25
ЕТИЧКО ПОНАШАЊЕ У ПОСЛОВАЊУ ЕТИЧКО ПОНАШАЊЕ Етично понашање у пословању, на изглед, сасвим је разумљива и прихватљива појава. Међутим, када се споји неоспорна људска погрешивост са искушењима која намећу новац и моћ, јавља се потреба да се промишља о моралним изазовима у пословној пракси. О томе, можда, најубедљивије говори случај Тајленол (Тyенол), лека америчког произвођача Џонсон и Џонсон (Јохнсон анд Јохнсон) 1 . Наима, 30. септембра 1982. на подручју Чикага три особе су умрле од цијанида унетог у капсуле екстра јаког тајленола. Веза између трију смрти и капсула успостављена је необично брзо, и власти су о томе обавестиле фирму Џонсон и Џонсон, произвођача тајленола. Пошто се број умрлих повећао коначно их је било седам фирма се суочила са кризом и могућном пропашћу. Тајленол, водећи лек за ублажавање болова, био је највећа појединачна робна марка Џонсона и Џонсона, која је доносила 7,4 постотака укупног прихода и 17 до 18 постотака дохотка корпорације. Мали број руководилаца, који је ваљало да одлуче каква ће бити реакција, није знао: да ли је цијанид унет у бочице тајленола током процеса производње или после тога; да ли су већ забележене смрти само прве у бесконачно дугом низу; да ли ће се смртни случајеви ограничити на Чикаго или ће се проширити и на друге градове. Америчка управа за храну и лекове издала је упозорење да се не пије тајленол, али Влада није наложила компанији да предузме било какве специфичне радње. Поред наведених непознаница које су задесиле компанију, јавиле су се и следеће: 1 Ričard T. de Džordž: Poslovna etika, „Filip Višnjić”, Beograd, 2003, str. 1516. 1

Eticko Nonasanje u Poslovanju

Embed Size (px)

DESCRIPTION

etika

Citation preview

2

PAGE 18

, , . , , . , , (y), ( )., 30. 1982. . , , . . , , , 7,4 17 18 . , , : ; ; . , . , :

, ; ; , , . : 100 ;

;

37 ; ( 15 ); , . ; . : ?. , , .

(1) ? (2) , --, ? (3) ? , . , , , : , , ;

, , ;

. , . , . , 18 95% . 100 , ., . .

. ( . ) , , , , .

:

1. ? 2. ? 3. , , ? . , .

. , , . , . , . , , . , , , , . (). , , , .

, . , . .

, . . , - , , , , . . . , , .

. . , . , .

. . . , . , , , : ;

. , , ;

. , .

. ( . ), .

. . , .

. , , , , . . .

, . . - , , , .

, , . , .

:(1) , .

(2) . .

(3) , . , , , . ( 3):

. ( : , , , , ).

. . . ( , ).

. , , ( , , , , ) . , , .

3: , , , , .

:

a) ;

b) ;

c) ;

d) ,

e) .

, :

a) ;

b) ;

c) , ;

d) , ;

e) , .

.

, , , , , . , .

() . , , .

, . . , . .

, . , : , , , . , - , .

, , . . , . . . , . . . , , . . . , . . . . , . . , , . . . . . . . . . , , , , . . , . . , . , , , . . . , , . , , . , .

, . . . . , , , , , .

, , , . . .

. , , .

, . . , , , .

, . , , . .

, , , , .

, , . , . , , , . , , .

, , .

, -, x 1994. , . . , . , .

2.2.1. . , . . : , , . . , , , .

, , , . , , , . , , , , , , .

: , , , , , , .

, , . , , , .

-, . , .

, , , .

, ; , . , , .

2.2.2. , . :

;

, ;

, , ;

, ,

.

. :

;

;

, ;

, , , , ;

;

, , ;

;

;

,

, , , .

. :

;

;

, , , , .

. :

, , ;

, , .

, , . :

;

, ;

, ;

, , .

, , . :

;

;

, , , ;

, , , , .

. , , , . .

. : , , , , .

, , . ( ) 90% . 11% , , . . , -. , . , . . . .

, . , . , , :

1. ;

2. ;

3. ;

4. ;

5. ;

6. ;

7. ;

8. , ;

9. ;

10. ;

11. ;

12. , ;

13. ;

14. , 15. .

, , . . . :1. ,2. , 3. . , .

, , . . . . : , . , . , . "" . , . . , , , . . . . , . , : . . . , . , , , . . . , . , . , . . . , , . . . , , , . :

. . . . , . . .

, . , , , , , , , . ( ) , .

NA KREDO

Verujemo da je naa prevashodna odgovornost prema lekarima, medicinskim sestrama i pacijentima, prema majkama, oevima i svima ostalima koji koriste nae proizvode i usluge. Sve to inimo da izaemo u susret njihovim potrebama mora biti najboljeg kvaliteta. Moramo neprestano da se trudimo da snizimo nae trokove kako bi smo odrali razumnu cenu. Narudbine kupaca moraju se ispunjavati tano i na vreme. Naim dobavljaima i distributerima se mora dati prilika da zarade poten profit.

Odgovorni smo i prema naim zaposlenima, mukarcima i enama, koji rade za nas irom sveta. Svakog posmatramo kao linost. Moramo potovati njihovo dostojanstvo i sagledati njihove vrednosti. Oni moraju da oseaju sigurnost u svoj rad. Nagraivanje mora da bude poteno i adekvatno, a uslovi rada sigurni, s posebnim naglaskom na red i istou. Moramo da imamo na umu naine na koje moemo da pomognemo zaposlenima da ispune svoje porodine obaveze. Zaposleni moraju da imaju slobodu da iskau svoje predloge i prigovore. Moraju da se obezbede jednaki uslovi za zapoljavanje, usavravanje i napredovanje svih kvalifikovanih. Moramo da obezbedimo sposobno rukovodstvo i njegov rad mora da bude pravedan i etian.

Ogovorni smo i prema zajednicama u kojima ivimo i radimo, kao i celokupnoj svetskoj zajednici. Moramo da budemo dobri graani da podravamo dobra dela i dobrotvorne organizacije i da ispunjavamo svoje poreske obaveze. Moramo da podravamo unapreenje graanskog ivota, zdravstvene zatite i obrazovanja. Moramo da odravamo u ispravnom stanju dobra za koja nam je data privilegija da ih moemo koristiti, titei okolinu i prirodna bogatstva.

Naa konana odgovornost je prema akcionarima. Poslovanje mora da donosi solidan profit. Moramo da eksperimentiemo novim idejama. Mora da se radi na istraivanju i inovativnim programima; greke moraju da se plate. Mora da se kupuje nova oprema, obezbeuju nova postrojenja i lansiraju novi proizvodi. Moraju da se stvaraju rezerve za teka vremena. Ako radimo po ovim principima, nai akcionari mogu da raunaju na solidnu dobit od svojih ulaganja.

Johnson&Johnson

Izjava o odgovornostima kompanije iji je osniva general Robert Wood Johnson 1947. godine.

DESET ZLATNIH PRAVILA SRPSKIH ZANATLIJA (IZ 1907)

Ne poinji zanat na svoju ruku, dok ga nijesi dobro ispekao, dok se nijesi dobro uvijetio i usavrio u svijetu, u dobrim radionicama, jer e ti se neznanje u ovome ili onome tek poslije pokazati i osvetie ti se.

Dri dobar alat u radionici, jer i narodna poslovica dobro kae bez alata nema zanata. Kao to mlin ne moe sa malo dobro mljeti, tako ni zanatlija ne moe sa slabim ravim alatom svoje rukotvorine brzo ili vjeto izraivati.

Budi utiv i prijatan prema muterijama. Utivost i dobro ponaanje meu ljudima esto doprinosi napretku zanatlije, nego njegove izraevine.

Bolje ti je imati manju, ali urednu radionicu, nego veliku i neurednu, u kojoj rade nepouzdani radnici, bez nadzora.I trgovine, kad se puste na veliko, bez pravog rauna, prije propadnu, nego male, ive i vrste.

Dri po koji dobar list iz tvoje ili srodne struke, da saznaje, kako se tvoj zanat u svijetu razvija i unapreuje, pa e i sam, oprezno i polagano moi u svojoj radionici uvesti koju novu spravu, nov nain, itd.

Ide li ti posao slabo, trai uzroke tome, pa ih ukloni, ne svaljuj krivicu na druge, a ne zaboravi da je svako svoje sree kova.

Kada ti posao dobro proe, ne uputaj se onda u kojekakva preduzea, nego raduj se svome poslu, poveaj i proiruj svoju radionicu. Mnog i je valjan zanatlija propao, zato to se je, kada mu je posao dobro iao, upustio u razna poduzea i pekulacije, koje nerazumije, a ovamo je svoj zlatni posao zanemario i svijet od sebe odbio.

Budi taan u izradi i u rokovima. Mnogi je zanatlija zato odbio od sebe muterije to se svijet ve navikao da kod toga i kod toga majstora nikad stvar gotova na ono vrijeme kad je obeao.

Plaaj tano svoje raune i ne uputaj se u velika kupovanja materijala i sprava, itd. to ti zanat ne moe pokriti i uem moda poslije mrtav novac leati, pa i propasti.

Udruuj se sa estitim zanatlijama, svojim drugovima u dobre zanatske zadruge, da materijal zajedniki nabavljate, jer ete dobiti tako i bolje i jeftinije. Osim toga, imae u zadruzi sa svojim drugovima bratskog zbora i dogovora, to e ti vroijeme daleko korisnije proi, nego moda u zaguljivoj birtiji, de se truje i tijelo i dua.

Prema: Vukovi : Biznis i moral osnovi poslovne etike, CEKOM books d.o.o., Novi Sad, 2006, str. 160169.

Riard T. de Dord: Poslovna etika, Filip Vinji, Beograd, 2003, str. 1516.

Suboti D, Lazi J: Poslovna etika odabrana poglavlja iz etike, morala, sociologije rada i kulture poslovanja, KIZ Centar, Beograd, 1997., str. 15.

Mascarenas, Oswald A. J: Exonerating Unethical Marketing executive Behaviores: A Diagnostic Framework, Journal of Marketing, 2/1995, str. 43.

Rakas S: Uvod u poslovnu etiku (tree dopunjeno i proireno izdanje), Megatrend univerzitet primenjenih

nauka, Beograd, 2006, str. 113.

Dramond D, Bein B: Poslovna etika, Clio, 2001, str. 24.

Osnovne postavke ovog problema date su u teoriji Y (Douglas McGregor), koja govori o integraciji ciljeva pojedinaca i ciljeva organizacije. Ova teorija je data kao suprotnost teoriji X, koju je isti autor izveo. Pretpostavke teorije Y o ljudima su sledee:

troenje fizikih i mentalnih snaga u radu je tako prirodno kao i u igri ili odmoru;

spoljna kontrola i pretnja kaznom nisu jedini nain da se uini napor u dostizanju ciljeva organizacije;

obaveza prema ciljevima, funkcija je nagrada vezanih sa njihovim dostizanjem;

proseno ljudsko bie ui, u odgovarajuim uslovima, ne samo da prihvati nego i da trai odgovornost;

sposbnost za primenu visokog stepena mate, genijalnosti i kreativnosti u reavanju problema organizacije veoma je iroko, i nije tako retko rasprostranjeno u populaciji, i

u uslovima modernog industrijskog ivota, intelektualni potencijali prosenog ljudskog bia samo su delimino iskoirieni.

Teorija Y preuzeta iz: Dulanovi , Dinovi M: Osnovi organizacije, FON, Beograd, 1997., str. 5253.

Pokrajac S, Spasojevi V: Etika i drutvena odgovornost u poslovanju, Direktor, br. 11/95, str. 15.

Dulanovi , Jako O: Organizaciona struktura - metode i modeli, FON, Beograd, 2002, str. 168170.

Isto.

Isto.

Rakas S: Uvod u poslovnu etiku (tree dopunjeno i proireno izdanje), Megatrend univerzitet primenjenih

nauka, Beograd, 2006, str. 181.

Bojanovi R: Psihologija meuljudskih odnosa, Beograd, 1993.

Rakas S: Uvod u poslovnu etiku (tree dopunjeno i proireno izdanje), Megatrend univerzitet primenjenih

nauka, Beograd, 2006, str. 181.

Kodeks poslovne etike, Slubeni glasnik RS, br. 1/2006.

Kodeks poslovne etike, Slubeni glasnik RS, br. 1/2006.