Sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade (Comprehensive

Economic Trade Agreement ili CETA) ne prolazi glatko ni u vrijeme godišnjih odmora. Naime, CETA sporazum je model za budući trgovinski sporazum između EU-a i SAD-a. Premda budući TTIP sporazum izaziva najviše interesa javnosti, i u ovom europsko-kanadskom ima dijelova koji su sporni i neza-visno o TTIP-u. To se odnosi na mehanizam Investor-State Dispute Settlement (ISDS), odnosno na rješavanje sporova (arbitražom) između investitora, tj. tvrtki, i europskih dr-žava članica. Kritičari ne žele da to bude mo-del za TTIP, ali niti da se zadrži u CETI.

Njemačka je preko anonimnih objava cjeloku-pnog, za sada još tajnog sporazuma CETA u Süd-deutsche Zeitungu dala na znanje da ne namje-rava potpisati taj sporazum ukoliko ne dođe do promjena u arbitražnom postupku.

Odmah nakon toga europarlamentarci iz redova Socijalista i Demokrata, što znači oni koje je predsjedništvo okupilo i koji su se odazvali iako još traje ljetni odmor, izda-li su priopćenje da pozivaju na zaključenje sporazuma CETA, ali da istodobno pozivaju Europsku komisiju da “ozbiljno razmotri po-

vlačenje klauzule ISIS o arbitraži”. Inače, EK je dosad bila na poziciji zadržavanja ISIS arbi-tražnog postupka, kako u slučaju trgovinskog sporazuma s Kanadom, tako i onog u nastaja-nju, s Amerikom.

Kako će za ratifikaciju CETA-e i TTIP-a biti po-trebna potvrda Europskog parlamenta, ovime je druga najveća grupacija u EP-u upozorila Barrosa da je neće dobiti, osim ako ne dođe do promjena.

Sporno u ISIS arbitražnom postupku, kako navode neke, uglavnom lijeve grupacije, jest strah da će brojne multinacionalne korpora-cije dobiti izvanrednu moć da utječu na na-cionalnu legislaturu, da zaobiđu pravosuđe

zemalja u kojoj vode poslovnu aktivnost i da u tom procesu oštete građane tih zemalja.

Tvrdi se da bi ISDS, u budućnosti, američ-kom investitoru omogućio da koči europske države članice ukoliko bi one tražile, na pr. viši stupanj zaštite okoliša, bolje uvjete za radnike, veće korporativne poreze i slično, a kompanije bi to mogle tražiti ako bi “njihov budući potencijalni profit time došao u pi-tanje”. Moglo bi doći do toga da kompanije počnu rutinske tužiti države “i tako ubirati

rentu”. Ti procesi ne bi se odvijali pred redov-nim europskim sudovima, nego putem arbi-tražnog ISDS instrumenta.

Pred početak ljeta EK je otvorila vrlo rijetku mogućnost javne konzultacije oko TTIP-a, i upra-vo oko specifične klauzule o arbitraži. Odaziv na konzultacije bio je masovan. Nekoliko NGO-a, među kojima vrlo utjecajan i vrlo proeuropski briselski Friends of Europe, postavio je web stra-nicu www.no2isds.eu na kojoj se u kratkom roku skupilo više od 25 tisuća primjedbi. Ukupno je bilo preko 100 tisuća kritičkih primjedbi. U EK-u su bili vrlo začuđeni i privatno uvjere-ni da se radi o organiziranom napadu na oba trgovinska sporazuma, do te mjere da je po-vjerenik De Gucht nazvao masovni priliv kri-tika “napadom”. Jedna od najjačih kritika na taj dio sporazuma je ovdje: www.no2isds.eu. Konferedracija europskih sindikata također je protiv ISDS-a.

Kad je posrijedi upravo ovaj, kanadsko-eu-ropski sporazum, poanta kritičara je u tome da će i velike američke multinacionalke, preko svojih kanadskih podružnica, i prije zaključivanja TTIP-a, moći djelovati u EU-u.

U svakom slučaju, ISDS je za kritičare izmi-ještanje, “outsourcing pravosuđa”, širenje pri-vatnog dijeljenja pravde na račun javnog, repu-bličkog. Kritičari također kažu da bi, prihvati li se ovaj tekst, u nekim slučajevima bilo ne-moguće doći do presude arbitražnog sudišta ISDS, što je demokratski problematično.

Europarlamentarci zaprijetili da neće ratificirati ugovor ako će on ignorirati europsko pravosuđe

EK daje 125 mil. eura voćarima, a pomoći će i mljekarima

Navigacijski sustav Galileo bogatiji za dva satelita i tri rakete nosača

Šteta za farmere u EU-u zbog sankcija Rusiji procjenjuje se na gotovo sedam milijardi eura str. 3

I hrvatski poduzetnici već mogu početi kreirati proizvode i usluge koje će koristiti Galileove signale str. 4

24. kolovoza 2014. Broj 112 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Trgovinski sporazum s Kanadom brine kritičare jer bi mogao biti model i za ugovor s SAD-om

SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI S KANADOM IZAZVAO NEZADOVOLJSTVO ZBOG NAČINA RJEŠAVANJA SPOROVA

24. kolovoza 2014. Broj 112 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)ines@info-iz-bruxellesa.hrines.sabalich@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)ratko@info-iz-bruxellesa.hrr_boskovic@yahoo.com+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančićgoran@info-iz-bruxellesa.hr

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Povjerenica Kristalina Georgijeva, trenutačna favoritkinja za mjesto visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost i švedski ministar vanjskih poslova Carll Bildt u posjeti Iraku.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U

24. kolovoza 2014. Broj 112 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 3

R eakcija Europske komisije na zabrinutost europskih poljoprivrednika zbog jednogo-

dišnjeg embarga koji je Rusija uvela na europ-ske poljoprivredne proizvode jest da će hitno, već sada u vrijeme žetve, osloboditi 125 miliju-na eura kako bi dijelom nadoknadila gubitke zbog prekida izvoza voća i povrća u Rusiju. Komisija je također prošli tjedan dala na zna-nje da neće oklijevati poduzeti i druge hitne mjere kako bi se pomoglo tržištu tamo gdje je udar ruskih sankcija očigledan.

Te mjere EK-a rezultat su hitnih i stalnih

razgovora koje su velike europske poljopri-vredne udruge, kao što je Copa-Cogeca, vo-dile u ime europskih farmera. Upravo je Co-pa-Cogeca zatražila još jače mjere podrške od Bruxellesa, i to za mliječne proizvode, jer je samo izvoz sirova, namaza i maslaca u Rusiju vrijedio više od milijarde i tristo milijuna eura.

Već su počeli sastanci eksperata oko mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa. Rusija je ukupno uvo-zila iz ovog sektora oko 11 milijardi eura godišnje, što je oko 10 posto ukupnog prihoda od prodaje europskih poljoprivrednih proizvoda. O poslje-dicama ruskog embarga na mliječni sektor posebno će se raspravljati 28. kolovoza na po-sebnom sastanku ministara u Bruxellesu. Naj-veće europsko udruženje poljoprivrednika,

Copa-Cogeca, zadovoljno je brzinom akcije briselske komisije.

Posvuda u Uniji postavlja se pitanje može li EU sebi priuštiti trgovinski rat s Rusijom. Europska komisija sad ima na raspolaganju oko 420 mili-juna za kompenzaciju poremećaja na tržištu, što nije dosta, jer se javljaju pojedine članice koje tvr-de da su njihove štete iznimno velike.

Ruski embargo odnosi se na voće, povrće, mlijeko i mliječne proizvode, ribu i meso, a pored uvoza iz EU-a Rusija je zabranila i uvoz iz Sjedinjenih Država, Kanade, Australije i Norveške.

Pitanje da li EU može sebi priuštiti da Mo-skvu udari sankcijama zbog Ukrajine, odnosno započne trgovinski rat, izazvalo je preispitiva-nje na svim razinama. Dva premijera, Mađar Orban i Slovak Fico, otvoreno su kritizirali sankcije. Šteta za farmere u EU-u procjenjuje se na nešto manje od sedam milijardi eura, što je oko šest posto ukupne europske proizvodnje.

Premda se više analizira šteta koja je nane-sena europskoj strani, kombinirane zapadne sankcije počinju se osjećati u Rusiji. Nije po-srijedi samo europsko voće ili francuski sirevi, nego ukupnost sankcija koje rusku poslovnu elitu čine sve nervoznijom. Naime, iako su zapadne sankcije ciljane samo na neke firme, osjeća ih cijela ruska ekonomija. Istodobno, Angela Merkel je rekla da ne može odbaciti ideju niti novih sankcija prema Moskvi, i time dala na znanje Vladimiru Putinu da EU ima još prostora za stezanje, iako se u EU-u osjeća nezadovoljstvo.

Europska komisija ponudila je Belgiji pomoć za radnike otpuštene iz Fordove tvornice u Genku. Nakon što je Ford zatvorio to postrojenje, otkaze je dobilo 479 radnika. Kako

su oni izgubili posao zbog “više sile”, tj. restrukturiranja Forda i velikih promjena na glo-balnom automobilskom tržištu, tj. krize u EU-u i smanjene potražnje, može uskočiti tzv. globalizacijski fond, ili European Globalisation Adjustment Fund (EGF).

Iznos od 571.000 eura bio bi utrošen kako bi radnici ili dobavljači našli nove poslove. To je potvrdio i povjerenik za socijalne poslove i inkluzivnost László Andor. Radnici će proći kroz treninge koji će ih osposobiti za nove poslove, ili će dobiti potporu za pokretanje vla-stitih poslova. Istodobno, bit će klijenti i velikodušnog belgijskog sustava socijalne zaštite. Belgija je jedna od najotvorenijih europskih zemalja za mulitnacionalke.

EGF fond uspostavljen je 2006. godine kako bi hitno pomogao radnicima (ne kompani-jama ili državama) u cilju da oni što brže nađu novi posao. Od 2007. godine EGF je dao 68 milijuna eura pomoći radnicima u 15 zemalja članica.

Bruxelles se još nije oporavio od ljetne pauze, još su uvijek institucije EU-a prazne, baš kao i

razne prateće organizacije, nema redovnih sasta-naka, nema velikih posjeta, pa zato ovaj dvobroj Euroreporta nema inače bogatu rubriku Agende.

Još uvijek traje kolektivni godišnji odmor. Svaka institucija ima osnovne dežurne službe, ali ponekih godina aktivnost je jača. Najočitije je to bilo za vrhunca ekonomske i financijske krize, kad je malo tko iz povjerenstva Ollija Rehna, koji je vodio ekonomiju i financije, išao na odmor. Ove godine u većem su broju u Bruxellesu ostali di-plomati i eksperti iz Direktorata za poljoprivredu i trgovinu.

Šteta koju europska strana trpi od sankcija koje je udarila Rusiji nastoji se hitno sanirati, što je i smisao europske solidarnosti. Aktivno je i ambi-ciozno talijansko predsjedništvo koje je sa svoje strane organiziralo radne skupine i sastanke ek-sperata i sprema izvanredni sastanak ministara poljoprivrede 28. kolovoza. Ali, debata o sank-cijama vodi se na svakoj razini, ona trese i neke političke stranke, kao njemačke euroskeptike iz AfD-a (Alternative für Deutschland) koji je napra-vio proboj na njemačkoj sceni, ali najavljuje, zbog stava prema Moskvi, moguću podjelu. Ako je to i anegdotalno, nije da Bruxelles posvuda nastoji začepiti rupe kroz koje curi odlučnost da se održe sankcije, a toga će u budućnosti biti i više.

Vjerojatno će se uskoro više znati i o tome za-što u Bugarsku i dalje iz Rusije pristižu dijelovi po-strojenja potrebnih za gradnju plinovoda, iako se Sofija obvezala da odustaje od Južnog toka. Ovaj broj Euroreporta označava kraj ljeta, te mrtve sezone u Bruxellesu. Već u narednim izdanjima, kako će se aktivnost u Bruxellesu pojačavati, i naš će Euroreport biti bogatiji.

Radnicima pola milijuna eura za prekvalifikaciju ili otvaranje firme

Bruxelles hitno sanira štetu od sankcija Rusiji

Komisija će proizvođačima voća i povrća odmah pomoći sa 125 mil. eura

Matteo Renzi, talijanski premijer: talijansko predsjedništvo EU-a sazvalo

je izvanredni sastanak ministara poljoprivrede

Farmerima gubitak od 7 milijardi €EK HITNO NADOKNAĐUJE ŠTETU EUROPSKIM SELJACIMA

NAKON ŠTO JE FORD ZATVORIO TVORNICU AUTOMOBILA U BELGIJSKOM GENKU

UVODNIK

© E

U

24. kolovoza 2014. Broj 112 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 4

U utorak 22. kolovoza iz Kouroua u Francuskoj

Gvajani lansirana su dva nova satelita za eu-ropski globalni satelitski sustav pozicioni-ranja Galileo. Uz četiri satelita postavljena u orbitu 2011. i 2012. godine, sustav sada raspolaže sa šest satelita, a do kraja ove go-dine planira se lansiranje još dva. Do 2020. punu konstelaciju Galilea trebalo bi činiti 30 satelita u orbiti, od čega šest aktivnih pričuvnih.

Dan prije lansiranja nova dva satelita, u po-nedjeljak 21. kolovoza program Galileo potpi-sao je s tvrtkom Arianespace ugovor vrijedan pola milijarde eura koji će ubrzati i olakšati kompletiranje satelitskog sustava. Prema tom ugovoru Arianespace će sagraditi tri rakete nosača Ariane-5 koje će nositi po četiri satelita odjednom. Ukupan će se broj lansiranja tako smanjiti, Europska unija će dobiti na raspolaganje vlastite rakete nosa-če, a europska će svemirska industrija dobi-ti nove mogućnosti za rast i zaradu.

„Ugovor omogućuje spajanje raketa i sa-telita projektiranih i sagrađenih u Europi, i predstavlja krupan korak u stvaranju ne-ovisnosti svemirskog sektora EU-a“, rekao je nakon potpisivanja europski povjerenik za industriju i poduzetništvo Ferdinando Nelli Feroci. Ukupno će Unija u razdoblju

od 2014. do 2020. u svemirske programe uložiti 12 milijardi eura. Zašto je sustav za satelitsku navigaciju toliko važan Europ-skoj uniji?

Satelitski signali koji omogućuju preci-zno određivanje lokacije i vremena na zem-lji koriste se u mnogim važnim područjima gospodarstva, primjerice kod sinkroniza-cije dalekovoda, na virtualnim burzama, u

mrežama pokretnih telefona, za upravljanje prometom u zraku, na kopnu i na moru, na-vigaciji po cestama ili kod spašavanja ljudi i imovine. Zato je dostupnost pouzdanih i preciznih usluga satelitske navigacije za Eu-ropu bitan.

Sektor satelitskog pozicioniranja, među-tim, stvara i golemo tržište koje ima veliki potencijal rasta i zapošljavanja. Baš kao i internet, satelitska navigacija nije samo-stalan servis, nego je servis koji omogućava pružanje mnogih komercijalnih uslužnih poslova. Ona na ekonomske aktivnosti djeluje poput katalizatora stvarajući doda-nu vrijednost i nova radna mjesta u širo-kom rasponu sektora kao što su svemirski, proizvodnja prijemnika signala te aplika-cijama.

Vrijednost globalnog tržišta sa proizvode i usluge satelitske navigacije procijenjeno je na 175 milijardi eura, a očekuje se da će u sljedećih šest godina, do 2020., narasti na 237 milijardi eura. Neovisnost u tom području presudna je za gospodarstvo Europske unije: u 2011. godini procijenjeno je da šest do sedam po-sto europskog BDP-a, ili 800 milijardi eura potrošnje, ovisi o primjeni satelitskog pozi-cioniranja pod civilnom upravom.

Jednom kad Galileova konstelacija bude kompletirana i potpuno operativna, po-

EUROPSKI SUSTAV SATELITSKE NAVIGACIJE ‘GALILEO’ BOGATIJI ZA DVA SATELITA I TRI RAKETE NOSAČA

Poduzetnici već mogu kreirati proizvode i usluge koji će korisiti Galileove signale

Satelitsko pozicioniranje omogućava pružanje mnogih komercijalnih uslužnih poslova

© E

SA

5

daci sa Galileovih satelita moći će se kori-stiti u mnogim djelatnostima kako bi pove-ćali kvalitetu života i poslovanja u Europi. Pomoću satelitskih signala moći će se izbje-gavati sudari automobila, pomoći kretanju slabovidnih i slijepih, sigurno prevoziti opasni materijali, nadzirati plovni putevi ili pametnije zimi posipati ceste solju. Dobri primjeri primjene su i pomaganje brodovi-ma u plovidbi uskim kanalima, poboljšanje transportne logistike ili povećanje brzine reakcije spasilačkih službi u kritičnim situ-acijama.

Uslužni sektor temeljen na satelitskoj teh-nologiji ključan je za europsku ekonomiju jer javne investicije u svemirsku infrastruk-turu pretače u konkretne poslove i usluge korisne građanima. Korištenje podataka

koje će nuditi svemirski program Galileo nudi goleme poslovne prilike, i to ne samo poduzećima koja grade rakete, satelite i ze-maljske postaje, nego još više downstream industriji, poduzetnicima i zaposlenicima u proizvodnji prijemnika, platformi i razvoju inovativnih usluga. Proizvođačima opre-me, programerima aplikacija i davateljima usluga koje kritično ovise o pouzdanosti i preciznosti, Galileo pruža priliku za razvoj čitave palete novih poslova.

Galileo će početnu verziju svojih usluga po-četi pružati već 2015. godine. A budući da će Galileo vrlo brzo ući u fazu eksploatacije, pru-žatelji usluga i proizvođači proizvoda koji će koristiti njegove signale trebaju se već početi pripremati za hvatanje budućih poslovnih pri-lika. Da bi pomogla takvim kompanijama Komisija je osnovala GNSS centar sa sje-dištem u Madridu. Taj centar djeluje kao mjesto dodira sustava Galileo i zajednice korisnika Galileovih javnih i komercijalnih servisa, kako bi osigurao da oni bez poteš-koća stvaraju proizvode i usluge zasnovane na Galileovim signalima. Centar će djelo-vati kao stručno središte za Galileove jav-ne i komercijalne usluge i bit će dostupan korisnicima preko deska za pomoć i web portala.

U Madridu već radi stručni centar za pomoć korisnicima Galileovih javnih i komercijalnih servisa

© E

SA

© E

SA