553MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

Karl Gustav Jungov odgovor na Knjigu o Jovu treba vidjetikao autentini pokuaj bavljenja problemom ovjekove patnje.Postaje jasno da se Jov moe smatrati arhetipom ovjekovogodgovora na patnju. Da bi to elaborirali osloniemo se na djeloengleskog pjesnika, slikara i gravera Viliama Blejka. Skorovijek prije pojave moderne psihologije, a najmanje 150 godinaprije nego to je Jung napisao svoj Odgovor Jovu, Blejk se poz-vao na svoje vlastito ivotno iskustvo kako bi interpretiraoKnjigu o Jovu nizom izvanrednih ilustracija. U svijetlu togaovdje objanjavam moje vlastito razumijevanje ideje o arhetipu,naroito to se tie tema uzetih od obojice, Junga i Blejka. Onoto se pojavljuje prepoznavanje je coincidentia oppositorum kao

analitika psihologija

ESEJ O OVJEKOVOJ PATNJIIlija Kapii

In this paper it is clear that Carl Gustav Jung's answer to theBook of Job is an authentic attempt to deal with the problem ofhuman suffering. Job can be regarded as the archetype of thehuman response to suffering. At least 150 years before Jungwrote Answer to Job English poet, artist and engraver WilliamBlake was calling upon his own lived experience to interpret theBook of Job in a series of remarkable illustrations. This work ismy own understanding of the notion of archetype with respectto themes taken from both, Jung and Blake.

554 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

krucijalnog arhetipa ovjekove psihe, a ja tvrdim da je gleditekoje proizilazi o ovjekovom odgovoru na patnju daleko bogati-je i suptilnije od bilo ega drugog to moderna psihologija jomoe da izmisli.

Uvod: Jung i tenzija suprotnosti

Moje gledite je gledite koje mislim da dijelim sa mnogima,da Karl Gustav Jung zauzima jedinstveno mjesto na podrujupsihologije. Ako mislimo da se psihologija sastoji od onoga toje Abraham Maslou opisao kao etiri sile: bihevioralnu,psihodinamiku, humanistiku i transpersonalnu, tada je oitoda je Jung, za razliku od veine drugih velikih linosti u psi-hologiji, dao veoma znaajan doprinos u sva etiri od tihpodruja. Ja ne znam nijednog drugog psihologa koji se i pri-makao ovom postignuu. Jungova irina i dubina fokusa bezpremca je, a ipak u iroj disciplini skala njegovog doprinosarijetko se u potpunosti priznaje. Nekima je njegovo djelo teko,nekima previe ezoterino, ali sloio bih se da ga treba uzetiozbiljnije. Izazovi kao to su mnoge njegove osnovne ideje, nje-gove studije o alhemiji, njegovo tretiranje prie o Jovu, morajubiti uzete ozbiljno. Ovaj tekst e se posebno fokusirati na njegovOdgovor Jovu.

Moda bi bilo korisno kada bih stavio moje vlastito intereso-vanje u neku vrstu ukupnog konteksta. Ve dui niz godina pron-aao sam da su Jungove ideje neprekidni izvor moje dubokeinspiracije. Njegovi koncepti Sjenke, anima/animus, Sopstva,individuacije, psiholokih tipova, kolektivno nesvjesnog, aktivneimaginacije i sinhroniciteta su prilino neophodni u mojem radu.Jung prepoznaje tenziju suprotnosti kao inherentnu ovjekovomiskustvu. Smatram da je povod, u njegovom smislu, za mnogeparadoksalne sukobe kojima smo podloni i koje prepoznajemo,mrana, skrivena strana ovjekove prirode. Ljudi izraavaju

Ilija Kapii

555MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

svoju tugu i nose svoju koliinu bola i patnje koju su ivjeli i krozkoje ive. Jung je uestvovao u njihovoj borbi da pronau nekorazumijevanje i smisao u svemu tome. ini mi se da je gubitakneizbjena tema svih savjetovanja i terapeutske prakse i osnovniovjekov gubitak lei u temeljnoj transpersonalnoj i duhovnojtenziji, neemu to se naziva kapacitet za razumijevanjeovjekove patnje kroz uestvovanje. Moje je gledite da jemodel ovjekove psihe koji je predloio Jung jedan od nekolikonaina pokuaja bavljenja tom osnovnom tenzijom.

Mojem uvaavanju Jungovih ideja uveliko je pomoglo itanjedjela engleskog pjesnika, slikara i gravera Viliama Blejka. Prijenekih tridesetak godina razgovarao sam sa nekim od Jungovihsaradnika u Jungovom institutu u Cirihu. esto su isticali vezuizmeu Blejkovih i Jungovih ideja. Blejkovo Vjenanje raja ipakla (The Mariagge of Heaven and Hell), te Pjesme nevinostii iskustva (Songs of Innocence and Experience) odgovaraju jun-govskim temama. To je izvan opservacije ideja koje su pred-stavljene u ovom radu.

Nekoliko godina kasnije jedna prijateljica mi je naglasila da suJung i Blejk imali dubok interes za priu o Jovu, a ja sam odluioda se sa njom blie pozabavim. Obojica, Jung i Blejk bili suintrovertni vizionari, vidjeli su svoje djelo kao zadatak nametnutiznutra, uzrok je uvijek bio sudbonosna prinuda. Postavljali suljudsku imaginaciju iznad svega, i prepoznavali udo ovjekovereflektivne svijesti. Bili su hriani, ali u sukobu sa religioznimdoktrinama iz kojih su proizali, a obojica su prepoznavalaovjekovu potrebu za razumijevanjem. Prepoznavali su inherent-ni paradoksalni kvalitet ovjekove prirode i ulogu koju igra ten-zija suprotnosti u ljudskom iskustvu.

Ovaj lanak se ne bavi teolokim pitanjima, niti linostimaJunga i Blejka, ve egzistencionalnim pitanjima, posebno u od -nosu na njihov Odgovor Jovu. Fokus je ovdje na direktnoj i ne -posrednoj vanosti tih egzistencijalnih pitanja za razumijevanje

Esej o ovjekovoj patnji

556 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

prirode ovjekovog ivotnog iskustva. Blejkove vlastite studijepreoblikuju Jungovo djelo, a tu se mnogo moe nauiti iz bliegispitivanja jasnih paralela koje se mogu nai u njihovom djelu.Moja vlastita studija Blejka i Junga spada u ire heruistikoistraivanje koje se sastoji od mnogo veeg projekta koji se baviljudskom patnjom.

Knjiga o Jovu: autentina procjena ovjekove patnje

ovjekova patnja ima mnoge forme od uobiajenograzoarenja, frustracije, bolesti kroz gubitak, usamljenost, krizuidentiteta, emocionalni nemir do ovjekovog odgovora u licetragediji, katastrofi, smrti, besmislenim i bez znaenja aktimanasilja, rata i genocida. Viktor Frankl istie da je, zato to izgle-da tako besmislena i bez znaenja ovjekova patnja, konanoizazov za ovjekov rast. A, u predgovoru za Franklovu knjiguovjekova potraga za znaenjem (Mans Search for Meaning)Gordon Alport kae:

ivjeti znai patiti, preivjeti znai pronai smisao u patnji,ako postoji svrha ivota uopte mora postojati svrha u patnji iumiranju, ali niko ne moe rei nekom drugom to je ta svrha.

Iz ovjekove kulture, mitova i organizovane prakse pojavljujese nuenje nekih vrsta znaenja. Oni mogu ponuditi gledite daje patnja besmislena ili patnja je sudbina, ili patnja je posljedi-ca grijeha. Ja sam prihvatio egzistencijalno-transpersonalnogledite da je patnja potrebna da se bude ovjek.

Mnogi uticaji koji su dali povod mojem interesovanju za ovutemu ukljuuju: Frankla, Zapadnu mistinu misao, Juliana odNorvia, Jovana od Krsta (Tamna no due) Majstor Ekarta(Oblak Nesaznatog), istonu mistinu misao (sufizam, taoizam),budistike etiri svete istine; istinu patnje, istinu izvora patnje,istinu ponitenja patnje, i istinu osmostrukog puta za ponitenjepatnje, i budistiki prijedlog naina bavljenja patnjom: put otpora,

Ilija Kapii

557MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

put depresije, put pokornosti i put rtvovanja. Ostali uticajiukljuuju spise osera, Miltona, Dantea, Getea, ekspira,alhemiarske radove, popularnu medijsku fascinaciju nasiljem,klinike uvide Frojda (gubitak), Lakana (nedostatak) i Asiolija(strah od patnje), kao i moje iskustvo (tuga, kriza kao mogunost).Meutim, glavna inspiracija bio je Stari zavjet, Knjiga o Jovu,Jungov Odgovor Jovu (1952) i Blejkove Ilustracije za knjigu oJovu (izvorno objavljene 1825).

Knjiga o Jovu pisana je negdje izmeu 600. i 400. godinep.n.e, a prepoznata je od strane naunika kao jedna od najboljenapisanih knjiga. Kao autentini esej o ovjekovoj patnji bila jeu sreditu bezbrojnih komentara, ali nikad, sloio bih se, zasuparnika nije imala nekog kao to je Vilijam Blejk. Ipak, svikomentari moraju poeti sa priom o Jovu.

Biblijska pria o Jovu

Jov je bio pravedan, poboan i prosperitetan ovjek iz zemljeUz. Jednoga dana Jahve (Bog) bio je izazvan od Satana(Iskuivaa) da testira Jovovu vjeru. Satan tvrdi da ako Jovu sviposjedi budu oduzeti tada e njegova vjera biti objavljena kaoplitka, a on e kleti Boga za svoje nevolje, Jovova vjera jeuslovljena njegovim prosperitetom i sreom. Bog je daoodobrenje Satanu da oduzme Jovu stoku, posjede, djecu, ak injegovo zdravlje. Jov je prihvatio da je ono to mu se dogodiloboja volja, ali nije razumio zato. Proklinjao je dan kada jeroen, ali nije kleo Boga. Presudno, tri prijatelja Vildad, Elifas iZofar posjetili su Jova i tvrdili da mora da je zgrijeio kad je iza-zvao toliku nesreu.

Uprkos njihovim neumoljivim argumentima i pritisku da priz-na svoje grjehove Jov je ostao vrst, a prijatelji su se konanoumirili. Zatim, Elihu, koji je bio neodluan da govori zbog svojemladosti istie da ako je Jov kriv za bilo to onda je to zbog

Esej o ovjekovoj patnji

558 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

samopravednosti, jer u branjenju svoje pravednosti i taenjubojih razloga on je postavio sebe iznad Boga. Nakon ove inter-vencije od strane Elihua Jov je imao viziju Boga koji se pojavioiz vihora. Bog prekorijeva Jova zbog ispitivanja njegovih razlo-ga. Bog nastavlja sa stvaranjem pokazujui koliko je zemljapuna uda, misterije u koje se Jov ne moe nadati da e prodri-jeti, te kakvi su monstruozni procesi na djelu (Behemont iLevijatan) koje Jov ne moe kontrolisati. Jovu se vraaponiznost, njegova vjera je obnovljena u potpunosti i nagraenje povratkom zdravlja i svoje djece. Posjedi su mu udvostrueni.Jov umire star i zadovoljan.

Jungov odgovor Jovu

Knjiga o Jovu inspirisala je mnoge tumae i komentatore. KarlGustav Jung je napisao svoj odgovor kao Odgovor Jovu (1952)u jednom naletu energije tokom bolesti. Pria se da je figuraJova sjela na ivicu njegovog kreveta i izdiktirala mu OdgovorJovu (vidite Edinger, 1992) to se ini vrlo slinim iskustvuJungovog pisanja Sedam propovijedi smrti, 1916. godine.Nakon to je zavrio Odgovor Jovu opet se dobro osjeao. Usvojoj autobiografiji Sjeanja, snovi i razmiljanja (1961) Jungprimjeuje:

Unutranji korijen (Odgovora Jovu) nalazi se u Aionu. Tusam se bavio psihologijom hrianstva, a Jov je vrsta praslikeHrista. Veza meu njima je ideja o patnji. Hrist je sluga patnje,tako da je Jov... Ambivalentna slika Boga igra kljunu ulogu uKnjizi o Jovu. Jov oekuje da e Bog u izvjesnom smislu biti uznjega nasuprot Bogu; u tome imamo sliku tragine bojeprotivurjenosti. To je glavna tema Odgovora Jovu. (str. 243).

Jung nastavlja da istie:Mnoga pitanja iz javnosti i od pacijenata uinila su da se

osjeam da se moram izraziti jasnije o religioznim problemima

Ilija Kapii

559MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

savremenog ovjeka. Godinama sam oklijevao da to uinim, jerbio sam svjestan oluje koju bih izazvao. Ali konano, nijesammogao a da se ne uhvatim u kotac sa problemom, u svoj nje-govoj hitnosti i teini, pa naao sam se primoran da damodgovor. Uinio sam to u obliku u kojem mi se problem pret-stavio, to jest kao iskustvo nabijeno emocijom, (str 243).

Valja napomenuti da je Odgovor Jovu bio jedan rad koji ga jeu potpunosti zadovoljio. Jung je jednom primijetio da... sadakada znam vie volio bi da preradim sve svoje knjige osimOdgovora Jovu, ali e ostaviti tu jednu ba kao to stoji,(Marija Luis fon Franc, 1975, str. 161). Edvard Edinger (1992)sugerie da je Odgovor Jovu vjerovatno najkompletnija izjavaJungove osnovne poruke, ali to je poruka koja je okirala mnogeljude, teologe, druge psihologe, pa ak i neke od njegovihbliskih prijatelja, (vidite Adler, 1976).

Jung pie:... savremeni ovjek sa hrianskom edukacijom i osjeanjem

mora da se pomiri sa boanskim mrakom koji je predstavljen uKnjizi o Jovu, pa i sa efektom koji on ima na njega, (Jung, CW9, par. 561).

Jung se bavi onim to on zove psihika istina, a predlae daKnjiga o Jovu moe posluiti kao paradigma za odreeno iskust-vo Boga, a da to ima poseban znaaj za nau situaciju u danan-jem svijetu, (CW 9, par. 562). U prii o Jovu portret Jahvea(Boga) je portret progonitelja i pomagaa u istoj slici, a obaaspekta su stvarna kao i svi drugi. Jahve (Bog) nije podijeljen,ve je jedinstvo unutranjih suprotnosti, a to Jung prepoznajekao coincidentia oppositorum, conjunction (ujedinjenje) suprot-nosti, (CW 9, par. 664). Vanost ove konjunkcije ne smije bitipotcijenjena, a mi emo se na nju vratiti kasnije. Jung predlaeda ova strana, muna slika o Jahve (Bogu) ini njegov moralniporaz u oima Jova, a tim treba shvatiti da Jov ostaje moralnovei od samog Jahve-a (Boga), ( CW 9, par. 640).

Esej o ovjekovoj patnji

560 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

Ono to je upadljivo u vezi Odgovora Jovu je da je pria samopolazna taka za Jungovo obimno istraivanje mnogih knjigaStarog i Novog zavjeta, koje imaju slinu temu. Meutim, glav-na stvar je da Jung predstavlja svoje djelo kao iskustvo nabi-jeno emocijom. Jasno, Jungov odgovor je autentini odgovor itreba mu pristupiti upravo na taj nain. Odgovor Jovu je kulmi-nacija Jungovog vlastitog heuristikog istraivanja, tj. njegovogdugog ivotnog traganja u istraivanju smisla ovjekove patnjei traginih duhovnih sukoba koji iz toga moraju proizai. Marija Luis von Franc navodi, kada su Junga pitali kako moe ivjetisa saznanjem koje je evidentno u Odgovoru Jovu, on je odgov-orio: ivim u mojem najdubljem paklu, a odatle ne mogu pastinigdje dalje, (fon Franc, 1975, str. 174).

Ovo govori da se Jungovom Odgovoru Jovu mora pristupitikao autentinom ivotnom iskustvu nemira i sukoba koji nasta-ju iz njegovog naunog djela. Naravno, to je samo iz takvihautentinih ocjena da ljudska kultura moe polako napredovati.Osim toga, vano je shvatiti da u tom pogledu Jungovo djelonije uopte unikatno. Doista, Knjiga o Jovu je naravno takvaautentina ocjena, kao to je takoe i Blejkova interpretacijaprie o Jovu. Mogunost koja se ovdje istrauje je da je Blejkotiao daleko, koliko i Jung, u svom istraivanju ovjekovepsihe. Meutim, bilo kakvo uporeivanje Blejka i Junga jesporedno u odnosu na glavni zadatak, a to je istraiti kako Blejkmoe ponuditi bilo kakvu korisnu perspektivu za Jungovo djelo.

Jung konano nije bio mnogo blizak Blejkovom djelu. Upismu udno primjeuje da: Ja nijesam posebno prisan saBlejkovim djelom. Uvijek sam sklon da ga kritikujem. (Adler,1975 Pismo Verblovskom, 28. mart 1951).

A, u drugom pismu Jung objanjava:Smatram Blejka primamljivim za prouavanje jer je sastavio

mnogo od polu ili nesvrenog znanja u svojim fantazijama.Prema mojem miljenju ono je umjetniki proizvod, a ne

Ilija Kapii

561MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

autentina reprezentacija nesvjesnih procesa. ivio je u vrijemekada su takve nevjerovatne izmiljotine bile moderne, (Adler,1973 pismo Nonavitu u, 11. novembar 1948).

Iako je jasno iz ovih napomena da Jung nije imao vrlo visokomiljenje za Blejkovo djelo slinost njihovih osnovnih pozicijajami integraciju koja je ovdje predloena. Iako nema dokaza daje Jung bio blizak sa nizom gravura za Knjigu o Jovu koje jeBlejk objavio 1825. godine, to ne moe naruiti moje korienjeBlejkovog djela da bacim svijetlo na pitanja sa kojima se Jungsuoavao u Odgovoru Jovu.

Vilijam Blejkov Odgovor Jovu: autentino tumaenje

Vilijam Blejk (17571827) bio je pjesnik, slikar, graver,izdava, filosof, prorok, mistik najvei imaginativni genijroen u Engleskoj u 18. vijeku (Preston, 1944), a tu su i nekikoji tvrde da je najoriginalniji britanski pisac u poslednjih 200godina. Njegova poezija, slike i gravure iroko su poznate, aizloba njegovih djela prikazana je u Imperijal jahakoj koli uprakom zamku od septembra do novembra 2000. godine, avelika izloba u Tejt galeriji u Londonu od novembra 2000. dofebruara 2001. godine.

Knjiga o Jovu stalno je uticala na Blejka tokom njegovog iv-ota. Inspirisala je mnoge njegove slike. Stvorio je najmanjedvije serije crtea, a narueno mu je da napravi seriju gravurakoje e biti u centru panje ove studije. Te gravure su bileposlednje Blejkovo djelo koje je zavrio prije smrti. GraviraneIlustracije za knjigu o Jovu sadre niz od 22 ploe. One sunesumnjivo njegovo najvanije djelo. One nijesu samoilustracije, ve komentari, i radikalna reinterpretacijastarozavjetne prie. Autentini su izraz Blejkovog vlastitog iv-otnog iskustva. Cjelokupno djelo duboko je humanistiko,egzistencijalistiko i transpersonalno. Do sada je objavljeno

Esej o ovjekovoj patnji

562 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

nekoliko vanih izdanja tih gravura i odgovarajui popratnimaterijal, (Bindman, 1970; Damon 1966; Blejk 1825 / 1995).

Ove gravirane ilustracije Jova inspirisale su mnoge naunike,kao i razliite psihoterapeute, na primjer, frojdovku MarionMilner (1956) i jungovca Edvarda Edingera (1986). Doista,komentariui svoje vlastite interpretacije Blejkovih gravuraEdinger (1992) istie njihov terapeutski znaaj u ovoj napomeni:

To je vrsta prijenosnog analitikog asa to vrijedi za sveivotne probleme koji se susrijeu, ako se ide dovoljno duboko,do same njihove sri, (str. 36).

Biblijska Knjiga o Jovu elokventni je napad na duhovnosljepilo, a Blejkova interpretacija, nekih 2500 godina kasnije,nije manje izazovna. Blejk je bio teki kritiar pukog razuma ipostprosvjetiteljskog vijeka. Umjesto njega naglaava kreativnuimaginaciju, poetski genij i njegovu ulogu u duhovnom razvoju.U ovim gravurama Blejk nudi uvid koji ima potencijal datransformie itaoca. Iako ima brojnih drugih komentatorakomentari koji su ovdje ponueni rezultat su mog vlastitog bavl-jenja ovim gravurama.

Blejkove ilustracije nijesu prosta pratnja teksta ve njegovotumaenje i proirivanje. Jasno nude autentini izraz njegovevlastite patnje, te nain kako je on razumio. Tabla I prikazujeporeenje izmeu strukture biblijskog teksta i 22 table koje ineBlejkovo djelo. Prikazana je na nain koji je osmiljen kako biistakao kako Blejk stavlja svoj fokus na prva dva i poslednjaetiri poglavlja Knjige o Jovu. Pored toga, treba napomenuti dase table 19, 20 i 21 samo indirektno odnose na poslednja etiristiha 42. poglavlja Knjige o Jovu. Blejk stavlja Jovovu najniutaku muke i krajnjeg oaja na sredinu serije, tj. na tablu 11.Vizija Boga koja se pojavljuje iz vihora na tabli 13 ne pojavlju-je se sve do poglavlja 38. biblijskog teksta.

Trebalo bi biti jasno da Blejk prosto ne ilustruje biblijski tekst,ve dodaje naglasak, dodaje komentare i tumaenje, te u nekoliko

Ilija Kapii

563MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

navrata dodaje ploe koje uopte nemaju direktnu korespondenci-ju sa tekstom. Blejkov domet moe se cijeniti samo ako se ovidetalji poblie ispitaju. Ono to slijedi moe biti samo kratak sae-tak glavnih obljeja Blejkovog djela.

Naslovna strana

Naslovna ploa je daleko vanija nego to se ini na prvipogled. Naravno, moe se uzeti prosto kao naslov za 21 tablukoje slijede. Meutim, njena najupeatljivija karakteristika jebriua krivulja anela koji padaju, a zatim ustaju, odraavajuiput sunca na 21 tabli. Bitno je istai da je izvorno bilo samo 19akvarela u seriji na kojoj su gravure utemeljene. Don Linel je1821. godine naruio od Blejka seriju od 20 gravura, tj.naslovnu stranu plus gravure 19 akvarela. Izmeu 1823. i 1825.godine Blejk je odluio da doda dvije daljne table (table 17. i 20)za seriju gravura. To su ukupno 22 ploe, naslovna strana plus21 crte. Ne postoji zapis o tome zato je Blejk napravio dodatakod ove dvije gravure u seriji, ali moemo biti sigurni da je imaosvoje razloge. Jedan trag lei u ukljuivanju sedam anela ucrte za naslovnu stranu. Tumaenje koje se ovdje nudi temeljise na prostoj ideji da se Jovovo putovanje prema dolje u oaj ipovratak u blagostanje mogu uzeti kao sedam faza procesa.Dakle, 21 tabla moe se uzeti u tri grupe od po sedam tabli, kojekorespondiraju pojedinim fazama. Obiljeio sam svaku od tihfaza onako kako se preporuuju iz Blejkovog teksta. ini se daBlejk nudi suptilniji model ovjekovog odgovora na gubitak odsvega trenutno dostupnog u savremenoj psiholokoj literaturi.

Intertekstualni komentar

Druga odrednica gravura je ukljuivanje rubova illustracija,gotovo kao zakanjelih misli. Margine svake od 21 gravure

Esej o ovjekovoj patnji

564 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

bogato su ilustrovane i obiljeene pitanjima koja su uzeta nesamo iz Knjige o Jovu, ve takoe, iz ostalih knjiga Starog zav-jeta kao i iz Novog zavjeta. itanje nakon itanja, ta intertek-stualnost nastavlja da zauuje.

Blejkov vizuelni jezik

Zbog toga je originalna studija Blejkovog djela od straneVikstida (1910) skrenula veliku panju na vizuelni jezik koji jeBlejk upotrijebio u Jovovim gravurama. Neka od iznenaujuihobiljeja odnose se na oiglednu slinost Jova i Boga, na kon-vencije i tumaenja gore/dolje, lijevo/desno, te motive koji sekoriste u pozadini pejsaa da prenesu proticanje vremena, itd.Osim toga, Blejkov vizuelni jezik postaje jasniji kad se ispitajumale promjene koje je on uinio izmeu 19 originalnih akvarelai 22 gravirane table.

Uloga Jovove ene

Blejk radikalno mijenja ulogu Jovove ene. U biblijskom tek-stu ona je samo kratko pomenuta, ali pojavljuje se na svimgravurama, osim na tablama 3 i 11 Blejk je prikazuje kao tajnogJovovog pratioca, vrstu anima figure, savjetnika.

Blejkove dodatne table

Kada se uporedi biblijski tekst i gravure jasno je da Blejkdodaje etiri table koje se direktno ne odnose na tekst, tj.naslovnu stranu i table 11, 16 i 20 Naslovna strana kao stvarnitrag za Blejkove namjere raspravljena je naprijed, ali ostale tritable takoe otkrivaju neto od Blejkove osnovne ideje. Tabla 11manje ili vie odgovara dijelu teksta koji se odnosi na Jovovesnove koji se javljaju mnogo ranije (Knjiga o Jovu 7), ali je oito

Ilija Kapii

565MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

mnogo dublje tumaenje Jovove muke i oaja nego to tekstukazuje. Tabla 16 opisuje dramatini pad Satane koji se nespominje u biblijskom tekstu. A, tabla 20 see izvan biblijskogteksta gdje Jov prepriava svoju tamnu no due, eksplicitnopriznajui sedmu jasnu etapu svog iskustva gubitka, koju jazovem Povratak.

Blejkova cjelokupna struktura i naglasak

Zajedno sa pojedinostima gorenavedenim jasno je da Blejkini otklon od biblijskog teksta u smislu strukture i naglaska ser-ije tabli. On izbjegava taj ciklus koji zauzima 34 od 42 poglavl-ja Knjige o Jovu. Umjesto toga, ini se da Blejk razmatra Jovovoiskustvo i njegov proces transformacije. Blejk je takoeznaajno proirio zavrnu etapu Jovove transformacije, etapuPovratka. Blejk ovdje priznaje oboje, svoj kreativni rad i svojevlastito iskustvo patnje, odnosno kroz svoj rad kao pjesnik,slikar i graver sposoban je da ponudi svojim itaocima kreativnusintezu kao autentini izraz. togod se nekome uini da su ovaobiljeja Blejkovog djela, nema sumnje vrlo su znaajna. Blejkje bio veoma osjetljiv za svaki detalj u svom radu, a bio je za vri-jeme izrade ovih gravura, jasno, na samom vrhuncu svogumjetnikog rada.

Ovo je izraz mog dubokog i opsenog interesa za Blejkoveizmjene i proirivanja uinjena u njegovim gravurama o Jovu,kao i za odnos izmeu ilustracija i izvornog biblijskog teksta.Moja zapaanja su me potstakla da predloim da je u osnoviBlejkovo djelo transpersonalna vizija procesa koji su ukljueniu ono sa im se mi suoavamo kao arhetipom patnje. A, to je tavizija koja moe znatno poboljati nae itanje JungovogOdgovora Jovu.

Esej o ovjekovoj patnji

566 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

Transpersonalni uvidi u smisao patnje

Iako postoji mnogo naina tumaenja Blejkovog djela,priznavanje slinosti i stavljanje u kontekst njegove razradesimbolikog jezika, vjerovatno je najjednostavije objanjenjekoje e ovdje biti istraeno. Prijedlog je, pratei trag sa naslovnestrane, da Blejkov tekst je interpretiramo kao odraz sedam etapaprocesa transformacije u ogovoru na patnju (Tabla 2). Ploetreba podijeliti u sedam grupa po tri (Tabla 1, 2, 3 i 4, 5, 6, i takodalje). Ja ne znam nikog drugog ko je predloio ovakvu jednos-tavnu osnovnu strukturu.

Sedam transpersonalnih tema u Blejkovim Ilustracijama za Knjigu o Jovu

1 Privrenost, vezanost (nesvjesno), Table 1, 2 i 3.2 Gubitak (svjesno), Table 4, 5 i 6.3 Poricanje, odbijanje (racionalizacija), Table 7, 8 i 9. 4 Naputenost, odustajanje (duhovna pomo), Table 10, 11 i 12.5 Uvid (otkrovenje), Table 13, 14, i 15.6 Prihvatanje (transformacija), Table 16, 17 i 18.7 Povratak (milost, uestvovanje), Table 19, 20 i 21.Ovo ogledalo, ali proireno, psiholoki je model procesa tugo-

vanja (tj. ok, poricanje, oaj, izmirenje). Sasvim je jasno da 21 tabla ima osnovnu simetriju, a tabla 11

korespondira sa najniom takom Jovovog putovanja. Sedamanela reprezentuju Blejkovih sedam oiju Boga Lucifer,Moleh, Elohim, adaj, Pahad, Jehova, Hrist. Demon predlaeda ih ne treba uzeti samo kao sedam manifestacija Slike Boga,ve takoe kao put iskustva, tok ovjekove misli u njegovojpotrazi za duhovnou. Demonsko tumaenje je prilinoiznuena i jednostavnija shema koju treba prvo razmotriti.

Ilija Kapii

567MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

Interpretacija saeta u drugoj transpersonalnoj temi sugerieda se Blejkovo djelo moe koristiti kako bi se znatno proiriopsiholoki model tugovanja (ok, poricanje, oaj, izmirenje), zasuptilnije razlikovanje tih sedam etapa. Blejka moemo vidjetida direktno nudi odgovor na pitanje smisla patnje. Osim toga,poenta je da je ovo djelo kljuni doprinos transpersonalnoj psi-hologiji.

Sljedei kratki komentar Blejkovih Ilustracija osmiljen jeprvenstveno za istraivanje njegovog odnosa prema transper-sonalnom pogledu na proces tugovanja. Takav komentar nemoe ni na koji nain zamijeniti iskustvo samog izvornog teks-ta, a ni proces razluivanja njegovog znaenja. On ne moezamijeniti ni iskustvo line tuge, shvatanje patnje kroz sudjelo-vanje. On pomae da se pristupi tekstu sa nekim okom pomoudetalja Blejkovog vizuelnog jezika. 21 tabla prosto je smjetenau sedam grupa od po tri.

Privrenost, vezanost, table 1, 2 i 3Tabla 1 Jov i njegova porodicaTabla 2 Satana ispred bojeg tronaTabla 3 Jovovi sinovi i keri pobijeeni od SatanePatnja i tugovanje zbog gubitka motivisani su vezanou za

materijalne predmete ili dogaaje. Ova privrenost, vezanost,najveim djelom je nesvjesna. Jovovo bogatstvo moe se vidjetikao nagrada za njegovu pobonost i pravednost, ali to istobogatstvo daleko vie stvara potencijal za iskustvo gubitka. Utabli 1 muziki instrumenti koji vise na drvetu nijesu upotrije-bljeni za sviranje, to ukazuje da Jov u potpunosti nije iv.Sunce koje zalazi na lijevoj strani nagovjetava Jovovu tamnuno due koja samo to nije poela. Ispod njega je oltar sakojeg se uzdie trostruka vatra. Pitanje (Korinanima) na oltaru:Slovo koje ubija duh koji daje ivot duh koji treba prosudi-ti, oboje je, opaanje Jovove banalnosti, a i poziv itaocuBlejkovog teksta da nita ne uzima bukvalno, ve kao iskustvo

Esej o ovjekovoj patnji

568 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

ili razaznavanje znaenja za sebe. U tablama 2 i 3 Jov je jo uvi-jek nesvjestan izazova za svoju vjeru, da Satana, optuitelj, imaprijedlog za Boga. Uprkos Jovovom zadovoljnom izgledu prim-jetna je njegova nesvjesna sumnja. Ovaj nesvjesni konflikt leiu sreditu ovjekove egzistencije.

Gubitak, table 4, 5 i 6Tabla 4 Glasnik saopava Jovu njegovu nesreuTabla 5 Satana stupa pred Boga i Jovovo milosreTabla 6 Satana spopada Jova irevimaGubitak je svijest o prekidu odnosa sa odreenim objektom.

Na tabli 4 Jov postaje svjestan gubitka koji ga je zadesio.Uspostavljena je uloga Jovove ene kao njegovog saputnika isavjetnika. U tabli 5 Jov iznosi svoj sluaj kroz svojedobrotvorne akcije. Ali, u tabli 6 njegov gubitak je proiren, jermu je tijelo pokriveno irevima. Valja napomenuti kako sezalazak sunca sa table 1 malo promijenio, sugeriui da su seakcije u tablama 2 do 5 dogodile iznenada, ali u istom sluaju.

Odbijanje, poricanje, table 7, 8 i 9Tabla 7, Jovovi tjeiteljiTabla 8, Jovov oajTabla 9, Elihuova vizijaSljedee iskustvo je poricanje koje moe biti znatno pojaano

racionalizacijom gubitka. Na njega utiu tri njegova prijateljakoji pokuavaju objasniti njegovu nesreu traei razlog, tvrdeida mora postojati neki razlog ili grijeh koji je poinio kako biopravdali ovu kaznu. On ostaje pravedan. Ne odbacuje svojuvjeru, ali proklinje dan kada je roen.

Naputenost, odustajanje, table 10, 11 i 12Tabla 10, Prekoravanje JovaTabla 11, Jovovi zli snoviTabla 12, Elihuov gnjevNajnia taka dostignuta je u osjeanju naputenosti kao u

vrsti duhovne pomoi. Jovova tuga ilustrovana je na tabli 10

Ilija Kapii

569MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

kada konano njegova tri prijatelja preuzimaju ulogu tuitelja(Jovova tri prijatelja utjelovljuju Satanu). Jovovo iskustvo pret-vara se u muninu u njegovom najsamotnijem trenutku na tabli11. Na vrhu ove table Blejk predstavlja boju traginuprotivurjenost, figuru Boga isprepletanog sa zmijom, a to pred-skazuje istu Jungovu ideju. Ta se tema ponavlja u Blejkovojpoeziji, na njegovim grafikama i slikama. To se moe uzeti kaoBlejkov prikaz coincendentia oppositorum, konjuncijesuprotnosti, to u rei kasnije manifestacija arhetipa Boga uovjekovoj svijesti. Na tabli 11 tri prijatelja su odsutna, te je uti-hnulo, a njegova supruga/savjetnik nije u stanju da ga prati. Uovom trenutku potpunog oaja tihi traak razumijevanja mani-festuje se u liku mladog Elihua koji na tabli 12 ukazuje naJovovu greku. Ugasnuli izraz Jovovog lica i njegov poloajovdje pokazuju njegov nesvjesni otpor. Jov sudjeluje upriguenoj, izluujuoj tini Elihuovih rijei.

Uvid, table 13, 14 i 15Tabla 13, Bog odgovara Jovu iz vihoraTabla 14, Kada jutarnje zvijezde pjevajuTabla 15, Behemomt i LevijatanKonfrontacija i djelovanje kroz oaj dovode do uvida i

otkrovenja. Jovovo iskustvo toga prikazano je na tabli 13, to jevizija Boga koji se pojavljuje iz vihora. Jovovi prijatelji nemogu uestvovati u ovoj viziji. Bog izraava prirodu stvaranjau punom sjaju i velianstvenosti na tabli 14, to se suptilnomijenja na originalnom crteu, a na tabli 15 Bog pokazujesvoje tajne i dubine. Ispruene ruke Boga znae kako bojakreacija ukljuuje sve, meuigru suprotnosti, svjetlost i tamu,gore i dolje, radost i patnju, (ovaj motiv ispruenih ruku kojiznai ukljuivanje suprotnosti Blejk esto koristi). Jov shvatada sve na svijetu postoji sa razlogom. Iako, izvan naegshvatanja i patnja ima svoje mjesto. Patnja je nuna kako bi sepostalo ovjek.

Esej o ovjekovoj patnji

570 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

Prihvatanje, table 16, 17 i 18Tabla 16, Satanin padTabla 17, Vizija HristaTabla 18, Jovovo rtvovanjeUvid se pretvara u iskustvo prihvatanja. Jov se transformisao

kroz svoje prihvatanje, a vjera mu je obnovljena i ojaana.Njegove nesvjesne sumnje otpadaju. Na tabli 16 izvorni testJovove vjere koji je predloio Satana odbaen je. Na tabli 17,iako je Knjiga o Jovu tekst Starog Zavjeta, Blejk Jovu dodjelju-je viziju Hrista! To potvruje gotovo istu Jungovu tvrdnju da jeJov prefiguracija Hrista. Jov konano prevazilazi perspektivesvojih prijatelja na tabli 18, to je znaajno promijenjeno uodnosu na jedan njegov raniji akvarel. Valja napomenuti da suovdje na tablama 17 i 18 citati iz Novog zavjeta, odnosno izMateja i Jovana.

Povratak, table 19, 20 i 21Tabla 19, Svaki ovjek daje Jovu neto novcaTabla 20, Jovove keriTabla 21, Jov i njegova porodica vraaju se u prosperitetTransformacija koju je Jov doivio prihvatanjem smisla patnje

obiljeena je Povratkom izrazom milosti i vraanjem nazad,pa i drugi takoe mogu nauiti iz ovog iskustva. Jovovo potpunorazumijevanje izraeno je kroz njegovu poniznost na tabli 19, ana tabli 20 kao Povratak u prepriavanju prie kerima o svomiskustvu. Ova tabla je dodatak biblijskom tekstu, a i znaajan jedodatak koji je Blejk dodao originalnoj seriji od 19 akvarela.Rairene ruke Jova znae sveobuhvatnu viziju Boga, pa i dijel-jenje svog velikog uvida u boje stvaranje sa drugima. Jovovopretvaranje u potpuno ivu osobu prikazano je na tabli 21.Instrumenti su sada sputeni sa drveta i na njima se svira. Suncese ponovo raa u novoj zori.

to god da je predstavljeno na ove tri poslednje grafike naj vje -rovatnije, ini se, ima veze sa tim kako osoba koja prolazi kroz

Ilija Kapii

571MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

iskustvo patnje dolazi do toga da podijeli to iskustvo s drugima.Ovdje povratak nije u smislu prostog povratka, ve davanjadrugima i iroj zajednici. Ovaj povratak u obliku dijeljenjanajee se izraava u pomaganju drgima da pobijede svoju pat-nju, polazei od snage koju su stekli prolazei kroz vlastitu pat-nju. Ovo je, naravno, izraz amana ili iscjeliteljski arhetip.Napokon, patnja je vjerovatno najvaniji nain na koji uimo daosjeamo sa drugim i da prevladamo prepreke intersubjek-tivnosti koje su egzistencijalno izgraene u naem biu. Nadalje,elim tvrditi da su eksplicitne ili implicitne namjere autoraKnjige o Jovu, Blejka u svojim Ilustracijama za Knjigu o Jovu iJunga u svom Odgovoru Jovu potpuno iste. Svi oni nose svojevlastito autentinio iskustvo patnje i prinueni su da dijele toiskustvo sa drugim.

Prepoznavanje Jovovog arhetipa u nama

Jov je jedan od nekoliko arhetipa mudraca, npr. Sofia,arobnjak, Kron. Jedinstvenost arhetipa Jova lei u mudrostikoja nastaje iz uestvovanja u iskustvu patnje. Ja sigurno nije-sam prvi koji je predlaio da je Jov arhetip ovjekove patnje.Dok, izgleda Jung ne daje takvu sugestiju, to se jasno podrazu-mijeva iz njegovih spisa. Edvard Edinger (1986) takoe, pred-loio je tu osnovnu ideju, iako izgled arhetipa Jova koji je ovdjeprezentiran izgleda malo drugaije od njegovog.

Bie od pomoi ako prvo pojasnim moju vlastitu upotrebukoncepta arhetip. Pojam arhetipa nije jednostavan, ne samo zatojer se ne moe direktno posmatrati i doivjeti. Arhetipovi semogu zakljuiti samo iz naeg iskustva, simbola, neuroza i kom-pleksa, mitova i pripovjetki koje dominiraju nad naim miljen-jem. Jung je objasnio arhetip rekavi:

to god mi rekli o arhetipovima oni ostaju vizualizacije ilikonkretizacije koje pripadaju polju svijesti, ali o arhetipovima

Esej o ovjekovoj patnji

572 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

ne moemo govoriti na neki drugi nain. Moramo, meutim,stalno imati na umu da je ono to podrazumijevamo podarhetipom nereprezentativno, ali ima efekat da bi vizualizacije onjemu bile mogue, (CW 8, par. 417).

Na drugom mjestu (1938) Jung istie:Ponovo i ponovo susrijeem se sa pogrenom predstavom da

je arhetip odreen svojim sadrajem,... tj. vrstom nesvjesneideje. Potrebno je jo jednom naglasiti da arhetipovi nijesuodreeni obzirom na svoj sadraj, ve to se tie samo forme, ai tada samo u ogranienoj mjeri, (CW 9, par. 155).

Jung je proveo mnogo vremena objanjavajui pojam arheti-pa, jer on nije stvar po sebi, ve se izraava kroz materijalnestvari i dogaaje. Moje miljenje je da je najbolji nain pristu-panja ovome razmiljati o arhetipu kao o predodreenom nainuodnoenja prema dogaajima, stvarima, nama, prolosti, sadan-josti, budunosti, itd. Uzet na taj nain, arhetip kao takav, oitonema materijalnu egzistenciju. U materijalnom svijetu odnosi suprosto neizbjeni, a ljudska bia se raaju sa predispozicijom datrae i pronalaze odnose izmeu stvari u svijetu. Arhetipovi suapstraktni kvaliteti, a po sebi su nematerijalni, kao to su uistinui svi odnosi. Arhetipovi su prototipovi obrazaca i znaenja kojeotkrivamo u naem iskustvu svijeta. Paradoks arhetipa je da jeuniverzalan (kolektivan), a ipak dostupan kroz individualnoiskustvo uestvovanja. tovie, kad govorimo o arhetipu Velikemajke ili Prevaranta, striktno govorei, odnosimo se premanaem kvalitetu materinstva ili kvalitetu figure prevaranta.

Prihvatajui ovo gledite moemo vidjeti da Jova ne trebauzeti kao arhetip patnje, ve umjesto toga treba razmiljati oJovu kao o arhetipu naeg odnosa prema patnji. Pria o Jovu nijesamo pria o patnji ili o ovjekovom iskustvu patnje, ve i omudrosti koja se moe razviti iz iskustva patnje. Jovov arhetipje neto to svi mi posjedujemo, ali samo sa velikimpotekoama moemo mu pristupiti. Iz nude, svako od nas

Ilija Kapii

573MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

mora formulisati svoj odgovor Jovu, iz naeg iskustva iuestvovanja u patnji.

Vanost naeg iskustva arhetipa Jova je da tako jasno odslika-va coincidentia oppositorum, slaganje ili ujedinjenje suprotnos-ti koje su donesene u ovjekovu svijest, (moram naglasiti da tonije vjenanje suprotnosti). To je ideja koja zauzima tako vanomjesto u Jungovoj psihologiji. Meutim, to je ovdje u pitanjunije prepoznavanje suprotnosti ili meuigra suprotnosti u naemiskustvu, ili ak jedinstvo ili vjenanje suprotnosti, ve okant-na spoznaja njihovog ujedinjenja u istom predmetu ili situaciji.Razlog zato je coincidentia oppositorum toliko presudna je toona prosto nije predstavljanje straha i ljubavi, ve to predstavl-ja strah i ljubav u istom objektu. Bojati se jednog predmeta, avoljeti drugi teko je i izazovno iskustvo. Ali, bojati se i voljetiisti predmet sada je sasvim teka stvar!

To je tema ili psihika istina koja lei u srcu egzistencijalno-transpersonalnog modela ovjekovog iskustva. Gotovo je sig-urno da je strana simetrija na koju se Blejk poziva u svojojpjesmi Tigar upravo ovo ujedinjenje suprotnosti:

... Tigre, Tigre, plamu to sija,sred uma noi ruka to ija? Besmrtno li oko ije,tvori strane simfonije?...Pokuao sam da predstavim ovu osnovnu ideju prema kojoj je

osnovno iskustvo suprotnosti u kontrastu sa ujedinjenjemsuprotnosti. Predlaem da je ovo ujedinjenje suprotnosti ono toini arhetip Boga, to Jung izjednaava sa arhetipom Sopstva.Suoavanje sa ovim arhetipom otkriva traginu protivurjenostSopstva, i Boga, a doivljava se kao tamna no due.Coincidentia oppositorum je kljuni arhetip ovjekove psihe, toje konani izazov za ovjekov rast, to je nesvjesni sukob u samojsri ovjekove egzistencije. tovie, mogue je da nam se onprikazuje u kritinim fazama tokom ivota, od najranijih etapa

Esej o ovjekovoj patnji

574 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

razvoja ovjekovog novoroeneta, kao zavist, do kasnijih etapau perspektivi smrti (Klein, 1957).

Teme koje istrauju coincidentia oppositorum: Arhetip Boga psihika istina,tragina boja protivurjenost Jung, strana simetrija Blejk, tamna no due Jovan od Krsta,konani izazov za ovjekov rast Frankl,patnja je nuna za ovjeka. Ako ovo uzmemo ozbiljno onda nije potrebno uloiti puno

truda kako bi shvatili da se arhetip Boga ne moe manifestovati uljudskoj svijesti na bilo koji drugi nain. Upravo to saznanje leiu sri Blejkovog tumaenja Jova, ali koje Jung zaudo ne inieksplicitnim, uprkos svom opsenom istraivanju alhemije, kao ikreativne tenzije suprotnosti. Blie istraivanje glavnih razlikaizmeu Blejkove i Jungove interpretacije Jova pokazuje da, dokJung vidi Jova kao moralnog pobjednika Boga, za to uopte nemanaznaka na Blejkovim gravurama. To je kljuno pitanje. Za Blej -ka konjuncija dolazi u sredinjoj taki, na tabli 11. Vjenanje ilijedinstvo suprotnosti koje se odvija u drugoj polovini Blejkovihcrtea ne bi bilo mogue bez zastraujue konjuncije koja se prvodoivljava. Pojam moralne pobjede nad Bogom od strane Jovastvarno je simptom bia zaglavljenog u coincideantia oppo sito -rum, a ne bia sposobnog da se kree izvan nje. Blejk stoga nudirjeenje koje uveliko nedostaje Jungu. Blejk nudi bogatije idaleko suptilnije gledite o ovjekovom odgovoru na patnju odonoga koji se moe pronai u Jungovom Odgovoru Jovu.

Na odgovor Jovu

Saeto, elim da uspostavim kolektivnu prirodu arhetipanaeg odnosa prema patnji, a ja u naznaiti dva pitanja:

I Moemo nauiti iz autentinog iskustva drugih, iz direkt-nih, iz prve ruke izvjetaja o ivotnom iskustvu drugih to

Ilija Kapii

575MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015.www. maticacrnogorska.me

mogu biti prijatelji, partneri, klijenti, tekstovi drevni i savre-meni, kreativna sinteze muzike, pjesme, plesa, spisa, slika,skulptura, crtea na pijesku, itd. u tom smislu trebamo se pri-bliiti onom to je autentini izraz koji se pronalazi u djelimapisaca i drugih umjetnika kakvi su Blejk i Jung, i mnogi drugi.

II Mi moemo i moramo direktno uiti o njemu kroz ivot-no iskustvo, kroz sudjelovanje i konfrontaciju sa najteim i bol-nim ivotnim iskustvom.

Stavljajui u kontekst Jungovu ideju o kolektivno nesvjesnommislim da nije ni najmanje udno da su Jung i Blejk u sastavl-janju svojih odvojenih odgovora Jovu trebali s vremena na vri-jeme slijediti vrlo sline puteve. U stvaranju osjeaja vlastitogiskustva oba su bili duboko inspirisani izvornim biblijskim tek-stom. Oba su se oslanjali na ono to mora biti izraz istogosnovnog arhetipa. I oba pronalaze sebe u praenju vrlo slinogputa. Jedan primjer bie dovoljan. Na primjer, na tabli 1 svojihIlustracija za Knjigu o Jovu Blejk navodi iz I PoslaniceKorinanima 2:14, to:

Potrebno je duhovno razlikovati,a Jung u svom Odgovoru Jovu (CW 11, par. 659) navodi vlo

slinu ideju, ali etiri stiha ranije (I Poslanica Korinanima,2:10), da:

(duh) sve istrauje, pa ak i dubine Boga.Oba, Blejk i Jung, siguran sam, sloili bi se da se kroz ivot-

no iskustvo, kroz nae uestvovanje u duhovnim tenzijama,ivot duhovno razaznaje. Uestvujui u patnji svako od nas eslijediti slian put, ali svako od nas mora raspoznati svoj vlasti-ti odgovor Jovu.

Esej o ovjekovoj patnji

576 MATICA, br. 60/61, zima 2014/proljee 2015. www. maticacrnogorska.me

Literatura:

K. G. Jung, Pisma. Tom I: 1900 1950. London: Routledge andKegan Paul.

K. G. Jung, Pisma. Tom II: 1950 1961. London: Routledge andKegan Paul.

K. G. Jung (1938). Psiholoki aspekti arhetipa majke, (u CW 9,dio I, Arhetipovi i kolektivno nesvjesno. Princeton: Billingen)

K. G. Jung (1946). O prirodi psihe, (u CW 8, Struktura i dinami-ka psihe. Princeton: Bollingen).

K.G. Jung (1952). Odgovor Jovu (Antwort auf Hiob). (U CW 11,Psihologija i Religija: Zapad Istok. Princeton: Bollingen).

K. G. Jung. Sjeanja, snovi, razmiljanja. London: Flamingo (1983). Edinger E. F. (1986). Susret sa sopstvom: jungovski komentar Ilu -

stracija Vilijama Blejka za Knjigu o Jovu. Toronto: Inner City Books. Edinger E. F. Transformacija boje slike: objanjenje Jungovog

Odgovora Jovu. Toronto: Inner City Books. Frankl V. A (1946 / 1987). ovjekova potraga za znaenjem:

Uvod u logoterapiju. London: Hodder and Stoughton. Damon S. F. (1924 / 1969). Vilijam Blejk: Njegova filosofija i sim-

boli. London: Dawsons of Pall Mall. Damon S. F. (1965). Blejkov rjenik. London: Thames and Hudson. Damon S. F. (1966). Blejkov Jov. Providence, Rhode Island:

Brown University Press. Hilles D. R. (2002). Smisao Patnje: Transpersonalne teme u djelu

Vilijama Blejka. Von Franz, M. L. (1975). K. G. Jung: Njegov mit u nae vrijeme.

New York: G.P. Punams Sons. Wicksteed, J.H. (1910). Blejkova vizija Knjige o Jovu. New York:

Haskell House Publishers. Wright, A. (1972). Blejkov Jov: komentari. Oxford: Clarendon

Press. Blake W. (1825 / 1995). Ilustracije za Knjigu o Jovu. New York:

Dover Publcations. (Izvorno objavio Pierpont Mrgan Library, 1935).