Enver Čolaković

7/18/2019 Enver olakovi

1/11


2/11

ZNAM EN IT I H R I.JAT I I)LAM )~E I.J JERE

1. Kolo

Knjiga 10: Enver olakovi

Urednici:

Mirsad Baki , brigadir HV, dipl. iur., publicist

Andrej Rora, publicist

Nakladnik:

Hrvatsko-muslimansko kulturno drutvo:

Narodna uzdanica, Zagreb

Tisak:

Targa, Zagreb

Zagreb, 1995.

ClP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveu ilina biblioteka, Zagreb

UDK 886.2-05 olakovi , E.

929 olakovi , E.

ENVER olakovi / [urednik izdanja

Boica Ercegovac]. - Zagreb:

Hrvatsko-muslimansko kulturno drutvo

Narodna uzdanica, 1995. - 17 str. ; 18

cm. - (Znameniti Hrvati islamske vjere;

Kolo 1, knj. 10)

ISBN 953-96288-9-X

1. olo kovi , Enver

951023054

TISKANO NA EKO I 100% RECIKLIRANOM PAPIRU

E NV ER O LA K O VI

1913 - 1976.

Enver olakovi rodio se

27

svib-

c e

nja 1913. u Budimpeti. Otac mu

bijae industrijalac Vejsil-beg o-

lakovi , vlasnik mnogih nekretnina i

sarajevske ciglane koja je sve do kraja II. svjetskog rata

zaposjedala podru je dananjega glavnog eljezni kog

kolodvora, a njegova majka Ilona (Fatima-Zehra) izdanak

je stare rncdorske plemi ke obitelji Mednyanszky.

Nesretno i burno djetinjstvo, protkano selidbama i

putovanjima, Enver olakovi provodi uglavnom u Bu-

dimpeti, a nakon prvoga svjetskog rata obitelj olakovi

seli u Sarajevo. Njegov materinji jezik je

rncdcrski

a

njema ki isto tako dobro poznaje. Ovim jezicima dugo

godina vlada bolje nego li ,hrvatskim. Enver olakovi je

roden sasr anommanom i bio je boleljivo dijete. Njegovu

je majku,premda je preuzelao evuvjeru, sarajevskodrutvo

odbacilo kao vabicu, kao i njegova oca, koji je naglo

siromaio radi nelojalne konkurencije, a i dravne plja ke

njegove imovinenakon prvog svjetskograta. Enverovjeotac

u tridesetimgodinama zapo eo parnicu sdravom, trae i

povrat oplja kanih imanja, koja se otegla u nedogled.


3/11

ZNAM E :N IT I H R \lA T I I\L AM \KE : \lJE :RE :

Trokovi parnice, kao i preseljenje obitelji u Beograd,

uzrokovali sumubrojne tegobe - morao jeprekinuti redovno

kolovanLeu drugom razredu gimnazije.

EnverColakovi , koji sebesmatra ro enim pjesnikom ,

pie liriku od trenutka kada je nauio pisati na ma arskom,

hrvatskom, a ponekad i njemakom jeziku. U i hrvatski

. prevode i svojevlastitepjesmekao i pjesmePetofija, Adyja,

G fheo i drugih omiljenih pjesnika.

olakovi eva mladena ka lirika na ma arskom nije

sa uvana u rukopisu. PremaStojanu D. Vuji i u on jeu Ma-

arskoj objavljivao pjesmepotpisuju i sesvojimma arskim

ime~om Laszlo(Eduard Ladislaus)Mendyanszky. Sa uvana

je mladena ka poema Smrt umjetnika i 1928. 1938.

zavrio je ve i broj pripovjedaka i satira iz muslimanskog

ivota. Studirao je fiziku i matematiku u Beogradu i

Budimpeti,prerndo nije bio redoviti student. San njegovih

ambicija bijae tada, kako sam tvrdi u svome dnevniku,

napisati sveobuhvatnupovijest matematike.

Od 1939. po inje period olakovi evog intenzivnog

'objavljivanja proze. U zagreba kom asapisu Sviiet 7 da-

na objavio je od 1939. do 1940. deset pripovjedaka. Do

kraja 1942. zavrio je roman Legenda o Ali -pai te auto-

biografsko djelo Kniiga

tn aic i.

Period od 1943. do kraja 1944. je ispunjen najplodnijim

olakovi evim javnim radom. 1943. dobiva nagradu

Matice hrvatske za najbolji hrvatski roman, na temelju

rukopisa romana

Legenda

o

Ali-pai.

Novine Nova Hrvatska 1944. objavljuju razgovor s

Enverom olakovi em dobitnikom knjievne nagrade u

kojem on o sebi kae: Po eosamp is a ti kada i os ta l i p i sc i, u

niim razredima gimnaziie . Iako sam d ug o p isa o, moe se

re i petn aestak godina , nisu me poznavali u kniievnim

krugov ima, ier sam uglavnom pisao sam za sebe . Tek

2

ZNA M E :N IT I H R \lA T I I\ LAM \KE : \lJE :RE :

posliednie dviie godine , na navaliivanie nekih naibliih

pri ia telia , odluio samsena tiskan ie neki h svoiih stvari . Tako

sam se poiavio u Novom Beharu , H rv at skoi m isli i

Osvitu .

. Pu no p i em . P ro le g od in e m i ie u Saraievskom kazalitu

p rik az an a k om e diia: M oia ena krpi arape . O sim toga

napisao sam i t is ka o vie pripoviesti i p iesom a. Prve sv oie

p rip ov ie tk e t is ka o

sam u

zagrebakom tiedniku Sedam

dana p ri ie n eko li ko godina. Bavim sepuno i pre voc1eniem

s

niem akog iezika. Tako

sam

prole godine

na

zahtiev

intendanta Saraievskog kazali ta

g.

Ahmeda M urad-

b eg ov i a p re ve o k la si no

dramsko

dielo Razb aihnici

od

Schilera.

Iz ovoga perioda osobito su zanimljivi politi ki osvrt o

bosansko-hercegova kim muslimanima koje olo kovi

objavljuje pod pseudonimom Alija Kop i u sarajevskom

asopisu Osvit, te u zagreba kom Hrvatskom narodu.

Tako 1943. pie Bajromski prilog u Hrvatskom narodu

u kojem obra uje temu Muslimanski Hrvati u naoj

narodnosnoj problematici .

Radi teme koja je izuzetno vana i aktuelna donosimo

ovaj lanak gotovo u cijelosti.

3


4/11

ZNA M E : N I T IH R \J -A T I I I L A M I K E : \I) E : R E :

M U S L IM N S K I H R V T IU N O j

N R O D N O S N O J P R O L E M T IC I

(Hrvatski narod br.

905.-1943.)

Naseljavaju i podru je, na kojem se sukobljavaju dva

svijeta, na je narod bio vje ito izloen najopre nijim

nacionalnim, vjerskim i kulturnim utjecajima, koji su dolazili

sa svih strana, i kao da je zla kob htjela, sukobljavali su se

upravo na hrvatskoj zemlji. Opasnost da hrvatski narod

izgubi svoju narodnu individualnost u tu inskoj bujici bila je

vje ito aktuelna. Kulturno i civilizacijski superiorniji i

nacionalno i vjerski mnogo agresivniji zapad, kojemu Hrvati

u mnogomu imaju zahvaliti svoj kulturni uspon, predstavljao

je u isto vrijeme za nas i veliku provaliju, u ijem smo drijelu

svaki as kao poseban narod mogli i eznuti. Stegnut

dravnopravno u uskoj krletci Trojedinice, teritorijalno

rascjepkan i raskomadan, te kulturno, politi k i i vjerski

podvojen, hrvatski je narod u borbi za svoj opstanak morao

. nuno traiti pomo izvana. Vlastite snage bile su i odvie

razrovane, istroene i razjedinjene.

I

upravo u ovome neprekidno ugroenom poloaju naeg

naroda koji se stalno, a osobito tijekom XIX. i po ekom

stolje a morao boriti za ouvanje i najosnovnijih prerogativa,

koji jednom narodu pripadaju - moramo traiti psiholoke

uzro nike ilirskom, sveslavenskom, jugoslavenskom

fenomenu.

Ilirska, sveslavenska, odnosno jugoslavenska nacionalno-

politi ka koncepcija imala je - ujedinivi sve slavenske narode

na Balkanu u prvom redu Hrvate i Srbe - poja ati hrvatsku

liniju otpora i osigurati poloaj hrvatskog naroda uop e.

Me utim, ova se zamisao ve pri samom ro enju pokazala

neizvedivom. Protagonisti ili rske, odnosno jugoslavenske

koncepcije smetnuli su naime s uma, da pred sobom imaju

ZN AME :N IT I H R \JA T I II LAM IKE : \I)E :R E :

dva potpuno opre na mentaliteta (Hrvati i Srbi) i, to jeosobito

na Balkanu veoma vano, razli ite konfesionalne skupine -

Hrvati vje ito nacionalno i polit i ki ugroeni, gledali suu i1irstvu,

odnosno jugoslavenstvu jako defenzivno sredstvo za

samoobranu, dok su Srbi - koji su bili u mnogo manjoj

opasnosti za svoju narodnu samobitnost i koji suimali izgra en

dravni i nacionalni program - osobito u jugoslavenstvu vidjeli

veoma pogodno oruje za provo enje svojih ofenzivnih

planova koji je jo po etkom prolog stolje a srpski narodni

pjesnik iskreno i jezgrovito formulirao (F.Vinji : Po etak bune

protiv dahija)

U Hrvatskoj je me utim bilo vrlo malo dalekovidnih

pojedinaca, koji su odmah u poetku mogli prozreti i ispravno

uo iti ovu grubu istinitost jugoslavenske pojave. Jedan od tih

je bio i otac moderne hrvatske nacionalne misli A. Star evi ,

koji je na mjesto slavenstva odnosno jugoslavenstva - poniklog

iz nepoznavanja vlastitih narodnih snaga - postavlja na elo

okupljanja svih narodnih jedinki bez obzira na vjersku i

politi ku opredijeljenost na bazi irokogrudnog i sveo-

buhvatnog hrvatskog nacionalizma.

O slan ja ju i se sam o na

v la stite sn age h rva tsk i je n arod

U IO

je S ta r ev i u sta nju

o dra ti se n a o vo m o pa sn om d jeliu E uro pe Z ato je p otreb no

sjed in iti sv e h rv atsk e p ov rjesn e p ok ra jin e i lav narod

Trojedinica i Herceg Bosna, katolici i muslimani zajedno

sa svim drugim pripadnicima hrvatskog narodnog tijela,

jedino u me usobnoj uskoj povezanosti i razumjevanju u

mogunosti su sa uvati svoju narodnu osebujnost.

Star evi prelazi ovu tunu unskosavsku granicu i smjelo

die veo tajanstvenosti sa vje no tajanstvene i zagonetne

Bosne.

Starevi prvi isti e ulogu i zna enje Bosne i Hercegovine

i njenog osobito brojano najja eg muslimanskog pu anstva

za Hrvatsku.

5


5/11

Z N A M E N IT I.H R \JA T I I) L A M ) ~ E \J JE R E ZN A M E N IT I H R \JA T I l) lA M )~E \JJE R E

.. : P rema na jop en it ijim broj anim p oda cim a ja sn o s e vid i,

da le B osna i H ercegovina toliko hrvatska koliko su njezini

m us lim an i Hrvat i.

A

da su potom ci Bonjaka Dobrijeh -

potomci onih udn ih i fa na ti n ih p rip ad nik a jo udnovatije

samostalne bosanske crkve, ko ju nazva e patarenstvom -

zais ta H rvat i, mis lim d a je s uv i no d ok az iv ati. ita v n iz u e nih

. ~ob jektivnih ras prav a na pis ano je o to me , itav niz in je nica

IZ s va ko dn ev no g ivo ta da ju nam za to dovoljno dokaza.

. H erceg-Bosna sa svojim m uslim anskim i kato li k im pu-

anstvom u nacionalnom pogledu je za H rvatsku

nenadoknadiva .. .

. . J er l:ez ove pokra jine ostali hrvatski krajevi nem aju

nrk akvog Iz gle da d a s e n aro dn o-p aliti k i o dr e. Tro jed in i ca

je s am o Iju sk a, a B os na i H erc eg ov in a je jezg ra h rv ats kih

zem al ja. B ez B os ne i H erc eg ov in e Tro jed in ic a n e m o e n i

i vj et i n it i s e r azv ij at i,. n eg o se m o ra i u n aro d n om i u

g o s p o d ars k om po g led u o su i t i k ao o d s je en a g ran a.

Ograni en sam o na T ro jedinicu hrvatski narod moe

iv ota riti, a iv je ti m oe sam o onda, kad ima i H erceg-

Bosnu. (d r. I P il ar )

U spo re do sg o sp od ar sk im n ap re tk om h rvats ko g p u a ns tv a

u B osni i H e r ce go vini r as ti e i u dio b osan sko- he rc eg ova k ih

muslim ana u o p e m k ulturn om stva ranju hrv ats kog n aro da.

Ova j udio - to m ora mo os obito istak nu ti - n ije n i d o dan as b io

n~znatan, u na to te k im p rilik am a, p od k ojim s u p os lje dn ja

tn deset lje a ivjel i n a i m u slim a ni. S va o na ir ok a ra zno likost

tekovin a h rv at sk e kulI ur e im a dobrim dije lom svo je podrijetl o

u ovom kulturnom doprinosu bosansko-hercegova k i h

~usl imana. O va razno likost, a sum njam o da je posjedu je i

[e do n d ru gi e ur op sk i n aro d, je st n a a p oseb na od li ka , ko jom

se - kako kae dr. Ante R adi - m oem o ponositi i ko ja v i e

. nego ik ak ov e ra sp ra ve n ajo e v id nije d ok az uje n a d ois ta

izvan redni po lo aj medu ku lt urama i na rod im a, n eg o i n eob i nu

p le m en sku i k ul tu m u sna gu n aro da,

te

n ije li u d o da nas n isu

rasto i li,da sen ismo raspri li? (dr.A R adi : N ai T urc i,Obzor

b r. 1 01 . 193 4.)

ive i gotovo pun ih pet sto lje a pod T urcim a od kojih su

is lam p rim i li , b o sansko -he rcegova ki mus limani spojili su u

s vo m e kult urnom ivotu dva svijeta: un uta rnji s vijet, koji je

h rva tsk i i vanj ski svijet, koj i je or jen ta ln i. N a ta j na in hrvatski

muslim ani - spa ja ju i u krilu hrvatskog naroda zapad sa

is to ko m - d ov eli s u u d iv an s kla d te ko vine zapadno -eu ropske,

rim sk e i k r a ns ke k ultu re i c iv iliza cije s ku ltum im te ko vinama

Is toka , osabi to is lama. (D a nas se kriv o ne raz um ije , moram o

ovdje naglasiti, da zapad ne ustaje protiv isto ne u ljudbe i

civilizaci je , nego jedino pro tiv b iz an ts ko -is to n j a k og d uh a,

koji je i n jem u i nam a stran) . ..

.. . K u ltu rn a a i p oliti ka ulog a hrv ats kih m us lim an a, k ao

u os talom i itav og n a eg na roda , n ije m e utim og rani en a

sam o m e am a naeg dravnog podru ja , je r h rv ats ki

m uslim ani, kao gotovo najbrojnija i na jkompaktnija

m us lim ans ka z ajedn ic a u E urop i, u p rvom su re du p oz va ni

i d uni o sta ti is la m ski svijet, s kojim su povezani is t im v jer -

s kim o sje a j im a , u po zn ati i d ov es ti u k ulturnu i politi k u ve zu

sa s vo jo m d om o vin om .

Ovo je tek jedan u n izu politi k ih og leda ko je je pis ao

E n ver C o la ko vi u vrijeme svoga na jve eg i najp lod nijeg

pjesni k o g, p rip ov je da k og i ja vn og d je lo va nja. Sve e se

to n ag lo i n a sil ni k i p re k in uti 1945.

U sa ra je vskom Osv it u 1944. p i e la na k o p otre bi sloge

me u k atoli k im i m us lim ans kim v jers kim za jedn icama te o

ravnogorskim e t ni k im o dre dim a.

... R avnogorstvo je organ ovin isti kog ve likosrbstva

(da k le , n e p ra vog s rp skog naci ona lizma.) R ad i toga se ciljevi

ravnogorstva u cije losti poklapaju s cil jevim a ve likosrpske

id eolog ije, ko ja ide za us po stav om V elike Srbije, b ilo kao

7


6/11

ZNAM E :N IT I HR \)A TI I,)L AM ,)KE : \)J E :RE :

samostalne drave (to je bila koncepcija Crne ruke i

Pai e ve vlade sve gotovo do konca prolog svjetskog rata),

bilo pak kao federativne jedinice u okviru federativne

~ Jugoslavije.

Prema zamisli najmjerodavnijih ideologa i voda velikosrb-

stva i ravnogorstva zapadna granica ove srpske federativne

. jedinice ide gotovo do Like i Hrvatskog zagorja, dok njena

isto na i juna meda zadire duboko u bugarsko, makedonsko,

albansko i crnogorsko podru je. Na sjeveru velikosrbstvo za

sebe svojata ogromne predjele panonske nizine.

U ovom teritorijalnom okviru ravnogorski pokret nastoji

ostvariti Veliku Srbiju, u kojoj bi imao obitavati isklju ivo

nacionalno i vjerski kompaktni srbski narod, povezan dakle

ne samo srbskorn nacionalnom, nego i pravoslavno-

svetosavskom vjerskom idejom. Radi toga nacionalne i vjerske

manjine u granicama Velike Srbije - prema do danas ve

toliko puta istaknutoj zamisli najmjerodavnijih ravnogorskih

ideologa moraju biti eliminirane ili bioloki unitene i to po

mogu nosti jo u toku samog rata, tako da mirovna

konferencija bude dovedena pred gotov in ...

... Ovaj ravnogorski nacionalni fanatizam i vjerski

ekskluzivizam doao je do osobitog izraaja u naim

krajevima. Herceg-Bosna i Sondok predstavljaju za veli-

kosrpstvo - zbog ogromne ve ine svoga doma eg, au-

tohtonog, nesrbskog pu anstva -liniju najve eg otpora, koju

u mirnim i redenirn vremenima nije uop e mogu e na e ti.

Radi toga ideolozi i vode ravnogorskog pokreta bacaju

danas sve svoje intelektualne i fizi ke snage upravo na

Herceg-Bosnu i Sandak i krvavim eksperimentom nad

doma o m muslimanskom i katoli kom ve inom nastoje

osigurati za sebe ove krajeve.

Poslije prvog svjetskog rata velikosrbtvo je pokualo

oduzimanjem zemlje doma em pu anstvu u formi agrarnih

8

ZNAM E :N IT I HR \)AT I I,)LAM,)KE : \)JE :RE :

reformi poja ati svoje pozicije u Bosni i Hercegovini. Taj se

pokuaj pokazao bezuspjenim. Herceg-Bosna je ostala

strana i tudo za sve ovinisti ke nazore i ideologije.

Ravnogorski pokret je radi toga poao danas mnogo dalje.

On trai bioloko unitenje doma e g bosansko-herce-

gova kog pu anstva, muslimanskog, katoli kog, pa i pra-

voslavnog, ukoliko ovo potonje ne prihvati ovinisti ke nazore

vel ikosrbstva.

Zbog male udaljenosti od svoje mati ne zemlje, te zbog

pogodne konfiguracije tla du isto ne bosansko-her-

cegova ke granice, ravnogorski pokret je 1941. uzeo maha

najprije u isto noj Bosni, koja je naseljena preteno

muslimanima. Tako su nenaoruani nepripravni bosansko-

hercegova ki muslimani postali prve rtve ravnogorskog

fanatizma. (Malo kasnije i Hrvate-katolike iz Hercegovine,

Like i Dalmacije zadesila je sli na sudbina.)

Povrnom promatra u prilika u Bosni i Hercegovini i danas

e moda biti nejasno kako je moglo do i u toku 1941. i

1942.

do nevidenih pokolja nad muslimanskim pu anstvom

isto ne Bosne. Ovo e pitanje postati jo zamrenije inejasnije,

ako podsjetimo na i njenicu, da ni u bliskoj niti u dalekoj

povijesti Bosne i Hercegovine nema ni jednog slu aja da su

bosansko-hercegova ki muslimani izvrili ma i najmanji pokolj

nad svojim nevinim i golorukim zemljacima druge vjere.

Realnu politi ku pozadinu ovog ne u venog plesa smrti

treba traiti u spomenutoj borbi velikosrbstva za bosansko-

hercegova ko tlo.

Ali ideja osvajanja bosansko-hercegova kog tla putem

biolokog unitenja njegovih autohtonih posjednika i

stanovnika moe zagrijati samo uski krug ravnogorskog

vodstva. Da se raspire mra ni i zlo ina ki nagoni gomile,

treba na i mnogo ja e i efikasnije na ine.

I

smiljena promidba, koja je raspirivalastare vjerske

9


7/11

Z N A M E :N IT I H R \I-A T I I'iL A M 'i~E : \I)E :R E :

ZN A M E :N IT I H R \lA T I I'iL A M 'i~E : \I)E :R E :

strasti mrnje protiv islama i muslimana} a malo kasnije i

protiv katolika, koja je irila upravo fantasti ne vijesti o

nekom tobonjem pokretu protiv Srba, te napokon - a to

je najvanije - koja je otvarala mogunosti za plja ku i

hara enje - takva promidba jebrzo prodrla u pravoslavne,

posebno selja kemase. I radio i novinstvo i razni leci - sve

je stavljeno u slubu ove propagande, koja je usadivala

. misao pokolja u vrlo plodno tlo. U pravoslavnoj sredini je

nastalo jako gibanje i talasanje. Elementi, edni krvi i

plja ke, poli su naprijed. Ravnogorski pokret je u njima

nciaosvoje najaktivnije pobornike ...

... Osje aj ovje nosti, razbora i susjedskedunosti, koji

je neosporno postojao u naoj pravoslavnoj sredini, nije bio

u stanjusuzbiti i paralizirati jarki plamen propagande, koja

jenosilamiriskrvi i veli ala misaopokolja nevinih.Zlo ina ke

instinkte sirovih i fanatiziranih masa nije teko raspiriti, a

psoebice to nije teko u initi u sredini, kojoj je hajdu ija,

ak i za vrijeme Jugoslavije, bila ne samo uzdizana na

pijedestal nacionalnog boanstva, nego i djelatno vrenja.

. Masa je prvenstvenoruila ki i zlo ina ki faktor. Posebice

pak masa, koja nema vieg ideala od plja ke i ubijanja.

Ovu destruktivnui ubila ku mo masa ravnogorskevode su

staviliu slubusvojeideologije. Ubojice i konjokradice imale

su osigurati pobjedu i mo ravnogorstva u Herceg-Bosnii

Sandaku...

... Poslije trogodinjeg krvavog hara enja ravnogorski

pokret nije u naim krajevima postigao svoga cilja. Hrvati-

katolici i muslimani dali su brojne rtve, ali se nisu odrekli

svoga tla. Dapa e, njihova volja da ouvaju svoju zemlju

postala je, prekaljena u borbi, jo ja a...

... U podru jima, gdje je ravnogorski pokret najdjelatniji

a to je jugoisto na Bosna,isto naHercegovina i nekidijelovi

Dalmacije, partizani se u ve em broju ne mogu - zbog

oskudice hrane - dulje zadravati. I sad pod izlikom borbe

protiv partizana ravnogorci napadaju pojedine

muslimanske i katoli ke gradove i sela i tu zavode svoj

red , ubijaju i goloruko muslimansko i li katoli ko pu an-

stvo(primjer: Gorade, Cetina i druga mjesta), pale i nae

ku e i rue i nae bogomolje.

Nedavna tragedija Gorada najbolji je primjer reda,

koji zavode ravnogorski pljakai. Poklane muslimanske

ene,starci i djeca, tezgarita dviju krasnihdamija, najbolji

sudokaz da ubojice i konjokradice nemogu biti u istovrijeme

i uvari reda, ivota i imanja ...

(Osvit, Sarajevo 1944.)

Ovako je pisao Enver olakovi pod pseudonimom Alija

Kop i . Koliko jesamoovaj njegov lanak iz 1944. aktualan

i danas. Njegovi lanci objavljeni u razdoblju izmedu 1943.

i 1944. pokazuju da je imao ne samo pjesni kog i

pripovjeda kog dara ve i politi kog sluha. Politi keanalize

dogadaja i pojava pokazuju njegovu smisao za realnost

bez imalo nacionalne ili vjerske isklju ivosti. Ostao je

dosljedno humanisti ki orjentiran .

Koncem kolovoza 1944. otiao je li Madarsku kao

povjerenik hrvatske vlade za kulturnu razmjenu. Tad

upoznaje Zoltana Kodalya i skuplja materijale za svoju

antologiju. 11. studenoga 1944. desila mu se velika

tragedija: roditelji sumu poginuli u bombardiranju Sarajeva,

a zaru nica Nella K. zadobila je kao posljedicu ovoga

bombordiranja slomivaca od ega setek nekoliko godina

kasnije oporavila. Za ukop njegovih roditelja pobrinuo se

Hamid Dizdar.

Krajrata olakovi jedo ekao kao gotovo slomljen ovjek.

IzMadarske sepjeicevratio u Zagreb, a zatim u Sarajevo

gdje je bio uhi en. Iz Sarajeva je kao uhi enik prebaen u

Zagreb. Imanje mu je odmah nakon rata eksproprirano.

10

11


8/11

ZNAMENITI HR\lATI l)lAM)~E \lJERE

ZNAMENITI HR\lATI l)lAM)~E \lJERE

M ak Dizdar mu je pisao da se ne vra a .u Sarajevo jer e

izgub it i g la vu . .

T okom 19 45. bijae nekoliko puta uhi e n u Z agrebu. T o

ga je duboko pogodilo, premda je ubrzo bio puten na

s lo bo du . 1 94 6. p i e zb irk u p je sa ma

I z mo ie

sam ice i p rozu

Zafvorskenovele.

M u i g a s ud bin a m no gih n ev in ih s up atn ik a

koji su poslije rata bili nepravedno su eni, proganjani i

ubijani. N jegova zaru n ica se lije i u bolnici u J ankom iru a

on jo j pom ae koliko m oe. Doktori m u govore da se radi o

n eiz lje i vo j b ole sti. E n ve r o la ko vi o dlu u je o sta ti u Z a gre bu

i ne vra a ti se u Sarajevo. 1946. upoznaje svoju budu u

s up ru qu S te llu P od vin ec , p ro fe so ric u k la vira i 1 94 7. s n jo m

osniva ob itel j.

T e 1947. tiskaju se o lakovi e vi prijevodi dvaju rom ana

knjievnika - ideologa E rvina inka. K ako je dolo do toga

a ps urd a d a jo u vije k g la sa viti p is ac o Ia ko vi p olu on on ir nn o

p revod i ovO lo s rednjeg p is ca i K r le inog p rija te lja. Colakovi

n ije c ije nio S in ka , a n ije b io n i p ris ta a K r le ,; z bo g n je go vo g

komunist i kog opred je l jen ja. P revo dio je S inko va d jela jer

le m orao od ne e g ivjeti.

K r oz to v rije m e m a rljiv o p i e s vo ja d je la , n ad aju i s e b oljim

vremenima . od 1946. do 1947. p ie ug lavnom l ir sku p rozu :

P isma nepozna tom Mrak -S im fo niia r iie i u o-mol. 1947.

po inje pisati auto biog ra fski rom an

Jedinac

u s tihovima.

(R o man d ovrava te k 19 62 ).

N e um om o rad i kao p re dava m atem atike u m no gim sre d-

n jim ko lama i zbog t oga usp ij eva p isat i s ama p jesme .N jegovo

jep jesnitvodoseg lo svojuz re los t upravo u ovom periodu . 1953.

pie

Baike

o s tvar an ju svije ta , i nspir ir ane Ku r' anom i dopun ju je

Lokliane,

c ik lu s p rip ov je da ka o b os an sk om s elu iz me du d va

svjetskarata. 1953 . d ob iv a s in a E s ad a.

Upravo u to vrijeme zavrva njegov kratkotrajn i rad u

K rleinom L eksikografskom zavodu. Prem a njegovim

dnevni k im zapisim a, tu je radio anonim no kao. pomo n ik

ure dn ika i lektor na P om orskoj enciklo pe diji , koja sa dri i

p un o n je go vih a uto rs kih la na ka .

Od 1953. pa sve do sm rti olakovi ivi kao profesio-

n aln i p is ac (k oji ne m oe o bja viti go tovo nita sve do 1 96 5.) .:

Z a ra u je z a iv ot d av an je m in stru kc ija iz m a te m atik e, fiz ik e,

la tinskog, povijesti .. . i iz svega to je znao, a znao je m nogo.

1955. d ob iv a s in a Z la ta na. o lakovi prolazi kroz teak

i b ola n p erio d d va de se to go di nje p ris iln e utn je. K a o p is ac

b iv a p otp un o z ab ora vlje n. T ije ko m ita vo g o vo g ra zd ob lja

u spio je ob javiti sa mo p ar pje sni kih m inijatura , n eko liko

eseja o E ndre A dyju, ve i broj prepjeva, a li nita od

u m je tn i k e p ro ze. lako upo rno pie pro zu , bavi se v e ino m

prevo enjem , znaju i da e mu prijevode lake objaviti

n eg o n je go va iz vo rn a d je la . S ku plja m ate rija le za p rip re mu

antologija m a arske i austrijske lirike. Do konca 1964.

imao je u priprem i prepjeve preko stotinu ma a rskih

pjesnika . P o in je p is ati ro ma ne :

Mali sv iiet, R as ap; Srce

Mar ii e Kava li ec ke

i dugu novelu

Spirale .

O gor e n na lane prija te lje koji su ga napustili up isuje

povijest na Filozofskom fakultetu u Z agrebu na kojem je i

d ip lo mira o 1 95 9.

o lakovi je , prem da anonim no, ipak prisutan i u javnom

ivotu. Z ajedno sa suprugom Ste Ilom priprem a niz radio-

em isija o po vijesti gla zb e. G lazba i glazbe ni ivot p ostaju

jo je dn o zna a jno p odru je n jeQ ,ovog interesa i d je lovan ja .

N akon 19 65 . p o inje period C olako vi e vog zn a ajn ijeg

djelovanja u ' javnom ivotu. 1966. kona no dobiva

putovnicu i s m ladena k im poletom putu je M a arskom ,

A ustrijom , N jem a k om i Danskom . Sa suprugom i sinom

E sadom putovao je oko tridesetak puta u M a a rsku i

A u striju u k ojim a n ap ok on n ala zi p ra ve p rija te lje i to va te lje

svo ga ra da . V eom a sre ta n kad je izvan ze mlje p o p ovratku

12

13


9/11

ZNAM EN IT I HR \JA T I II LAM I KE \J JE RE

u Zagreb sa sobom donosi prepune

koveqe

knjiga i

asopisa. Tako er vodi prepisku s brojnim ma arskim,

austrijskim i njema kim pjesnicima. olakovi se odu-

evljeno prihvatio rada na antologijama ma arske i

austrijske lirike i pokuao je nagovoriti i druge nae

prevodioce na suradnju. No, kako mu se s malim brojem

prepjeva javio samo Gustav Krklec, odlu io je taj ogromni

posao napraviti potpuno sam. Intenzivno prevodi, ali

istodobno objavljuje i svoja pjesni ka i prozna djela.

Postaje lan Drutvaknjievinka Hrvatske,PEN-ai Drutva

prevodilaca Hrvatske. Njegovi prijatelji izvan domovine su:

najve i ma arski suvremeni pjesnik Gyula lIIyes, glasoviti

kompozitor Zoltan Kodaly, prevodilac i pjesnikZolt6n Csuka

i mnogi drugi.

Tijekomovih godina objavio jeosompripovjedaka i novela

i vie pjesama i eseja. 1970. tiskano mu je drugo izdanje

romana Legenda o Ali-pai u izdanju zagreba kog Znanja .

U istovrijeme zna ajna je i njegova prevodila ka djelatnost.

1965. u asopisu Republika predstavlja suvremenu

austrijsku,a u Razlogu i Mogu nostima ma arsku liriku.

Te iste godine tiska se drugo izdanje Jei eve

Antologije

sv jet ske lir ike

u kojoj su zastupljeni olakovi evi prepjevi

etrnaestoricema arskih klasika.Objavljuje prepjeveieseje

o Adyju, Schonwieseu,Basilu,Fodoru, BrigitteMeng, Nagyu

i drugima. Tako er prevodi sa staroma arskoga Kod61yjev

oratorij

Pesalmu s Hungar ic us.

1969. prevodi libreto

Wagnerove opere

Majstori pjevai

za sve anostotvaranja

zagreba kog Hrvatskog narodnog kazalita. 1971. tiska

knjigu prepjeva Gyulle IlIyesa.

Ovo je razdoblje u kojem olakovi napokon dobiva i

priznanje za svoj rad. Njegove pjesme prevode Csuka,

Bacski, Hajnal Anna, Ina Jun-Broda, a prozu i pjesnitvo

prikazuju Ernest

Schnwiese

Johann Gunert, Nada

14

ZNAM EN IT I H R \JA T I II LAM I K E \J JERE

Kester anek-Vujica, Palentovi , engi . 1970. dobiva

ma arska priznanja Pro Litteris Hungaricis i Petofi-

plakatu, kao i visoko austrijsko odli je Kri asti za

znanost i umjetnost I. reda.

Poslije 1972. za olakovi a po inje ponovo teko

razdoblje ispunjenobeznodern i tugom. On objavljuje svoja

diela s velikim poteko ama jer su oni koji su ga doista

cijenili, poznavali i podravali njegov rad i sami doivjeli

istusudbinu. Nakon Hrvatskog prolje a onemogu en im

je rad i javno djelovanje. U Hrvatskoj po inje razdoblje

prisilne utnje za sve one koji su na bilo koji na in bili

poneeni idejom o bu enju nacionalne svijesti. olakovi

je u ovom periodu imao nekoliko sr anih udara. Ponovo

sesusre esomalovaavanjem, pa i bagateliziranjem svoga

djela i osobe. Njegove rukopise, poput ma arske

antologije, urednici ponekad neele ak ni pogledati. (Pune

dvije godine njegove

Izabrane p je sme

bile su neotvorene

u Liberu, a sli nu sudbinu doivjeli su i rukopisi njegovih

pripovjedaka

Lokljani

i romana

Mali svije t.)

Jedino mu je

uto ite Hrvatska knjievna revija

Maruli,

u kojoj je bio

lan urednikog vije a i jedan od njezinih osnivatelja.

Tokom 1972. olakovi je zavrio svojuvelikuantologiju

ma arske poezije, koja jeu svomizvornom obliku dvostruko

ve a od tiskane knjige. Zavrio je i svoje prepjeve

ezdesetoriceaustrijskih pjesnika

stolje a. Izdava i ne

pokazuju interesza ova njegova djela.

1974. izdava i mu ne ele tiskati roman Mali sv ije t,

premda je od tadanjeg RSIZ-adobio visoku dotaciju za

knjigu. U Ma arskoj tako er nema sre e.Ma arski reimski

pisci ga napadaju da sedruio sanepodobnim osobama i

uvrstio ih u svoju antologiju tako da ni Zolton Csuka ne

uspijeva tiskati prijevod olakovi evih

Sp irala.

1972. i 1975. olakovi uspijeva objaviti dvije knjige

15


10/11

ZN AM E :N IT I HR IJAT I I\LAM \KE : IJ JE :R E :

pjesama Zoltana Csuke,a 1975. napokon nalazi izdava a

za antologiju madarske lirike. KnjiQ.uje izdao Nakladni

zavod Matice hrvatske 1978. ali Colakovi nije doivio

taj trenutak.

Umro je 18. kolovoza 1976. od posljedicasr anogudara.

1990. Hrvatsko knjievno drutvo sv. , irila i Metoda

objavljuju mu I zabr ane p ie sme kojeje iz rukopisnepjesnikov'e

ostavtine pripremio i bibliografskim biljekama popratio

njegov sin dr. Zlatan olakovi .

1991. objavljen muje i roman Mali sv iie ttakoder u izdanju

Hrvatskogknjievnogdrutvasv. irila i Metoda i Nakladnog

zavoda Matice hrvatske.

Sve to govori da je padom komunisti kog reima i

jednoumljapo elapostupnoizlaziti iz tiska olakovi evadjela,

Tako e u Vjesniku 1990. Stanko Lasi napisati osvrt o

romanu

Legenda

o

Al i-pai: Premda ie

to

uzbudliiva legenda

o

tom e kako ie po te ni

i

od vani

nosa

A liia zva ni L ep tir-

za to

to

iednevno i

po

d es eta k p uta o bila zio c iie lu ar iiu J

po staie ugledni Al i-paa. T ai ie roma n o biavlien ve dva puta

1944. i 197 0 .

u

su vrem en oi ie h rva tsk oi kn iiev no sti o sta o

b ez p ra vo g o dieka. Posl ii era tna ie k ri ti ka olakoviev roman ,

kao i ciielo nie go vo kn iie vn o d ielo , u po rn o p reska kiva la;

danania it al a ka pub li ka

za

niega iedva da zna. Velika

teta, ier ie riie o o dli no i p ro zi iz p omalo ide aliziranog ali i

pr iv lanog iv ot a s ta rog Sor ai ev a i

Bosne

Toie roman

s

nekim

liko vima koii

su

vrhunac proznog omiiea i

s

dramskim

scenam a koie m ogu stati

uz

bok n aiboliih scena

u

poviiest i

hrvats kog rom ana.

16

EP ITA FN A NEV IDUIVO J N E K ROPO L l

Zar smo se mi odrekli nacionalizma, ili ak ovinizma?

Samo to se on danas u Jugoslaviji zove: Srbizam. Zar

je N,R, B.iH. nekakav bih? Da, onda jeste bih , bih da

sam svoja, bih da smijem re i da sam Hrvat ako to jesam,

ako osjeam da sam Hrvat, ali jok, ja sam onda neo-

predjeljen , jer to je opet jedna nova formulica inter-

nacionalnog nacionalizma. U Zagrebu nema drutva hr-

vatskih knjievnika, nego je to Drutvo knjievnika

Hrvatske ... Dakle, drugovi, tko je napredan?

Ja, koji nikada nisam ni pokuao negirati nacionalnost,

jer je ona naj vr a kohezionalna sila medu pripadnicima

istog naroda, ili vi, drugovi, koji trabunjate o ravno-

pravnosti svih gra ana, dok kod vas malo ta ima da je

ravno, a o pravnom u onom smislu rije i pravo koji su

mu dali jo reakcionarni Rimljani, bolje da i ne govorimo

Enver olakov i , Dnevnik,

kolovoza 1953.)


11/11

Z N M E N IT I H R \ l T I I S L M S K E

I K O L O

1 DA FER 8EGK UlfNOV l

2 SAFVET 8EG8AAG l

3 DEMAWD lN AUEV I

4 EDHEM MJ lA8DI

5 A D EM A G A M E I

6 M JSA A ZIM ATl

7 OSM A N N URI H AD I

8 A U lA N A M ETA K

9 HAKUAHAD I

10 ENVER O lAKOVl

11 NAHID KUlfNOVl

12 MAJ

Documents

Enver Čolaković