Fakultet Islamskih nauka

Postdiplomski studij

Podmodul:Matrica projektnog djelovanja u

odgoju u vjeri

Predavanje: Etnografska istraživanja

Doc.dr. Amel Alić20.12.2008.godine

PARADIGME ISTRAŽIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Težnja prema objektivnostiVeći upliv subjektivnostiPartikularizam HolističnostStatička realnostDinamička realnostEgzaktno mjerenjePrirodno promatranjeNomotetička svrha (nomos-zakon)Idiografska svrha (pojedinačna)

Empirijsko-analitički postupciFenomenološki pristup –hermeneutička analiza

Kvantitativan pristupKvalitativan pristup

Ustanovljavanje uzročno-posljedičnih veza – kauzalna

paradigma

Shvatanje istraživačkih pojava –interpretativna pradigma

Paradigma pojašnjavanja -objašnjenje

Paradigma razumijevanja

LeCompte, D.M., et al. (1992). The Handbook of Qualitative Research in Education. London: Academic Press

LeCompte, D.M., et al. (1992). The Handbook of Qualitative Research in Education. London: Academic Press

Participirajuće opserviranje

Terenska istraživanja Etnografija

etnometodologija

fenomenologija

postrukturalizam

Mikroetnografija

Studija zajednice

Antropologija života

Etnografija komunikacije

Konverzacijska analiza

Različitosti u kvalitativnim istraživanjima (Patton, 1990)

Pod kojim okolnostima ljudsko djelovanje pruža mogućnost interpretacije značenja?

Teologija, filozofija, književna teorija

Hermeneutika

Koji zajednički skup simbola i razumijevanja se pojavljuju dajući značenja zajedničkom djelovanju?

Socijalna pedagogija i psihologija

Simbolički interakcionizam

Kako ljudi daju smisao svakodnevnim aktivnostima da bi se ponašali na socijalno prihvatljiv način?

SociologijaEtnometodologija

Kakva je struktura i šta je suština iskustva ovih ljudi?

FilozofijaFenomenologija

Kakva je kultura ove grupe ljudi?

AntropologijaEtnografija

Ključno pitanjeDisciplinarno utemeljenje

Istraživačka perspektiva

Etnografija – najčešće definicije i određenja

• Etnografija (grč. ἔθνος narod i γράφειν pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalni, društveni i duhovni aspekt kulture (život, običaje, vjerovanja i dr.)

• Nastojanje da se opiše neka kultura ili aspekti te kulture (Bogdan, Biklen, 1998)

• Kultura je centralna ideja etnografije. Kritična pretpostavka koja vodi etnografe jeste da svaka ljudska grupa (zajednica) koja živi zajedno određeno vrijeme razvija kulturu. Etnografskim pristupom se fokusira na detaljnu i preciznu deskripciju fenomena koji tu kulturu čine baš takvom (Patton, 1990)

Različiti pristupi

• Klasični holistički pristup Benedict i Mead

• Semiotički stil Boasa i Geertza

• Bihevioristički pristup John i Beatrice Whiting

Kritička etnografija

• Grana etnografije u nastajanju koja je u skladu sa kritičkom paradigmom

• Bavi se razotrivanjem ugnjetavanja i nejednakosti u društvu s ciljem emancipiranja pojedinaca i grupa u pravcu kolektivnog osnaživanja

Institucionalna etnografija

• Istraživački pristup putem kojeg se osobna iskustva pojedinaca koriste s ciljem (raz)otkrivanja odnosa moći i ostalih karakteristika institucija u kojima pojedinci funkcioniraju

• Koristi se kada se želi otkriti odnos između pojedinaca i institucija

• Polazeći od razumijevanja mikro-novoa svakodnevnog života spoznaje se makro-nivo

Kako i zašto etnografija?

Kakva je kultura ove grupe ljudi?

Fokusiranje na ono što ljudi rade

Nastojanje da se razumije praksa svakidašnjih ljudi u svakodnevnom

životu

Prvi smjer:Etnografija kao metafora i pokušaj da se definira

i razumije kultura:Vjerovanja, vrijednosti,

obrasci ponašanja

Drugi smjer: semiotičko definiranje i

analiza;Jezik – mišljenje - kultura

Rad na terenuPromatranjeRazgovoriBilješke

FotografiranjeDokumentiranje

Etnografska istraživanja(Cohen, 2007)

Svrha ObilježjaKljučni pojmoviPredmet istraživanja

Prikaz događaja s gledišta sudionika

Subjektivna, izvještavaju o više gledišta

Opis razumijevanje i objašnjenje specifične situacije

Percepcija i pogledi sudionika

Pitanja koja se s vremenom pojavljuju

Iskrenost, Autentičnost

Subjektivnost

Višestruka gledišta

Ne mogu se generalizirati

Problemi koji se javljaju

Specifična za kontekstFormativna i novaReagiraju na situacije koje se pojavljujuDaju prostora prosudbama i različitim gledištimaMnogo podataka tokom dugog vremena

Etnografskim pristupom nastoji se istraživati:

• participiranjem (ne/sudjelujuće) u svakodnevnim aktivnostima

• promatranjem događaja• slušanjem izgovorenog• postavljanjem pitanja

• proučavanjem ponašanja u svakodnevnom kontekstu

• interpretacijom značenja

• kvalitativni + kvantitativni istraživački pristup

Etnografijom se istražuju i područja:

• Odgoja i obrazovanja• Djetinjstva i odrastanja• Usmene i pisane

književnosti• Marginalnih i stigmatiziranih

grupa (“tihi glasovi”)• Socijalnog rada i zaštite• Zdravstvene njege• Organizacione kulture• Marketinga • ....

Ovdje ćemo se za trenutak morati podsjetiti nekih značenja kulture...

Kulturalni determinizam ili relativizam?

Subjektivni aspekti:ponašanjavjerovanja

stavovivrijednosti

norme

Opažamo sličnosti i razlike između

grupa

Oznaka kulture otkriva subjektivne i objektivne

aspekte kulture

Objektivni aspekti:ishrana

oblačenjealat, oruđearhitektura

Različiti aspekti kulture grade i

snažuju koncept kulture

Korisitimo riječkultura da bi označili, imenovali ili etiketirali

naše zapažanje

KULTURA

Slojevi kulture

• Obrasci ponašanja• Vrijednosti• Vjerovanja• Paradigma (istinite

pretpostavke)Srž kulturePonekad apstraktna Objašnjava suštinu kultureNeophodna analiza dubljih struktura kulture

OBRASCI PONAŠANJA

VRIJEDNOSTI

VJEROVANJA

PARADIGMA

Recipročni utjecaji kulture i jezika

JEZIK

KULTURA

Kultura utječe na mišljenje, emocije,

motiveKultura utječe

na jezik

Korištenje jezika podstiče razvoj

kulture

Manifestacije/elementi kulture:

• Simboli vrijednosti (npr. epolete, odore, ordeni) i simboličke vrijednosti (zastave, grbovi)

• Obredi i rituali

• Usmena predanja, mitovi i legende (anegdote)

• Jezik i komunikacija

Par metodoloških napomena...

Istraživačke strategije

Faze etnografskog istraživanja (Miller et al., 2003)

1. Razvijanje istraživačkih pitanja i dobijanje pristupa području istraživanja

2. Prikupljanje i sređivanje podataka

3. Interpretiranje i analiziranje podataka

Faze pisanja etnografskog prikaza (Spradley, prema Cohen, 2007):

1. Odabir publike2. Odabir teze3. Pravljenje popisa tema i nacrta etnografskog zapisa4. Pisanje grube verzije svakog dijela etnografskog zapisa5. Ponovno pregledanje nacrta i osmišljavanje podnacrta6. Izrada radne verzije7. Pisanje uvoda i zaključka8. Ponovno iščitavanje podataka i izvještaja radi odabira

primjera9. Pisanje konačne verzije

Istraživačke metode

• Sistematsko opserviranje

• Intervju• Analize slučajeva

Tehnike istraživanja

• Promatranje iz prve ruke ili izravno promatranje svakodnevnog ponašanja – vrlo često participiranje u opserviranju.

• Razgovor s različitim razinama formalnosti – kratki i usputni razgovori kao i dugi intervju.

• Genealoška metoda.

• Produbljeno intervjuiranje.• Otkrivanje lokalnih vjerovanja i percepcija.• Istraživanje orijentirano prema problemu.

• Longitudinalno istraživanje.

Opserviranje / promatranjeSpradley (1980) izdvaja pet vrsta opserviranja (promatranja):

Neparticipirajuća (neučestvujuća):• najniži nivo uključenosti se najčešće postiže promatranjem video

zapisa. Tako, naprimjer, istraživač može zamoliti nastavnika da postavi video-kameru u odgovarajućem trenutku u učionicu, a zatim naknadno analizira snimljeni materijal.

Pasivna participacija:• istraživač je prisutan, ali ne dolazi do interakcije sa osobama koje se

promatraju.Umjerena participacija:• istraživač nastoji da balansira svoju ulogu promatrajući, participirajući

u nekim, ali ne i u svim aktivnostima.Aktivna participacija:• istraživač radi ono što rade i ostale prisutne osobe, ali ne participira u

potpunosti.Potpuna participacija:• istraživač postaje “prirodni” učesnik u svim aktivnostima.

Nije svako promatranje naučno promatranje

Neophodni uvjeti:• Selektivnost• Sistematičnost• Preciznost• Provjerljivost• Stručnost u pogledu znanja i

iskustva istraživača

Kodovi -Kodiranje

• analiza grubih i “sirovih” podataka prikupljenih na terenu različitim instrumentima i tehnikama

• služi sintetiziranju, konceptualiziranju i integriranju podataka s ciljem formiranja teorije

• prepoznavanje pojmova, fenomena i kategorija, te uspostavljanje konceptualnog reda između njih

• kodiranjem se iz podataka klasifikaciraju fenomeni, zatim opisuju registrom pojmova karakterističnim za znanstveno područje

Vrste kodiranja i kodova:

• Procesni kodovi– riječi i fraze koje olakšavaju kategoriziranje skvenci, činjenica, promjena tokom

vremena, ili prijelaza sa jednog oblika (života npr.) na drugi

• Kodovi aktivnosti– opisuju postupke i oblike ponašanja (tokom rituala, objedovanja, odlazaka na

spavanje...)

• Kodovi činjenica– vezane sa specifične situacije koje se dešavaju tokom intervjuiranja

• Strateški kodovi– taktike, metodi, tehnike, manevri koje ljudi poduzimaju u vršenju radnji (npr.

nastavničko ponašanje u situacijama kada treba kontrolirati ili vodi učeničku grupu)

• Otvoreno kodiranje– početni postupak sređivanja (velike količine) informacija

• Fokusirano kodiranje– proces izbacivanja manje produktivnih i manje značajnih kodova i fokusiranje na

manji broj ključnih selektiranih kodova

Primjer kodiranja – insert iz transkripta

• „Ogromna razlika je u ponašanju mladih prema roditeljima prije i sada. Djeca nisu bila prepuštena ulici kao danas. Živjelo se skromno i znalo se ko je glava kuće. O djeci se vodilo puno više računa gdje i s kim izlaze, u kakvom stanju dolaze kući, gdje troše novac, i vrijeme dolaska kući. Mladi se nisu natjecali ko će bolje auto voziti, koje marke ima mobitel, a danas roditelji kao da se natječu ko će bolju budućnost ostvariti djetetu, a ne znaju da to djeca zloupotrebljavaju. Prije su djeca bila punozadovoljnija, iako su skromno živjela. Zadovoljavali su se izlaskom bez dinara, znali su se zabaviti zanimljivim igrama. Danas je rijetkost vidjeti dijete da se igra. Škola je bila vaspitna ustanova i mnogo je uticala na razvoj djeteta, što danas nije slučaj. Pristojno se ponašalo i oblačilo. Profesor i nastavnik, učitelj bio je strah, trepet i uzor djeci. Iako je bilo omladine koja su pušila cigarete nikada nisu smjeli biti viđeni od strane profesora. Mladi nisu dobijali što požele kao danas, nego su čekali da svojim radom i trudom steknu svoju samostalnost. Zato su cijenili svaki zarađeni dinar, pa ako treba i da pomognu roditeljima. Ključ problema je sam roditelj koji ne sluti da novac ne čini čovjeka, nego mlade može odvesti samo pogrešnim putem...“

Zenica, grad (muška osoba, 60 godina)

Otvoreno kodiranje

„Ogromna razlika je u ponašanju mladih prema roditeljima prije i sada. Djeca nisu bila prepuštena ulici kao danas. Živjelo se skromno i znalo se ko je glava kuće. O djeci se vodilo puno više računa gdje i s kim izlaze, u kakvom stanju dolaze kući, gdje troše novac, i vrijeme dolaska kući. Mladi se nisu natjecali ko će bolje auto voziti, koje marke ima mobitel, a danas roditelji kao da se natječu ko će bolju budućnost ostvariti djetetu, a ne znaju da to djeca zloupotrebljavaju. Prije su djeca bila puno zadovoljnija, iako su skromno živjela. Zadovoljavali su se izlaskom bez dinara, znali su se zabaviti zanimljivim igrama. Danas je rijetkost vidjeti dijete da se igra. Škola je bila vaspitna ustanova i mnogo je uticala na razvoj djeteta, što danas nije slučaj. Pristojno se ponašalo i oblačilo. Profesor i nastavnik, učitelj bio je strah, trepet i uzor djeci. Iako je bilo omladine koja su pušila cigarete nikada nisu smjeli biti viđeni od strane profesora. Mladi nisu dobijali što požele kao danas, nego su čekali da svojim radom i trudom steknu svoju samostalnost. Zato su cijenili svaki zarađeni dinar, pa ako treba i da pomognu roditeljima. Ključ problema je sam roditelj koji ne sluti da novac ne čini čovjeka, nego mlade može odvesti samo pogrešnim putem...“Zenica, grad (muška osoba, 60 godina)

Dramatične promjene u karakteru odrastanjaPromjenjeni kontekst djetinjstvaSistematski nadzor nad djecom

Pomak od kolektivističkog ka individualističkom, distanca moći, izbjegavanje neizvjesnosti, muških i ženskih vrijednostiPotrošački mentalitet

Promjena odnosa spram radne etike

Povećanje standarda, slobode i izbora mogućnosti kao problem

Fokusirano kodiranje

Promjenjeno definiranje djeteta i djetinjstva – pomak od plemenskog i manjiskog ka društveno struktuiranom

Promjenjene dimenzije kulture

Pojava represivne desublimacije

Migracije, socijalno-ekonomske promjene

Dramatične promjene u karakteru odrastanja

Promjenjeni kontekst djetinjstva

Sistematski nadzor nad djecom

Pomak od kolektivističkog ka individualističkom, distanca moći, izbjegavanje neizvjesnosti, muških i ženskih vrijednosti

Potrošački mentalitet

Dominacija radne etike

Povećanje standarda, slobode i izbora mogućnosti kao problem

Pisanje izvještaja i nastajanje analize

Ovakav pogled na učinkovitost autoritarnogodgajanja nije samo pitanje nostalgije za prošlim, veći govor o vlastitoj poziciji danas. Očito je da se većinaosoba u adolescenciji buni protiv autoriteta, ali taj istiautoritet priziva kada zamijeni generacijsku ulogu. Prizivanje autoritarnosti kao najboljeg pedagoškoguplitanja u rast djeteta ujedno govori i o naučenimulogama, pojmu kojeg prepoznajemo i u simboličko-interakcionističkom, ali i sistemsko teorijskomrazumijevanju obitelji. Izjave ispitanika potvrđujuelemente implicitne kulture. Očito je da su saznanja i vjerovanja, vrijednosti i norme snažno utkane u pričuo autoritetu odraslih, strogu patrijarhalnu hijerarhiju, važnost vjerske pouke, ali i izgradnju radne etike -mlađe osobe su mnogo ranije, potvrđuju to izjave, preuzimale uloge odraslih, te socijalno sazrijevali. Interpetativna ravan mora uvažiti i pretpostavku dase većina pripadnika starijih generacija naprosto nijeuspjela snaći i na vrijeme adaptirati velikimdruštvenim promjenama, supstitucijama složenihvrijednosnih sistema novim, što je, opet, mogućepovezati sa Bronfenbrenerovim ekološkim prijelazimai interakcionističko-simboličkoj interpetaciji uloga.

Promjenjeno definiranje djeteta i djetinjstva – pomak od plemenskog i manjiskog ka društveno struktuiranom

Promjenjene dimenzije kulture

Pojava represivne desublimacije

Migracije, socijalno-ekonomske promjene

Slabosti etnografskog pristupa

• Definicija situacije• Reaktivnost (Hawthorne učinak)• Halo-efekat• Poteškoća usmjeravanja na

poznato• Zanemarivanje šireg društvenog

konteksta• Pitanje generalizacije• Kako opisati višestruke realnosti i

objašnjenja?• Ko ima vlasništvo nad podacima i

izvještajima, a ko kontrolu nad objavljivanjem podataka?

Preporučena literatura:

• Bogdan, R.C., Biklen, S.K. (eds.) (1998). Qualitative Research For Education. 3rd ed., Allin and Bacon.

• Miller, P.J., et al. (2003). Ethnografic Methods. In: Camic, P.M., et al. (2003). Qualitative Research In Psychology. Washington: American Psychological Association.

• Cohen, L., et al. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Zagreb: NAKLADA SLAP.• LeCompte, D.M., et al. (1992). The Handbook of Qualitative Research in Education.

London: Academic Press• König, E., Zedler, P. (2001). Teorije znanosti o odgoju, Zagreb: Educa.• Mauthner, M., et al, (2002). Ethics In Qualitative Research. London: SAGE Publications.• McMillan, J.,H. (1992). Educational Research. Harper Collins, Pub., New York.• Mertens, M.,D. (1998). Research Methods In Education And Psychology. SAGE

Publications, London.• Mužić, V., (1999). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa..• Patton, M.Q. (1990). Qualitative Evaluation and Reasearch Methods. London: SAGE

Publications.

PITANJAPITANJAODGOVORIODGOVORI