34
Ergonomija u poljoprivredi Kratak vodič i podsetnik o ručnom rukovanju teretom Doc dr Nenad Simeunović MSc Jovan Muškinja Novi Sad, 2015.

Ergonomija u poljoprivredi - 5.189.140.165.189.140.16/~svetodavstvo/sites/default/files/brosuraergonomijaupoljoprivredi... · Kontrolna lista za identifikaciju rizika (ručno rukovanje

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Ergonomija u poljoprivredi Kratak vodič i podsetnik o ručnom rukovanju teretom

Doc dr Nenad Simeunović

MSc Jovan Muškinja

Novi Sad, 2015.

2

Sadržaj

1. Uvod ............................................................................... ....... 3 1.1 Principi koji se odnose na teret .............................................................. 4 1.2 Principi koji se odnose na sadržaj rada .................................................. 5 1.3 Principi koji se odnose na uslove rada ................................................... 6 1.4 Principi koji se odnose na izvršioca rada ............................................... 7

Ručno rukovanje teretom* ......................................................... 8 2. Procena rizika i detaljan opis mera ........................................ 8

2.1 Identifikacija opasnosti .......................................................................... 8 Kontrolna lista za identifikaciju rizika (ručno rukovanje teretom) ................... 9 2.2 Određivanje i procena rizika ................................................................ 10

2.2.1 Metoda ključn ih pokazatelja za podizanje, držanje i prenošenje .... 10 Radni postupak za metodu ključnih pokazatelja podizanja, držanja i prenošenja ................................................................................................. 11 2.2.2 Metoda ključnih pokazatelja za povlačenje i guranje ........................ 15 Radni postupak za metodu ključnih pokazatelja za povlačenje i guranje 15

2.3 Detaljan opis mera............................................................................... 19 2.3.1 Planiranje radnih operacija transporta tereta ................................... 20 2.3.2 Pomoćna sredstva pri ručnom transportu tereta .............................. 20 2.3.3 Podizanje i prenošenje...................................................................... 21 2.3.4 Osposobljavanje i nadzor .................................................................. 21

3. Saveti za kraj ......................................................................... 22 3.1 Pravila za rukovanje teretom ............................................................... 22 3.2 Pravila za optimizaciju kretanja pod opterećenjem ............................. 22

4. Prilozi .................................................................................... 23 5. Literatura .............................................................................. 34

3

1. UVOD

Poljoprivreda spada u visokorizične delatnosti, u kojoj 20% do 30 % radnika u toku godine doživi povredu na radu ili se razboli [1]. U članu 7 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu ( sl. glasnik RS br 101/05) insistira se na primeni savremenih preventivnih, pored ostalih i ergonomskih mera, kako bi se otklonio ili sveo na najmanju moguću meru rizik od povređivanja i/ili oštećenja

zdravlja zaposlenih. Najčešća profesionalna oboljenja kod radnika u poljoprivredi su: hronična respiratorna oboljenja i oboljenja mišićnoskeletnog sistema. Vodeći faktor u nastanku mišićno-skeletnih poremećaja je nepoštovanje ergonomskih principa pri projektovanju radnog mesta, odnosno načina rada. Ergonomija je nauka koja primenom anntropometrijskih, psihosocioloških i fizioloških znanja

prilagođava rad čoveku. Gotovo da nema privredne grane u kojoj nije prijavljeno prisustvo simptoma mišićno-skeletnih poremećaja. Prema Četvrtoj evropskoj anketi o uslovima rada [2], sprovedenoj u EU-27, 35% svih radnika izloženo je riziku dizanja ili nošenja teških tereta najmanje četvrtinu svog radnog vremena. Ovi radnici su izloženi sledećim faktorima rizika (tri i više faktora):

Rad u neudobnom/bolnom položaju

Rukovanje teškim predmetima

Kratki ponavljajući (monotipni) zadaci

Ponavljajući pokretiPrivredna grana u kojoj je utvrđena najveća izloženost ovim rizicima je poljoprivreda, de je utvrđeno da je ugroženo čak

68% radnika [3].S obzirom na izražen rizik od nastanka povreda, vrlo je važno izvršiti kvalitetnu procenu rizika radnih mesta koja podrazumevaju ovakav tip rada. Faktori rizika kod radnih procesa, koji utiču na nastanak i razvoj

mišićno-skeletnih poremećaja, nazivaju se ergonomski rizici. Ergonomski rizik se odnosi na fizičke stresogene faktore i uslove radnog mesta koji u sebi nose rizik od oštećenja ili oboljenja mišićno-skeletnog sistema radnika. Prisutan je uvek kada zahtevi

posla prevazilaze mogućnosti radnika da izvrši radni zadatak. Poljoprivredni radnici, a posebno individualni poljoprivrednici, nisu u dovoljnoj meri upoznati sa potencijalnim rizicima i merama prevencije, kako bi smanjili pojavu povreda na radu i sačuvali svoje i zdravlje svojih porodica. Preventivne mere uključuju:

Projektovanje i organizovanje zadataka na način da se manuelno

rukovanje potpuno izbegne ili ograniči Upotreba automatizacije i opreme za dizanje tereta

4

Organizovanje rada sa manuelnim rukovanjem teretom na siguran način, podela tereta u manje količine i obezbeđenje odgovarajućih pauza za

odmor Osposobljavanje radnika za izvršenje zadataka i upotrebu opreme i pravilnim tehnikama rukovanja

Posledice manuelnog rukovanja teretom mogu biti umor, povrede leđa, vrata, ramena, ruku ili drugih delova tela. Veliki broj povreda i oboljenja su rezultat kumulativnog oštećenja mišićno skeletnog sistema (mišići, tetive, ligamenti, kosti, zglobovi, kičma, krvni sudovi, nervi).

Smanjenje rizika od povreda je moguće, poštovanjem principa koji se odnose na teret, sadržaj rada, uslove rada i izvršioca rada.

1.1 PRINCIPI KOJI SE ODNOSE NA TERET

Raditi sa teretom preporučene mase. Teret kojim se manipuliše (diže, nosi, gura, vuče), ne treba da bude veći od preporučenih vrednosti (za većinu ljudi je to od 20 do 25 kg), naročito ako se radnja obavlja nekoliko puta za redom. Preporučena ograničenja za vrednosti tereta zavise i od položaja u kom se nosi (Slika 1). Guranje ili povlačenje, najčešće manje opterećuje telo od dizanja ili nošenja.

Slika 1: Preporučena masa tereta u zavisnosti od položaja u kome se nosi

5

Izbegavati prevelike (gabaritne) terete. Teret koji se podiže i nosi, treba držati što je moguće bliže telu, a da bi se preglomazni teret približio telu radnik mora širiti ruke da bi obuhvatio teret, usled čega mišići ruke proizvode manju silu i brže se umaraju.

Izbegavati teret koji je teško obuhvatiti . Ovakvi tereti mogu lako da iskliznu iz ruku što može izazvati iznenadne, često refleksne pokrete koji, pri takvom opterećenju, mogu da izazovu povrede. Ručke na predmetu koji se nosi ili druga pomagala za pričvršćenje tereta (npr. pri nošenju pločastih materijala) smanjuju opterećenje za radnika. Tereti sa oštrim ivicama ili opasne materije (krute ili tečne) mogu povrediti radnika, posebno u slučaju sudara.

Težiti simetričnoj opterećenosti. Neizbalansiran, nestabilan, pomičan teret je težak za nošenje jer je njegovo težište teže približiti blizu tela što dovodi do nejednakog opterećenja mišića i umora. Nestabilni ili pomični tereti kao što su razne tečnosti, uzrokuju nejednako opterećene mišiće, a iznenadni pokreti tereta mogu dovesti i do gubitka ravnoteže i pada.

Oprezno postupati sa predmetima koje je teško doseći. Teret koji se može dohvatiti jedino ispruženih ruku ili savijajući ili uvijajući telo, traže više mišićne sile. Ako se telo savija ili uvija tokom podizanja može lako doći do oštećenja kičme.

1.2 PRINCIPI KOJI SE ODNOSE NA SADRŽAJ RADA

Predvideti dovoljno vremena za odmor radnika. Zadaci mogu biti vrlo zahtevni, naročito ako se obavljaju prečesto ili predugo sa nedovoljnim vremenom za odmor i oporavak (npr. neprekidno dizanje ili nošenje na velike udaljenosti, ili poslovi kod kojih brzinu rada nameće proces koji radnik ne može promeniti).

Izbegavati rad u neprirodnim i neuobičajenim položajima. Rad sa savijenim i/ili zakrivljenim telom, podignutim rukama, povijenim vratom i okrenutom glavom povećava rizik povrede leđa i treba ga izbegavati. Isto važi i za pokrete koji traže okretanje, uvijanje i savijanje tela, preopterećenje ruku, iznenadne pokrete i repetitivno rukovanje. Izbegavati zadatke koji uključuju statički rad (držanje / zadržavanje) jer će doći do smanjenja cirkulacije krvi u mišićima izazivajući zamor, smanjenu sposobnost koordinacije, a time i niži kvalitet rada (slika2).

6

Slika 2: Cirkulacija krvi u stanju mirovanja, dinamičkog i statičkog rada

Koristiti sedeća / stojeća radna mesta, kao i rad u grupama, kako bi se mogla vršiti rotacija radnika u slučajevima izuzetnih opterećenja na radnim mestima (slika 3).

Slika 3: Radno mesto na kome je omogućeno i stajanje i sedenje

1.3 PRINCIPI KOJI SE ODNOSE NA USLOVE RADA

Obezbediti dovoljno prostora za obavljanje posla. Nedostatak prostora za izvođenje manuelnog rukovanja može dovesti do neprikladnih položaja tela i opasne neravnoteže tereta

Sa posebnom pažnjom raditi na neravnim, klizavim i nestabilnim radnim

mestima. Rukovanje teretima na različitim nivoima ili na podovima koji su klizavi, neravni ili nestabilni (kao što su radne platforme ili stajski podovi) mogu povećati rizik nesreće i povrede leđa

7

Teže poslove obavljati u što povoljnijim klimatskim uslovima. Klima (temperatura, vlažnost i ventilacija) može uticati na rizik povrede leđa. Vrućina povećava intezitet umora, a znoj otežava držanje alata, što opet traži više snage. Hladnoća može ruke učiniti ukočenima, čime hvatanje postaje teško

Obezbediti dovoljnu osvetljenost radnog prostora. Nedovoljna osvetljenost može povećati rizik nesreća pri rukovanju teretima jer može naterati na rad u nespretnim položajima kako bi se jasnije videli objekti i putevi kojima se teret nosi

1.4 PRINCIPI KOJI SE ODNOSE NA IZVRŠIOCA RADA

Za složenije poslove birati iskusnije radnike. Iskustvo, osposobljenost i poznavanje rada može znatno smanjiti rizik od povreda. Iskusni radnici bi trebali iskustvo preneti mlađima kako bi izbegli povrede i bolove u donjem delu leđa koji su uobičajeni u prvoj godini rada, a posledica su neiskustva.

Pri izboru radnika za određeni posao obratiti pažnju na dimenzije tela (visina, težina, snaga, itd.), navike (pušenje, na primer, može povećati rizik poremećaja u donjem delu leđa), istoriju eventualnih zdravstvenih problema (ovo je faktor predvidljivosti budućih povreda leđa), spremnost na korišćenje zaštitne opreme (na primer, odeće i obuće).

Efekti lošeg ergonomskog projektovanja gotovo nikad nisu ograničeni na jedan organ ili jedan sistem organa. Obično stradaju brojni sistemi, s tim da poremećaj jednog sistema često inicira poremećaje drugih sistema. Iz tog razloga je od velike važnosti utvrđivanje potencijalnih rizika od povrede. Procena rizika predstavlja pažljivo ispitivanje svega u radu što može uzrokovati povredu kod ljudi. Na osnovu toga se može oceniti u kojoj meri su neophodne, i hitne, mere unapređenja uslova rada.

8

RUČNO RUKOVANJE TERETOM*

2. PROCENA RIZIKA I DETALJAN OPIS MERA

U praksi se ispravnim pokazalo vršiti procenu rizika u tri koraka: identifikacija opasnosti (poglavlje 1.1), određivanje i procena rizika (poglavlje

1.2) i detaljan opis mera (poglavlje 1.3).

2.1 IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI

Prvi korak u proceni rizika je identifikacija funkcija samog rizika. Najvažnije funkcije ručnog rukovanja teretom navedene su u kontrolnoj listi na stranici

9. Sama provera ne zahteva posebno znanje. Nakon što se identifikuju funkcije rizika, vrši se određivanje i procena rizika.

Slika 4: Korišćenje kolica u poljoprivrednim radovima

*Materijal je preuzet i prilagođen sa European agency for Safety and Health at Work (https://osha.europa.eu/)

9

KONTROLNA LISTA ZA IDENTIFIKACIJU RIZIKA (RUČNO RUKOVANJE TERETOM)

Ako na jedno ili više pitanja odgovorite sa „DELIMIČNO“ ili „DA“, potrebno je provesti procenu i ocenu rizika.

Napomena: Potrebno je u obzir uzeti posebne propise kada radne operacije

ručnog rukovanja teretom izvode mladi radnici, stariji radnici ili trudnice.

10

2.2 ODREĐIVANJE I PROCENA RIZIKA

Za određivanje i procenu rizika možemo koristiti metode ključnih pokazatelja. To nam daje mogućnost usmerene procene. Ona uzima u obzir najvažnije funkcije radnih operacija. Zbog različitih tipova fizičkog opterećenja i funkcija rada, određivanje i procena rizika odvojeno se sprovodi za:

podizanje – držanje – prenošenje

povlačenje – guranje

Rezultat upućuje na nedostatke u oblikovanju rada i pokazuje da li je pri određenim aktivnostima pojava fizičkog preopterećenja moguća ili čak verovatna. Iz toga mogu proizaći tehničke, organizacione i mere koje se odnose na radnika. Pri procenjivanju funkcija rada, neophodno je dobro poznavati aktivnosti koje se procenjuju. Ako to nije slučaj, procena ne može biti dobro sprovedena. Gruba procena ili pretpostavka može dovesti do

pogrešnihr ezultata. Detaljna procena zahteva posebne ergonomske analize.

2.2.1 METODA KLJUČN IH POKAZATELJA ZA PODIZANJE, DRŽANJE I

PRENOŠENJE

Metoda ključnih pokazatelja opisuje vrstu i karakteristiku glavnih funkcija rada. Te funkcije imaju veliki uticaj na fizičko opterećenje:

trajanje rada, učestalost

težina tereta

položaj tela

uslovi rada

Opis aktivnosti dopunjen je procenom rizika, koja ukazuje na verovatnoću fizičkog preopterećenja.

11

Slika 5: Ručno podizanje i prenošenje tereta u poljoprivredi

POSTUPAK RADA ZA METODU KLJUČNIH POKAZATELJA PODIZANJA, DRŽANJA I PRENOŠENJA

Procena se uglavnom vrši za delove aktivnosti i bazira se na jednom radnom danu. Ako se za vreme obavljanja dela aktivnosti promeni težina tereta i/ili položaj tela, u proračunu je potrebno uzeti njihovu srednju vrednost. Ako celokupnu aktivnost sačinjava nekoliko delova aktivnosti sa različitim operacijama rukovanja teretom, potrebno ih je proceniti i

dokumentovati zasebno. Obrazac za procenu rizika pri podizanju, držanju i prenošenju nalazi se u

Prilogu 1. Za procenu su nužna tri koraka:

Korak 1: Određivanje vrednosti bodova opterećenja prema vremenu Korak 2: Određivanje vrednosti bodova opterećenja prema teretu, položaju

tela i uslovima rada Korak 3: Ocenjivanje Pri određivanju vrednosti bodova postavljanje međukoraka (interpolacija) je u načelu dopušteno. Na primer učestalost od 40 ponavljanja, možemo vrednovati sa 3 boda opterećenja prema vremenu. Jedini izuzetakje efektivni teret ≥ 40 kg za muškarce i ≥ 25 kg za žene. Ta se opterećenja

beskompromisno vrede 25 bodova.

Korak 1: Određivanje vrednosti bodova opterećenja prema vremenu

Određivanje vrednosti bodova opterećenja prema vremenu se radi pomoću tablice, odvojeno za tri moguća tipa rukovanja teretom:

12

Za delove aktivnosti koje karakteriše redovno ponavljanje kratkotrajnog

podizanja, spuštanja i kretanja, broj ponavljanja je presudan pri

vremenskom bodovanju.

Za delove aktivnosti koje karakteriše držanje tereta, presudno je

ukupno trajanje držanja.

Ukupno vreme = broj operacija držanja x vreme trajanja pojedine operacije

držanja

Za delove aktivnosti koje karakteriše prenošenje tereta, presudan je ukupni put kojim se teret prenosi. Prosečnom brzinom kretanja čoveka smatra se 4 km/sat ≈ 1 m/s.

Korak 2: Određivanje vrednosti bodova opterećenja prema teretu, položaju tela i uslovima rada

Težina tereta Određivanje težine tereta radi se na temelju tablice, odvojeno za muškarce i žene.

Ako se prilikom procenjivanja za vreme rada rukuje različitim

teretima, u proračun se može uzeti srednja vrednost, pod uslovom da

težina pojedinog terete ne prelazi 40 kg za muškarce, odnosno 25 kg

za žene. Za poređenje, mogu se takođe koristiti najveće vrednosti. U

tom se slučaju kao temelj za proračun uzima učestalost tih najvećih

vrednosti a nikako ukupna učestalost.

Za aktivnosti podizanja/držanja/ prenošenja/spuštanja kao osnova za

proračun uzima se efektivna težina tereta. Efektivna težina tereta

predstavlja stvarnu silu koja je potrebna za pomeranje tereta. Ta se

sila u svakoj situaciji ne podudara sa masom tereta. Prilikom

naginjanja nekog tereta, samo će 50% mase tereta imati uticaj na

radnika.

Položaj tela Određivanje vrednosti bodova položaja tela temelji se na piktogramu koji se nalazi u tablici. U obzir se uzimaju položaji tela koji su karakteristični za rukovanje teretom. Ako prilikom rada dolazi do različitih položaja, izračunava se srednja vrednost bodova položaja tela za delove aktivnosti koji se

procenjuju.

13

Za određivanje vrednosti bodova uslova rada, za proračun se uzimaju radni uslovi koji prevladavaju u vreme procenjivanja. Povremena odstupanja, koja ne utiču na sigurnost neće se uzimati u obzir. Funkcije koje utiču na sigurnost potrebno je dokumentovati i u koloni „Provera radnog mesta nužna zbog drugih razloga“.

Korak 3: Ocenjivanje

Ocena svakog pojedinog dela aktivnosti vrši se pomoću vrednosti bodova iz tablice (računa se sabiranjem bodova ključnih pokazatelja i množenjem sa bodovima vremenskog opterećenja)

Osnova za ocenu su biomehanički i fiziološki mehanizmi delovanja

zajedno sa proizvodom vremena i intenziteta izloženosti. U obzir je

uzeto da unutrašnje opterećenje lumbalnog dela kičme bitno zavisi od

naginjanja gornjeg dela tela prema napred i o težini tereta, te da se

povećava sa trajanjem opterećenja i/ili njegovom učestalošću,

naginjanjem u stranu ili/i zakretanjem gornjeg dela tela.

Sabiranje ocena nekoliko delimičnih aktivnosti je problematično jer je

to iznad informativnih vrednosti ovog vodiča te zahteva detaljnije

analitičke postupke za procenu rizika.

Oblikovanje potrebnih mera Iz ocene rizika odmah su vidljive i

potrebne mere i pristupi. U načelu, uzroke visokih vrednosti potrebno

je odmah ukloniti. Odnosno to podrazumeva organizcione mere u

slučaju visokog vremenskog opterećenja, smanjenje težine tereta ili

upotreba uređaja za podizanje u slučaju visokih vrednosti za težinu

tereta, kao i bolje oblikovanje samog mesta rada u slučaju visokih

vrednosti za položaj tela.

Uslovi rada

14

Primer procene U prostoru za pakovanjeu preduzeću, pakukju se tereti težine 14 kg i prenose od stola za pakovanje do palete na podu. Ove aktivnosti obavljaju žene. Pojavljuju se sljedeći granični uslovi:

180 operacija pomicanja po smeni

14 kg težina tereta

nisko saginjanje ili jako naginjanje prema napred prilikom spuštanja

tereta

loši uslovi za hvatanje tereta

Upotreba obrasca za procenu rizika (podizanje, držanje, prenošenje), vidi Prilog 1, jedan nalaz:

15

2.2.2 METODA KLJUČNIH POKAZATELJA ZA POVLAČENJE I GURANJE

Ručno rukovanje teretom takođe podrazumeva transport koristeći ručna kolica, pokretne trake i druga transportna pomagala. Umesto da se prenose, tereti se guraju ili povlače. Na taj način je omogućen transport teških tereta, a transport tereta težine između 10 i 50 kg je znatno olakšan. Međutim, i dalje je važno primenjivati osnovna pravila kako bi izbegle

moguće opasnosti.

POSTUPAK RADA ZA METODU KLJUČNIH POKAZATELJA ZA

POVLAČENJE I GURANJE

Obrazac za procenu kod povlačenja i guranja nalazi se u Prilogu 2.

Korak 1: Određivanje vrednosti bodova opterećenja prema vremenu Potrebno je utvrditi redosled radnih operacija, vreme trajanja, učestalost

iudaljenost.

Korak 2: Određivanje vrednosti bodova mase tereta, preciznosti pri

pozicioniranju i brzini kretanja, položaju tela i uslovima rada

Transportna sredstva Postoje različiti načini premeštanja tereta povlačenjem i guranjem:

bez upotrebe pomoćnih sredstava, teret se kotrlja ili povlači klizanjem

ručna kolica (kolica na točkovima, jednoosovinska kolica)

rezervoari na točkovima, transportni valjci bez vuče i ručna kolica sa

vučom, ručni viljuškari

Uređaji za manipulaciju teretom, na osloncu ili šinama

Važno je da se koriste pomoćna sredstva namenjena za posao koji se obavlja. Pri njihovom odabiru, u obzir svakako treba uzeti vrstu, veličinu i težinu tereta koji se transportuje, udaljenost na koju se transportuje, kvalitet transportnog puta, stabilnost pri naginjanju i učestalost upotrebe. Pažnju treba obratiti i na ergonomsko oblikovanje ručki sa zaštitom od povreda

ruku, a ako je potrebno i na mehanizam za zaustavljanje. Težina koju je potrebno premestiti Opterećenje se procenjuje na osnovu tablice. Potrebno je procieniti težinu tereta koji se transportuje i težinu transportnog sredstva zajedno. Grube referentne vrednosti su dovoljne. U slučaju da težina tereta nije data, ona se može proceniti. U većini slučajeva, težina transportnog sredstva naznačena je na utisnutoj pločici samog sredstva. U obzir treba uzeti i vrstu sredstva kojim se teret transportuje. Ako se težina tereta ne

16

može proceniti ili ako nema specifikacije tereta (npr.: za manipulatore), potrebno je sprovesti opširniju analizu.

Slika 6: Kolica za prevoz gajbi sa paradajzom

Slika 7: Korišćenje paletnih kolica

17

Slika 8: Upotreba gajbe na točkovima prilikom sađenja

Preciznost pri pozicioniranju i brzina kretanja Određuje se kojom brzinom i na koji način se izvodi povlačenje i guranje. Brzi pokreti i velika preciznost pokreta nisu samo vrlo iscrpljujući već povećavaju i rizik od nesreća.

Položaj tela Prilikom povlačenja i guranja telo bi trebalo biti uspravno sa malim nagibom i bez zakretanja gornjeg dela tela. Ergonomsko oblikovanje ručki omogućava takav položaj. Poluge za vuču, prekratke ručke na kolicima, ručke koje nedostaju ili teret koji ometa pogled, mogu biti uzrok neprirodnog položaja tela. Zakretanje, saginjanje i naginjanje tela smanjuju fizičku snagu i teško opterećuje mišićno-koštani sistem.

Uslovi rada Određuju se varijable sa najvećim uticajem poput pređene udaljenosti (udaljenost na koju se teret transportuje) i tehničkog stanja u kojem se nalazi sredstvo za transport. Mekani podovi, neravan pločnik, rupe, jarci, stepenice, kao i kosine prema gore i prema dole mogu značajno otežati transport ili ga čak onemogućiti. Iste učinke imaju i prejako stegnuti klizni valjci, deformisane ručke i neispravne kočnice. Pažnju treba obratiti i na prepreke na transportnom putu, nesigurnu razliku u visini između nivoa poda

i bočno naginjanje koje može dovesti do preokretanja.

Korak 3: Ocenjivanje Prilikom ocenjivanja potrebno je sabrati rezultate koraka

2, pomnožiti sa rezultatom koraka 1 i odgovoriti na tri kompleksna pitanja:

18

Da li je odnos između snage potrebne za obavljanje radne

aktivnosti i dostupne fizičke snage odgovarajući? Da li je primena sile

uvek sigurna i ne uzrokuje preveliko naprezanje?

Da li je moguće postići prirodan položaj tela? Da li do neprirodnog

položaja tela dolazi povremeno i da li se izbeglo zakretanje i

saginjanje prilikom povlačenja i guranja?

Da li su uslovirada sigurni? Da li do nesreća dolazi zbog iskliznuća ili

prevrtanja tereta, padova ili prignječenja šaka?

Primer procene Kamion se puni robom naslaganom u ručna kolica. Težina kolica je 40 i 190kg. Nedostaci:

Kolica nisu primerena za radni zadatak koji je potrebno izvršiti.

Točkovi su premali i kolica često zapinju u neravninama transportnog

puta.

Kolica nemaju stabilnost prilikom naginjanja u vožnji jer im je težište

previsoko.

Potrebna je velika fizička snaga pri transportu na kosinama. Kolica

nemaju ergonomski oblikovane drške sa zaštitom od

povreda ruku. Često dolazi do sudaranja sa drugim kolicima ili

udaraca u uske prolaze. Prolazi često nisu dovoljno široki, a na

delovima nedovoljno osvetljeni i zakrčeni.

Slika 9: Upotreba ručnih kolica

19

Dalja analiza

Procena rizika sprovedena metodom ključnih pokazatelja ne dovodi uvek do finalne procene. Dalje analize su nužne, na primer u slučajevima kad su radni ciklusi naročito kompleksni, u izvođenju investicionih projekata ili prilikom rada u izuzetno teškim radnim uslovima (npr. vatrogasci). Takve analize zahtevaju više vremena, radne snage i ergonomsku stručnost. Partneri za kontakt su nadležna tela na nacionalnom nivou, specijalisti medicine rada i institucije iz područja sigurnosti na radu i ergonomije.

2.3 DETALJAN OPIS MERA

Na temelju utvrđenog rizika (poglavlje 1.2) potrebno je odrediti detaljne mere. To znači planiranje radnih operacija transporta tereta, nabavku

20

pomoćnih sredstava za transport, mera za pravilan rad orijentisane na

zaštitu zdravlja, osposobljavanje i nadzor.

2.3.1 PLANIRANJE RADNIH OPERACIJA TRANSPORTA TERETA

Transport tereta treba shvatiti jednako ozbiljno kao i obavljanje posla. Dobrim planiranjem izbegavamo nepotreban, rizičan, nespretan transport,

improvizaciju prilikom transporta i neodgovarajuća transportna sredstva. Važno za nadređene:

prilikom planiranja i pripreme radnih operacija, osigurajte dovoljan

broj odgovarajuće opreme za transport

ako je to moguće, automatizujte radne operacije transporta koje se

redovno ponavljajuimajte u vidu vreme potrebno za transport prilikom

planiranja rada prilikom naručivanja sirovina i materijala, obratite

pažnju na njihovo pakovanje da bi se paketi mogli transportovati bez

poteškoća

dajte uputstvo da se prilikom nabavke sirovine i materijala koji se

moraju transportovati ručno, ne naručuju pakovanja teža od 25 kg

2.3.2 POMOĆNA SREDSTVA PRI RUČNOM TRANSPORTU TERETA

Prilikom nabavke pomoćnih sredstava važno je savetovati se sa radnicima koji će ih koristiti. Oni su stručni i mogu pomoći u nabavci konkretne opreme. Važno za nadređene:

odrediti kompetentnu osobu ili telo koje će biti odgovorno za

nabavku transportne opreme

utvrditi jesu li pomoćna transportna sredstva primerena za poslove

transporta u preduzeću pre njihove kupovine

omogućiti radnicima da izraze svoje mišljenje o opremi koja se nabavlja

osposobiti radnike za upotrebu nove transportne opreme

osigurati im potreban period prilagođavanja prilikom uvođenja nove

transportne opreme

redovno pregledati i održavati transportnu opremu

21

2.3.3 PODIZANJE I PRENOŠENJE

Prilikom podizanja i prenošenja tereta, često je prisutan rizik od fizičkog preopterećenja. Kako bi ga izbegli, od izuzetne je važnosti da tereti nisu preteški i da se na radnom mestu koriste ispravne tehnike podizanja i prenošenja tereta. Važno za nadređene:

prilikom planiranja radne snage u obzir uzeti godine, pol i telesnu građu

osoba koje će obavljati radne zadatke

ograničiti težinu tereta

uračunati i organizovati pauze kod aktivnosti čestog transporta tereta

uvek naznačiti tačnu težinu tereta težih od 10 kg

2.3.4 OSPOSOBLJAVANJE I NADZOR

Uopšteno govoreći, jedno osposobljavanje za pravilno rukovanje teretima nije dovoljno. Nadređeni mora nadzirati pridržavanje uputstva za rad. Važno za nadređene:

sprovesti osposobljavanje za pravilan transport tereta za sve radnike

na tim poslovima

uputiti i ispraviti radnike pri transportu tereta kada njihovo

ponašanje nije pravilno

osigurati da se postojeća transportna oprema dosledno koristi

podticati radnike da upozore na nedostatke i predlažu mere za

poboljšanje

osposobiti radnike za pravilno podizanje i prenošenje tereta

obavestiti radnike o mogućim posledicama nepravilnog rukovanja

teretom

Podiži, guraj, utovaruj i prenosi na dobro osmišljen način i tako izbegni povrede

22

3. SAVETI ZA KRAJ

3.1 PRAVILA ZA RUKOVANJE TERETOM Redukcija visokih opterećenja kičmenog stuba je moguća pri uzimanju u obzir određenih preporuka za držanje tela.

Slika 10: Pravilno i nepraviino dizanje i nošenje

diže se sa ispravljenim leđima iz čučnja izbegavaj povijena leđa izbegavaj okretanje tela pri dizanju (uvijanje) izbegavaj dizanje sa trzajem diži i nosi što bliže telu nosi i diži sa ispruženim rukama

opterećuj telo simetrično

postavljaj težište uspravno i koristi kičmeni stub za podupiranje

po mogućnosti nositi teret na leđima

koristiti pomagala za dizanje i nošenje

omogućiti povoljnu početnu visinu hvatanja (50 - 80 cm)

3.2 PRAVILA ZA OPTIMIZACIJU KRETANJA POD OPTEREĆENJEM

delovanje maksimalne snage u kratkom vremenskom roku po mogućnosti izbegavati obrtne momente pre svakog razvijanja snage tražiti čisto držanje i stabilnu ravnotežu tok snage voditi na najkraćem putu kroz telo

Nepravilno Pravilno

23

4. PRILOZI

Prilo g 1

24 Obrazac za procenu rizika – Podizanje, držanje, prenošenje Kad postoji više zasebnih aktivnosti sa značajnim fizičkim opterećenjem, procjenjujte ih zasebno.

Radno mesto/Aktivnost:

Korak 1:Vremensko određivanje opterećenja (Izaberite samo jednu kolonu!)

Podizanje ili odlaganje(< 5 s)

Držanje(> 5 s)

Prenošenje(> 5 m)

Broj ponavljanja utoku radnog dana

Vrednost u bodovima (T)

Ukupno trajanje u tokuradnog dana

Vrednost u bodovima (T)

Ukupno pređeno utoku radnog dana

Vrednost u bodovima (T)

< 10 1 < 5 min 1 < 300 m 1

10 do < 40 2 5 do < 15 min 2 300 m do < 1 km 2

40 do < 200 4 15 min do < 1 sat 4 1 km do < 4 km 4

200 do < 500 6 1 sat do < 2 sata 6 4 km do < 8 km 6

500 do < 1000 8 2 sata do < 4 sata 8 8 km do < 16 km 8

≥ 1000 10 ≥ 4 sata 10 ≥ 16 km 10Primeri: slaganje opeke, ubacivanje

radnog materijala u mašinu, istovar kutija iz kontejnera i odlaganje na transportnu traku

Primeri: držanje i obrada metala na samostojećoj brusilici, rad sa ručnom brusilicom, rad sa kosilicom

Primeri: prenošenje nameštaja, dostavljanje delova skele na gradilište,

25

Korak 2: Određivanje vednosti bodova tereta, držanja tela i uslovi rada

Efektivna težina tereta1) za muškarce Vrednost u bodovima Efektivna težina tereta1) za žene Vrednost u bodovima

< 10 kg 1 < 5 kg 1

10 do < 20 kg 2 5 do < 10 kg 2

20 do < 30 kg 4 10 do < 15 kg 4

30 do < 40 kg 7 15 do < 25 kg 7

≥ 40 kg 25 ≥ 25 kg 251) „Efektivna težina tereta“ podrazumeva se u kontekstu stvarne sile delovanja koja je potrebna za pomicanje tereta. Sila djelovanja ne podudara se uvek sa težinom

tereta. Pri naginjanju tereta, samo će 50% težine tereta imati uticaj na radnika, a kad se koriste kolica za transport samo 10 %.

Položaj tela, pozicija tereta2) Položaj tela, pozicija tereta

Gornji deo tela je uspravan, bez zakretanja Pri podizanju, držanju, prenošenju i spuštanju teret je uz telo

Gornji dio tela je lagano nagnut prema napred ili je lagano zakrenut Pri podizanju, držanju, prenošenju i spuštanju teret je uz telo ili malo odmaknut

Nisko saginjanje ili jako naginjanje prema napred Lagano naginjanje prema napred sa istovremenim zakretanjem trupa Teret daleko od tela ili iznad visine ramena

Jako naginjanje prema napred sa istovremenim zakretanjem trupa Teret daleko od tela Ograničena stabilnost položaja tela prilikom stajanja Čučanje ili klečanje

Vrednosti u bodovima

1

2

4

8

2) Za određivanje vrednosti bodova položaja tela koriste se tipični položaji tela pri ručnom rukovanju teretom. Kad imamo više različitih položaja tela, u račun uzimamo njihovu srednju vrednost – ne povremene ekstremne vrednosti

Opterećenje prema težini tereta

Opterećenje prema položaju tela

Opterećenje prema radnim uslovima

Ukupno

Annex 1

26

Radni uslovi

Dobri radni uslovi:

Vrednosti u bodovima

0

1

2

­npr.: dovoljno prostora za kretanje, nema fizičkih prepreka unutar radnog mesta, podovi su čvrsti i u istom nivoz, dobra rasveta, dobri uslovi za hvatanje tereta

Ograničen prostor za kretanje i nepovoljni ergonomski uslovi: ­ npr.: 1. prostor za kretanje je ograničen malom visinom ili površinom manjom od 1,5m2

ili 2. stabilnost položaja tela narušena zbog nejednakog nivoa poda i mekog tla

Jako ograničen prostor za kretanje i/ili nestabilnost težišta terta: ­ npr.: premeštanje pacijenata

Aktivnosti koje nisu navedene u tablici mogu se poistovetiti.

Korak3: Ocjenjivanje U dijagram unieti vrednosti relevantne za račun.

+

+

= x Vremensko opterećenje = Ukupno opterećenje

27

Na temelju bodova izračunatog opterećenja i tablice ispod, možemo napraviti grubu procenu3).

Raspon rizika Ukupno opter. Obrazloženje utvrđenih vrednosti

1 < 10

2 10 do < 25

3 25 do < 50

4 > 50

Nisko opterećenje, ne postoji rizik od fizičkog preopterećenja.

Povećano opterećenje, prekomerno opterećenje je moguće kod radnika koji su manje otporni 4). Za tu grupu radnika bilo bi korisno preoblikovati radno mesto5). Veliko opterećenje, prekomerno opterećenje je moguće kod svih radnika. Preporučuje se preoblikovanje radnog mesta5). Vrlo veliko opterećenje, velika mogućnost nastanka prekomernog opterećenj a. Nužno je preoblikovanje radnog mesta 5).

3) U pravilu se pretpostavlja da je sa porastom vrednosti boda opterećenja, raste i rizik od preopterećenja mišićno-koštanog sistema. Granice unutar raspona rizika su jasne zbog razlike između pojedinih tehnika rada i radnih uslova. Stoga se ova klasifikacija može smatrati orijentacionim pomagalom. Detaljnije analize zahtevaju ergonomsku stručnost.

4) Manje otpornim radnicima u ovom kontekstu se podrazumevaju osobe starije od 40 ili mlađe od 21 godine, radnici koji su tek započeli s radom (neiskusni radnici) ili osobe koje boluju od neke bolesti.

5) Zahtevi za preoblikovanjem mogu se odrediti na temelju vrednosti iz tablice. Smanjenjem težine tereta, poboljšanjem radnih uslova ili skraćivanjem vremena u kojem su radnici pod opterećenjem, prekomerno se opterećenje može izbjeći.

Prilo g 2

28 Obrazac za procenu rizika – Povlačenje, guranje Celokupna se aktivnost mora podieliti na više pojedinačnih aktivnosti. Svaka aktivnosti sa značajnim fizičkim opterećenjem, procenjuje se zasebno.

Radno mesto/Aktivnost:

Korak 1:Vremensko opterećenje (Izaberite samo jednu kolonu!)Povlačenje i guranaje na dužim udaljenostima

(pojedinačna udaljenost duža od 5 metara)Povlačenje i guranaje na kratkim udaljenostima ili sa čestim stajanjima (pojedinačma udaljenost do 5 metara)

Broj ponavljanja Vrednost u bodovima (T) Ukupna udaljenost u toku dana Vrednost u bodovima (T)< 10 1 < 300 m 1

10 do < 40 2 300 m do < 1 km 240 do < 200 4 1 km do < 4 km 4

200 do < 500 6 4 km do < 8 km 6500 do < 1000 8 8 km do< 16 km 8

≥ 1000 10 ≥ 16 km 10Primeri: radovi sa manipulatorom tereta, montaža mašine,

raznošenje obroka u bolniciPrimeri: sakupljanje otpada, transport nameštaja na kolicima,

utovar i istovar kontejnera

Korak 2: Određivanje vrednosti bodova prema masi koju je potrebno premestiti, preciznosti pozicioniranja i brzini kretanja, položaju tela i radnim uslovima

Masa koju treba premestiti

(težina tereta)

kotrljanje

Industrijski spremnici, pomoćna transportna sredstvaBez

pomagala,teret se kotrlja

Ručnakolica za palete, kolica sa

upravljivim točkovima

Rezervoari, platforme Rezervoari na šinama ,ručni viljuškar, kolica sa vučom, kolica sa usmerenim točkovima

Manipulatoriteretom,

balansno uže,

29

Preciznost pri pozicioniranjuBrzina kretanja

sporo (< 0,8 m/s) brzo (0,8 do 1,3 m/s)Niska – udaljenost na koju se transportuje nije specificirana

– teret se prilikom valjanja ili transporta može zaustaviti 1 2

2 4Visoka – teret treba biti precizno pozicioniran i zaustavljen

– potrebno se precizno pridržavati pozicije na koju se teret postavlja – česte promene smera

Napomena: prosečna brzina hoda je približno 1 m/s

< 50 kg 0,5 0,5 0,5 0,5 0,550 do < 100 kg 1 1 1 1 1

100 do < 200 kg 1,5 2 2 1,5 2200 do < 300 kg 2 4 3 2 4300 do < 400 kg 3 4 3400 do < 600 kg 4 5 4600 do < 1000 kg 5 5

≥ 1000 kg

Povlačenje/klizanje

Siva polja:

< 10 kg 110 to < 25 kg 2

Kritična su zato što transport rezervoara/tereta velikim delom zavisi od veštine i fizičke snage radnika.

Bela polja bez brojeva:Po pravilu ih treba izbegavati zato što sila koja je potrebna može vrlo lako prekoračiti maksimalnu fizičku snagu.

25 to < 50 kg 4> 50 kg

Annex 2

30 Položaj tela1)

1

2

4

Gornji dio tela je uspravan, nema zakretanja

Gornji dio tela je lagano nagnut prema napred ili je lagano zakrenut(povlačenje u stranu)

Telo je nagnuto nisko u smeru kretanja, Čučanje, klečanje, saginjanje

Istovremeno naginjanje i zakretanje 8

1) Za određivanje vrednosti bodova položaja tela koriste se tipični položaji tela pri ručnom rukovanju teretom. Jače zakretanje gornjeg dela tela do kojeg dolazi pri pokretanju, kočenju ili skretanju može se zanemariti pod uslovom da se retko pojavljuje.

Vrijednost ubodovimaRadni uslovi

Dobri:0

2

4

8

→ podovi ili druge površine su jednakog nivoa, čvrsti, suvi → nema kosina → nema prepreka na radnom mestu → valjci ili točkovii se lako pokreću, istrošenost ležaja točkova nije vidljiva Otežani:→ prljavi podovi, manje neravnine, meka podloga, → manje kosine nagiba do 2° → prisutnost prepreka koje je potrebno zaobilaziti → valjci ili točkovi obloženi prljavštinom, pokreću se otežano, ležajevi točkova istrošeni Teški: → nepopločan ili grubo popločan transportni put, sa rupama, jako zaprljan, → kosine nagiba od 2° do 5°, → potreban veliki razmak između transportnih sredstava pri pokretanju → valjci/točkovii obloženi prljavštinom i teško se pokreću Komplikovani:→ stepeništa , → kosine nagiba > 5°, → Kombinacija funkcija otežanih i teških uslova rada Aktivnosti koje nisu navedene u tablici se mogu poistovetiti.

Masa/transportno sredstvo

Preciznost pozicioniranja/brzina kretanja

Opterećenje prema položaju tela

Opterećenje prema radnim uslovima

Ukupno

31

Korak 3:Ocenjivanje U dijagram unieti vriednosti relevantne za račun.

+

+

+

= x

za ženena radu

x Vremensko opterećenje x 1,3 = Ukupno opterećenje

Na temelju bodova izračunatog opterećenja i tablice ispod, možemo napraviti grubu procenu.

Raspon rizika 2) Ukupno opter. Obrazloženje utvrđenih vrednosti

1 < 10

2 10 to < 25

3 25 to < 50

4 > 50

Nisko opterećenje, ne postoji rizik od fizičkog preopterećenja.

Povećano opterećenje, prekomerno opterećenje je moguće kod radnika koji su manje otporni 3). Za tu grupu radnika bilo bi korisno preoblikovati radno mesto. Veliko opterećenje, prekomerno opterećenje je moguće kod svih radnika. Preporučuje se preoblikovanje radnog mjesta. Vrlo veliko opterećenje, velika mogućnost nastanka prekomernog opterećenje. Nužno je preoblikovanje radnog mjesta.

2) Granice unutar raspona rizika su jasne zbog razlike između pojedinih tehnika rada i radnih uslova. Stoga se ova klasifikacija može smatrati orijentacionim pomagalom. Po pravilu se pretpostavlja da sa porastom vrednosti boda opterećenja raste i rizik od

preopterećenja mišićno-koštanog sistema. 3) Manje otpornim radnicima u ovom kontekstu se podrazumevaju osobe starije od 40 ili mlađe od 21 godine, radnici koji su tek započeli s radom (neiskusni radnici) ili osobe koje boluju od neke bolesti.

32

Prilog 3

Ergonomski Pricipi Opis

Zglobovi moraju biti u neutralnom položaju

U neutralnom položaju mišići i ligamenti koji prekrivaju zglobove su najmanje istegnuti

Radite u blizini svog tela Ukoliko je rad predaleko od tela, ruke će biti suviše istegnute a trup će biti savijen prema napred

Izbegavajte preterano naginjane

Gornji deo tela prosečne odrasle osobe je težak oko 40kg. Što je više trup povijen napred, teže je mišićima i ligamentima leđa da održavaju balans tela

Izvijen trup umara leđa Izvijeni položaji trupa vrše neželjeni pritisak na kičmu

Menjajte položaje tela i pokrete rada

Niti jedan položaj tela ni pokret ne treba koristiti preterano dugo vremena. Predugo ostajanje u jednom položaju i jednolični pokreti tela su zamarajući za organizam

Izbegavajte preterano istezanje

Neophodno je ograničiti istezanje napred i sa strana, kako bi se izbeglo krivjenje trupa i naginjanje

Izbegavajte nošenje tereta iznad visine

ramena

Ruke i laktovi bi trebali da budu ispod nivoa ramena kada se nešto prenosi

33

Ergonomski Pricipi Opis

Ograničite težinu tereta koji se podiže

Postoje preporučene težine za podizanje koje se nalaze na slici 1.

Koristite tehničko mehanička pomagala

Postoje mnoga dostupna pomagala za podizanje i prenošenje tereta.

Izbegavajte nošenje tereta jednom rukom

Kada se koristi samo jedna ruka za podizanje i prenos tereta, celo telo je izloženo mehaničkom stresu.

Koristite transportna pomagala

Postoji veliki broj pomagala kao što su valjci, konvejeri, pokretne trake, viljuškari, kolica, platforme koje mogu pomoći prilikom podizanja i prenošenja tereta.

34

5. LITERATURA

[1]. Starčević, J., Ilić, M., Paunović-Pfaf, J., (2010), Priručnik za procenu rizika, Globe design, Beograd

[2]. (http://www.ergonomics4schools.com/lzone/work.htm )

[3]. (Opasnosti i rizici vezani uz manualno rukovanje na radnom mestu - https://osha.europa.eu/fop/croatia/hr/publikacije-1/e-fact-folder/e-fact14pdf)

[4] European agency for Safety and Health at Work (https://osha.europa.eu/)