je značajna stavka. Uz svakodnevni posao na farmi Danijel obnavlja i stječe nova znanja iz oblasti poljoprivredne i stoga redovito sa susjedom Dra-ženom odlazi na stručna preda-vanja i prezentacije koje se svaki tjedan održavaju u hotelu Garić u Garešnici. Alen Štandar

i blagdanima i s ovih devet krava mjesečno zaradimo jedva devet tisuća kuna neto. Ipak radimo i borimo se i dalje - kaže mljekar Danijel Jurković i dodaje:- U Tomašici je još prije nekoliko godina bilo dvadesetak obitelji koje su držale krave, a danas nas je samo petero. Mi još ne odustajemo. Imamo dva sina, Renato ide u srednju školu za ra-čunalnog tehničara, a drugi sin Silvio pohađa Srednju školu za poljoprivrednog gospodarstve-nika u Grubišnom Polju i možda

će on nastaviti obiteljsku poljo-privrednu tradiciju. Ako tako bude, povećat ćemo broj muznih

Lina, Lenka, Luna…Tijekom godine, kad god to vremenske prilike dozvole, krave obitelji Jurković provode na otvorenom i pasu na livadi pokraj rijeke Ilove. Paša je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, od sredine travnja do sredine listopada, a koliko je dobra za kvalitetu mlijeka govori i podatak da Dukat na mlijeko obitelji Jurković nikad nije imao ni jednog prigovora. Dok njegove krave pasu na livadi, Danijel ih sve točno raspoznaje i zna kako se koja zove, a njihova imena su Lady, Malenka, Lila, Luna, Lenka, Frajka, Ruja, Mery i Lina. (aš)


BILOGORSKIVJESNIK

Mnogi parovi koji su proslavili zlatni pir ističu da je u braku najbitnija tolerancija. Stvari se ne smiju ‘stavljati pod tepih’ već rješavati čim prije

Ključ dugotrajnog zajedničkog života je razumijevanje

U povodu Valentinova, 16. veljače, u čaz-manskom Domu umirovljenika, odr-

žan je poseban i hvale vrije-dan događaj, kakav se među čazmanskih umirovljenicima ne pamti godinama. Matica umirovljenika Čazme za pet bračnih parova, članova Mati-ce, organizirala je malu sveča-nost u povodu njihova zlatnog pira. Pola stoljeća u braku, tom su prilikom proslavili: Zlata i Mato Štefović, Milka i Ivan Krovina, Ljubica i Stjepan Đu-ran, Lucija i Stjepan Krčmarić te Ljubica i Stjepan Pavleković. Dugovječne bračne parove prvo je pozdravila i čestitala im pred-sjednica Matice Ivanka Bukovac. - Pedeset godina braka nije malo. Čestitam vam, u svoje ime i ime svih naših 750 članova Matice. Želim vam puno zdravlja, sreće, zadovoljstva, da dočekate dija-mantni pir i da ga ovdje zajedno proslavimo - kazala je Bukovac. Svi parovi istaknuli su da im zajednički život pedeset godi-na sa svim što donosi nije bio uvijek ispunjen lijepim, već ponekad i manje lijepim tre-nucima, ali su razumijevanje, odmjerenost i naravno ljubav uvijek bili ti koji su pomogli da, prebrode, kako osobne, tako i sve druge nedaće u životu. Zlata i Mato Štefović vjenčali su se kada je Zlata imala samo 16 go-dina, a svadba je trajala tri dana. - U ovih pedeset godina bilo je

Pola stoljeća u braku proslavili su Zlata i Mato Štefović, Milka i Ivan Krovina, Ljubica i Stjepan Đuran, Lucija i Stjepan Krčmarić te Ljubica i Stjepan Pavleković

Pet bračnih parova proslavilo zlatni pir

svašta, bilo je svakako. Pone-kad dva, tri dana nismo raz-govarali, ali na kraju smo našli zajednički jezik i dogovorili se. Ja sam puno puta otišao u lov dok je žena sjela na traktor i ra-dila moj posao i ja joj na tome i danas zahvaljujem. Ovih pe-

DRUŠTVO

deset godina uspjeli smo doži-vjeti zajedno zato što smo imali puno međusobnog razumije-vanja - kazao je Mato Štefović. Milka i Ivan Krovina ističu kako su godine zajedničkog života prošle u ljubavi i razumijevanju. - Kao i svi, imali smo i boljih i

lošijih dana, a svakako bismo zahvalili Matici umirovljenika što je organizirala ovo lijepo druženje - istaknuli su Krovine. Ljubica i Stjepan Đuran zahva-lili su gradonačelniku Piraku što se pridružio ovom druženju. - Ovih pedeset godina mogli bi sažeti u jedan dan. I mi smo se nekada po danu posvađali, ali bi se u noći pomirili. Školovali smo djecu i bili sirotinja, ali sve smo prebrodili. Sačuvalo nas je razumijevanje, poštenje i najviše ljubav. Svima koji uspiju doći do pedeset godina braka treba česti-tati - kazali su supružnici Đuran. Lucija i Stjepan Krčmarić ista-knuli su kako im je ponekad bilo jako teško zbog razdvojenosti na koju su bili primorani zbog Stje-panovog višednevnog izbivanja od kuće zbog poslovnih obveza. - Zahvaljujemo Bogu što nam je pomogao da izdržimo ovih

pedeset godina. On nas je spa-jao kroz obitelj i kroz djecu i drži nas i danas. Kada bi znali ljudi kako je lijepo dočekati pedeset godina braka bili bi presretni - kazali su supružni-ci Krčmarić i dodali kako je u braku najbitnija tolerancija. Ljubica i Stjepan Pavleković nikada u pedeset godina braka nisu šutjeli jedan od drugog. - Ja nisam nikada šutjela, Stjepan je otišao van iz kuće, a ja bi i dalje pričala i pričala. Nije da se nismo posvađali, ali u tim našim svađama ni-kad nije bilo ljutnje - otkrila je Ljubica bračnu dugovječnost. Još vitalni slavljenici, unatoč po-znim godinama, svoje su bračne jubileje obilježili i plesom, u ri-tmu valcera, čazmanskog umi-rovljeničkog glazbenog sastava, pod vodstvom Ivana Pavlovića. Franjo Jagatić

Nova generacija Mercedes-Benzove B-klasa stigla je i u domaće prodajne salone

Moderniji i dinamičniji jednovolumen

Kasnije se očekuje ručni mjenjač, kao i model s 4Matic pogonom na sva četiri kotača

Na početku samo 8-stupanjski automatski mjenjač NA KOTAČIMA

Početni model je B180 sa 136 konjskih snaga koji starta s cijenom 236.715 kn, dok je početni dizelaš B 180 d sa 116 KS i cijenom 245.390 kn

Mercedes-Benz je u pro-daju pustio novu, tre-ću generaciju Sports

Tourera, B-klasu. Nova gene-racija je sportski nastrojenija od dosadašnjeg modela, a sve po uzoru na modele koji su pristigli prije nje. Najviše slič-nosti ima s A-klasom. Dinami-ku eksterijera vozila naglaša-vaju brojni detalji, pa i tanka, ali upečatljiva prednja svjetla. Novi model je nastao na plat-formi s 30 mm duljim međuo-

sovinskim razmakom, ukupno 272,9 cm, a što je rezultiralo i s nešto više prostora za koljena i glavu. Za 26 milimetara je po-većana i dužina vozila, pa sada broji 441,9 cm, uz 179,6 cm ši-rine odnosno 156,2 cm visine. Kako i priliči MPV vozilima, i B-klasa je orijentirana na prak-tičnost. Ona se očituje i u mo-gućnosti podešavanja stražnje, djeljive klupe po duljini za 14 centimetara, a čime se ostvaruje više korisnog prostora u prtljaž-

nom prostoru. Na raspolaganju je osnovna zapremnina prtl-jažnika od 455 litara, odnosno 705 l nakon pomicanja klupe. Već je na, maloprije spomenu-toj, A-klasi Mercedes napravio iskorak u budućnost adaptiv-nim MBUX multimedijskim sustavom koji se sada nastav-lja. Ovisno o razini opreme, kupcima su na raspolaga-nju tri moguće kombinacija. Prva je dva 7-inčna zaslona (17,78 cm), zatim s jednim

7- i jednim 10,25-inčnim za-slonom (26 cm) te, u verziji sa širokim zaslonom, s dva 10,25-inčna zaslona. Opcijski je u ponudi i head-up zaslon. Nova B-klasa u svim se izved-bama pokreće novim, učinkovi-tim motorima, koji su u skladu s Euro 6d-TEMP normama. Novost je OM654 dvolitarski dizelski motor sa 110 kW i 140 kW, opremljen aluminijskim blokom i stepenastom komo-rom za sagorijevanje. Zahva-

ljujući produljenoj naknadnoj obradi ispušnih plinova s do-datnim SCR katalizatorom, B-klasa s OM654q motorom prvi je kompaktni model tvrt-ke Mercedes-Benz certificiran sukladno standardu Euro 6d, koji će za nove modele postati obvezan tek 1. 1. 2020. Kasnije, krajem godine, ovaj će motor zamijeniti 1,6-litrena verzija koja je premijeru imala u ob-novljenom izdanju C-klase. Ta-kođer su dostupna i dva četve-rocilindarska benzinska motora serije M282 zapremine 1.33 li-tre i 100 kW/120 kW. Inovacije uključuju isključivanje cilindri-ma (u kombinaciji sa 7G-DCT mjenjačem), delta oblik gla-ve cilindra i filtar čestica. Nova B-klasa početno je dos-tupna isključivo s mjenjačem s dvije spojke. Novost je 8-stu-panjski 8G-DCT koji se ispo-ručuje u kombinaciji s većim dizelskim motorom. Slijedit će i drugi novi motori, kao i mo-deli s 4MATIC pogonom na sve kotače. Standardni je spremnik zapremine 43 litre, dok je ovi-sno o motoru, dostupan i spre-mnik od 51 litre.

Slavljenici su bili počašćeni i nazočnošću čazmanskog gradonačelnika, koji je prvo pohvalio vodstvo Matice što je organizirala ovu malu svečanost. - Znam da vas je trebalo biti i više, ali nažalost neki su bili spriječeni i nisu mogli danas podijeliti s nama ovu radost. U svoje ime, ali i u ime svih naših sugrađana, Čazmanki i Čazmanaca, svima vama, ali i onima kojih nema, čestitam ovaj jubilej, veoma važan u vašim životima. Lijep je pothvat što ste dogurali do ove obljetnice. Svi mi koji smo u braku znamo da to ponekad i nije lako, ali s razumijevanjem i lijepim suživo-tom prođu i godine, pa se ponekad pitamo kako tako brzo - kazao je gradonačelnik Dinko Pirak i u ime Grada slavljenicima poklonio veliku ‘svadbenu’ tortu. (fj)

Gradonačelnik slavljenicima darivao ‘svadbenu’ tortu

FRAN

JO JA

GATI

Ć

Županijska smotra LiDraNo učenika sred-njih škola, održana u Pučkom otvorenom učilištu u Daruvaru u domaćinstvu Tehnič-ke škole Daruvar, donijela je nova imena koja bi županiju mogla predstavljati na dr-žavnoj razini natjecanja. Na ovogodišnjoj županijskoj smotri LiDraNu sudjelovalo je 47 učenika koji su se natjecali u tri ka-tegorije, a pripremalo ih je 18 mentora iz deset srednjih škola s područja županije. Natjecali su se u kategoriji pojedinačnih i skupnih scenskih nastupa te literarnom

stvaralaštvu. Iz potonjeg za državnu je ra-zinu natjecanja predložen rad ‘Bog je rođen’ Karla Oremovića, učenika četvrtog razreda Gimnazije Bjelovar te radovi ‘Ni milimetra’ Antonije Lapaš i ‘3:00’ Mile Jureković, uče-nica četvrtog razreda Gimnazije Daruvar. Iz kategorije pojedinačnih scenskih na-stupa za državnu su razinu predloženi Morana Brljak, učenica četvrtog razreda Medicinske škola Bjelovar, a iz kategorije skupnih scenskih nastupa komad J. Ma-steroffa: ‘Novac pokreće svijet’, koji su

izvele Sunčica Prević i Paula Varat, uče-nice četvrtog razreda Gimnazije Daruvar. Članovi povjerenstava istaknuli su visoku razinu jezičnoga stvaralaštva i ohrabrili sve sudionike da se nastave baviti glu-mom i pisanjem, a najboljima poželjeli uspjeh na državnoj razini. Povjerenstvo za literarna ostvarenja činile su profeso-rice Hedviga Marjanović, Romana Horvat i Sanja Sabljak, a za scenska glumac Jakov Bilić te profesori Nikolina Marinić i Denis Brkić. (mp)

Tehnička škola Daruvar bila je domaćin županijskoga susreta LiDraNa za srednjoškolce

Pet učeničkih ostvarenja predloženo za državnu razinu natjecanja


BILOGORSKIVJESNIK

Zgrada OŠ Štefanje u kojoj se od-vija nastava sagrađena je 1969. godine. Tijekom godina bilo je

manjih zahvata, no 2018. godine do-živjela je svoju „renesansu“, odnosno kompletnu obnovu zahvaljujući sred-stvima Europske unije.Projekt Energetske obnove zgrade OŠ Štefanje, odobren je u sklopu Operativ-nog programa Konkurentnost i kohe-zija 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta bila je 557.978,99 HRK, od čega je 351.916,51 HRK bespovratnih sredstva. Korisnik projekta je OŠ Štefa-nje, dok je stručna podrška i partner na projektu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Energetskom obnovom zgrade osnov-ne škole Štefanje ostvarit će se ušteda toplinske energije veća od 50%. Pre-ma riječima, sada već bivše umirovlje-ne ravnateljice, Zlate Haloš, ušteđe-na sredstva usmjerit će se u dodatno poboljšanje standarda učenika. Ističe i kako priprema i provedba ovog pro-jekta ne bi bila ostvariva bez podrške osnivača te župana Damira Bajsa.Po završetku energetske obnove same zgrade, škola će biti opremljena i novim namještajem financiranim sredstvima osnivača, odnosno Bjelovarsko – bilo-gorske županije. Nova ravnateljica Ve-sna Pavlinec Kolarić ne krije zadovolj-stvo spomenutom činjenicom.

Štefanjska renesansa

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

PROM

O

Dosadašnji parkovi tamnog neba nakon dobivanja titule itekako osjetili porast turista, ali i prihoda

Astronomija - nova grana turizma?

Čazmansko Planinarsko društvo Garjevica odr-žalo je tradicionalnu i jedinstvenu u Hrvat-

skoj ‘Metlarsku planinarsku zabavu’. Sedma je to godina kako su Čazmanci taj običaj planinarskog druženja preuze-li od Kutinjana. Stotinjak pla-ninara iz Šmarja u Sloveniji, te Beleca, Vinkovaca, Zagvozda, Zagreba, Ivanić Grada, Bjelo-vara i Čazme, nakon pozdrava dobrodošlice, koje im je u ime Grada Čazme prenijela Elvira Babić Marković, krenuli su na kraći pohod obroncima Regio-nalnog parka Moslavačke gore i na povratku zabavljali se u pro-gramu koji je i ovaj put obilovao raznim tradicijskim običajima u Moslavini. Tako je samo za tu prigodu u Čazmi ustoličeno (Brezo)Učilište, s ciljem dobi-vanja diploma za izradu metli od brezovih grančica, poznati-je kao ‘moslavačke brezovače’. Baš onakve kakve su se ondje nekada izrađivale i bilo neza-mislivo kućanstvo na selu bez ‘brezovača’, kojima su se mela dvorišta i čistile štale za stoku. U tom ne baš laganom ‘zanatu’ planinare su podučavali men-tori, a unuke bake planinarke, kako bi se ta lijepa tradicija što

To područje s vrlom malim svjetlosnim onečišćenjem bio bi odlična podloga za novi turistički smjer - astroturizam!

Novi projekt Astronomskog društva Kumova slama Daruvar u službi prirode i turizma

Astronomsko društvo Kumova slama iz Daruvara, poznato po svojem deset godina dugom i međunarodno poznatom pro-jektu ‘10 Dana astronomije’, u posljednje vrijeme ulaže puno truda kako bi područje oko Da-ruvara bilo proglašeno Međuna-rodnim parkom tamnog neba. Naime, utvrđeno je da područje takozvanog Vranog kamena na području Daruvara i Đulovca, površine oko 8000 hektara, vrlo malo svjetlosno onečišćeno pa je dragocjeno astronomima i dru-gim ljubiteljima astronomije. U tom smislu Kumova slama pri-prema opsežnu dokumentaciju

Vrani kamen mogao bi biti prvi Međunarodni park tamnog neba u Hrvatskoj koju će proslijediti američkoj or-ganizaciji za zaštitu tamnog neba International Dark-Sky Associati-on (IDA). Naime, potrebno je is-puniti brojne uvjete kako bi IDA to područje i proglasila međuna-rodnim parkom tamnog neba, doznajemo od Dunje Županić, članice Kumove slame, koja će uz dio članova društva imati glavnu ulogu u prikupljanju dokumen-tacije.- Njihovim priznanjem da je to područje pogodno za park ta-mnoga neba i bavljenje astro-nomijom automatski se dobiva i priznanje UNESCO-a. Naša za-konska regulativa ne prepoznaje

Iznenađene je priredio i čazmanski planinar Mladen Kolenc svojim humorističkim nastupom

HPD Garjevica održao sedmu tradicionalnu Metlarsku zabavu

Pleli metle ‘brezovače’, maskirali se i plesali

duže održala u čazmanskome kraju. Planinarske metlarske uratke ocijenio je ‘dekan’ (Bre-

DRUŠTVO

zo)Učilišta Ivica Mataić, koji je taj običaj osmislio prije 25 godi-na u Kutini, te za položeni ispit

metlarstva, polaznicima podi-jelio diplome (Brezo)Učilišta. Slijedio je zabavni dio s ‘Plesom srca’, također nekadašnjim obi-čajem na seoskim zabavama u Moslavini, tradicija koju još jedino njeguju čazmanski pla-ninari. Kako bi igra bila što zabavnija, organizatori su po-bjednicima za nagradu tortu me-tlarske zabave dovezli u tačkama. Budući da se ova manifestacija održava svake godine u veljači, u vrijeme fašnika i maskiranja, pa je i to bio još jedan lijepi zabav-ni sadržaj. Simbolične nagrade

sudionicima u ‘Plesu srca’ i ma-skenbalu, donirali su moslavač-ke suvenire sami planinari koji ih i izrađuju, Mladen Kolenc i Ljerka Milčić, te Mario Premuž. Iznenađene je priredio čaz-manski planinar Mladen Ko-lenc svojim humorističkim nastupom kojim je planinare nasmijao do suza. Ukusan pla-ninarski grah bio je obogaćen kobasicama od mesa divljači koje je promotivno, kao novi proizvod, donirala čazmanska tvrtka Gastral. Sve sudionike priredbe čazmanske su pla-ninarke ‘zasladile’ kolačima, te za dobrodošlicu priredile razne namaze na kruhu, po-put domaće svinjske masti od moslavačkih svinja, više vrsta pekmeza iz zimnica planinar-ki, a posebna atrakcija bio je namaz od domaćeg svježega sira sa srijemušem (medvje-đim lukom) dan prije svježe ubranim u Moslavačkoj gori. Planinarska veselica zadržala se do kasnih poslijepodnevnih sati u dvorani koju sve godine čazmanskom Planinarskom društvo ustupa Zlatko Salaj u Grabovnici, inače poča-sni član HPD-a Garjevica. Franjo Jagatić

Ovoga proljeća kreće uređenje doma u Ilovskom Klokočevcu

Još ovog proljeća počet će graditeljski radovi na temeljitoj obnovi velikog jednokatnog Hrvatskog seoskog doma u malom poilovskom selu Ilovskom Klokočevcu. Tu nam je vijest potvrdio poznati klokočevački gljivar Stevo Evaj koji je godinama obnašao razne druš-tvene dužnosti i zastupao interese sela na raznim tijelima općine Hercegovac i šire. Taj građevinski pothvat financi-rat će se u najvećem dijelu sredstvima Europske unije te Općine Hercegovac. Dom će se obnoviti od temelja do kro-va, uredit će se unutrašnjost, postaviti novi podovi, stolarija i drugo. U sklopu doma u dvorišnom dijelu je velika sala koja se nastavlja, spaja s jednokatnom zgradom. Sve će to zasjati u novom ruhu. Dvorana će se koristiti za više namjena, od održavanja sastanaka i zabava do karmina. Na katu je više prostorija, a tako je i u prizemlju gdje

je nekad bila trgovina mješovite robe. Sigurno je da će se i taj prostor moći ko-ristiti, vjerojatno na osnovi zakupa, no o tome će se odlučivati nakon obnove kad mjesni dom bude Klokočevčanima predan na upotrebu. Već samu najavu obnove mještani su dočekali s odobra-vanjem, bolje reći oduševljenjem. (aš)

Mještani oduševljeni najavom obnove doma

Hrvatska knjižnica i čitaonica Đuro Sudeta u prošloj je godi-ni organizirala brojne kreativne

radionice, predstavljanja knjiga, obilje-žila datume vezane uz popularizaciju knjige i čitanja, organizirala natjecanje u čitanju naglas, otvorila kutak za bebe u sklopu knjižnice i uz sve to provela reviziju knjižnog fonda na odjelima za odrasle i djecu. U istom je razdoblju za-bilježila više od pet tisuća posjeta svojih 600 članova koji su tijekom 2018. po-sudili gotovo deset tisuća knjiga i više od tisuću jedinica multimedije. Iako su u gradskoj knjižnici zadovoljni tim brojkama njezina ravnateljica Maja Dizdarević očekuje još veći interes Ga-rešničana za knjigu i sva događanja koja organiziraju kad se na mjestu sadašnje knjižnice, koja je smještena

u staroj zgradi koju nagriza vlaga, iz-gradi nova. - Sve obnovljene i dograđene knjižni-ce zabilježile su porast članstva i dale-ko veći broj korisnika. Gradski projekt obnove naše knjižnice vrijedan pet i pol milijuna kuna prijavljen je na natječaj i sada nestrpljivo očekujemo njegovo odobrenje. Realizacijom projekta do-bit ćemo modernu knjižnicu površine 700 četvornih metara s odjelima za djecu i odrasle, višenamjenskom dvo-ranom, igraonicom i drugim sadrža-jima, a cijeli prostor bit će opremljen suvremenom tehničkom opremom - kaže ravnateljica Maja Dizdarević. Vrijednost knjižne i neknjižne građe te opreme u knjižnici već sad je višemili-junska, no to nije samo novčana vrijed-nost, to je daleko veća vrijednost koja se ne iskazuje u novcu. To je ulaganje Gra-da Garešnice i knjižničara u našu djecu, učenike, studente i sve građane. (aš)

Projektom obnove predviđeno je rušenje stare zgrade i gradnja najmodernije knjižnice i čitaonice

Gradska knjižnica Đuro Sudeta organizator je brojnih kulturnih događanja

Nova knjižnica zadovoljit će potrebe Garešničana

takva područja, koja su virtualna, a ne fizička i sa sobom ne donose nikakve ograde i barijere te smo stoga prisiljeni obratiti se Ame-rikancima. No, iz Ministarstva zaštite okoliša potvrđeno nam je da će priznati mišljenje IDA-e - kaže D. Županić, napominjući

da nakon što mu dokumentacija bude dostavljena valja čekati 12 tjedana da ju stručno povjeren-stvo IDA-e pregleda i dade svoje mišljenje. Status međunarod-nog parka tamnog neba osim zaštite prirode, ravnoteža koja je u posljednje vrijeme narušena brojnim tehnološkim izumima, osigurat će razvoj astroturizma u Daruvaru.- Kao turistički orijentirano područje u Daruvaru imamo svu potrebnu infrastrukturu i ponudu za potporu novom tu-rističkom smjeru, astroturiz-mu, u okviru kojega bi turisti dolazili radi zvijezda, noćnog

neba, astro fotografije ili uživa-nja u prirodi - kaže D. Županić. Ističe da područja u svijetu koja su do sada proglašena parkovima ta-mnog neba itekako osjete porast turista, ali i prihoda, jer zna se, ljudi koji se bave astronomijom su dobre financijske moći. Bude li to područje proglašeno Među-narodnim parkom tamnog neba bit će ujedno i prvo u Hrvatskoj. Grad Daruvar poduprijet će pro-jekt tako što će platiti troškove prevođenja jer dokumentacija mora biti na engleskom jezi-ku, a članovi Kumove slame svoj dio posla odrađuju volonterski. Michael Palijan

Planinarenje pridonosi i proširenju turističke ponude- Grad Čazma podupire sve aktivnosti koje idu u prilog promocije naše turističke ponude, pa tako i naše Planinarsko društvo Garjevica koje, na brojnim izletima promovira Čazmu, a posebno ovom manifestacijom pridonosi proširenju i obogaćivanju turističke ponude naše destinacije naročito prirodnih ljepota Moslavačke gore, ali i kulturno povijesnih vrijednosti Čazme. Grad će i dalje stajati uz ovaj projekt koji, vidim, ima i međunarodni značaj. Čestitam našim planinarima na velikom trudu koji ulažu u njegovoj realizaciji - kazala je Elvira Babić Marković, pročelnica odjela za društvene djelatnosti Grada Čazme. (fj)

FRAN

JO JA

GATI

Ć

Veliki jednokatni dom u Ilovskom Klokočevcu bit će temeljito obnovljen

ALEN

ŠTA

NDAR

Dan žena s piscem Brunom ŠimlešomU povodu skorašnjeg Dana žena gradska knjižnica organizirat će književni susret s pis-cem Brunom Šimlešom koji će tom prigodom predstaviti svoju knjigu ‘U rukavicama mi je ionako prevruće’. U istom povodu organizirat će i radionicu za žene na temu izrade tradi-cionalnog nakita - konavoskih naušnica. Za Uskrs će prirediti radionice za djecu i odra-sle na kojima će izrađivati pisanice raznim tehnikama. Dan hrvatske knjige obilježit će predstavljanjem knjige ‘O ljubavi, spletkama i svemu pomalo’ autorice Vlaste Golub. (aš)

Najtraženija djela nagrađenih pisacaLani su najtraženiji bili naslovi hrvatskih pisa-ca čija su djela nagrađena. Što se tiče stranih pisaca, i dalje je pojačan interes za autorima koji pišu kriminalističku prozu. Od knjiga za djecu uvijek je zanimljiva slikovnica ‘Ogleda-lce’ Grigora Viteza. Najviše knjiga posudili su Katica Vučković, Zdenka Filija i Marina Majcan, a kod učenika Nela Evaj, Hana Vugrinović i Niko Puljić. (aš)


BILOGORSKIVJESNIK

Novinarima je u nedjelju 24. velja-če moderator četverodnevnoga su-sreta o. Federico Lombardi najavio da će papa Franjo uskoro objaviti motu proprio o zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba kojim želi inten-zivirati prevenciju i borbu protiv zlostavljanja. Na posljednjem, če-tvrtom brifingu Susreta o zaštiti maloljetnika u Crkvi najavljen je i novi zakon Države Grada Vatikana

Na kraju Susreta o zaštiti maloljetnika u Crkvi Sveta Stolica najavila daljnje konkretne mjere

Pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike posvećen sakramentu pomirenja

Sakrament Svete potvrde

Kandidati za sakrament Svete potvrde okupili su se 16. veljače u Bjelovar-skoj katedrali na susretu svih krizmanika Bjelovarskog dekanata. Kandi-date za sakramenat Svete potvrde pozdravio je i biskup Vjekoslav Huzjak, poslije čega su krizmanici mogli postaviti biskupu bilo koje pitanje, koje ih zanima o njihovoj vjeri. Poslije susreta s biskupom, s mladim anima-torima naše biskupije, a pod vodstvom preč. Zorana Grgića, povjerenika za pastoral mladih Bjelovarsko-križevačke biskupije, sudjelovali su u katehezama, liturgijskom klanjanju te na kraju u zajedničkom druženju. Na susretu je sudjelovalo više od 300 kandidata za Svetu potvrdu iz Bje-lovarskog dekanata, prošlu pak subotu 23. veljače okupili su se krizma-nici Čazmanskog dekanata u Čazmi. I oni su imali prilike razgovarati s biskupom, a program su također animirali mladi biskupijski animatori.

Osmi pastoralno-katehetski kolo-kvij za svećenike u organizaciji Vi-jeća za kler i Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju Hrvatske biskupske konferencije održao se 26. i 27. veljače u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, Kaptol 29a. Tema kolokvija bila je „Živjeti pomirenje – O sakramentu po-mirenja u župnoj zajednici“. Teme radionica na kolokviju su bile: Ka-tehetska priprema na (prvu) ispo-vijed djece i mladih, Psihološki i katehetski pristup životu djece i

Susret krizmanika s biskupom

odraslih, Različiti modeli pokor-ničkoga bogoslužja u praksi, Sve-ćenik i njegove karakteristike kao ispovjednika, Modeli sakramenta ispovijedi školske djece i Surad-nja s roditeljima i odgoj za ispo-vijed. Predstavljen je i HBK-ov dokument „Da vaša radost bude potpuna“. O dokumentu su govo-rili predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaci-ju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i viši savjetnik pri NKU HBK za župnu katehezu mr. Pavao Gospodnetić.

kao i smjernice za Vatikanski vi-karijat. Sva su tri dokumenta pred objavljivanjem a na njima se radilo mjesecima, kazao je o. Lombardi. Kongregacija za nauk vjere objavit će pak „vademecum”, priručnik koji će pomoći biskupima točno razumjeti dužnosti i zadaće. Tekst će biti kratak i precizan te pojasniti zakonske i pastoralne točke, a bit će objavljen za mjesec-dva.

Mons. dr. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-križevački biskup, primio je 13. veljače u Biskupskom domu u Bjelovaru dio hrvatskih generala, članova Generalskog zbora. Generali su obišli grad Bjelovar, našu katedralu te se zadržali na susretu s biskupom.

Biskup Huzjak primio generale

SVECI KROZ TJEDAN

Sveti Roman iz Condata, rođen je oko 390. u fran-cuskom gradiću Izernoreu. Gorštak s planine Jura već u djetinjstvu osjetio je želju za pustinjačkim životom, a posebno se oduševio kad je čuo o životu egipatskih pu-stinjaka u Tebaidi. Odazvao se pozivu i oko 420. osno-vao samostan za pustinjake u području Condata, divljeg i osamljenog kraja u gorju Jura (dolina rijeke Bienne, istočna Francuska). Ubrzo mu se pridružio njegov mla-đi brat, sveti Lupicin i mnogi drugi. Broj tih pustinjaka ne-prestano je rastao, a glas o Romanovoj svetosti dopro je do svetog Hilarija, biskupa u Arlesu, koji ga je 444. zaredio za svećenika.

ČETVRTAK28. VELJAČE

PONEDJELJAK4. OŽUJKA

NEDJELJA3. OŽUJKA

SV. ROMAN

SV. KAZIMIRSV. KUNIGUNDA

SV. ALBIN

SV. IVAN JOSIP OD KRIŽA

SV. JANJA PRAŠKA

PEPELNICA

Rođen je 3. listopada 1458. u Poljskom gradu Krakówu, kao treće dijete poljskog kralja i velikog litavskog kneza Kazimira IV. Jage-lovića. Jedno vrijeme, dok mu je otac boravio u Litvi, između 1479. i 1483, vladao je Poljskom, dostojanstve-no, razborito i pravedno. Posebnu pobožnost gajio je prema nebeskoj Majci Mariji, a neizmjerno je ljubio Krista u Presvetom Sa-kramentu, njegovu Crkvu, siromahe i nevoljnike. Šar-mantan mladić vedre nara-vi, protivnik ratova i oružja, živio je kao strogi pokajnik, spavao na golom tlu, postio, noći provodio u molitvama i usred raskalašenog dvor-skog života pružao primjer svetosti i kreposti.

Sveta Kunigunda Luksem-burška, supruga njemačkog cara Henrika. Rođena je oko 975. Željela je stupiti u sa-mostan i svoj život posve-titi Svevišnjem, ali se po želji roditelja udala za bavarskog vojvodu Henrika. Godine 1014. s Henrikom je u Rimu primila carsku krunu iz ruku papa Benedikta VIII. Mudra i izobražena žena, pratila je supruga na svim njegovim putovanjima i savjetovala ga u važnim pitanjima i presud-nim odlukama. U povelji, ko-jom je Henrik potvrdio osni-vanje opatije benediktinki u Kaufungenu zapisano je da su njih dvoje bili jedno u jed-nom tijelu. U taj samostan, koji je i osnovala, Kunigunda je stupila 1025., godinu dana nakon Henrikove smrti.

Sveti Albin (Aubin), opat i biskup Angersa, rođen je 469. u Vannesu (Bretanja) kao dijete galsko-rimske plemićke obitelji. Postao je redovnik, a godine 504. opat samostana u Timcillacu, poslije nazvanim njegovim imenom (Saint-Aubin). Po želji naroda izabran je pro-tiv svoje volje oko 529. za biskupa u Angersu gradu u zapadnoj Francuskoj, 300 kilometara jugozapadno od Pariza. Kao biskup posebno se isticao brigom za siroma-he, udovice i djecu bez rodi-telja te svojim nastojanjima u suzbijanju nećudorednog ponašanja, naročito u ono vrijeme učestalih rodbin-skih, incestuoznih ženidbi među plemićima.

PETAK1. OŽUJKA

UTORAK 5. OŽUJKA

Rođen je na Veliku Gospu 1654. kao Carlo Gaetano Ca-losirto. Sin uglednih roditelja, školovao se kod redovnika augustinaca. Već kao petna-estogodišnjak odlučio se za redovnički život i pridružio se franjevačkom redu. Izabrao je strogu granu bosonogih franjevaca, koji su slijedili pokorničke reforme svetog Petra Alkantarskoga. Stupio je 1670. u njihov napuljski samostan Santa Lucia al Monte i uzeo redovničko ime Ivan Josip od Križa. Godine 1674. osnovao je samostan u Alifeu (Campania) i sudje-lovao u njegovoj izgradnji kao jedan od zidara. Za svećenika je zaređen 1677., a potom je djelovao kao učitelj nova-ka, samostanski gvardijan i provincijal.

Rođena je 20. siječnja 1211. u Pragu kao najmlađa kći češ-kog kralja Přemysla I. Otaka-ra i kraljice Konstance, sestre mađarskog kralja Andrije II. Otac ju je još kao trogodišnju djevojčicu zaručio s Bolesla-vom, sinom šleskoga vojvo-de Henrika Bradatog. Hedvi-ga, majka njezina zaručnika, povjerila je djevojčicu redov-nicama cistercitkinjama u šleskom samostanu Trzeb-nica (Trebnitz). Kad je njezin zaručnik smrtno stradao u lovu, papa Grgur IX. oslobodio ju je svih mogućih ženidbenih obveza, a ona je postala re-dovnica. Posvetila se brizi za siromahe, prognanike i bole-snike i zamolila svoga brata, kralja Vjenceslava, da u Pragu sagradi bolnicu.

SUBOTA2. OŽUJKA

SRIJEDA 6. OŽUJKA

Pepelnica ili Čista srijeda, spomendan kojim po-činje korizma. To je dan pokore, razmatranja, strogog posta i nemrsa. Svećenici danas posipaju vjernike pepelom uz riječi: „Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“ ili „Obratite se i vjerujte Evanđelju!“ Pepeo je simbol pokore i poziv je kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve, ali ta-kođer podsjeća da je Bog velikodušan i milosrdan prema onima koji mu se obraćaju pokorna srca. Dobiva se od blagoslov-ljenih grančica korištenih na Cvjetnicu prethodne godine.

Pogled na popis svetaca podsjetit će nas na prijatelje – imenjake. Možda ih zato odlučimo i nazvatiDUHOVNI KUTAK

Isus je iz svoje Nazaretske obiteljske kuće nosio iskustvo manualnog rada u ispomoći svetom Jo-sipu. No, ta činjenica je mnogima bila predmet poruge: „Nije li ovo drvodjeljin sin?“ (Mt 13, 55).

Ljudima nije bilo jasno kako netko tko se bavi tako ‘’ba-nalnim’’ poslom u isto vrijeme govori o vjeri, o kraljevstvu nebeskom te o moralnoj preobrazbi cjelokupnog života u skladu s Božjim zakonom. Ismijavali su Isusa jer nisu znali kakve veze ima jednostavni radnik s temeljnim pitanjima vjere i morala. Slično se događa i danas, iako u ponešto drugačijem obliku: često se negira da vjera i moral imaju ikakve veze s nekim zanimanjem ili konkretnim radom. No baš to što je Isus „drvodjeljin sin“ snažno govori o toj vezi: drvodjeljstvo, tj. stolarstvo je jedno od zanimanja u kojemu se najlakše vidi moralna strana rada. Nepošteno i neodgovorno odrađen stolarski posao vrlo brzo rezultira kvarom i propašću proizvoda, na štetu ljudi koji su se njim služili; pošteno i odgovorno odrađen posao znači postojan i dobar proizvod. U ovoj slici jasno se vidi da nema posla koji ne bi imao moralnu dimenziju i nema zanimanja u kojemu ne bi vrijedio temeljni moralni zakon „čini dobro, izbjegavaj zlo“. Taj moralni zakon svaki čovjek nosi upisan u svojemu biću i spoznaje ga osluškujući vlastitu savjest. Zato je vrlo važno čuvati slobodu savjesti u svakom poslu: radnik ne smije biti prisiljavan raditi neki posao protiv vlastite savjesti, ni maltretiran ili otpušten samo zbog obavljanja posla po savjesti. Česte tvrdnje da se „onaj tko želi raditi po savjesti ne može baviti nekim zanimanjima“ mogu imati dalekosežne posljedice jer nije samo pitanje kakav će proizvod čovjek radom izgraditi nego i što će tako učiniti za svijet oko sebe. No, osim slobode savjesti, važno je i to da radnik, tj. svaki čovjek odgaja savjest – usavršava se u osluškivanju glasa savjesti, kako bi uvijek mogao ispravno djelovati.

Rad i savjest

K Susret je započeo molitvom Srednjeg časa te pozdravom i uvodom kardi-nala Bozanića. Nakon podjele sveće-nika u manje skupine uslijedio je rad u sedam skupina koje su moderirali biskupi. Svaka skupina obrađivala je zasebno tematsko područje, a sve su uokvirene pod temom susreta „Služ-ba prezbitera pred suvremenim iza-zovima u Crkvi i svijetu”. Nakon rada po skupinama uslijedilo je izvješće po grupama u kojem su svi sudioni-ci susreta bili upoznati s rezultatima rada tematskih područja. Prva sku-pina kojom je moderirao zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski vodila je raspravu na temu „Upravljanje cr-kvenim dobrima brižljivošću dobrog domaćina”. U izvješću naglasili su da sva crkvena dobra pripadaju Bogu, njima se mora upravljati brižljivo-šću dobroga domaćina koji o svom upravljanju mora položiti račun i od-govarati za svoje upravljanje. Skupina kojom je moderirao bjelovarsko-kri-ževački biskup Vjekoslav Huzjak obradila je temu „svećenik i mediji” te u prikazu rada u grupi naglasila da je Isus od početka javnog djelo-vanja bio prisutan u javnosti, kao i Crkva tijekom povijesti. Naglašeno je da Crkva medije ne može ignorirati

i da su mladi oni koji su najviše za-hvaćeni utjecajima medija. Iz raspra-ve je također proizašlo da nerijetko postoji nezadovoljstvo medijskim pristupom pojedinim temama, a naročito vjerske tematike. Skupina koja je obrađivala temu „ekumeni-zam i međureligijski dijalog”, a kojom je moderirao sisački biskup Vlado Košić, naglasila je važnost molitve u življenju ekumenskog poslanja Crkve te je pokušala odgovoriti na pitanja koliko pojedinci utječu jedni na dru-ge i kako postići zajedništvo kada ga drugi možda ne traži. „Odnos sveće-nika prema vjernicima laicima” bila je tema skupine kojom je moderirao kardinal Bozanić. Skupina je aktua-lizirala problem klerikalizacije u Cr-kvi, fenomen koji papa Franjo često spominje. Zaključeno je da taj pojam nije jednoznačan ni u ovoj mjesnoj Crkvi te u različitim krajevima ima različite manifestacije. Naglašena je nužnost pastoralne orijentacije sva-kog prezbitera koji treba biti blizu čovjeka, ali uvijek u Kristovo ime i Crkve – „poljske bolnice“. Radna skupina „svećenik i javnost” kojom je moderirao zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško u svom je radu istaknula da današnji svijet prolazi

sve brže promjene. Naglašeno je da Crkva nije ni privatna ni javna, već zajednička, odnosno zajednica vjer-nika u Kristu. Rečeno je da svećenici moraju biti prisutni u javnosti poradi navještaja Evanđelja te da je potreb-na nazočnost čak i kada se to ne želi. Skupina koja je govorila o „svećenič-koj duhovnosti”, pod vodstvom va-raždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, istaknula je važnost duhovnosti koja se pokazuje i u odnosu prema dru-gim svećenicima. Skupina je naglasila važnost njegovanja molitvenog živo-ta prezbitera kao ključnog uvjeta za svjedočenje koje izvire iz sakramenta svetog reda. Križevački vladika Niko-la Kekić moderirao je skupinom koja je obradila temu „svećenik i liturgija“ u kojoj su izneseni neki važni aspekti prezbiterske liturgijske duhovnosti i djelovanja. Na kraju susreta sudio-nicima se obratio kardinal Bozanić izrazivši radost i zadovoljstvo plod-nim raspravama koje su pokazale zanimanje i svijest kod biskupa i sve-ćenika Zagrebačke crkvene pokrajine za otvaranjem tema koje pridonose kvalitetnoj trajnoj formaciji klera, ali i donošenju odluka te pastoralnom planiranju, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Trajna formacija svećenika

Održan susret svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine

Prvi tematski susret svih svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine zaređenih u posljednjih deset godina održan je u ponedjeljak 25.

veljače u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.

Ivan Glavinić, mag. theol.

32 N e z a v i s n i d v o t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e 043BJELOVARSKO- BILOGORSKIVJESNIK

Darivanje knjiga

Projekt Bee friends

Pokladne običaje iz Češke predstavili rimovski koledari

Prikupljene knjige završile na pedijatriji

Pčelari iz Poljske posjetili Garešnicu

Posljednji izlet na Bjelo-lasicu, od svih 25 sudi-onika, ostat će najviše u lijepom sjećanju

dvojici novih članova HPD-a Garjevica. Čazmanci prakti-ciraju da se upravo na izleti-ma novim članovima uručuju članske iskaznice. Tako je i na ovom potpredsjednik Društva

Čazmanski planinari na snježnoj i zaleđenoj Bjelolasici

Članske iskaznice dobila dva nova člana

spašavanja dopustila je uspon samo planinarima sa zimskom opremom - derezama i cepini-ma. Unatoč tomu, dvoje naših članova je na vlastitu odgovor-nost uspjelo doći do vrha. Od podnožja uspona povratak do Begova Razdolja bio je preko Matić Poljane gdje je u središ-njem dijelu spomenik u nizu

HPD

GARJ

EVIC

A

Bijele stijene iz Mrkoplja. - Uputili smo se prema Vr-bovskoj Poljani gdje su nas domaćini ponudili čajem. Nažalost, tamo smo obavi-ješteni da uspon na sam vrh Bjelolasice Kuli (1534 m) nije moguć zbog zaleđenosti staze i opasnosti za sigurnost plani-nara. Hrvatska gorska služba

Miroslav Grebenar uručio pla-ninarske iskaznice Marijanu Piraku i Jakovu Mihekovcu, na njihovom prvom izletu. Dolaskom u Begovo Razdo-lje, Čazmanci su se priključili brojnim planinarima iz drugih društava na jubilarnom 20. zimskom pohodu na Bjelo-lasicu, u organizaciji HPD-a

26 monolita koji simboliziraju kolonu boraca iz Drugog svjet-skog rata, koji su se ondje smr-znuli 24. veljače 1944. godine. Po povratku s pohoda za sve članove bio je organiziran pla-ninarski grah - kazala je Maja Svetoivanec, organizatorica izleta čazmanskih planinara. (fj)

Grad Bjelovar posjetili su koledari iz mjesta Rimov u blizini Čeških Budjevica koji su prikazali pokladne obi-čaje koje čuvaju i njeguju. Na nekoliko sati upravljali su simbolično Bjelovarom jer je vođi koledara Pavelu Ziki u znak dobrodošlice ključeve grada uručila zamjenica gradonačelnika Valna Bastijančić Erjavec. Ova grupa broji dvanaest koledara, koji simboliziraju dvanaest apostola koji su odjeveni u crna odijela ukrašena lentom oko struka, dok njihov vođa nosi lentu preko ramena u bojama državne zastave. Posebno se ističu njihovi visoki šeširi koji su veliki i teški, a krasi ih 365 raznobojnih ružica koliko ima dana u godini. Na vrhu šešira je kruna s pet ružica kao pet Kristovih rana. Na rubu šešira su crvene i bijele trakice koje označavaju krv i znoj Isusa Krista. (sk)

Slikovnice i knjige koje su u povodu Međunarodnog dana darivanja knjiga prikuplje-ne u zajedničkoj akciji sedam knjižnica sa šireg garešničkog područja našle su svoje mje-sto u čekaonici pedijatrijske ordinacije u Garešnici. Akciju su provele knjižnice osnovnih škola u Garešnici, Trnovitičkom Popovcu, Hercegovcu, Bereku i Velikoj Trnovitici, te garešnič-ka gradska knjižnica i općinska knjižnica u Hercegovcu. Knji-ge su oduševile djecu koja su se zatekla u čekaonici, a akcija se svidjela i garešničkom pedijatru dr. Miroslavu Kudlaču. (aš)

Skupina od pedesetak pčelara iz Poljske posjetila je Garešnicu i obišla hotel za pčele i api-komo-ru pčelarske obitelji Domagoja i Tatjane Balja. Sudjelovali su i na predavanju na kojem im je u garešničkom Hrvatskom domu domaći pčelar Milan Pastuović govorio o ekološkom pčelarstvu. Predavanje su poslušali sa zani-manjem, a potom su u predvor-ju doma mogli kupiti proizvode garešničkih OPG-ova. Posjet je organiziran u sklopu međuna-rodnog projekta ‘Bee friends’ u okviru kojeg su pčelari iz gareš-ničke Pčelarske udruge dr. Đuro Sulimanović nedavno bili u go-stima kod poljskih kolega. (aš)

KNJIŽ

NICA

ĐUR

O SU

DETA

TATJ

ANA

BALJ

A

Pored Bjelovara, ali i Daruvara, prija-telje iz češkoga grada Rimova posjetili su i Velike i Male Zdence. Goste je u ime Grada Grubišnog Polja dočekala te im uz dobrodošlicu ključeve grada preda-la zamjenica gradonačelnika iz redova češke nacionalne manjine Ana-Maria Štruml-Tuček. Osim svoje koledarske povorke, gosti su zajedno s domaćini-ma održali i prigodnu zabavu u mjesnom domu, na kojoj su nastupili članovi češke besede domaćina. (mp)

Posjetile Velike i Male Zdence

Documents

ČETVRTAK I BJELOVARSKO- BILOGORSKI