Ernad Dubravac_vrednovanje u Saobracaju

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVUSAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ

GODINJI ZADATAKVREDNOVANJE U SAOBRAAJU

Profesor : Dr Vladan Tubi, dipl.in.saobr. Student: Ernad DubravacAsistent : Dr Marko Suboti, dipl.in.saobr. Br. Indeksa: 206/10

Doboj, januar 2014, godineSADRAJ:1.UVOD 4

2.ANALIZA DOSTIGNUTIH SAOBRAAJNIH TOKOVA I PROGNOZA PERSPEKTIVNIH SAOBRAAJNIH TOKOVA 5

2.1.Kretanje PGDS-a u periodu 2001-2012 god. i prognoza porasta saobraajnih tokova5

2.2.Struktura saobraajnog toka7

2.3.Prognoza saobraajnih tokova7

2.4.Merodavni asovni protok9

3. ANALIZA USLOVA SAOBRAAJA NA POSTOJEEM PUTU ZA DOSTIGNUTE I PERSPEKTIVNE SAOBRAAJNE TOKOVE, RADI OCJENE FUNKCIONALNIH POTREBA ZA IZGRADNJU DODATNIH PROPUSNIH KAPACITETA (FUNKCIONALNO VREDNOVANJE MREA BEZ INVESTICIA)10

3.1.Odreivanje slobodnih brzina10

3.2.Odreivanje kapaciteta10

3.3.Analiza eksploatacionih brzina po odsjecima i kategorijama vozila u baznoj, prvoj( I ) i ciljnoj ( XX ) godini12

3.4.Nivo usluge u prvoj i ciljnoj godini14

3.5Zakljuak funkcionalnog vrednovanja postojeeg stanja i prijedlog rjeenja za identifikovane probleme15

4.FUNKCIONALNO VREDNOVANJE USLOVA SAOBRAAJA ZA PREDLOENA RJEENJA15

4.1.Odreivanje slobodnih brzina po odsjecima15

4.2.Odreivanje kapaciteta15

4.3.Analiza eksploatacionih brzina po odsjecima i kategorijama vozila u baznoj , prvoj i ciljnoj godini16

4.4.Nivo usluge u prvoj i ciljnoj godini18

4.5Zakljuak funkcionlanog vrednovanja predloenog rijeenja18

5.OCJENA EKONOMSKE OPRAVDANOSTI IZGRADNJE DODATNIH PROPUSNIH KAPACITETA U UKUPNOJ VREMENSKOJ DINAMICI I IZBOR OPTIMALNOG RJEENJA ZA IZGRADNJU DODATNIH PROPUSNIH KAPACITETA POSMATRAN U INICIJALNOJ VREMENSKOJ DINAMICI19

5.1.Analiza trokova eksploatacije razmatranih mrea19

5.1.1Trokovi eksploatacije motornih vozila19

5.1.2Trokovi vremena putovanja26

5.1.3Trokovi saobraajnih nezgoda26

5.1.4Trokovi odravanja puta29

5.2.Analiza trokova graenja31

5.3.Ekonomske koristi31

5.4.Kriterijum vrednovanja32

5.4.1Interna stopa rentabiliteta (ISR)32

5.4.2Oportunitetna cijena kapitala34

6. ZAKLJUAK35

7. LITERATURA36

Osnovni podaci za dionici:

4

[36]

Vrsta puta:dvotraniTip dionice:vangradskaDionica sadri:4 odsjekaDuina: 24,940 [km]Znaaj puta u mrei: magistralni I redaKontrola pristupa: bez kontrole

Detaljni podaci za dionicu:Odsjek 4

Duina [km] 1,750

Broj saobraajnih traka2

irina saobraajne trake [m] 3,50irina kolovoza [m] 7,00Udaljenost bonih smetnji[m] 1,00

Vrsta kolovoznog zastora asfalt Stanje kolovoza2 Stepen istroenosti kolovoza [%] 50

Uzduni nagib [%]0,4Smjer UN -

Minimalan radijus horizontalne krivine [m] 300 Prosjena zakrivljenost [/100 m] 29,10

Preglednost za bezbjedno preticanje [%] 43

Karakter terenaravn. Nadmorska visina [m] 350

Razdjelni pojas (samo za VP) -

Namena tree trake (za DP) -

Ograniena brzina Vog [km/h] 60Slobodna brzina Vs [km/h]-

Karakter odsjekavangradski

1. UVOD

Ovaj godinji zadatak se odnosi na saobraajnu dionicu Ni Dimitrovgrad- gran.Bugarska koja pripada magistralnom putu prvog (I) reda.

Posmatrani saobraajni odsjek je duine 1,750 km. Dionica se nalazi na ravniarskom terenu, nadmorske visine od 350 m, irina saobraajnih traka je 3,50 m, uzduni nagib dionice je 0,8 %. U pitanju je dvotrani put asfaltnog kolovoznog zastora sa stanjem kolovoza 2.

U okviru godinjeg zadatka izvrena je analiza dostignutih saobraajnih tokova (a na osnovu dostupnih podataka o PGDS-u za posmatranu dionicu), prognozu perspektivnih saobraajnih tokova u projektnom periodu od dvadeset godina. Nakon toga je uraeno funkcionalno vrednovanje dionice, a na osnovu analize uslova realizacije saobraaja na postojeem putu za dostignute i perspektivne saobraajne tokove. Osnovna svrha funkcionalnog vrednovanja je da se dobije odgovor o sposobnosti postojee dionice u pogledu zadovoljavanja zahtjeva saobraajnih tokova. Potrebno je na osnovu proraunatih vrijednosti , a i na osnovu poznavanja same dionice , uoiti glavne uzronike nezadovoljavajuih uslova saobraaja te dati prijedlog mjera u cilju poboljavanja postojeeg stanja.Nakon toga slijedi funkcionalno vrednovanje, u kome emo izvriti izbor racionalnih solucije mjera kao i utvrditi opravdanost izvoenja predloenog rjeenja.

Za baznu godinu uzeta je 2012. godina, prva godina eksploatacije je 2013. godina dok je ciljna godina 2032. godina.

2. ANALIZA DOSTIGNUTIH SAOBRAAJNIH TOKOVA I PROGNOZA PERSPEKTIVNIH SAOBRAAJNIH TOKOVA

2.1. Kretanje PGDS-a u periodu od 2001. 2012. godine i prognoza porasta saobraajnih tokova.

Za analizu dionice potrebno je poznavati vrijednosti prosjenog godinjeg dnevnog saobraaja (PGDS) i strukturu saobraajnog toka. Ovi podaci se dobijaju pomou automatskog brojaa saobraaja (ABS-a), postavljenog na posmatranoj saobraajnoj dionici Ni- Dimitrovgrad-gran.Bugarske, mogue je rekonstruisati kretanje PGDS-a u periodu od 2001-2012.god. koja je formirana u obliku tabele.

GodinaOznakadioniceSaobraajnadionicaDuina odsjekaPGDS[voz/dan]

[km]PABUSLTSTTTAV

2001M-1.12B.Palanska(izlaz)-Pirot1,75039191356666379975220












Tabela 1. PGDS na dionici B.Palanska(izlaz)-Pirot

Tokom svih posmatranih godina ,saobraajna dionica Ni-Dimitrovgrad- gran.Bugarska je zadrala svoju oznaku dionce , M-1.12. to se tie samog PGDS-a i kretanja njegovih vrijednosti , primjetno je vie padova kao i rasta samog prosjenog godinjeg dnevnog saobraaja na dionici. U 2001 godini primjetan je rast PGDS-a u odnosu na baznu godinu za + 7 [%] koji nastupa zbog rehabilitacije samog dravog sistema i ostalih faktora koji utinu na poveanje saobraaja i transporta, nakon NATO djestva na dravu.

Ali ve 2003 godine dolazi do naglog pada PGDS-a za -8 [%] zbog uvoenja novog reima kretanja teretnih motornih vozila po drumu od strane Evropske unije, to jeste vozila su morala ispunjavati odgovarajue norme i standarde. U daljoj analzi sve do 2008 godine primjetan je blagi porast PGDS-a u odnosu na baznu godinu, znai vrijednosti PGDS-a ne odskau drastino, ali je zanimljivo primjetiti da ve 2009 godine dolazi do pada od -3[%] , dok je u prethodnoj godini 2008 zabiljeen rast od + 5 [%] ime dolazimo do zakljuka da zbog globalne ekonomske krize koja je nastupila krajem 2008 godine dolazi do drastinog pada PGDS-a od 8 [%] u odnosu na prethodnu godinu.Sliku stanja PGDS-a najjasnije moemo izanalizirati ako pogledamo tabelarne podatke prikazane u obliku histograma. Gdje se moe uoiti sama naravnomjesnost odnosno jedna vrsta stohastinosti u pogledu vrijednosti PGDS-a koji je usloen raznim drugim deavanjima u zemlji i svijetu, to jeste drutveno-politikih i socijalno-ekonomskih zbivanja .Retrospektivno su date vrijednosti PGDS-a za pojedine godine u periodu od 2001 do 2012 godine.

Dijagram 1. Promjene PGDS-a

2.2. Struktura saobraajnog tokaAnaliza strukture toka ukazuje na relativno stabilne vrednosti uea pojedinih kategorija vozila u ukupnom saobraajnom toku. Ova struktura prikazana je u narednoj tabeli.Oznaka dioniceM-1.12

Saobraajna dionicaB.Palanka( izlaz)- Pirot

Duina odsjeka 41,750 [km]

Struktura saobraajnog toka( procentualno uee) kategorija vozila

PABUSLTSTTTAV

75[%]3[%]1[%]1[%]1[%]19[%]

PABUSTVAV

75[%]3[%]3[%]19[%]

Tabela 2. Uee pojednih kategorija vozila u saobraajnom tokuU ukupnoj strukturi saobraajnog toka kao to vidimo dominira kategorija vozila PA odnosno putniki automobil sa oko 75[%], dalje ga slijede AV to jeste autovozovi sa 19[%] zastupljenosti u ukupnoj strukturi , dok su BUS i TV(LT, ST i TT) zastupljeni podjenako po 3 [%]. U daljem radu mogue je da e kategorija TV odnosno teretna vozila obijedini prethodne tri grupe laki, srednji i teki teretni vozila.

Dijagram 2. Struktura saobraajnog toka2.3. Prognoza saobraajnih tokova Prilikom prognoze buduih saobraajnih tokova razraene su tri varijante: optimistika, srednja i pesimistika. Dok je u Evropi godinji prirataj PGDS-a oko 4%, u radu su korieni vei procenti na osnovu slobodne inenjerske procjene stanja u dravi (dugogodinji negativni uticaji koji isezavaju,oekivani porast drutvenog standarda, vea mobilnost graana, poveanje stepena motorizacije...) to jeste drutveno-politikih i socijalno-ekonomskih zbivanja. Potrebno je napomenuti da je prirataj PGDS-a u Srbiji u prethodnom stabilnom periodu (prije 1990 godine) bio izmeu 4 i 5%. Dobijene vrijednosti su date u tabeli.VarijantaOptimistikaSrednjaPesimistika

GodinaPrirataj [%]PGDS[voz/dan]Prirataj[%]PGDS[voz/dan]Prirataj[%]PGDS[voz/dan]

2012-4875-4875-4875

2013651685,5514355119

20145,55452554004,55349

20155,55752556704,55590

20165,56068559544,55841

20175,56402562524,56104

2018567224,5653346348

2019570584,5682746602

2020574114,5713446866

2021577814,5745547141

2022581704,5779147427

2023585794,5814147724

20244,59008485073,58033

20254,59413488483,58314

2026498373,5920238605

20274102303,5952438863

20284106393,5985739129

20294110653,51020239403

20303,5115083105592,59685

20313,5119103108762,59927

20323122682,511148210125

Tabela 3. Prognozirani PGDS u projektnom periodu od 2012-2032 godine (tri varijante)Dijagram br. prikazuje PGDS u periodu od 2012. do 2032. godine gdje su prikazane sve tri varijante moguih prirataja:

SREDNJA OPTIMISTIKA PESIMISTIKA

Dijagram 3. Prirataj PGDS-aDalji dio rada bazira se na podacima dobijenim primjenom srednje varijante. Korieni su tabelarni prikazi gdje su dati podaci o strukturi PGDS-a po kategorijama vozila za baznu godinu, prvu godinu i ciljnu godinu pri srednjoj varijanti oekivanog prirataja:GodinaOznakadionice

Duinadionice[km]PGDS

PABUSLTSTTTAV

2012M-1.121,75036621266161349314875

2013M-1.121,75038631336464369825143

2032M-1.121,750837428813913978212911148

Tabela 4. Planirani PGDS na putu B.Palanka( izlaz)- Pirot u toku bazne, prve i ciljne godine.

2.4. Mjerodavni asovni protok:Mjerodavni asovni protok izraunava se po forumli:qm=KPGDS [voz/h]

pri emu se koeficijent K kree u granicama 10 12% ( u posebnim sluajevima dostiu vrijednost 15%). Na taj nain mogu se izraunati mjerodavni protoci za baznu, prvu i ciljnu godinu:Ciljevi razvoja saobraaja baziraju se na komparativnim prednostima saobraajno- stratekog poloaja Republike Srbije i podruja Prostornog plana na raskrsnici koridora meunarodnih saobraajnih pravaca E-75 i E-80, koji povezuju zemlje Evrope sa zemljama Bliskog istoka i Severne Afrike, a to su:

izgradnja deonice meunarodnog puta E-80 Ni-granica Bugarske, kao kraka "C" Ni-Sofija-Istanbul multimodalnog koridora "10"; ukljuivanje regiona u meunarodne tokove saobraaja; modernizacija magistralne putne mree; unapreenje i razvoj mree regionalnih i lokalnih puteva; izgradnja obilaznica na magistralnim pravcima kroz vee gradove Ni, Pirot i Dimitrovgrad.

Dakle na osnovu stratekog plana moemo slobodnom inenjerskom procjenom donijeti zakljuak da koeficijent K- uzima vrijednost od 15[%].qm2012= KPGDS2012 = 0,154875 =732[voz/h]qm2013= KPGDS2013 = 0,155143 = 772[voz/h]qm2032= KPGDS2032 = 0,1511148= 1673[voz/h]

3. ANALIZA USLOVA SAOBRAAJA NA POSTOJEEM PUTU ZA DOSTIGNUTE I PERSPEKTIVNE SAOBRAAJNE TOKOVE, RADI OCJENE FUNKCIONALNIH POTREBA ZA IZGRADNJU DODATNIH PROPUSNIH KAPACITETA (FUNKCIONALNO VREDNOVANJE MREA BEZ INVESTICIA)

3.1. Odreivanje slobodnih brzina Pri odreivanju slobodnih brzina koriene su tabline vrijednosti date u knjizi. Meuvrijednosti koje nisu postojale u osnovim podjelama u navedenim tabelama dobili smo panderisanjem poznatih vrijednosti to jeste izvrena je interpolacija nad datim vrijednostima.ODSJEK 4

N=2PABUSTVAV

T=3,50 [m]100807570

UN=0,4[%]106868075

SK=2 (25%)98938883

Rmin= 300 [m]101969186

Min98807570

Vsl980,75+800,03+750,03+700,19=91,45[km/h]

Tabela 5. Slobodne brzine po odsjecimaZa odreivanje slobodnih brzina po odsjecima korieni su procenti pojedinih kategorija vozila u strukturi vozila u saobraajnom toku pri emu su LT,ST i TT objedinjeni u kategoriju TV.

3.2. Odreivanje kapaciteta Oslanajui se na novo- klasini pristup odreivanja praktinog kapaciteta osnovnih odsjeka dvotranih puteva, pri proraunu kapaciteta polazimo od sljedeeg obrasca:C= Vc gcGdje su sledee vrijednosi :Vc brzina pri praktinom kapacitetu; [km/h]gc gustina pri praktinom kapacitetu; [PA/km/obasmijera]Prema tome , Vc se rauna prema slijedeem obrascu:Vc=VSKFSK............ [km/h]U ovom sluaju se radi o specijalnom sluaju pri kome je brzina Vsl70[km/h]Vc=751,000,9740,971=70,568 [km/h]to se tie gustine pri praktinom kapacitetu, koristimo se sledeim obrazcem:gc=gCoNFKV [voz/km]gCo- gustina pri baznom kapacit. osnovnog odseka dvotranog puta u praktino idealnim uslovimaFKV- faktor uticaja komercijalnih vozila na gustinu toka pri kapcitetu

gCo=29,33[PA/km/ smijera]N=2FKV=0,937gc=29,33 20,937 = 54,964[voz/km]C=Vcgc=70,56854,964 =3879[voz/h]

OdsjekC(voz/h)Vc(km/h)

4387970,568

Tabela 12. Vrijednosti praktinih kapaciteta i brzina toka pri praktinom kapacitetu za posmatrani odsjek4.3. Analiza eksploatacionih brzina po odsjecima i kategorijama vozila u baznoj, prvoj i ciljnoj godini:U ovom dijelu rada analizirane su eksploatacione brzine koje se ostvaruju po pojedinim kategorijama vozila u svakom od posmatranih odsjeka a u karakteristinim godinama projektnog zadatka. Da bi se to postiglo koriene su slijedee formule za proraun eksploatacionih brzina.Eksploatacione brzine u baznoj godini qm=732[voz/h]Odsjek 1,

Eksploatacione brzine u prvoj godini qm=772[voz/h]Odsjek 1,

Eksploatacione brzine u prvoj godini qm=1673[voz/h]Odsjek 1,

Radi lakeg pregleda eksploatacionih brzina po odsjecima,godinama i kategorijama vozila podaci su prikazani tabelarno: Odsjek 4

GodinaPABUSTVAV

2012

2013

2032

Tabela 13. Eksplaotacione brzine po godinama i kategorijama vozila

Eksploataciona brzina za cjelokupan tok po godinama u zavisnosti od procentualnog uea pojedinih kategorija vozila izraunava se po obrascu:

Bazna godina [ 2012 ]Prva godina [ 2013 ] Ciljana godina [ 2032 ]

4.4. Nivo usluge u prvoj i ciljnoj godini:Odreivanje nivoa usluge po pojedinim odsjecima vri se na osnovu dva pokazatelja,odnosa qm/C, kao i na osnovu izraunatih vrijednosti za Ve. Radi lakeg pregleda,ovaj dio rada prikazan je tabelarno: OdsjekGodinaqm/Cqm/C tabelarnoNUUSLOVI

4Prva0,199< 0,30A(B)zadovoljavajui

Ciljna0,43190A(B)zadovoljavajui

Ciljna85,214>75Dzadovoljavajui

Tabela 15. Vrijednosti Nivoa usluge po kriterijumu Ve

4.5.Zakljuak funkcionalnog vrednovanja predloenog rjeenja:Na osnovu izvrenog funkcionalnog vrednovanja i nakon predloenih mjera za poboljanje saobraaja na posmatranom odsjeku, moemo zakljuiti da su uslovi saobraaja zadovoljavajui, kako u prvoj, tako i u ciljnoj godini eksploatacije, po kriterijumu qm/C, takoe i po kriterijumu Ve .5. OCJENA EKONOMSKE OPRAVDANOSTI IZGRADNJE DODATNIH PROPUSNIH KAPACITETA U UKUPNOJ VREMENSKOJ DINAMICI I IZBOR OPTIMALNOG RJENJA ZA IZGRADNJU DODATNIH PROPUSNIH KAPACITETA POSMATRAN U INICIJALNOJ VREMENSKOJ DINAMICI

5.1. Analiza trokova eksploatacije razmatranih mrea:Kada se pominju trokove eksploatacije puta, prevashodno se misli na slijedee trokove: trokovi eksploatacije motornih vozila trokovi vremena putovanja putnika i robe trokovi saobraajnih nezgoda trokovi odravanja putne infrastruktureU narednom dijelu rada, izvrie se proraun gore navedenih trokova, osim trokova vremena putovanja putnika.5.1.1. Trokovi eksploatacije motornih vozila Kako i sam podnaslov kae, usled korienja vozila javljaju se odreeni trokovi. Da bi ih odredili, pre svega je potrebno utvrditi jedinine trokove eksplatacije pri idealnim uslovima a za ranije odreene kategorije vozila( PA, BUS, TV, AV). Po ustanovljenju idealnih trokova, potrebo ih je u skladu sa realnom situaciom na odseku pretvoriti u trokove koji odgovaraju realnim uslovima. to se tie eksplatacionih trokova, na njih utiu sledei parametri1. struktura trokova direktni operativni trokovi (ulje,gume,gorivo,odravanje i opravke) vremensko zavisni trokovi (amortizacija,kamate,,reija,lini dohotci)2. eksploataciona i slobodna brzina po kategorijama vozila 3. kategorizacija vozila PA (srednje putniko vozilo) BUS (autobus sa 45 putnikih sjedita, voznih karakterisika kao 9-tonsko teretno vozilo TV (13-tonsko teretno vozilo) AV (30-tonsko teretno vozilo)4. korekcioni faktori strukture trokova Po odreivanju jedininih trokova pri idealnim uslovima potrebno je korienjem korekcionih faktora kvantifikovati uticaj raznovrsnih faktora koji se javljaju pri korienju vozila na realne trokove. Ti faktori se prije svega javljaju uslijed karakteristika puta kao i eksploatacione brzine koju ostvaruje vozilo. Uticaj im je prevashodno na direktne operativne trokove. Za njihovo odreivanje korien je obrazac:

Gdje su:Ts jedinini trokovi eksploatacije vozila u realnim uslovima;Ti jedinini trokovi eksploatacije vozila u idealnim uslovima;fu faktor uticaja uzdunog nagiba;f faktor uticaja zakrivljenosti;fk faktor uticaja vrste kolovoznog zastora;fsk faktor uticaja stanja kolovoza,fv faktor meusobnih uticaja vozila u saobraajnom toku ;

Dakle, potrebno je za svaku od navedenih kategorija vozila, za prvu i ciljnu godinu projektnog zadatka, bez investicionih ulaganja i sa investicionim ulaganjima odrediti jedinine trokove eksploatacije u stvarnim uslovima. Pri tome,osnova za proraun jedininih trokova eksploatacije u idealnim uslovima je u materijalu priloenom uz rad a odreivanje popravnih faktora (potrebnih za prevoenje trokova u realnu situaciju) vri se na osnovu vrijednosti datih u tabelama u knjizi.U narednim tabelama, date su proraunate vrijednosti jedininih trokova eksploatacije vozila u stvarnim uslovima kao i vrijednosti korekcionih faktora i jedininih trokova eksploatacije vozila u idealnim uslovima za sve odsjeke, kategorije vozila, godine eksploatacije i u odnosu na stav o investiranju. Treba napomenuti da su sve vrijednosti prilikom prorauna odreivane ponderisanjem (interpolacijom izmeu dvije tabelarne vrijednost) ukoliko je za to postojala potreba.Konano, na osnovu priloenih tabela, mogue je sainiti tabelu jedininih trokova eksploatacije motornih vozila pri stvarnim uslovima odvijanja saobraaja za cijelu dionicu za prvu i ciljnu godinu, bez i sa investicionim ulaganjima.

Postojea deonica DP, mrea bez investicija (MBI), ODSEK 1, 2013Vrsta vozila:PAVe= 77,95 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi

[KM/km]UN =0,4%= 29,10asfaltSK = 2Vsl = 91,43[KM/km]

Gorivo0,06871,001,181,001,011,050,086

Ulje0,00371,001,001,001,011,110,004

Gume0,00471,003,481,001,351,110,024

Odr i opr0,0051,001,001,001,161,110,006

UKUPNO0,08210,12

A,K,R,LD0,0710,071

SVEGA0,153 =0,191

Postojea deonica DP, mrea bez investicija (MBI), ODSEK 1, 2013Vrsta vozila:BUSVe=70,33 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,281,071,131,001,011,310,45

Ulje0,031,071,001,001,011,480,048

Gume0,041,072,721,001,021,480,175

Odr i opr0,031,071,001,001,041,480,049

UKUPNO0,380,722

A,K,R,LD0,490,49

SVEGA0,87 =1,212

Postojea deonica DP, mrea bez investicija (MBI), ODSEK 1, 2013Vrsta vozila:TVVe=70,78 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,371,121,171,001,011,310,64

Ulje0,041,121,001,001,011,480,067

Gume0,061,122,721,001,021,480,28

Odr i opr0,021,121,001,001,051,480,034

UKUPNO0,491,021

A,K,R,LD0,430,43

SVEGA0,92 =1,451

Postojea deonica DP, mrea bez investicija (MBI), ODSEK 1, 2013Vrsta vozila:AVVe= 67,55 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,531,291,331,001,011,311,203

Ulje0,0871,291,001,001,011,480,168

Gume0,0951,292,541,001,021,480,469

Odr i opr0,021,291,001,001,051,480,04

UKUPNO0,7321,88

A,K,R,LD0,750,75

SVEGA1,482 =2,63

Postojea deonica DP, mrea bez investicija (MBI), ODSEK 1, 2032Vrsta vozila:PAVe= 65,03 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,0691,001,041,001,011,230,089

Ulje0,0041,001,001,001,011,890,007

Gume0,0041,002,421,001,351,890,024

Odr i opr0,0051,001,001,001,161,890,011

UKUPNO0,080,131

A,K,R,LD0,0750,075

SVEGA0,155 =0,206

Postojea deonica DP, mrea bez investicija (MBI), ODSEK 1, 2032Vrsta vozila:BUSVe=63,76 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,281,001,0651,001,011,440,43

Ulje0,0331,001,001,001,011,880,062

Gume0,0331,002,321,001,021,880,15

Odr i opr0,0231,001,001,001,041,880,045

UKUPNO0,3920,687

A,K,R,LD0,5020,502

SVEGA0,894 =1,189

Postojea deonica DP, mrea bez investicija (MBI), ODSEK 1, 2032Vrsta vozila:TVVe= 65,92 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,3551,001,081,001,011,440,56

Ulje0,0451,001,001,001,011,880,085

Gume0,051,002,421,001,021,880,232

Odr i opr0,021,001,001,001,051,880,039

UKUPNO0,470,916

A,K,R,LD0,4350,435

SVEGA0,905 =1,351

Postojea deonica DP, mrea bez investicija (MBI), ODSEK 1, 2032Vrsta vozila:AVVe=64,72 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,5161,001,151,001,011,440,86

Ulje0,0841,001,001,001,011,880,159

Gume0,0881,002,411,001,021,880,401

Odr i opr0,021,001,001,001,051,880,039

UKUPNO0,7081,459

A,K,R,LD0,7560,756

SVEGA1,464 =2,215

Postojea deonica DP, mrea sa investicija (MSI), ODSEK 1, 2013Vrsta vozila:PAVe= 94,94 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,06841,001,191,001,001,000,082

Ulje0,00341,001,001,001,001,000,0034

Gume0,00681,006,11,001,001,000,042

Odr i opr0,0051,001,001,001,001,000,005

UKUPNO0,08360,132

A,K,R,LD0,0540,054

SVEGA0,1376 =0,186

Postojea deonica DP, mrea sa investicija (MSI), ODSEK 1, 2013Vrsta vozila:BUSVe= 82,93 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,2841,001,201,001,001,220,416

Ulje0,021,001,001,001,001,30,026

Gume0,0521,004,121,001,001,30,279

Odr i opr0,031,001,001,001,001,30,039

UKUPNO0,3860,76

A,K,R,LD0,4360,436

SVEGA0,822 =1,196

Postojea deonica DP, mrea sa investicija (MSI), ODSEK 1, 2013Vrsta vozila:TVVe= 78,13 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,4161,001,251,001,001,220,634

Ulje0,041,001,001,001,001,30,052

Gume0,0681,003,581,001,001,30,317

Odr i opr0,021,001,001,001,001,30,026

UKUPNO0,5441,029

A,K,R,LD0,4260,426

SVEGA0,97 =1,456

Postojea deonica DP, mrea sa investicija (MSI), ODSEK 1, 2013Vrsta vozila:AVVe= 74,12 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,5681,001,331,001,001,220,922

Ulje0,0741,001,001,001,001,30,096

Gume0,01121,003,151,001,001,30,459

Odr i opr0,0241,001,001,001,001,30,031

UKUPNO0,7781,508

A,K,R,LD0,7220,722

SVEGA1,5 =2,28

Postojea deonica DP, mrea sa investicija (MSI), ODSEK 1, 2032Vrsta vozila:PAVe=87,88 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,0681,001,191,001,001,000,08

Ulje0,0031,001,001,001,001,000,003

Gume0,00571,005,161,001,001,000,029

Odr i opr0,0051,001,001,001,001,000,005

UKUPNO0,08170,117

A,K,R,LD0,0670,067

SVEGA0,1487 =0,184

Postojea deonica DP, mrea sa investicija (MSI), ODSEK 1, 2032Vrsta vozila:BUSVe= 79,35 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,281,001,201,001,001,180,39

Ulje0,0291,001,001,001,001,1890,035

Gume0,0491,003,731,001,001,1890,217

Odr i opr0,031,001,001,001,001,1890,035

UKUPNO0,3880,677

A,K,R,LD0,4870,487

SVEGA0,875 =1,164

Postojea deonica DP, mrea sa investicija (MSI), ODSEK 1, 2032Vrsta vozila:TVVe=75,93 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,3951,001,171,001,001,180,54

Ulje0,041,001,001,001,001,1890,048

Gume0,0651,003,281,001,001,1890,253

Odr i opr0,021,001,001,001,001,1890,023

UKUPNO0,520,864

A,K,R,LD0,420,42

SVEGA0,94 =1,284

Postojea deonica DP, mrea sa investicija (MSI), ODSEK 1, 2032Vrsta vozila:AVVe=73,01 [km/h]Vrsta trokaE.T.I.UfUfBfKfSKfVStvarni trokovi


Gorivo0,5611,001,331,001,001,310,97

Ulje0,0731,001,001,001,001,590,116

Gume0,1091,003,051,001,001,590,529

Odr i opr0,0231,001,001,001,001,590,036

UKUPNO0,7661,651

A,K,R,LD0,7190,719

SVEGA1,485 =2,37

Vrsta vozilaBez investicionih ulaganjaSa investicionim ulaganjima

2013203220132032

PA0,1910,2060,1860,184

BUS1,2121,1891,1961,164

TV1,4511,3511,4551,284

AV2,632,2152,282,37

Tabela 16. Jedinini trokovi eksploatacije motornih vozila na dionici [KM/km]5.1.2. Trokovi vremena putovanja putnika Generalno u naoj zemlji ne postoje razvijeni modeli za proraun trokova vremena putovanja putnika i robe sa masovnom upotrebom u praksi. Za sada postoji samo naelna saglasnost strune javnosti o potrebi kvantifikovanja i tog gubitka koji se javlja na mrei saobraajnica prilikom kretanja ljudi i roba du njih. Zbog tog, navedeno je samo da postoji podjela na poslovna i dnevna migraciona putovanja (kua-posao) te da postoji podjela na prevozno sredstvo koje se koristi: PA i BUS.

5.1.3. Trokovi saobraajnih nezgoda Neminovnost pri odvijanju saobraaja je pojava saobraajnih nezgoda. One prouzrokuju gubitak ljudskih ivota, tee i lake tjelesne povrede uesnika u saobraajnoj nezgodi te veu ili manju materijalnu tetu. Pored ovih direktnih posljedica postoje i one indirektne koje nekad po svom iznosu premauju direktne: isplaene premije osiguranja lica i imovine, plaeni dani bolovanja, trajni invaliditet radno sposobnog stanovnitva, zastoji i zakanjenja na saobraajnicama itd.Odreivanje jedininih trokova saobraajnih nezgoda zasniva se prije svega na odreivanju prosjenog broja saobraajnih nezgoda po kilometru godinje. Do tog podatka dolazimo korienjem odgovarajuih obrazaca a koji se koriste u zavisnosti od profila saobraajnice o kojoj se radi. Bitan podatak je i PGDS. Ukoliko prosjean broj saobraajnih nezgoda po kilometru godinje pomnoimo sa prosjenom cijenom saobraajne nezgode, dobiemo jedinine trokove saobraajnih nezgoda. Koriena su dva obrasca, za dvotrane i etvorotrane puteve.Za dvotrani put:

Za etvorotrani put:

Gdje su:N - broj saobraajnih nezgoda godinje po kilometruPGDS - prosjean godinji dnevni saobraaj na dionici putaW - irina saobraajne trake (ft)S - irina bankina ili udaljenost bonih smetnji (ft)B1 = 0,5692C1 = 0,9417D1 = 0,9675F1- korekcioni faktor zavisan od naina kontrole prisupa Kontrola pristupaF1

Sa djeliminom kontrolom1,0

Bez kontrole1,12

F2- korekcioni faktor uticaja uzdunog nagiba na broj nezgoda

F3-korekcion faktor uticaja horizontalnih krivina na broj nezgoda

Dionica u:F3

Horizontali i pravcu R> 400 m1,00

Horizontali i krivini R < 400 m1,67

F4- korekcion faktor kombinovanog uticaja horizontalne krivine i uzdunog nagiba na broj nezgoda Dionica u:F4

Horizontali i pravcu R> 400 m1,00

UN > 4 % i krivini R < 400 m1,69

Padu i krivini1,76

F4-tr- korekcioni faktor uticaja etvorotranog puta na broj nezgoda (0,8)

FRP- korekcioni faktor uticaja postojanja razdjelnog pojasa na broj nezgodaRazdjelni pojasFRP

Postoji1,00

Ne postoji1,20

Mrea bez investicija, prva godina (2013 god.)

Mrea bez investicija, ciljna godina (2032 god.)

Mrea sa investicijama, prva godina (2013 god.)

Mrea sa investicijama, ciljna godina (2032 god.)

Konano, mnoei sve ove vrijednosti sa navedenim iznosom kotanja prosjene saobraajne nezgode i ponderiui sve to u zavisnosti od duine odsjeka a u odnosu na duinu cijele dionice,sainjena je tabela.

DionicaBez investicionih ulaganjaSa investicionim ulaganjima

B.Palanska(izlaz)-Pirot2013203220132032

16880,523544,58660,7512078,5

Tabela 17. Jedinini trokovi saobraajnih nezgoda na putu B.Palanska(izlaz)-PirotTSN=LNCL-duina odsjekaN- prosjean broj saobraajnih nezgodaC- kotanje prosjene saobraajne nezgode 7000 [KM]5.1.4. Trokovi odravanja putaOsnovne vrste odravanja puta su: redovno, periodino i zimsko odravanje. Korieni su obrasci koji vae za dvotrane puteve dok su vrijednosti potrebne za etvorotrani put dobijene umnoavanjem vrijednosti dobijenih za dvotrani put. Redovno ( ljetno) odravanje:

Gdje su :A- dio trokova redovnog odravanja koji nije zavisan od veliine saobraaja ve direktno od vrste kolovoza i eljenog standarda odravanjaB- dio trokova odravanja koji je u direktnoj zavisnosti od veliine saobraajnog toka i vrste kolovozaMrea bez investicija:2013 godina2032 godina

Mrea sa investicijama:2013 godina

2032 godina

Periodino (investiciono) odravanje:

Mrea bez investicija: Za 2013 godinu:Za 2032 godinu:Mrea sa investicijama:Za 2013 godinu:Za 2032 godinu:Zimsko odravanje:

Mrea bez investicija:Za prvu i ciljnu godinu, nadmorske visine 350 [m], vrijednost zimskog odravanja je:

Mrea sa investicijama:

Upotrebljene vrijednosti su na osnovu iskustava iz Njemake. Vrijednosti za etvorotrane odsjeke nae dionice dobijene su mnoenjem trokova redovnog odravanja dvotranog puta sa koeficijentom 1,5 trokova periodinog i zimskog odravanja sa koeficijentom 2. Napomenimo da su ovi koeficijenti plod slobodne procjene autora rada. Ukupni jedinini trokovi za svaki od razmatranih odsjeka dobijaju se sumiranjem pomenutih trokova. Konano, ponderisanjem u zavisnosti od procentualnogu uea duine svakog od odsjeka u ukupnoj duini dionice dobijaju se slijedee vrijednosti:

DionicaBez investicionih ulaganjaSa investicionim ulaganjima

B.Palanska(izlaz)-Pirot2013203220132032

45875,470388,580625,6121770,2

Tabela 18. Jedinini trokovi odravanja puta na dionici putu B.Palanska(izlaz)-Pirot [KM/km]

5.2. Analiza trokova graenja

Trokovi graenja se proraunavaju na osnovu predvienih vrsta intervencija kao i na osnovu duine dionice na kojima se data intervencija sprovodi. Izvoenje investicionih radova je predvieno za 2013 godinu.

u naem sluaju je 0 [KM] trokovi uvoenja dodatne trake

5.3. Ekonomske koristi Ekonomske koristi predstavljaju efekte ostvarivanja postavljenih ciljeva, u planskom periodu eksploatacije, izraene u vrijedonosno-novanim jedinicama, do kojih treba da dovede realizacija predloenih mjera. Izraunavaju se kao razlika trokova upotrebe mree bez investicija i trokova upotrebe mree sa investicijama. U tabeli su date vrijednosti ukupnih ekonomskih koristi za posmatrani potez puta i planirani period eksplaotacije:GodinaKorist

201324643

201425471

201526299

201627127

201727955

201828783

201929611

202030439

202131267

202232095

202332923

202433751

202534579

202635407

202736235

202837063

202937891

203038719

203139547

203240373

Tabela 19. Ekonomske koristi 5.4. Kriterijum vrednovanjaKada se radi o ekonomskom vrednovanju naeg projekta, kriterijum za ocijenu ekonomskog vrednovanja je interna stopa rentabilnosti (. Dakle, potrbno je utvrditi vrijednosti interne stope rentabiliteta i oportunitetne cijene kapitala.

5.4.1. Interna stopa rentabiliteta (ISR)Vrednost diskontne stope pri kojoj je veliina iste sadanje vrednosti (SV) za posmatrani period jednaka nuli je interna stopa rentabiliteta (ISR).

Inae, ista sadanja vrijednost predstavlja razliku ukupnih ekonomskih koristi koje se oekuju u planiranom eksploatacionom periodu, diskontovanih na prvu godinu eksplatacije i ukupnih ekonomskih trokova porebnih za realizaciju predvienih zahtjeva ekspontovanih na prvu godinu eksplatacije. Ekspontovanje ekonomskih trokova i diskontovanje ekonomskih koristi vri se stopom koja je jednaka oportunitetnoj ceni kapitala (OCK).

Diskontovanje ekonomskih koristi vrili smo po sledeem obrascu:

Pri emu su koriene sledee oznake: diskontna vrednost koristiista vrednost korististopa diskontovanja broj godina diskontovanja

Eskontovanje trokova graenja vri se po sledeem obrascu:

su koritene sledee oznake: eskontovana vrijednost trokova graenjaista vrijednost trokova graenja stopa eskontovanj broj godina eskontovanjar= 1 [%]r= 5[%]r=10 [%]

GodinaTgETgETgETgE

2012

3150003805547959891926511

20132464324399,01023469,52422402,727

20142547124969,12123092,47521050,413

20152629925525,55022710,70819758,828

20162712726068,51422308,38818529,372

20172795526598,22321908,30717352,576

20182878327114,88821479,85116243,228

20192961127618,71421045,48715192,919

20203043928109,90620608,66614197,295

20213126728588,66320159,25213259,966

20223209529055,18519702,27112372,783

20233292329509,66619253,21611539,783

20243375129952,29918792,31610755,577

20253457930393,27418334,57110017,092

20263540730802,77917882,3239324,993

20273623531210,99817429,0528674,886

20283706331608,11416978,0128065,941

20293789131994,30716531,8507497,230

20303871932369,75416085,9996963,849

20313954732734,63015649,7826466,154

20324037333087,46915217,8676001,635

=581702,064=388639,917=256667,247

Tabela 20. Diskontovanje i eskontovanje

Dakle, vrijednost interne stope rentabiliteta (ISR) je izmeu 1 % - 5%. Odnosno izvrenom interpolacijom dobijamo da je ISR= 2,32 [%].

5.4.2. Oportunitetna cijena kapitala:

U naoj zemlji je utvreno da je vrijednost OCK 10% 12 %. Kako je dobijena vrijednost interne stope rentabiliteta manja od oportunitetne cijene kapitala,to moemo konstatovati da je sa ekonomskog stanovita nepravdano ulaganje finansijskih sredstava u sprovoenje predvienih mjera na saobraajnoj dionici B.Palanska(izlaz)-Pirot.

6. ZAKLJUAK

Ukoliko se osvrnemo na sve do sada iznijeto i proraunato moemo zakljuiti sledee:

- Cilj nam je bio utvrditi da li postoje potrebe za investicionim ulaganjima na dionici B.Palanska(izlaz)-Pirot. , te ukoliko su potrebne precizirati ih a u skladu sa realnim potrebama i zahtjevima koji se oekuju u budunosti.- Utvrditi da li e predloene mjere zaista dovesti do funkcionalnih poboljanja u uslovima odvijanja saobraaja,- Da li je izvoenje predloenih mjera opravdano i sa ekonomske strane.

U skladu sa predhodno reenim, utvreno je da postojei kapaciteti nee kvalitetno zadovoljavati oekivane saobraajne tokove uz njihov realan rast u planskom periodu. Stoga je, sagledavajui izvore takvog loeg stanja predloen plan mjera koji treba provesti a sa ciljem poboljanja uslova odvijanja saobraaja. Predloene su mjere kako bi se poveao propusni kapacitet dionice: - Izgradnja 2 dodatne saobraajne trake sa razdelnim pojasom; - Rehabilitacija gornjeg dijela kolovoznog zastora i dovoenje u priblino idealno stanje.

Svoenjem ekonomskih koristi i trokova graenja na prvu godinu eksploatacionog perioda, dobijena je interna stopa rentabiliteta (ISR), koja za predloenu varijantu izmeu 1% - 5%. Kako je ISR < OCK za sluaj izgradnje nove dionice puta sa predloenim mjerama, njegova realizacija se sa ekonomskog stanovita nije prihvatljiva pri sadanjim uslovima.

7. LITERATURA

[1] Lj. Kuzovi, KAPACITET I NIVO USLUGE DRUMSKIH SAOBRAAJNICA, Saobraajni fakultet Beograd, Beograd, 2000. [2] Lj. Kuzovi, VREDNOVANJE U UPRAVLJANJU RAZVOJEM I EKSPLOATACIJOM PUTNE MREE, Saobraajni fakultet Beograd, Beograd, 1994.

Documents

Ernad Dubravac_vrednovanje u Saobracaju