Antropometriju (grč. antropos = čovjek; metrein = mjeriti) određujemo kao metodu antropologije «kojom se vrše mjerenja ljudskog tijela, njegovih dijelova i funkcionalnih sposobnosti.

Mjerenja se vrše na tijelu čovjeka ili na kosturima .

Mjere se udaljenosti između pojedinih tačaka na tijelu (metričko mjerenje) i uglovi što ih tvore određene ravnine i linije tijela (goniometričko mjerenje).

Ergonomija se služi antropometrijskim podacima u svrhu oblikovanja najboljih oblika i dimenzija mašina, alata, naprava, radneokoline i proizvoda, prilagođenih antropometrijskim osobinama čovjeka.

Vrste antropometrijskog mjerenja Razlikujemo sljedeće antropometrijske pojmove:

a) statička mjerenjaKod statičkih mjerenja antropometija se bavi mjerenjima tijela čovjeka dok miruje.

b) dinamička mjerenjaZa razliku od statičke antropometrije, dinamička antropometrija setemelji na biomehanici, tj. na primjeni mehanike u biološkim sistemima.U slučaju primjene u ergonomiji to je biomehanika čovjeka. Biomehanikase bavi sistemskim mjerenjem položaja tijela, brzine pokreta, ubrzanja,sila i momenata za vrijeme izvođenja različitih djelatnosti. Svrha je da seu analizi utvrdi najprikladniji polazni položaj za neko složeno kretanje.

c) mezostabilne antropometrijske varijable Za antropometričke varijable vrijedi zakon orelativno jedinstvenom rastu koji dozvoljava da se predvidi, u odnosu navisinu tijela, čitav niz različitih tjelesnih dimenzija. Uglavnom su to dijelovi visine tijela (sjedeća visina),dužina ruke, dužina nadlaktice i podlaktice, dužina natkoljenice ipotkoljenice

d) mezolabilne antropometrijske varijable.Mezolabilne antropometrijske varijable su one varijable kod kojih nevrijedi zakonitost relativno jedinstvenog rasta, jer su pod znatnimekološkim utjecajem. Ovdje pripadaju: tjelesna težina, obim prsnogkoša, opseg pojedinih dijelova ekstremiteta u odnosu na tjelesnu visinu.

Standardne tjelesne mjere

visina tijela, sjedeća visina, raspon ruku, dužina Uzdužna („longitudinalna“) dimenzija skeleta:ruku, dužina nogu.

Poprečna („transverzalna“) dimenzija skeleta: širina ramena, širina zdjelice, širina kukova, promjer lakta, promjer zgloba, promjer koljena.

Tjelesna masa i volumen: tjelesna težina, usred obim grudnog koša, obim trbuha, obim nadlaktice, opseg podlaktice, obim natkoljenice, opsega potkoljenice.

Potkožno masno tkivo: kožni nabor nadlaktice, kožni nabor podlaktice, kožni nabor na leđima, kožni nabor trbuha, kožni nabor natkoljenice, kožni nabor potkoljenice.

Antropometrijske tačke

Antropometrijske tačke moraju biti određene kao standardne situacije kojeomogućavaju potrebno mjerenje. Stoga su antropometrijske tačke uglavnomvezane za kosti: za koštane tačke. Koštane tačke su one tačke na ljudskometijelu na kojima je skelet najbliži površini tijela.

Fiksne su one antropometrijske tačke što su uvijek lokalizirane na istom dijelutijela. Tim antropometrijskim tačkama je, budući da njihov položaj odgovara uvijek istim anatomskim strukturama, relativno lako odrediti položaj.

Položaj tačaka se mijenja s obzirom na položaj tijela. Ponekadvirtualnihizravno ovisi i o ravnini na kojoj se nalazi ispitanik prilikom mjerenja, jer se ondata ravnina smatra tačkom od koje mjerimo.

Glavne antropometrijske točke su:

AKROMION METATARSALE FIBULAREAKROPODION METATARSALE TIBIALEALARE NASIONBASIS OPISTHOCRANIONCERVICALE ORBITALEDAKTYLION PHALANGIONDELTOIDE PORIONENDOKANTHION POSTAURALEEURYON PREAURALEFRONTOTEMPORALE PTERNIONGLABELLA RADIALEGNATHION STOMIONGONION STYLIONHYPOCHONDRIACALE SUBAURALEILIOCRISTALE SUBNASALEILIOSPINALE SUPERAURALEINCISAURALE SUPRASTERNALEINION SYMPHASIONLUMBALE TIBIALEMALLEOLARE TRAGIONMESOSTERNALE TRICHIONMETACARPALE RADIALE TROCHANTERIONMETACARPALE ULNARE VERTEXZYGION

Razlike između spolova (spolni dimorfizam)

Muški i ženski spol ne pokazuju značajne ergonomijske razlike do 14. godine života. Potom nastaje razlikovanje koje ostaje trajno tijekom preostalog dijela života. U Europi su žene niže (za 10 cm) od muškaraca. U odnosu prema trupu, udovi su im kraći. Uopće, što se dimenzija tiče, muškarci su u prednosti, osim u slučaju dimenzija zdjelice. U žena je dimenzija zdjelice veća. Potom, postoje znatne razlike u količini i raspodjeli potkožne masti. Mišićna snaga spolova jerazličita.

Životna dob

Tokom života mijenjaju se tjelesne dimenzije, ali i njihov međusobni odnos. Na primjer, novorođenče ima relativno veliku glavu, kratke udove i dugački trup kojičini oko 70% njegove ukupne dužine. Međutim, u toku razvoja organizma do odrasle dobi i tokom nje to se stanje mijenja i nastupaju potpuno drugačiji odnosi. Tako kod odraslog čovjeka trup zauzima samo 50% cjelokupne dužine (visine). Na razvoj organizma utječu genetski činioci, ali isto tako utječu i činioci okoline. Pri tome, razvoj organizma nije kontinuiran. On je skokovit, a njegov tok nije jednak za oba spola. Ako je riječ o skoku, treba napomenuti «visinski skok» u pubertetu: samo u jednoj godini može iznositi 15 cm.

Tipična je djevojčica nešto niža od tipičnog dječaka od rođenja do puberteta, ali nagliji rast kod njih započinje prije dječaka, da bi dosegao maksimum brzine oko 12. godine. Od 11. do 13. i pola godine djevojčice su obično stasitije od dječaka, a rast je manje ili više završen oko 16. godine.

Poslije određene životne dobi neke se tjelesne dimenzije smanjuju (npr. visina i mišićna masa), a neke se povećavaju (težina, širina), ali ni ta pojava nije stalna. Opadanje tjelesne visine je očito, a tjelesna težina raste, dok ne počinje padati: kod muškaraca oko 50. a kod žena oko 60. godine života.