Click here to load reader

Estetika - prezentacija.ppt

  • View
    234

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Estetika - prezentacija.ppt

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    1/18

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    2/18

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    3/18

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    4/18

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    5/18

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    6/18

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    7/18

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    8/18

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    9/18

    Estetika

    (gr. aisthetos=osjetni,opaajni) je filozofija umjetnosti,

    odnosno filozofija lijepog. Ova filozofska disciplina ispituje

    kriterije stvaranja, oivljavanja i vrednovanja lijepog,odnosno umjetnosti (umjetnosti kao eminentnog podruja

    lijepog)

    Izraz (djelo Aesthetica) prvi 1735. koristi Alexander

    Gottlieb Baumgarten, njemaki filozof, za kojega estetika

    kao znanost o osjetilnoj spoznajipodrazumijeva znanost o

    lijepom u umjetnosti i u prirodi (ljepota kao savrenstvo

    osjetilne spoznaje). Termin estetika jo neko vrijeme (npr.

    kod Kanta) bitno oznaavauenjeo osjetilnoj spoznaji.

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    10/18

    Interes filozofa za umjetnost i lijepo zapoinjejou antici,

    pa se osnivaimaestetike smatraju Platon i Aristotel.

    Platonova metafizika lijepog (estetiku spekulativno izvodi

    iz metafizikihideja dobra, lijepog i istine) predstavlja uzor

    tzv. estetike oozgo, koju kasnije nastavljaju npr.

    Schelling i Hegel.

    S druge strane, Aristotel u svojem djelu Peri poetikos

    (Poetika ili O pjesnikom umijeu) predstavlja uzor

    estetikeoozo,koja izvor estetskih normi traiu samojumjetnosti. Dakle, ovaj je pravac utemeljen na nekimempirijskim zakonomjernostima umjetnikogstvaralatva.

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    11/18

    Kalokagatia (gr. kals=lijep, agaths=dobar) ili

    lijepa obrotaje antiki pojam koji sjedinjuje inajuepovezuje ljepotu i dobrotu.

    Kao specifini ideal naina ivota, obrazovanja i

    odgoja u starih Grka, kalokagatia ukazuje naizvornu neodvojivost etikogi estetskog podruja.

    Ovaj eideal doivjetinakon antike viekritika.

    Primjerice, kod Nietzschea: Istinaje grozna starica.

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    12/18

    Filozofiji i umjetnosti zajenikesu osnovne funkcije duha:obje izraavaju nazor o svijetu i ivotu, rasvjetljuju egzistenciju,

    obavljaju funkciju snalaenjau svijetu, prekoraujugranice iskustva

    (tj. transcendiraju)

    Umjetnikadjela kao i filozofija starerukijenego ostignudaznanosti i tehnike. Svakako ne u smislu da bi kasnija umjetnost (ili

    filozofija) prevladala raniju umjetnost kao zastarjelu.

    Osnovna razlika umjetnosti i filozofije je u tome to umjetnost

    funkcije duha obavlja u mediju osjetilnosti, dok filozofija to radi

    pomoupojma i umne argumentacije.

    Za umjetnost je istina savrenostlijepog prikaza.

    S druge strane, prema Kantu je znanost koja bi kao takva trebala biti

    lijepa besmislica.

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    13/18

    Platon ideju lijepog (sklada, harmonije) poistovjeuje s

    idejom dobra i istine, dakle onim najviim.

    No, ideju lijepoga ne poistovjedujes umjetnikilijepim.

    ovjeku, dakle, koji bi se svojim raznolikim umijedem pokazivaosposobnim oponaati sve stvari, kada bi takav doaou grad i htio namprikazati svoja pjesnika djela, iskazali bismo tovanje kao svetom i

    udesnomi ugodnom ovjeku,no rekli bismo mu da takva u gradu nema i

    ne treba biti, te bi ga ovjenanog i okidenog, ispratili u neki drugigrad. (Platon, Drava, 398a-398b)

    Ondaje svaka umjetnost koja oponaadaleko od istine i to je, kako seini,sve toona moeda izrazi, jer od svake stvari obuhvaasamo jedan

    mali dio i to samo njen izgled (sliku) ako je slikar dobar, on estolarevom slikom, koju izdaleka pokazuje, moi prevariti djecu i

    nerazumne ljude, pa ekod njih stvoriti vjerovanje da je to zaista stolar.

    (Platon, Drava, 332)

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    14/18

    Platon umjetnost shvaa kao oponaanje (gr. mimesis) lijepihstvari, a njih kao kopije ideja. Stoga je umjetnost kopija kopije, ili

    tredaod istine,tj. posaoiz treeruke. Dakle, obmana.Aristotel umjetnost shvaa kao stvaralako i oplemenjujue

    oponaanjestvarnosti.

    Hegel(19. st.) ljepotu definira kao osjetilnu pojavu ideje. Ideja je

    pravi sarajumjetnosti, dok je njen oblik u umjetnosti osjetilnislikoviti lik. Umjetnost kao oitovanje duha dolazi po njemu izafilozofije i religije.

    Schelling u umjetnosti vidi spoznaju onoga najviega.

    Schopenhaueru umjetnosti vidi bezinteresni doivljajkoji ovjekaoslobaa (glazba naroito) i tjei. Nietzsche u umjetnosti vidinajpotpunije prihvaanje ivota, smisao ivota i jedini nainprevladavanja pesimizma.

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    15/18

    Nakon objavljivanja Baumgartenove Estetike sredinom

    18. stoljeda, estetika je umjesto religije poelazauzimati sreinji dio odgoja i obrazovanja, aumjetnost i knjievnost posveene ubudue rafinaciji

    due,osjeajai ukusaprestaju biti samo zabava.

    Umjetnikodjelo otada postaje model visoke kulture.

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    16/18

    Friedrich Schiller u svojoj estetici (naroitou pismima

    O estetskom odgoju ovjeka) razlikuje tri stupnja ovjeka:

    1.Stanje nue (Notstaat) ili nagona u kojemu ovjekomupravljajustrasti, pokreega materija

    2. Stanje uma (Vernunftstaat) u kojemu ovjekuspijeva

    savladati strasti, ali tako da stvara apsolutne principe

    kao tabue

    3. je nevino, djetinje stanje kojim vlada nagon za igrom

    (Spieltrieb); to je stanje u kojem strasti nisu odijeljene od

    razuma.Ono oslobaaovjeka,a moese dosegnutijedinou umjetnosti. Za Schillera je umjetnost oblik igre.

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    17/18

    umjetnici, svaki na svoj nain,izraavajuvlastito poimanjesvijeta koje je uvijek vie ili manje, osvijeteno ilineosvijeteno, neposredno i posredovano, utemeljeno unekoj filozofiji.Pa je za mnoge pojedince tekoreijesu li oni

    filozofi koji se bave umjetnou, ili umjetnici koji se bave

    filozofijom.(Milan Poli)

    Primjerice, Friedrich Nietzsche, Jean-Paul Sartre, Albert

    Camus, Vladan Desnica

    Stoga nijedna znanost, pa ni estetika ne mogu odrediti pravila

    umjetnikog stvaranja, kao to nitko ne moe odrediti pravila

    stvaranja uope, nego naprotiv pojedinci svojim stvaralatvom,patako i umjetnici svojim, mijenjajuisvijet odreujui pravila njegove

    proizvodnje, dok njegova praizvodnja uvijek ostaje u domaaju tek

    ovjekovastvaralakoguma.

  • 8/10/2019 Estetika - prezentacija.ppt

    18/18

    A za umjetnika djela, koja nisu uspjela, vrijedi ovaj paradoks: lijepo nam

    prikazuje jedinstvenost ljepote, runo nam prikazuje mnogostrukost ljepoteZbog toga, kad je govor o nekom vie ili manje neuspjelom djelu, obino se

    raspravlja o njegovim odlikama, to jest o njegovim lijepim stranama, to nikako

    nije sluaj kod savrenih djela, jer ova nemaju lijepih strana. Kod ovih, naime,

    nemogue je nabrojiti odlike ili oznaiti lijepe dijelove ili strane, jer ona kao

    potpuno stapanje imaju jednu jedinu odliku: ivot struji cijelim njihovim

    organizmom, a nije se povukao ni u jedan od dijelova toga organizma.

    Dvije su forme ljudske spoznaje: jedna je intuitivna, druga logika; do spoznaje

    se dolazi naime, ili putem fantazije ili putem intelekta; i to do spoznajeindividualnogili do spoznaje univerzalnog, do spoznaje pojedinanihinjenicaili

    do spoznaje njihovih odnosa. Jednom rijeju, spoznajom se u nama stvaraju ili

    slikeilipojmoviSvaka prava intuicija ili preobau isti mah je i izrazMi smosasvim slobodno i otvoreno poistovjetili intuitivnu ili izraajnu spoznaju sestetskom ili umjetnikominjenicom.

    (Benedetto Croce, Estetika)

    Povijesnost je bitno obiljejei filozofije i umjetnosti.Aristotel dri kako je pjesnitvo vie filozofska i ozbiljnija stvar negoli

    historiografija, jer pjesnitvo prikazuje vie ono ope, a historiografija

    pojedinano.