Enigma Atlantide Brennan

Embed Size (px)

Text of Enigma Atlantide Brennan

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    1/216

    ENIGMA

    ATLANTIDE

    Herbie Brennan

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    2/216

    JE LI ATLANTIDA POSTOJALA? ORTODOKSNI ZNANSTVENICIODBACUJU TU MOGUNOST ZATO TO NE POSTOJI NITIJEDAN GEOLOKI MEHANIZAM KOJI BI MOGAO IZAZVATIPOTONUE KONTINENTA.

    Herbie Brennan u ovoj knjizi opovrgava uvrijeenu dogmui Otkriva nov dokaz o kataklizmi nepojmljivih razmjera nakonkoje je unitena Atlantida, ali i gotovo cijelo ovjeanstvona Zemlji, i koja je za sobom ostavila trag krhotina i unitenjadiljem Suneva sustava.

    SAZNAJTE INJENICE I DOKAZE, KOJI POTVRUJU:

    Kako je fragment supernove unitio najstariju civilizacijuna svijetu.

    Zato ledeno doba, o kojemu ste uili u koli zapravouope nije postojalo.

    Zastraujuu istinu. koja je skrivena u drevnim mitovimao svjetskome potopu.

    Istinu o legendi, koja je oduevljavala ovjeanstvo vieod 2 000 godina.

    Ova nezaboravna knjiga uvjerit e vas da je Atlantida doistapostojala i zauvijek e izmijeniti vae poimanje evolucije o vjeanstva.

    H e r b i e B r e n n a n

    _ _ _ E N I G M A _ A T L A N T I D E _ _

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    3/216

    Herbie Brennan

    ENIGMA

    ATLANTIDENaslov originala

    The Atlantis Enigma

    Copyright 1999 by Herbie Brennan

    Za June, koja me potaknula na potragu zaAtlantidom prije toliko godina ...

    ... i za ekipu u Freeverse Software-u, ije su me sjajneraunalne igre odrale razboritim dok sam istraivao.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    4/216

    005

    016

    024

    034

    046

    058

    067

    077

    087

    095

    104

    117

    128

    138

    144

    154

    163

    174

    183

    192

    200

    209

    1. POTRAGA ZA ATLANTID0M2. PLATONOV OPIS

    3. AMERIKI DOKAZ

    4. TAJNE U EGIPTU

    5. ZAPANJUJUA OTKRIA

    6. DREVNI POMORCI

    7. PRETPOVIJESNA ZAGONETKA

    8. PUKOTINE U ZNANSTVENOME KONSENZUSU

    9. MIT O LEDENOME DOBU

    10. SVJETSKA KATAKLIZMA

    11. POTRESU VULKANI

    12. PROMJENA KLIME13. IZVANZEMALJSKA VEZA

    14. ASTEROIDI I KOMETI

    15. PLANET KOJI NEDOSTAJE

    16. OPUSTOEN SUNEV SUSTAV

    17. FRAGMENT SUPERNOVE18. NEBESKI RAT

    19. KOZMIKO BOMBARDIRANJE

    20. KIA I POTOP

    21. NAKON KATASTROFE

    EPILOG

    Sadraj

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    5/216

    1. poglavlje

    POTRAGA ZA

    ATLANTIDOM

    INJENICA

    TREBALI BISTE ODBACITI CIJELU ZNANSTVENU

    PARADIGMU PRIJE NEGO POVJERUJETE U NETOTOLIKO BAJKOVITO KAO TO JE PLATONOVA

    IZGUBLJENA ATLANTIDA

    * * *

    U prosincu 1997. ruski znanstvenik Vjaeslav Kudrjacev zatra

    io je od Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije doputenje da poduzme arheoloko istraivanje podmorja Little SoleBanka udaljenoga otprilike 160 km od kornvalske obale na jugozapadu Britanije. Kudrjacev, koji je uivao potporu ugledneRuske akademije znanosti, planirao je povesti ekspediciju sastavljenu od dvadeset ronilaca, pomorskih kartografa i inenjera.

    Istodobno, dok je Kudrjacev zavravao pripreme za istraivanje Little Solea, engleski istraiva, pukovnik John Blashford-Snell planirao je vlastitu ekspediciju na Atlantidu. On je biouvjeren da se Atlantida nalazila na otoku u bolivijskome jezeruPoopou, koji je prije tisuu godina unitila vulkanska erupcija.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    6/216

    Takva razilaenja nisu nimalo neobina. Ameriki znanstvenik Ignatius Donnelly smjeta Atlantidu u Atlantski ocean, kaoi H. P. Blavatsky, osnivaica Teozofske kole, kojoj su tajniuitelji povjerili da je Atlantida tonula u nekoliko razliitih

    razdoblja. U slubenome Vodiu kroz Kerry (Guide to Kerry)spominje se da su otoci Aran na zapadnoj obali Irske neko bilidijelom Atlantide. Druge predaje tvrde da je Atlantida obuh

    vaala cijelu Irsku, ali ne i ostale dijelove Britanskoga otoja,koji su u to doba bili povezani s Europom.

    Novinar i spisatelj Lewis Spence vjeruje da je Atlantida bila

    smjetena uz obalu Afrike, te da je u neko doba moda bila snjome i povezana. Arhitekt H. R. Stahel prikazao ju je kao nizotoka, koji se prostire od Newfoundlanda prema panjolskoj.

    Dvorski astrolog kraljice Elizabete I., dr. John Dee, bio jeuvjeren da se Atlantida nalazi na novootkrivenome kontinentu

    tj. u Sjevernoj Americi, te ju je kao takvu obiljeio na jednomeod svojih zemljovida. Isto uvjerenje dijelio je i Francis Bacon- koji je kao mogunost istaknuo i Junu Ameriku - kao i nekoliko drugih znanstvenika toga doba.

    Arheolozi Angelos Galanopoulos i Spiridon Marinatos zakljuili su da pria o Atlantidi predstavlja iskrivljena sjeanja

    na minojsku Kretu. Vjerovali su da je razorna vulkanska erupcija, koja je razorila otok Theru oko 1.500. god. pr. Kr., unitila i minojsku civilizaciju. Unato nesuglasjima s izvornompredajom (na primjer, potrebno je datum podijeliti s deset kakobi se datiranja podudarala), tu je teoriju isticao dublinski znan

    stvenik, prof. J. V. Luce.1

    1) No, ta ideja danas nije toliko popularna kao nekada. Nedavna geolokaotkria pokazala su da se erupcija na otoku Theri nije dogodila istodobno sunitenjem minojske civilizacije.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    7/216

    No, s brojkama nisu onglirali samo Galanopoulos, Marinatosi Luce. Njemaki geograf Albert Hermann podijelio je navodnuveliinu Atlantide s trideset i na taj je nain zakljuio da se nalazila u Shott el Djeridu, isuenoj movari u Tunisu.

    Godine 1953. ronilaka ekspedicija pod vodstvom NijemcaJurgena Spanutha otkrila je kamene zidine na dubini od 13,7 mpokraj Heligolanda, stjenovitoga otoka u Sjevernome moru, zakoje je Spanuth odmah ustvrdio da su ruevine Atlantide.

    Adolf Schulten pripada skupini arheologa koji vjeruju da seradi o drevnoj tartekoj kulturi, koja se rasprostirala od june

    panjolske do unutranjosti Maroka prema otocima u Gibral-tarskome prolazu, a koja se danas nalazi duboko u Sredoze-mnome moru. Oni tvrde da je upravo ta kultura bila Atlantidaili, barem, njezina kolonija.

    Arheolog Leo Frobenius, koji je oduevljen slinostima izmeu Olokuna, boga oceana Joruba, i Posejdona, boanskoga

    osnivaa Atlantide, tvrdi da se ona nalazila u Nigeriji.Godine 1925. istraiva pukovnik P. H. Fawcett otputovao

    je u brazilsku dunglu u nadi da e ondje pronai tragove Atlantide, no nikada se nije vratio.

    Spisatelj Charles Berlitz tvrdi da su Atlantidu smjetali uPortugal, Francusku, Englesku, vedsku, Belgiju, Prusiju, Ita

    liju, Spitsbergen, Iran, Cejlon (ri Lanku), Kavkaz, Azovskomore u Rusiji i u podmorje uz obalu Nizozemske.

    O Atlantidi je progovorio ak i Edgar Cayce, slavni ameriki "tihi prorok", koji je umro 1945. Cayce je stekao ugled velikoga iscjelitelja, koji je u stanju samoizazvanog hipnoti-kog transa davao lijenike dijagnoze i propisivao lijekove. Svremenom je poeo proricati, te je predvidio da e Atlantidaizroniti iz dubina 1968. ili 1969. Njegovi su oduevljeni sljedbenici uzalud ekali da se izgubljeni kontinent ponovno poja-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    8/216

    vi. Mnogi su se tjeili injenicom da je ameriki arheolog dr.Manson Valentine 1968. otkrio impresivan zid pod morem zapadno od Biminija u Bahamskome otoju.

    U novije doba Rand i Rose Flam-Ath objavili su iznimnouvjerljivu hipotezu, prema kojoj Atlantidu usporeuju s Antarktikom. Prema njihovoj teoriji izgubljena civilizacija danaslei pod ledom - a njezina domovina nije potonula.2

    * * *

    Grki filozof Platon, koji je prvi napisao priu o Atlantidi, smjestio ju je "izvan Heraklovih stupova", odnosno izvan Gibraltarskoga prolaza. Prema tom prilino neodreenome opisu,

    Atlantida se mogla nalaziti gotovo bilo gdje, osim na Sredoze-mnome moru.

    Platon je opisao "veliku silu koja je napredovala iz svojegasredita u Atlantskome oceanu i napadala gradove u Europi i

    Aziji." U to doba, pisao je, Atlantskim oceanom mogli su ploviti brodovi. Nasuprot Gibraltarskom prolazu nalazio se otok vei od Libije i Azije zajedno. Mornari su s njega mogli stiina druge otoke, a konano i na "kontinent koji se nalazio na

    sasvim suprotnoj strani, a koji okruuje ... ocean."3

    Navedeni odlomak nije posve razumljiv. Prvo, zavaravaizraz "vei od Libije i Azije zajedno". U Platonovo doba Azi

    jom se nije nazivala ista kopnena masa, koju danas nazivamotim imenom. Osim toga, "Libija" takoer nije predstavljala dananju Libiju nego se tako nazivalo podruje Sjeverne Afrike

    2) When the Sky Fell ("Kada se sruilo nebo"), Orion Books, London, 1996.3) U Platonovu Timeju. Navodi su uzeti iz prijevoda Desmonda Leeja, PenguinClassics, London, 1971.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    9/216

    bez Egipta. No, otok koji se nalazio nasuprot Gibraltarskomprolazu bio je oito veoma velik, a moda je ak zasluio atribut "kontinent", koji su mu pridavali mnogi kasniji pisci. Mnogo manje razumljiv jest opis "kontinenta na sasvim suprotnoj

    strani". Ako se taj opis uope moe odnositi na neto, tada su tonajvjerojatnije Sjeverna i Juna Amerika, koje, naravno, neokruuju Atlantski ocean, ali su dovoljno velike da su prvi pomorci mogli pretpostaviti isto.

    Dakle, imamo obje Amerike s jedne strane Atlantskoga oceana, veliki otok u oceanu blizu Gibraltarskoga prolaza i lanac

    manjih otoka izmeu njih. To je bio golem otok u oceanu, kojije Platon nazvao Atlantidom.Mnogo je lake protumaiti Platonov izraz "u to doba", ali

    samo ako nas suvie ne brine precizno odreenje. Egipatskisveenici od kojih je Platonov predak Solon saznao tu priu,tvrdili su da je Atena osnovana 9.000 godina prije, iako Platon

    na drugome mjestu uz isti datum vee napad Atlantiana.Budui da znamo koje je godine Solon otputovao u Egipat,moemo izraunati da se Atlantida oko 9.600. god. pr. Kr. jouvijek nalazila iznad vode i stvarala je nevolje.

    A nevolja je bilo u izobilju. Atlantidom je vladala dinastijakraljeva, koji su bili iznimno vjeti ratnici. Oni su osvojili ve

    inu otoka u transatlantskome lancu kao i dijelove amerikogakopna. Pod njihovom se vlau nalazila i Libija (odnosno,dijelovi Sjeverne Afrike) do njezinih granica s Egiptom, te di

    jelovi Europe i Tirene, koja je nekada obuhvaala Korziku,Sardiniju i dijelove Italije.

    No, Atlantiani su eljeli jo vie. Napali su "podruja unutar tjesnaca", vjerojatno kako bi zavladali cijelim Sredozemljem. U tome bi vjerojatno i uspjeli da nije bilo Atenjana.Grad-drava Atena povela je Grke u savez protiv Atlantiana.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    10/216

    * * *

    Branitelji su isprva bili u tekome poloaju. Savez se raspao,ali Atena je nastavila borbu i konano uspjela odbiti atlantian-ske jedinice i tako osigurati slobodu dravama Sredozemlja.

    U neko doba nakon toga rata - ako su Egipani naveli toan

    datum, Platon o tome ne izvjetava - nastupilo je razdoblje iznimno razornih potresa i poplava. Atena je pretrpjela goleme tete:Platon pie da je njezinu vojsku "progutala zemlja". Atlantida jeprola mnogo gore. More je potopilo cijelu zemlju "u samo jednome zastraujuemu danu i jednoj noi".

    Ta je pria uzeta iz Platonova Timeja, ali o njoj je ponovno

    pisao poslije u djelu naslovljenome Kritija u kojemu je dao ivopisan opis atlantidske civilizacije. Nakon ponovljenih opisarata i katastrofa, koje su nakon njega slijedile, Platon istie dasu Atlantidu "unitili potresi" pa se pretvorila u blato, koje jezatrpalo slobodan prolaz izmeu Gibraltarskoga tjesnaca iotvorenoga mora. S obzirom na taj opis moemo zakljuiti dase Atlantida nalazila u Atlantskome oceanu veoma blizu ulazuu Sredozemno more.

    No, bez obzira na to gdje je Platon smjestio svoj otonikontinent suvremeni povjesniari njegovu priu smatraju alegorijom ili mitom. Atlantida se jednostavno ne uklapa u pret

    povijest kakvu poznajemo.

    Najstarija stvorenja koja smatramo precima suvremenoga ovjeka nazivaju se australopithecus, to znai "juni majmuni".Oni su lutali junom i istonom Afrikom prije otprilike 3 mili

    juna godina. Bili su mali i nesumnjivo nalik majmunima, ali

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    11/216

    * * *

    Godine 1856. u dolini Neander u Njemakoj otkriveni su ostaci nekoliko neobinih ljudi. Strunjaci su raspravljali o tome

    jesu li to kosti prvih ljudi ili boleu iskrivljene kosti suvremenih ljudi. Rasprava je prestala kada su slini kosturi bili iskopani i na drugim podrujima. Neandertalci su sigurno bili prviljudi. Otkrilo se da su ivjeli diljem Europe, Sredozemlja, sje verne Afrike i Srednjega istoka i u sredinjoj Aziji prije100.000 - 35.000 godina.

    Nitko ne zna tono odakle su neandertalci stigli. Poznato jesamo to da su ivjeli, koristili alat, pokapali svoje mrtve scvijeem i vjerojatno prakticirali neki oblik religije. Znamo ito da su nestali.

    hodali su uspravno i izraivali jednostavni alat od kamena ikostiju. Ukratko, imali su mogunost razviti se.

    ini se da se taj potencijal iskazao u homo habilisu ("spretnome ovjeku") i homo erectusu ("uspravnome ovjeku")

    otprilike poetkom pleistocena, prije oko 2,5 milijuna godina.Ovdje postoje odreena neslaganja. Moda je australop-ithecus evoluirao u habilisa, koji je evoluirao u erectusa. Ili,habilis nije evoluirao u erectusa. Ili, australopithecus nije izravno evoluirao ni u jednoga od njih. Moda je istodobno postojalo nekoliko vrsta. No, to nije znaajno. Znaajna je injenica

    da se u odreenome razdoblju erectus razvio u homo sapiensa("razumnoga ovjeka"), koji naziv su znanstvenici samodopadno pripisali naoj vrsti. To se dogodilo u Africi prije 400.000do 100.000 godina. Oba datuma smjetaju pojavu ovjeka uledeno doba.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    12/216

    * * *

    Cro-Magnon je ime pilje pokraj Les Eyzies-de-Tayaca u fran

    cuskoj pokrajini Dordogne. Na tome je mjestu 1868. iskopavaogeolog Louis Lartet i otkrio je ljudske ostatke, koji su potjecaliiz razdoblja mlaega paleolitika (prije 35.000 - 10.000 godina).To su bile kosti vie od deset ljudi, ali za arheoloka istraivanja sauvano ih je samo pet. Bili su to impresivni primjerci, ija

    je visina iznosila 162 cm do 188 cm. Moglo se zakljuiti da su

    imali snane eljusti i vrste miie, dok im se u lubanje mogaosmjestiti veliki mozak. Jedan od njih doivio je pedeset godina,to je za to razdoblje bio nevjerojatno dug ivotni vijek.4

    Godine 1882. francuski pretpovjesniari A. de Qatrefages iErnest Hamy zakljuili su da kromanjonci trebaju predstavljatiposebnu granu ljudske vrste. Strunjaci danas pretpostavljajuda su kromanjonci potjecali iz zapadne Azije.

    Jasno je da su se kromanjonci i neandertalci meusobnokriali. Nije jasno jesu li neandertalci nestali zbog genocida ilikrianja vrsta, ali kromanjonci su opstali. Kromanjonci su bilihomo sapiens sapiens ("razuman, razuman ovjek"). To je na

    a vrsta. U vedskoj i na Kanarskim otocima i danas postojeljudi koji izgledaju gotovo kao pravi kromanjonci.

    * * *

    Prije otprilike 13.000 godina svijet se poeo zagrijavati. Nijese zagrijavao na svim podrujima niti se zagrijao odjednom -

    4) Pedeset godina starosti i danas je prosjena ivotna dob Egipana.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    13/216

    * * *

    posljednji ostaci velikoga ledenoga pokrivaa Sjeverne Amerike otapali su se jo sljedeih 5.500 godina - no, bilo je jasno dase ledeno doba blii kraju. Znanstvenici obino navode da secijeli postupak zavrio oko 8.000 god. pr. Kr., u doba kad sekonano razdvojio skandinavski ledeni pokriva.

    Zbog otapanja ledenoga pokrivaa, porasla je razina svjetskoga mora. Iako via nego prije, do 8.000. god. pr. Kr. razinasvjetskih mora bila je jo uvijek oko 33 m nia nego danas. No,morska razina rasla je do otprilike 4.000. god. pr. Kr., kada sekonano stabilizirala.

    Takav razvoj promijenio je zemljopisni izgled planeta. Velikakopnena podruja jednostavno su nestala pod vodom i postala suono to danas nazivamo "kontinentalnim orubinama". Nestao jekopneni most preko Beringova prolaza, koji je povezivao Azijui Aljasku. Nestale su i kopnene veze izmeu Britanskih otoka iEurope, Japana i Sibira, ri Lanke i Indije, Tasmanije i Australi

    je. Prvi put u tisuljeu skupine ljudi su ostale izolirane.Dogodile su se i velike promjene u vegetaciji. U zapadnoj

    Europi bivu tundru siromanu vegetacijom isprva su zamijenile ume breze i bora, zatim hrasta, brijesta i lijeske. Do otprilike 3.000. god. pr. Kr. temperature na svijetu bile su prosjeno2-3C vie nego danas. Bilo je to dobro razdoblje za poetak

    poljoprivrede.

    Znanstvenici se openito slau da su ljudi u veem razdobljuledenoga doba pleistocena ivjeli kao lovci i skupljai. Na temelju prouavanja dananjih primitivnih plemenskih narodamoemo zakljuiti kako je to vjerojatno znailo da su ene pri-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    14/216

    bavljale 80-85% zaliha hrane, dok su mukarci jedanput natjedan ili jedanput u dva tjedna odlazili u lov na kopitare i takodobavljali potrebne zalihe bjelanevina.

    U odreenome trenutku tijekom evolucije neke od tih sku-

    pljako-lovakih skupina vjerojatno su postale nomadski pastiri. Pripitomljen je i manji broj ivotinjskih vrsta, primjericesobova.

    No, krajem ledenoga doba dogodila se velika promjena.Ljudi su poeli razvijati poljoprivredu. S porastom svjetsketemperature uzgoj rie, penice, jema, krumpira i kukuruza

    postao je ne samo mogu nego i razmjerno jednostavan. Osla- bjele su dotadanje ljudske aktivnosti, primjerice lov. Poljoprivreda je osigurala hranu potrebnu za sve vie ljudi, tako jeneizbjeno omoguila mnogo stabilniji ivot. Ljudi su poeliivjeti u trajnim naseobinama. Alat je usavren. Postupan porast robne razmjene postavio je temelje za trgovinu.

    Do sedmoga tisuljea pr. Kr. na Bliskome istoku nastajalo je sve vie sela. Poljoprivreda je bivala sve raznolikija. U seluJarmu u Iraku ljudi su nauili pripitomljavati svinje. Na drugim podrujima poboljala se metoda skladitenja hrane i usa

    vren je alat potreban za njezin uzgoj. Gradili su silose i itniceod kojih su neki bili iznenaujue veliki. Razvijena je metodanavodnjavanja i otkrivene su velike mogunosti plodoreda.

    Izmeu 4.500. i 4.000. god. pr. Kr. u najjunijemu dijeluMezopotamije, izmeu dvije velike rijeke Tigrisa i Eufrata, udananjemu Iraku naselio se nesemitski narod Ubajdani. Isuili su movare i poeli saditi ljetinu. Trgovali su sa susjednim

    plemenima i razvili industrije poput tekstilne i kone, te zidarstvo i lonarstvo. Njihova prisutnost djelovala je poput magneta. Na to podruje naselili su se mnogi semitski narodi, pa suse poele stapati kulture. Sumerani, iji se jezik uskoro proi-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    15/216

    rio na itavo podruje, vjerojatno su potjecali iz Anatolije uTurskoj. Njihov dolazak na to podruje oko 3.300. god. pr. Kr.oznaava jedno od najuzbudljivijih otkria - civilizaciju. Do 3.tisuljea pr. Kr. osnovano je najmanje dvanaest neovisnih

    gradova-drava.Sa svojim utvrenim gradovima, razvijenom poljoprivredomi neprekinutim napretkom, Sumer je predstavljao prvu civilizaciju. Druge su civilizacije potom nastale u Egiptu, Asiriji,Grkoj i Rimu. ovjeanstvo je izronilo iz mraka ledenoga do

    ba i sada se vrsto utemeljilo na svojemu dugome putu do

    industrijske revolucije, motora s unutarnjim izgaranjem, globalne ekonomije, svemirskih istraivanja i doba komunikacije.Znanstvenici to opisuju kao linearan napredak, neizbjean

    razvoj od jednostavnoga prema sloenome, od primitivnogaprema naprednome, od sirovoga prema profinjenome, od neznanja prema razumijevanju.

    Trebali biste odbaciti cijelu znanstvenu paradigmu prijenego povjerujete u neto toliko bajkovito kao to je PlatonovaAtlantida.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    16/216

    2. poglavlje

    PLATONOV OPISINJENICA

    ORTODOKSNI ZNANSTVENICI TVRDE DA U

    PLATONOVU OPIRNOME OPISU ATLANTIDE I NJEZINE

    KULTURE GOTOVO NITI JEDNA RIJE NIJE TONA.

    Godine 1969. arheolozi su otkrili dvanaest fosilnih otisaka izmeu Woolongonga i Gerringonga u Australiji. Otisci su stari

    milijun godina.Godine 1979. na predmetima pronaenima na nalazitu

    Jinmium u Sjevernim podrujima u Australiji primijenjene sutermoluminativne metode datiranja, koje su pokazale da ti predmeti potjeu iz 116.000. i 176.000. god. prije pleistocena. Taotkria odmah su osporili znanstvenici, koji su oduvijek vjero

    vali da se suvremeni ovjek pojavio tek oko 100.000. god.prije pleistocena te da se ak i u tome sluaju nalazio samo u Africi. Iako se otkria iz Jinmiuma openito pripisuju suvremenome ovjeku, ona jednostavno ne mogu biti stara 116.000godina (a pogotovo ne 176.000 godina). Geokronolog R. Ro

    berts pretpostavlja da su predmeti stari 10.000 godina.Otkria iz Australije nisu jedini dokaz na temelju kojegamoemo zakljuiti da je suvremeni ovjek tumarao ovim planetom mnogo due negoli to znanstvenici priznaju. Naprimjer,

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    17/216

    radnici koji su 1970. radili na brani pokraj Demirkoprua uTurskoj otkrili su otiske ljudskih stopala u vulkanskome pijesku. Jedan par otisaka danas je izloen u Prirodoslovnome muzeju u Stockholmu, a procjenjuje se da su ti otisci stari 250.000

    godina.Godine 1928. u Ipswichu u Engleskoj iskopan je ljudski kostur, star najmanje 330.000 godina. Iste godine u Moulin Qui-gnonu u Francuskoj otkrivena je ljudska eljust i nekoliko predmeta iz paleolitika, koji su otprilike jednake starosti. Ta suotkria potvrdila podrijetlo dijela ljudskoga kostura otkrivenoga

    1868. u Clichyju, koji je star 330.000 godina. Ortodoksna znanstvena javnost odbacila je ova otkria kao krivotvorine.

    Ortodoksna znanost uvelike je zanemarivala 600.000 godina stare predmete iz neolita, otkrivene u Geheu u Kini 1989.kao i bedrene kosti stare 830.000 godina otkrivene 1973. u Tri-milu na Javi. Zanemarivala je i otkria u Sibiru, Engleskoj,Francuskoj i Italiji, na temelju kojih se moglo pretpostaviti dasu u tim zemljama postojale ljudske naseobine 1.000.000 god.prije pleistocena, u razdoblju u kojemu je, kako tvrdi veinaortodoksnih znanstvenika, prvi hominid (homo erectus) tekpoeo ozbiljnije razmiljati da napusti Afriku. Osim toga, En

    gleska, Belgija, Indija, Pakistan i Italija samo su neke od zemalja u kojima je otkriven alat u geolokim slojevima starijima od2 milijuna godina, koji se pripisuje razvitku homo habilisa, koji

    je alat prvi upotrijebio. U svakome sluaju, pretpostavlja se dahomo habilis nije nikada napustio svoju domovinu Afriku.

    Usprkos mnogim slinim otkriima - a nekoliko navedenihtek je mali dio goleme skupine - ona nikako ne uspijevaju uzdrmati paradigmu o linearnoj evoluciji. Ona samo navode napretpostavku da je evolucija poela prije nego to mislimo.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    18/216

    * * *

    U 9. tisuljeu pr. Kr. iznenada se pojavio posve nov tip stri

    jele, koji je jo uvijek svojevrsna pretpovijesna tajna. Iznimnovelika koliina takvih strelica pronaena je uz obalu sjeverozapadne Europe i Bliskoga istoka. Nitko ne zna otkuda potjeu.

    Neobina je sluajnost da se u grobovima iz toga razdobljaprvi put poinju uoavati tragovi nasilne smrti. U starijim gro bovima katkada se nalaze slomljene kosti, ali na njima nema

    tragova nasilja. U pedeset devet grobnica u Djebel Sahabi, pak,otkrivene su strijele u rebrima, kraljenici i drugim ljudskim kostima. Na isti prizor nailazimo takoer i u etrdeset etiri gro

    bnice iskopane na nalazitu Vasylivka III na rijeci Dnjepru.Jasno je da te i mnoge druge sline grobnice pripadaju ratnicima.

    Slike na stijenama u panjolskome Levantu, podruju zemlje uz Sredozemno more, razlikuju se od prve magdalenjen-ske kulture po tome to ne prikazuju likove ivotinja negoljudi. Na tim slikama, koje potjeu iz devetoga tisuljea pr.Kr., prikazani su strijelci u borbi.

    Na temelju navedenih dokaza moe se zakljuiti da je ovjeanstvo davno otkrilo ari ratovanja... upravo u doba kada je,kako tvrdi Platon, Atlantida krenula u svoje veliko osvajanje.

    * * *

    Meutim, veliki pretpovijesni rat u kojemu su sudjelovali strijelci, koji su obitavali u piljama i koristili se kremenim strelicama ne podudara se odvie s Platonovim opisom napredne

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    19/216

    civilizacije Atlantide - niti s njegovim opisom Atene, koja ju jeporazila. Taj opis nalazimo u njegovu djelu Kritija, gdje, nakon opisa mitskoga doba kada su bogovi meu sobom podi

    jelili Zemlju, izvjetava kako je u Ateni postojalo nekolikograanskih stalea, od kojih su neki bili proizvodni i poljopri

    vredni. Osim toga, postojao je i poseban stale ratnika, kojemusu pripadali i mukarci i ene, koji su sudjelovali u redovnim

    vojnim vjebama i nosili punu ratnu opremu. Pripadnici razliitih stalea i zanimanja ivjeli su u posebnim drvenim i kamenim nastambama. Na padinama poslije izgraene Akropole

    ivjeli su obrtnici i zemljoradnici, koji su u blizini i radili. Na vrhu padine nalazio se hram posveen boici Ateni okruenzidom. U njemu je ivjelo 20.000 redovnih vojnika. Na sjevernoj strani hrama nalazile su se njihove kue, gimnastika dvorana i zimske blagovaonice, iako se ljeti ona obiavala prem

    jestiti na sjevernu stranu, gdje su vojnici provodili veinu vre

    mena. Takva oruana snaga predstavljala je vodeu snaguAtene, ali i cijele Grke, a uivala je ugled diljem Europe i Azije.

    Ova zanimljiva pria potpuno se suprotstavlja onome to opretpovijesnoj Grkoj saznajemo od arheologa. U razdoblju okojemu govori Platon svijet se jo uvijek nalazio u ledenome

    dobu. Jo se nije razvila poljoprivreda, a osobito ne naprednaproizvodnja. Nitko nije nosio ratnu opremu, niti je ivio u kuama. Najnapredniji oblik nastambe bila je pilja. Prvi kamenihram posveen boici Ateni na Akropoli izgraen je tek 580.god. pr. Kr., vie od 9.000 godina nakon razdoblja koje opisu

    je Platon. Najvie to je Grka mogla ponuditi prije toga razdoblja bilo je nekoliko oltara od glinene opeke.

    No, ako je Platon pretjerao u svojim opisima pretpovijesneGrke, tada je pretjerao i u opisu Atlantide.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    20/216

    Platonova Atlantida bila je iroka ravnica u ijemu se sreditu nalazila niska planina, koju su okruivali koncentrini krugovi vode i kopna. U sreditu toga bila su dva izvora, od kojih

    je jedan bio hladan, a drugi vru, to upuuje na vulkansku

    aktivnost. Tlo otoka bilo je iznimno plodno. Na njemu su rasleguste ume i obitavale su mnoge divlje ivotinje, osobito slonovi.

    to se tie politike organizacije, otok je bio podijeljen nadeset podruja, kojima su vladali kraljevi. Radilo se o svojevrsnoj slabo povezanoj federaciji, a kraljevi tih podruja sastajali

    su se svake pete i este godine da rijee razmirice raspravom ikonsenzusom. Zakoni prema kojima su ivjeli bili su uklesanina stupu u Posejdonovu hramu.

    Iako se uvozilo, otok je bio gospodarski neovisan. Uz mnotvo rudnika u kojima su se iskopavale kovine obraivala su se

    i itna polja. Jedna od rairenijih djelatnosti bio je i uzgoj voaiz kojega su se cijeenjem dobivali sokovi i ulja - pa se moepretpostaviti da su uzgajali masline ili sline plodove.

    Atlantiani su gradili hramove, palae, pristanita i mosto ve. Jedan od impresivnijih graditeljskih pothvata bio je kanalirok 90 m, dubok 30 m i dug "50 stadija". Grka mjera za

    duinu, stadij, iznosila je od 154-215 m, a budui da ne znamosigurno kojom se od tih mjera koristio Platon, atlantianski kanal bio je dug najmanje 7,68 km.

    Platon navodi da je jarke koji su okruivali sredinji otokizgradio bog Posejdon, to bi moglo znaiti da su nastali pri

    rodnim putem. No, inenjeri Atlantide povezali su ih kanalimadovoljno dubokima i irokima da njima mogu prolaziti trireme, pokretljivi sredozemni ratni brodovi dugi oko 36 m i iroki5,5 m. Izgraeni su kameni zidovi obloeni broncom i danas

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    21/216

    nepoznatom (ili moda samo neprevedenom) dragocjenomkovinom zvanom orichalcum.

    Hram boga Posejdona, vrhovnoga boga Atlantiana, bio jedug 1 stadij, irok 100 m i isto toliko visok. Vanjski su mu zi

    dovi bili obloeni srebrom i oslikani zlatnim reljefima. Bilo jemnotvo profinjenih umjetnikih djela - Platon pie o velikome zlatnome kipu ovjeka u koiji, koju vozi est krilatihkonja koje okruuje 100 Nereida (morskih boica), koje jauna dupinima. I u okolici hrama nalazili su se kipovi atlantid-skih kraljeva i drugih znaajnih osoba.

    Sredinja ravnica takoer je odisala ljubavlju Atlantianaprema monumentalnim graevinama. Okruivao ju je umjetni jarak dubok 30 m, irok 1 stadij, a dug nevjerojatnih 10.000stadija. (Sam Platon udio se ovim brojevima, ali je tvrdio damu ih je prenio upravo Solon.)

    No, Atlantiani nisu poduzimali samo velike graditeljske

    pothvate. Velik napredak njihove kulture oitovao se i na drugim podrujima. Iz Platonova izvjetaja saznajemo da su Atlantiani pripitomili konja - postojala je i velika arena u kojoj su seodravale konjske utrke - i izumili koiju. ini se da su pozna vali i metalno oruje, to se zakljuuje iz injenice da se takvooruje upotrebljavalo iskljuivo za obredno klanje bikova. Pi

    smenost je takoer bila razvijena, iako Platon ne govori o tomeje li knjievnost bila rairena meu veim dijelom stanovnitva.Bilo je razvijeno vinogradarstvo, tkanje i bojanje, jednako kao irazne poljoprivredne metode. Na otoku se ljetina ubirala dvaputa na godinu - zimi, kada su padale kie i ljeti, kada seprovodilo navodnjavanje. Pomorstvo je takoer bilo razvijeno -

    Atlantida je bila pomorska kultura, koja je imala mornaricu od1.200 brodova.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    22/216

    * * *

    Prilino je teko pronai najbolji put za usporedbu te roman

    tine slike i pretpovijesne stvarnosti kakvu iznose ortodoksniznanstvenici.

    Prvo, koncepcija politike federacije odvie je napredna da je mogla biti primjenjiva u svijetu prije vie od 11.000 godina.U to doba postojale su ratrkane zajednice, koje su skupljalehranu i bavile se lovom. Za to razdoblje previe je napredan ak

    i sam pojam kralja kako su ga tumaili Grci Platonova doba.Moda su postojali plemenski starjeine, ali ne i slubena podjela podruja pod vlau jednoga voe, koju opisuje Platon.

    Teko moemo prihvatiti i tvrdnju da su Atlantiani uzga jali ito i voe. Kao to smo spomenuli, poljoprivreda se na

    Zemlji razvila tek nakon ledenoga doba. A ledeno doba o kojemu Platon, naravno, nije nita znao, odbacuje bilo kakve pretpostavke o dvije etve na godinu, ak ako dopustimo jednakonemoguu pretpostavku da su Atlantiani poznavali metodenavodnjavanja. Naime, klima je u to doba bila suvie hladna.

    Nakon toga slijedi pitanje rudnika i obraivanja kovina.

    Platon tvrdi da su Atlantiani izraivali oruje od zlata i sre bra, te od drugoga (vrega i manje dragocjenoga) metala.Osobito navodi da su zidove oblagali broncom, legurom bakrai kositra. Suvremeni izraz "bronano doba" oznaava kulturnirazvoj, a ne odreeno razdoblje, ali poznato je kada se broncaprvi put poela upotrebljavati u razliitim dijelovima svijeta.Na primjer, u Britaniji se pojavila tek oko 1900. god. pr. Kr.Sredozemni narodi, koji vjerojatno pruaju bolju usporedbu snavodnom atlantidskom civilizacijom, broncu su poeli upo-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    23/216

    trebljavati otprilike 1.000 godina prije. Nitko nije poznavaobroncu 9.600. god. pr. Kr.

    Nitko nije fermentirao groe niti proizvodio vino, kao ni jahao konje. Iako su tadanji primitivni narodi moda slikali

    ljude i oslikavali pilje, nije poznato jesu li koristili boje zasvoju odjeu, koja se, u svakome sluaju, sastojala od krzna ikoe.

    Na temelju tih pobijenih Platonovih tvrdnji, njegova pretjerivanja o Atlantianima kao vjetim graditeljima monumentalnih graevina ine se jo nevjerojatnija. Isto se odnosi i na

    ideju o Atlantidi kao o velikome pomorskome carstvu, koje jeimalo kolonije u Europi, Africi i obje Amerike. U to doba nijedna civilizacija nije pomorske vjetine razvila do te mjere da je mogla ploviti Sredozemnim morem, a kamoli Atlantskimoceanom. Nitko nije imao brodove. Atlantianske trireme oito su proizvod mate temeljen na brodovlju, kojim je raspola

    gala Grka Platonova doba, jednako kao to su matovite tvrdnje budalastih suvremenih pisaca, da su Atlantiani nekadaraspolagali zrakoplovima i laserskim pukama.

    U Platonovu opirnome opisu Atlantide i njezine kulturenije tona niti jedna rije. Ili moda jest?

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    24/216

    3. poglavlje

    AMERIKI DOKAZINJENICA

    PLATONOVE TVRDNJE O NAPREDNIM GRADITELJSKIM

    VJETINAMA U DREVNOJ PROLOSTI BILE SU TONE.

    Azteci su bili narod, koji je govorio jezikom nahuatl i koji je u

    15. i 16. st. vladao golemim carstvom, koje se rasprostiralo na

    podruju dananjega sredinjeg i junog Meksika. Bili su izni

    mno napredan uroeniki narod. Za razliku od uroenikih

    sjevernoamerikih naroda, koji su ivjeli u atorima, vigvami-

    ma i drugim prenosivim nastambama, Azteci su gradili grado

    ve, poploivali ceste i vladali golemim carstvom.

    Glavni grad Azteka, Tenochtitlan, rasprostirao se na povrini

    od 7,8 km2

    i u njemu je ivjelo 300.000 stanovnika. Peter Tompkins opisuje ga sljedeim rijeima: "Svjetlucao je poput egzo

    tine Venecije, koja lei na kraju duge ceste s velianstvenim

    palaama, hramovima i piramidama obloenima ruiastim

    vulkanskim pepelom i izranja iz azurno plavoga jezera"5 Radi

    se o Jezeru Mjeseca na kojemu su Azteci 1325. osnovali svoj

    glavni grad.

    5) U Mysteries of the Mexican Pyramids ("Tajne meksikih piramida"), Thames& Hudson, London, 1987.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    25/216

    Grad je predstavljao vrhunsko graditeljsko remek-djelo.Naime, nastao je tako da su Azteci najprije s dna plitkoga jezera iskopali blato od kojega su nainili niz umjetnih otoka,koje su potom pretvorili u egzotine velike povrtnjake. Na

    sredinjemu otoku podignuli su svoj glavni grad, koji su cestama i mostovima povezali s kopnom. Izgradili su i akvedukte,kojima su gradu osigurali dovoljno zaliha iste vode. Iskopali sui nizove meusobno povezanih kanala i tako uspostavili sustav

    javnoga prijevoza. Tompkinova usporedba Tenochtitlana s Venecijom doista je umjesna. S obzirom na svoju arhitekturu i lje

    potu, Tenochtitlan se mogao mjeriti s bilo kojim gradom tadanjega Staroga svijeta. Gradom su dominirale stepenaste piramide obloene vapnencem na ijim su se vrhovima nalazili kameni hramovi.

    Bio je to pomno isplaniran grad, poput suvremenoga New

    Yorka ili Washingtona. U njemu su bile etiri gradske etvrti,od kojih je svaka bila podijeljena na jo pet podruja, ali stanovnici grada dijelili su se na dva strogo odvojena stalea.Kralj i plemstvo ivjeli su u podruju Velikoga hrama. U ostalim dijelovima grada ivjeli su trgovci i obrtnici.

    Iz panjolskih zapisa saznajemo da je u Tenochtitlanu po

    stojalo ak 500 kamenih palaa ukraenih zmijama i nad-svoenim krunitima. U dvoritu Velikoga hrama nalazilo se ietrdeset visokih kua u kojima je ivjelo plemstvo. Trgovina

    je cvjetala, a trnicu je svakog dana posjeivalo oko 60.000ljudi. Iz osvojenih podruja stizali su porezi, a roba se izvozila diljem Srednje Amerike.

    Azteci nisu bili samo iznimni graditelji nego i veoma vjetimatematiari i astronomi. Doista su bili skloni monumentalnom. Jedan od njihovih krunih kamenih kalendara danas je

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    26/216

    izloen u Nacionalnome muzeju za antropologiju u MexicoCityju. Promjer mu je 3,6 m, a teak je vie od 25 t.

    Do 1519., kada su stigli panjolski osvajai i zauvijek zaustavili njegovo irenje, azteko carstvo je jo uvijek bilo snano.

    Podrijetlo Azteka nije potpuno poznato. Openito se prihvaada su se na to podruje doselili u 14. st. iz sjevernoga Meksika,a ortodoksni povjesniari tvrde da od tamo i potjeu, iako uSrednjoj Americi nigdje ne nalazimo arheoloke tragove njiho va kulturnoga razvitka. Azteci su, pak, tvrdili da potjeu izAztlana, zemlje na istoku. S obzirom na Platonove tvrdnje da

    su Atlantiani osnovali kolonije na kontinentu preko Atlantskoga oceana, to se ini neobinom sluajnou. No, to nijejedina sluajnost na koju nailazimo u Junoj Americi.

    * * *

    Kada su Azteci 1325. stigli u Meksiko, tada su, u blizini mjesta na kojemu e izgraditi svoj novi glavni grad, morali uoitiokruglu, stepenastu piramidu, koja je, ak i tada, pokazivalaznakove velike starosti. Bila je izgraena od divovskoga kamenja i obloena bukom, a do nje se dolazilo putovima koji

    su vodili uz visoku uzbrdicu. Danas ne znamo tko je izgradiopiramidu Cuicuilco. Otkrili su je arheolozi, koji su iskopavalipod vodstvom Amerikanca Byrona S. Cumminsa 1920. uz pokroviteljstvo drutva National Geographic iz Washingtona teuz dozvolu Meksike vlade, koja je, u znak pomoi projektudodijelila svoje najsposobnije ljude, dr. Manuela Gamia i Jo-sea Ortiza iz Ureda za antropologiju.

    Cuicuilco se nalazi u blizini planine Xitli, vulkana koji jeeruptirao nekoliko puta u prolosti izbacujui lavu oko pira-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    27/216

    mide na podruje iroko oko 156 km2. Lava se pretvorila u slojvulkanske stijene, koja danas nosi ime Pedrigal.

    Kada je iskopavao na tome podruju, Cummins je otkriotemelj piramide, koji je bio zakopan krhotinama na dubini od

    4,5 do 6 m, a one su bile zatrpane ispod tri sloja lave, koji sumjestimice takoer bili visoki 6 m. Neobino je da rastopljenalava nije otetila graevinu, a za to postoji veoma neobian razlog. Piramida je bila zatrpana kamenjem, zemljom, pepelomi plavcem ak i u doba prve erupcije Xitlija i to toliko dubokoda je lava zapravo nije nikada dotaknula. Na vrhu ovrsnule

    lave, koja se danas naziva Pedrigal, oblikovao se jo 1 m tla. Sobzirom na tako neobinu geoloku sliku, jasno je da je samapiramida iznimno stara. Cummins je pokuao odrediti koliko.Pozorno je izmjerio starost slojeva i usporedio ih s poznatimdatumima erupcije Xitlija. Konano, na taj nain nije stigao do

    datuma izgradnje Cuicuilca, nego do datuma kada je ta piramida naputena i pretvorena u ruevine. Ustvrdio je da je Cuicuil-co bio drevna graevina jo prije 8.500 godina.

    Grad Tiahuanaco smjeten je pokraj june obale jezera Titica-ca u Boliviji. Iako je ruevina, on prua veoma dojmljiv prizor.Meu njegovim osnovnim graevinama nalaze se velika ste-penasta piramida obloena obraenim andezitom (piramida

    Akapana) i pravokutno zdanje zvano Kalasasaya, koje sainjavaju kameni stupovi i pravokutni kameni blokovi. Na ulazu uKalasasayu nalaze se monolitna vrata ukraena izrezbarenimkipovima.

    * * *

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    28/216

    Tiahuanaco je primjer velianstvene gradnje, koja nadma-uje ak i djelo Azteka. Kameni blokovi u njemu tee do 65 t.Na njima nema tragova dlijeta, zbog ega nain na koji su oblikovani ostaje tajnom. Samo kamenje potjee iz dva razliita

    kamenoloma. U jednome se iskopavao pjeenjak i nalazio se16 km daleko od grada. Istraivanja su pokazala da su se u njemu iskopavali kameni blokovi teki 400 t. U drugome se kamenolomu iskopavao andezit, a nalazio se 80 km daleko, pa senamee pitanje kako su se, u doba kada konji u Junoj Americi

    jo nisu bili pripitomljeni, prenosili golemi blokovi?

    Pomnijim promatranjem graevina uoava se neobina tehnika njihove izgradnje. Kameni blokovi su bili zarezani, azatim meusobno povezani. Time su stvorene graevine kojesu mogle izdrati potrese.

    Ortodoksni arheolozi jo su nedavno oznaavali Tiahuanaco kao obredno mjesto. Razlog tome jest to ima izgled luke.

    Iako se u njemu nalaze pristanita i dokovi, oni ne slue tojsvrsi. Tiahuanaco se nalazi na 3.965 m nadmorske visine ikilometrima je udaljen od najblie vode. Povjesniari su tutajnu odluili rijeiti tvrdnjama da Tiahuanaco nije nikada bionastanjen. To je zapravo bio golem spomenik posveen drev

    nim bogovima, koji je imao oblik luke iz koje su, navodno,due umrlih plovile u nebo.6 No, takve tvrdnje vie nemajupotvrdu. Do 1995. nova arheoloka otkria pokazala su da jeTiahuanaco nekada doista bio velegrad, ali i glavni grad drevnoga carstva, koje se rasprostiralo preko velikoga podrujaistone i june Bolivije, sjeverozapadne Argentine, sjevernoga

    ilea i junoga Perua.

    6) Slino objanjenje izneeno je kada su pokraj Velike piramide u Egiptu otkrivene jame s brodovima.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    29/216

    Jedno od najveih postignua njegovih stanovnika bio je jedinstven sustav poljoprivrede, koji je ukljuivao stvaranjesadnih povrina na viim razinama zemlje, meusobno odvo

    jenih malim jarcima za navodnjavanje. Ti jarci upijali su sune

    vu svjetlost i sprjeavali smrzavanje usjeva, ak i na visokomeAltiplanu. Kao gnojivo koristile su se alge skupljene u jarcima.Otkrie toga drevnoga sustava pokazalo se iznimno korisnimsuvremenim bolivijskim zemljoradnicima, koji su shvatili daprua mnogo veu koliinu uroda od suvremenih metoda.

    Uzbuenja zbog nedavnih arheolokih otkria odvratila su

    pozornost s prvotne tajne - zato bi stanovnici Tiahuanaca izgradili luku 3.965 m iznad razine mora? Jedan od odgovora jestda to moda nisu niti uinili.

    Postoje velike razmirice oko starosti Tiahuanaca. Neki znanstvenici tvrde da je izgradnja poela oko 150. god. pr. Kr. i dase grad razvijao do kraja prvoga tisuljea po Kr. Drugi tvrde

    da je mnogo stariji i da je postojao ve u drugome tisuljeupr. Kr. Meu tim znanstvenicima nalazi se i Arthur Posnansky,arheolog ija su otkria potvrdili Bolivijska vlada i Rolf Mu-ller, njemaki astronom koji se duboko zanima za to mjesto.Posnansky je bio prvi koji je pretpostavio da je Kalasasaya bilaastronomski opservatorij, a tu teoriju danas prihvaa veinanjegovih kolega. No, Posnansky je, prihvativi istu tezu, pokuao odrediti starost itavoga kompleksa, pa je tako stigao donevjerojatnoga rezultata - 15.000. god. pr. Kr. Ta njegova izraunavanja provjerio je dr. Miiller i ustvrdio da je 15.000. god.pr. Kr. mogu datum izgradnje, ali da astronomska otkria na

    vode i na 9.300. god. pr. Kr.Iako je arheoloka javnost s prijezirom odbacila navedenaotkria, ona mogu odgonetnuti na pitanje zato Tiahuanacoizgleda kao luka. Postoji dokaz da se Altiplano, na kojemu je

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    30/216

    izgraen grad, krajem ledenoga doba, oko 8.000. god. pr. Kr.,podizao iznad razine mora. Ako je Tiahuanaco postojao prijetoga datuma, tada je doista mogao biti luka.

    No, ako je Tiahuanaco izgraen prije, tada bi bio napredan

    pomorski grad, koji je na vrhuncu razvoja bio otprilike u dobaPlatonove Atlantide.

    Prema ortodoksnim arheolozima - onima koji tvrde da Atlan-tida nikada nije postojala - obje Amerike najprije su naselilidoseljenici iz Azije. Oni su stigli otprilike prije 8.000. god. pr.Kr., kada je zavrilo ledeno doba i porasla razina mora. Ono jepoplavilo kopneni most, koji je nekada, na mjestu Beringovaprolaza, povezivao Aljasku i Sibir.

    Val doseljenika preplavio je Kanadu i postupno se pomicaoprema jugu. Budui da u to doba nije postojao Panamski kanal,koji bi sprijeio njihovo napredovanje, doseljenici su se pomicali na juni kontinent, na kojemu su se rasprostirali sve doknisu stigli do Cape Horna. Strunjaci smatraju da se glavni valnaseljavanja dogodio oko 12.000. god. pr. Kr. U to doba javlja

    ju se prve poznate kulture. Prva je kultura paleo-Indijanaca,koja se razvila u Velikoj zaravni na istoku Sjeverne Amerikeizmeu 9.000. i 11.000. god. pr. Kr. Oni su bili lovci kamenogadoba, koji su prvotno ubijali mamute, sve dok ih nisu potpunoistrijebili, nakon ega su preli na bizone. Neobina je injenicada u njihovoj kulturi uoavamo dekadenciju s obzirom na napredak u razvoju oruja. Otkrhnuti kameni vrhovi oruja s krajaledenoga doba, oko 8.000. god. pr. Kr., bili su znatno primitivnije izrade od onih izraenih 1.000 godina prije toga.

    * * *

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    31/216

    Druga kultura bila je skupina skupljakih naroda, koji su senaselili u negostoljubivim pustinjskim podrujima zapadnogabazena Sjeverne Amerike oko 9.000. god. pr. Kr. Ti stanovnicipustinje ivjeli su u piljama i iznimno su se domiljato koristili

    svime to su pronali u novoj ivotnoj okolini. Proizvodili suzamke, uad, mree, koare, pa ak i sandale od biljnih vlakana.Gradili su i mlinove u kojima su mljeli divlje sjemenke, a izraivali su i kremeni alat i oruje.

    Upravo su pripadnici pustinjske kulture prvi otkrili poljoprivredu. U Meksiku, gdje se, kako se danas pretpostavlja, pro

    tezala njihova juna granica, arheolozi su pronali znakove dasu ameriki uroenici ve 6.500. god. pr. Kr. uzgajali bundevu,papriku i moda grah. Otprilike do 3.600. god. pr. Kr. u podruju Pueble na jugu sredinjega Meksika najprije su se pojavileprve vrste ita (kukuruz).

    Prijelaz od poljoprivredne do urbane civilizacije na ame

    rikome kontinentu ostvarivao se sporije od onoga na drevnome Bliskome istoku. Gradska sredita poela su se pojavljivatitek izmeu 2.000. i 1.500. god. pr. Kr. u Srednjoj Americi i Peruu, a u Sjevernoj Americi tek s dolaskom Europljana. No, postoje dvije iznimke od toga pravila u Sjevernoj Americi. Jedanod njih jest seoska kultura Hopewell, koja se razvila u Illinoisu

    i Ohiju oko 400. god. pr. Kr. i koja je gradila zadivljujue zemljane nasipe. Druga se kultura razvila u dolini Mississippijaoko 800. god. po Kr. i karakteriziraju je mali gradovi, koji suopstali sve do dolaska Europljana poetkom 16. st.

    Neobino je da jedan dokaz pobija navedeni prikaz dose

    ljavanja, prema kojemu su se prvi stanovnici naselili na krajnjemu sjeveru. Najstariji ostaci koji su do sada otkriveni potjeuotprilike iz oko 18.000. god. pr. Kr., a pronaeni su u sredinjemu Meksiku. Ortodoksni povjesniari to objanjavaju za-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    32/216

    vretkom ledenoga doba. Oni tvrde da su zbog velikih poplava,koje su nastajale krajem ledenoga doba, nestali tragovi doseljavanja na sjeveru.

    Usprkos tome, arheolozi vrsto vjeruju da se na ameriko

    me kontinentu dogaao isti postupak linearnoga razvoja kao iu Starome svijetu. Napredak ostvaren u aztekoj domovinipuka je sluajnost. Tiahuanaco ne moe biti star onoliko kolikoto tvrde astronomi. U arheolokim izvjetajima ne postoji nitato bi moglo upuivati na utjecaj neke mitske Atlantide. Osim,moda, umjetni nasipi.

    U srpnju 1892. mjeritelji, koji su utvrivali graninu crtuizmeu Sjedinjenih Amerikih Drava i Meksika, otkrili su di

    vovsku umjetnu branu u dolini Animas u New Mexicu. Bila jeduga gotovo 10 km, a u nju je nekada vjerojatno mogao stati vodeni rezervoar dug oko 8 km, irok 0,5 km i dubok 6 m.Procjenjuje se da je za njezinu izgradnju bilo potrebno oko6.000.000 - 7.000.000 m3 materijala. Inenjeri su izvijestili otragovima jo dviju golemih brana od prve udaljenih oko 12 km.

    Tko je izgradio te graevine? injenica jest da to nitko nezna. No, one nisu jedini dokaz da su na amerikome kontinentu daleko u pretpovijesti postojali inenjeri, koji su bili sklonidivovskim projektima. Drevni kanali za navodnjavanje uPueblo Grandeu u Arizoni prvi put su otkriveni 1697. i od tadazaokupljaju pozornost arheologa. Dva su kanala bila golema.Bili su iroki 26 m i 18 m, a jedan od njih bio je dug gotovo 11km, a drugi 14 km. Nije mogue odrediti tonu starost tihzdanja budui da nisu potpuno istraena.

    * * *

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    33/216

    Ameriki kontinent prepun je drevnih graevina, koje po veliini odgovaraju onima koje je Platon pripisao djelu Atlan-tiana. U Berkleyju i Oakland Hillsu pronalazimo kameneutvrde izgraene od blokova tekih do 1 t. Monk's Mound(Redovnikov nasip.) pokraj Cahokije u Illinoisu dug je 305 m,irok vie od 213 mi visok 30 m. Pokraj Massie's Creeka uOhiju nalazi se kamena utvrda sa 2,5 m debelim zidovima.Iako je povrina same graevine prilino grubo obraena, kamenje koje se nalazi na ulazu u tvravu vjerojatno je bilo izloeno velikoj vruini tako da se otopilo i meusobno spojilo.

    Godine 1931. direktor Ureda za ameriku etnologiju Matthew W. Sterling otkrio je u floridskome movarnom podruju pokraj jezera Okechobeeja, pomno isplaniran i potpunopovezan niz umjetnih nasipa, koji su pokrivali podruje od 2,6km2. Na tome se podruju nalazi i platforma visoka 9 m i duga76 m, a graevine su matematiki precizno poredane.

    Na fotografijama snimanima iz zrakoplova 1931. uoene suruevine Velikoga zida u Peruu, kamene graevine iroke od3,6 do 4,6 m, visoke 4,6 m i duge vie od 80 km. Uz nju se protezalo 14 utvrda, od kojih su neke pokrivale podruje od 5,551m2 i iji su zidovi bili visoki 4,5 m i debeli 1,5 m.

    Niti jedna od tih zapanjujuih graevina ne dokazuje da su

    na amerikome kontinentu postojale atlantidske kolonije. No,one dokazuju da su Platonove tvrdnje o naprednim graditeljskim vjetinama u drevnoj prolosti bile tone.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    34/216

    4. poglavlje

    TAJNE U EGIPTUINJENICA

    ... U EGIPTU JE CIVILIZACIJA POSTOJALA MNOGO

    PRIJE NEGO TO SMO DO SADA PRETPOSTAVLJALI.

    Ameriki kontinent nije jedino podruje na svijetu na kojemuse nalaze primjerci monumentalnih graevina.

    U Libanonu postoji isklesani kameni blok, koji je toliko

    velik (teak je gotovo 1.000 t) da ga ne moe podignuti ninajvea dizalica na svijetu. Nai su ga preci, pak, u nepoznatodoba u prolosti mogli vui gotovo do vrha planine.

    Graevina Newgrange u Irskoj, koja je starija od piramida,sastoji se od golemoga umjetnoga nasipa, unutranje prostorijeomeene kamenjem i megalita koji je okruuju i koji su teki

    nekoliko tona. Iako predstavlja doista velianstveno graditeljsko djelo, Newgrange je samo jedan od tri slina divovskanasipa i mnotva drugih manjih megalitskih graevina, kojetvore ono to arheolozi nazivaju Kompleks doline Boyne.

    Masivni megaliti na Malti, u Britaniji, Francuskoj i mnogimdrugim zemljama uspomena su na graditeljsku tradiciju, kojasee duboko u pretpovijest. Tu tradiciju naslijedile su najstarijecivilizacije, a najjasnije je raspoznajemo u Egiptu. Drevni monumentalni hramovi svjedoe o egipatskoj vjetini obrade ka-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    35/216

    mena. Iako su neki izgraeni od pjeenjaka, mnogi su napravljeni od vrstoga granita, koji se mnogo tee obrauje. Granitse upotrebljavao i za izgradnju obeliska, kojim su faraoni obiljeavali svoju vladavinu. Ti divovski prsti, koji upiru u nebo

    visoki su i do 30 m, a neki su od njih teki ak nekoliko stotinatona. Nedovren obelisk, koji se nalazi u kamenolomu u Asuanutei je od 1.000 t.

    Iako nam je otprilike poznato na koji su nain obelisci klesani iz granitnoga temelja, ne znamo kako su ih nai preci pomicali - nedovren granitni obelisk u Asuanu ne bi se mogao

    pomaknuti niti uz pomo najsavrenijih suvremenih graevinskih strojeva. Moemo samo nagaati kako su ih tek oni podizali. lanovi britanske televizijske ekipe nedavno su pokualipodignuti najmanji poznati obelisk samo uz pomo ljudskesnage, kao to su to, kako se openito vjeruje, inili egipatskigraditelji. Unato velikome trudu strunjaka i prilino domi

    ljatoj opremi, taj pokuaj je propao.Dakle, nain na koji su Egipani u Starome Kraljevstvu podizali divovske piramide u Gizi ostaje velikom tajnom ... alitako ne misle oni egiptolozi koji, vjeruju da su se Egipani pritome sluili zemljanim rampama. Ugledan britanski graditeljPeter Hodges iskljuio je mogunost uporabe zemljane rampe,

    jer tada nije mogue odravati stabilnost strana.7

    On odbacujeteoriju o rampama od glinene opeke istiui da bi se one podvelikim teretom uruile. Ako su se pri izgradnji piramida doistaupotrebljavale rampe, tada se odravanje potrebne stabilnosti nanjima moglo postii samo uporabom etvrtastoga kamena. No,

    bez obzira na to jesu li bile zemljane, kamene ili rampe od ope

    ke, one su trebale biti tri puta vee od samih piramida i dugake

    7) U knjizi How the Pyramids Were Built ("Kako su graene piramide"), Element Books, Shaftesbury, 1989.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    36/216

    otprilike 1.6 km, ime bi se protezale daleko izvan Gize, duboko u pustinju.

    Suoeni s tim prigovorom, ortodoksni su arheolozi pretpostavili da se radilo o spiralnim rampama, no u svakome sluaju

    problem stvara njihovo odgaanje. Sastavni materijal samo jedne od rampi, koji bi uranjao u dubinu od 2 m, zauzimao bi280 ha zemlje. Arhitekt Julian Keeable izraunao je da biopseg materijala nunog za rampe, koje su se moda koristilepri izgradnji triju glavnih piramida, iznosio najmanje 140.000m3, a s obzirom na stvaran nagib rampe, taj opseg bi mogao biti

    i pet puta vei.8

    Nema naznaka da je tolika koliina otpadnogamaterijala odloena negdje u blizini platoa u Gizi.Drevni Egipani, koliko nam je poznato, nisu poznavali ko

    ta ni kolotur, koji se temelji na tehnologiji kotaa. Kako su,dakle, uspjeli ne koristei se rampama na vrh piramida odnijetimasivne blokove, koji su teili od 2,5 do 50 t? Hodges pret

    postavlja da su se posluili polugama, te je pokusom nastojaopokazati da se snagom poluge moe podignuti mnogo tei teretnego to to mislimo. Zanimljivo je da grki povjesniar Hero-dot biljei drevnu predaju, o uporabi poluga. No, ak ako prihvatimo tvrdnju da je kamenje pomicano polugom, Hodges neobjanjava kako je ono postavljeno na potrebno mjesto opti

    kom preciznou. Poluga ne objanjava ni kako je Velika piramida, najvea od tri glavne graevine u Gizi, postavljenatono tako da odgovara kardinalnim tokama ili injenicu da usebi sadrava vrijednost broja pi.

    Te male tajne nadopunjuju se injenicom da Velika piramida, kako se ini, predstavlja matematiki preciznu reprezen

    taciju sjeverne polutke. Slino su jo prije nekoliko stoljeatvrdili klasini pisci, to su egiptolozi odbacivali, ali to su

    8) Ibid.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    37/216

    potvrdila nova mjerenja provedena 1925. U novije doba nekoliko je autora uoilo da jedna crta, koja prolazi kroz Piramidu,dijeli povrinu Zemlje na dvije gotovo jednake polovice, dokdruga kopno i vodu dijeli na gotovo jednake polovice.

    O sve brojnijim zagonetkama i tajnama Velike piramideopirnije se izlae na drugim mjestima, a ti bi prikazi na ovimstranicama bili suvini.9 Osim toga, to iznenauje, piramidenisu najdojmljivije, nego su samo najpoznatiji primjerci drevnoga egipatskog graditeljskog umijea.

    * * *

    Jedno od najznaajnijih arheolokih nalazita u Egiptu jeAbidos, koji se nalazi u pustinji zapadno od Nila, pokraj al-Bal- yane, otprilike 140 km sjeverno od Luksora. Taj drevni grad

    bio je kraljevska nekropola, a poslije hodoasniko srediteposveeno bogu Ozirisu. Iskopavanja koja su krajem 19. st.poduzeli Emile-Clement Amelineau i Flinders Petrie, razotkrila su niz podzemnih grobnica, koje su pripadale kraljevima prvih dviju egipatskih dinastija. Pri tome su u sjeverozapadnomedijelu nekropole otkrivene i dojmljive pogrebne graevine odopeke. Jedna od njih bila je toliko iroka da se rasprostirala napodruju od gotovo 0,8 ha. Danas se prilikom turistikih obilazaka toga nalazita pozornost usmjerava na prekrasan Oziri-sov hram iz razdoblja Novoga Kraljevstva, koji je dao izgradi-

    9) Vidi, na primjer, Peter Tompkin: Secrets of the Great Pyramid, Allen Lane,London, 1973., ili noviju knjigu Roberta Bauvala i Adriana Gilberta: The OrionMystery, London, 1994; Keeper of Genesis Roberta Bauvala i Granama Hancocka(Heinemann, London, 1996.); Otisci bogova Grahama Hancocka;ili moju knjigu Martian Genesis, Piatkus, London, 1998. . . . . . . . . . . .

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    38/216

    ti faraon Seti I., ali pravi misterij Abidosa odnosi se na takozvani Oseirion.

    Turistiki obilazak Oseiriona esto se ne preporua zato tose njegov vei dio danas nalazi pod vodom, to je posljedica

    velikoga podizanja gornje granice podzemne vode, koja je poela rasti od razdoblja polaganja temelja graevine. Ipak, moemo razumjeti zato je ta neobina graevina izazvala velikozanimanje arheologa, koji su je otkrili poetkom 20. st.

    U Annual Report of the Smithsonian Institution ("Godinjiizvjetaj Institut Smithsonian") iz 1914. godine, Edouard Na-

    ville je zakljuio da su dotadanja iskopavanja otkrila izvor Abidosa, koje je opisao grki geograf i povjesniar Strabon uXVII. knjizi svojih Zemljopisnih crtica. Strabon je zapisao dase izvor nalazi pod zemljom pokraj Setijeva hrama, te da jeosobito dojmljiv zbog svojih golemih kamenih blokova, kojitvore strop iznad njegovih hodnika. Ono to danas moemo

    ondje vidjeti takoer ostavlja snaan dojam. Sama graevinapotpuno se razlikuje od Ozirisova hrama, ali i od svih drugihhramova iz razdoblja Novoga Kraljevstva. Pomalo nalikuje nadrevan Kefrenov Hram u dolini, koji se nalazi u Gizi. Dok sepribliavate prostoriji, za koju se pretpostavlja da je Ozirisovagrobnica, moete vidjeti goleme stupove, teke i do 100 t. Pokraj te "grobnice" Naville i njegov istraivaki tim otkrili su veliki podzemni spremnik. Opisao ga je u svojemu izvjetaju:

    "Nita nije upuivalo na to da bi se ondje mogao nalaziti; njegov ulaz nalikovao je ulazima u ostale prostorije,a nakon to su ga iskopali s njegove su stranje stranepodignuli zid. Otkrie toga podzemnoga rezervoara izgraenoga od golemih kamenih ploa namee mnoga pitanja... Nismo mogli sii do dna ... budui da je zatrpan mno-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    39/216

    tvom velikih blokova, koji su se ondje sruili prilikomunitenja graevine."

    O divovskim kamenim ploama od kojih je izgraen spremnik svjedoi i Navilleov opis slomljenih komada, koji su bili

    teki nekoliko tona. Uz neizbjenu usporedbu s Hramom uGizi, izvjetava dalje:

    "Takozvani Hram Sfinge u Gizi oduvijek se smatrao jednom od najstarijih graevina u Egiptu ... Iako je izgraen od slinoga, ali mnogo veega materijala, rezer

    voar u Abidosu mnogo je stariji ... Piramide su modaizgraene u istome razdoblju, ali u usporedbi s njime,piramida predstavlja tek hrpu kamenja, dok je rezervoarmnogo zamrenija konstrukcija.

    Ako se ovdje radi o najstarijoj egipatskoj graevini ...

    neobino je to ona nije ni hram ni grobnica, nego rezervoar, veliko hidrauliko zdanje. To potvruje pretpostavku da su drevni narodi dobro poznavali tok podzemnih voda i zakone, koji upravljaju njihovim dizanjem isputanjem."

    To je tono, osobito s obzirom na injenicu da bi samo zbogveliine kamenih ploa danas bilo veoma teko, ak nemogueizgraditi neto nalik na spremnik u Abydosu. ak da je Osei-rion i njegov spremnik izgradio Seti I., kako vjeruje veinaegiptologa, to je izniman graditeljski pothvat. Ako je doistaizgraen kada i piramide u Gizi, kako pretpostavlja Naville,tada je to jo vea potvrda o zapanjujuoj sposobnosti Egipana Staroga Kraljevstva da podiu mnogo tee kamene blokovenego to to sami danas uspijevamo.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    40/216

    No, postoji i trea mogunost, koja jo vie produbljuje zagonetku. Ikonoklast John Anthony West, koji svojom upornou u isticanju tvrdnji da je egipatska civilizacija mnogo stari

    ja nego to se pretpostavlja, ve dugo predstavlja trn u okuortodoksnih egiptologa. On iznosi veoma zanimljivu teoriju o

    Abydosu.10

    West tvrdi da je ono to danas smatramo temeljem na kojemu je Seti izgradio svoj hram, zapravo komprimirani mulj iz Nila.Polazei od takve teorije, moemo lako pretpostaviti da Oseirionnije bila polupodzemna graevina, kao to je danas, nego je

    prvotno bio izgraen na zemlji, a potom je potonuo pod muljemiz Nila. No, tako obilna izlijevanja Nila zbila su se 10.000. god.pr. Kr., to znai da je Oseirion star vie od 12.000 godina, dok

    bi njegov spremnik mogao biti jo stariji.

    * * *

    U mastabama Sakare egiptolozi su iskopali jo jednu tajnu.Meu predmetima otkrivenima u tim drevnim grobnicama nalazilo se i nekoliko vreva uskih grla, koji su nainjeni od dio-rita, najvrega kamena na zemlji. Vrevi su okrugloga tijela

    i dugih, uskih, elegantnih vratova. Kako su ih Egipani izrai vali, ostaje velikom tajnom.

    Mastabe u Sakari najstarije su graevine drevnoga Egipta. Tosu velike ruevine nekadanjih grobnica kraljeva prvih dinastija,izraene od glinene opeke. Znanstvenici se danas openito slauda potjeu iz 2575. god. pr. Kr., ali mogue je da su izgraene i

    3.050. god. pr. Kr. To znai da su posude uskih grla, koje su se unjima nalazile, stare od 4.000 do 5.000 godina.

    10) U njegovoj knjizi Traveller's Key to Ancient Egypt, Quest Books, Illinois, 1995.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    41/216

    Danas nije poznata niti jedna tehnika kojom bi se mogleizraditi takve posude. Uz pomo iskaljenoga elika tek bismouspjeli okrznuti komadi diorita. No, ak da su drevni Egipani poznavali tu kovinu - a svi strunjaci tvrde da nisu - ne

    moemo zamisliti alat, kojim bi se mogla izdubiti unutranjosttankoga grla takve posude.Osim posuda iz mastaba, veliku tajnu predstavlja sam nain

    na koji su Egipani obraivali diorit. Kip faraona Kefrena, kojipotjee iz doba Staroga Kraljevstva i koji je izraen od togatamnoga nubijskoga kamena, ostaje jedno od najljepih umje

    tnikih djela svijeta, koje krasi gotovo fotografska preciznostizrade. No, egiptolozi tvrde da su se u to doba najvra dlijeta izraivala od bakra, meke kovine, kojom se nikako ne moeobraivati taj kamen.

    Egipatska tajna obrade diorita jednako je tajanstvena kaoobrada granita. Nekoliko stotina tisua posjetitelja Velike pira

    mide u Gizi, koji svake godine oduevljeno promatraju granitnisarkofag tamnosmee boje, koji se nalazi u Kraljevoj odaji, i neslute da on skriva veliku tajnu. Zagonetku je prvi uoio otacegiptologije, ugledan britanski arheolog Flinders Petrie, a ona sesastoji u injenici da se sarkofag moe izdubiti iz granita samosvrdlom s dijamantnim vrhovima pod pritiskom od 2 t. Danas to

    postiemo bez potekoa, ali samo uz pomo snanoga alata. Neznamo kako su u tome uspijevali drevni Egipani.

    * * *

    Ne znamo ni kako su Egipani oblagali bakrene posude mikroskopski tankim slojem antimona. U novije doba egipatske povi

    jesti, umjetnika djela i ostali predmeti oblagali su se obraiva-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    42/216

    njem tankih listova kovine - zlata, srebra ili sl. To je bio grubpostupak, nakon kojega su na predmetima ostajali tragovi ekia i prilino debeo sloj metalne obloge. Potpuno su drugaijeobloge od antimona, koje su otkrivene na predmetima iz pred-

    dinastikoga razdoblja i razdoblja poetka Staroga Kraljevstva.Godine 1933. dr. Colin G. Fink, tadanji ravnatelj Odjela zaelektrokemiju pri Sveuilitu u Columbiji, pretpostavio je da sudrevni Egipani vjerojatno poznavali postupak elektrokemijskeizmjene, koji se naziva elektroliza i koji je otkriven tek u 19. st.

    ini se da je vei dio egipatske kulture obavijen slinim taj

    nama. Idemo li dublje u prolost, otkrivamo da je tehnologijanaprednija, to se potpuno suprotstavlja teoriji o linearnoj evoluciji. Taj obrazac najjasnije se uoava u najslavnijim pothvatima Egipana - izgradnji piramida. Najstarija poznata piramida

    je oserova piramida u Sakari, izgraena otprilike ezdeset godina prije Velike piramide u Gizi nakon koje je uslijedila prava

    manija izgradnje piramida posveenih faraonu Sneferuu." Pogled na te velike graevine iz razdoblja poetka dinastije i izStaroga Kraljevstva pripovijeda svoju priu.

    Procjenjuje se da je opseg oserove piramide 330.048 m3.Opseg piramida u Meidumu i Dashuru, koje se pripisuju Sne-fruu iznosi otprilike 637.805 m3 i 1.235.243 m3. to se tiepiramida u Gizi, opseg Velike piramide faraona Kufua iznosi2.579.531 m3 a Kefrenove piramide 2.207.885 m3. Mnogo jemanja od njih piramida faraona Smenkarea, trea piramida uGizi, iji je opseg 234.841 m3. Baza nedovrene piramide uZawiyet el-Aryanu, koju je vjerojatno poeo graditi Nebka,

    11) Znanstvenici se neprestano sukobljavaju oko starosti egipatskih graevina,a te je rasprave nedavno zaotrila nova skupina egiptologa, koji tvrde da su nekeegipatske graevine, osobito Velika piramida u Gizi, od 4.000 do 9.000 godinastarije nego se prvotno pretpostavljalo.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    43/216

    gotovo je velik kao Kefrenova piramida u Gizi, a da je biladovrena, opseg bi joj sigurno bio vei. No, u kasnijim se razdobljima jasno uoava nazadak. Nakon tih graevina nijepodignuta nijedna piramida koja se mogla pohvaliti opsegomoserova djela, osim moda piramide faraona Sesostrisa II. uDashuru (288.069 m3) iz razdoblja Srednjega Kraljevstva.Neke novije piramide imaju opseg 191.000 m3, dok veina nedosee opseg vei od 76.400 m3.

    Veliina, naravno, ne predstavlja sve, no nakon velikogagraditeljskoga napretka slijedi jednak obrazac propadanja.Drevne egipatske piramide danas s ponosom privlae pozornost milijuna turista. Veina novijih graevina tek su neto vie od gomile kra. ini se da su Egipani nekada poznavalitajnu izgradnje monumentalnih graevina - kao i nekoliko drugih tajni - a zatim su je postupno zaboravili. No, gdje su Egipani uope nauili te tajne?

    Povijest drevnoga Egipta u najmanju je ruku neobina. ak inajortodoksniji egiptolozi priznaju kako je mogue da je egipatska kultura iznikla potpuno oblikovana u dolini Nila otpri

    like 3.100. god. pr. Kr.Sami Egipani u to nisu vjerovali. Platon je izvijestio da su

    njihovi sveenici tvrdili da je njihova drava osnovana otprilike 1.000 godina nakon osnutka Atene, dakle oko 8.600. god.pr. Kr. Tekstovi otkriveni u Egiptu navode na jo starije podri

    jetlo. Sauvani zapisi sadrani su u popisu kraljeva, koji je sastavio sveenik Maneton, a on je ivio izmeu 347. i 285. god.pr. Kr., te u Torinskome papirusu, rukopisu koji potjee iz otprilike 1.400. god. pr. Kr.

    * * *

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    44/216

    * * *

    Stariji od tih izvora sadri popis poznatih faraona iz razdoblja dinastije, ali navodi da su takozvanoj egipatskoj pretpovi jesti postojala tri razliita dinastika razdoblja. Prvo razdobljeobuhvaa liniju preddinastikih kraljeva, koji su vladali 13.420godina. Drugo je razdoblje vladavine "kraljeva Horusa" (tonoznaenje toga pojma nije jasno), koje je trajalo 23.000 godina.Posljednje razdoblje, kako se tvrdi u Torinskome papirusu, bilo je razdoblje polubogova, ali budui da je papirus oteen,nije poznato koliko je ono trajalo.

    Maneton tvrdi da su preddinastiki faraoni vladali oko 13.777

    godina, dok su kraljevi Horus i polubogovi vladali sljedeih15.150 godina. Dakle, ovisno o izvoru koji prihvaate, Egipani osnutak svoje kulture smjetaju izmeu 9.000. i 37.000.god. pr. Kr.

    Iako suvremeni egiptolozi podrijetlo i imena poznatih faraona iz preddinastikoga i razdoblja Staroga Kraljevstva teme

    lje na ta dva izvora, oni odbacuju gore navedene tvrdnje kaoizmiljotine. U tome im, pak, pomau arheoloki dokazi. Iakotragovi naseobina u dolini Nila datiraju iz 18.000. god. pr. Kr.,nema nikakvih tragova o naprednoj civilizaciji prije 3.100.god. pr. Kr.... osim ako povjerujete onome to su geolozi reklio Sfingi.

    Rasprave o starosti Velike sfinge u Gizi privukle su toliko veliku pozornost javnosti da o njima nije potrebno govoriti naovome mjestu.12 No, u osnovi se radi o sljedeemu. Ameriki

    12) Zainteresirani itatelji mogu pronai opirnije izvjee u mojoj knjizi Martian Genesis; i u izvrsnoj knjizi E.F.Malkowskog Prije Faraona)

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    45/216

    profesor geologije, Robert Schoch, bio je pozvan da odredistarost Sfinge - za koju egiptolozi pretpostavljaju da potjee izrazdoblja Staroga Kraljevstva - na temelju tragova, koji su nastali oteenjem uslijed vremenskih prilika. Schoch i drugi geo

    lozi, koji su pregledali graevinu, zakljuili su da su tragoviposljedica kie, a ne abrazije pijeskom, kao to se do tada vjerovalo. Na temelju toga, Schoch je utvrdio da Sfinga potjee izrazdoblja od 7.000. do 5.000. god. pr. Kr. Neki drugi strunjacipretpostavljaju da bi mogla biti ak i 5.000 godina starija.

    Ta otkria ostaju sporna, no takvima ih veinom smatraju

    egiptolozi, a ne geolozi. No, uz napredne graditeljske, inenjerske i mnoge druge tehnike vjetine, za koje postoji neoekivano mnotvo dokaza iz preddinastikoga i razdoblja StarogaKraljevstva, ona potvruju Platonovu tvrdnju da je u Egiptupostojala civilizacija mnogo prije nego smo do sada pretpostavljali.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    46/216

    5. poglavlje

    ZAPANJUJUAOTKRIA

    INJENICA

    U LEDENOME DOBU DOISTA SU POSTOJALI NARODI,KOJI SU IZVODILI VELIKE GRADITEUSKE POTHVATE...

    ini se da su i u drugim dijelovima svijeta civilizacije postoja

    le veoma rano u pretpovijesti. U Starome zavjetu pie da jeBog obeao hebrejskome ratniku Joui da e osvojiti grad Je-rihon ako bude spreman isprobati prilino neobinu vojnustrategiju. Trebao je, naime opkoliti grad i est dana s vojskomkruili oko njega. Sedmoga dana trebao je marirati sedamputa pod vodstvom sedam sveenika, koji su imali nositi Kov

    eg Saveza i svirati u sedam truba od ovnovih rogova. Posljednja uputa bila je: "... a sveenici neka trube u trublje. Pa kadoteui zatrube u rog ovnujski, neka sav narod, im uje glastrube, podigne silnu bojnu viku. I sruit e se gradski bedemi..." Joua je uinio kako mu je Bog rekao i zidine grada suse doista sruile.

    O tome velikome udu posvjedoilo je otkrie britanskiharheologa pod vodstvom Kathleen Kenyon, koji su 1952. zapoeli iskopavanja na Mrtvome moru, na mjestu gdje se neka-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    47/216

    da nalazio Jerihon. Kathleen Kenyon opisala je to otkrie "nevjerojatnim".

    Iako je Jouina vojska stigla do grada 1425. god. pr. Kr.,Jerihon je postojao davno prije toga. Otkriveni su ostaci iz ra

    zdoblja mezolita, a metodom datiranja radioaktivnim ugljikomustvrdilo se da potjeu iz otprilike 9.000. god. pr. Kr. - samo600 godina kasnije nego Platonova navodno mitska Atlantida.Pronaen je siguran dokaz da je u gradu oko 8.000. god. pr. Kr.ivjela organizirana zajednica. Tada su, a moda i prije, golemi kameni zidovi, debeli 4 m i visoki 3 m, okruivali zdanje

    koje se prostiralo na 4 ha. U njegovu sreditu nalazilo se graditeljsko remek-djelo, to jest vrst kameni toranj s unutranjimspiralnim stubitem ... iji je dio dugaak 9 m nakon gotovo10.000 godina ostao netaknut.

    No, napredak Jerihona nadilazi njegove slavne utvrde. Kath

    leen Kenyon otkrila je i neobine kipove ljudi, koji su izraeniinovativnom tehnikom. Naime, preko lubanje se oblikovao gipsime se postigao zastraujue vjeran prikaz.

    Grad Niniva, koji je toliko star da se ak spominje u KnjiziPostanka, bio je smjeten na istonoj obali Tigrisa nasuprot dananjem Mosulu u Iraku. Izrastao je u najvee gradsko sredite drevnoga Asirskoga Carstva. Iako nisu potpuno spremniprihvatiti teoriju da potjee gotovo iz razdoblja stvaranja svijeta, arheolozi vjeruju da je osnovan u 7. tisuljeu pr. Kr. Dorazdoblja Asirskoga Carstva gradske zidine su se rasprostiralena daljinu od 11 km, a na nekim su mjestima bile debele ak

    * * *

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    48/216

    nevjerojatnih 45 m. Na njima se nalazilo trideset velikih vrata,od kojih su neka uvali kameni kolosi.

    Briljantan orijentalist Claudius J. Rich postao je 1820. god.prva osoba koja je istraila Ninivu. Poslije su je iskopavali

    francuski arheolozi, a 1846. i 1847. istraivanja je provodiougledan engleski arheolog Henry Layard, koji je otkrio Sanhe-ribovu palau. Layard je sa sobom u Englesku odnio neprocjenjivu zbirku kamenih bas-reljefa, nekoliko bronanih i na tisue ploa od ilovae ispisanih klinastim pismom. No, tek kada

    je istraivao u Nimrudu, prvotnome glavnome gradu Asirije,

    Layard je naiao na svoje najintrigantnije otkrie - neobiankristalni predmet.To je bio disk, ne potpuno okrugao budui da je odstupanje

    izmeu kraeg i dueg promjera iznosilo oko 6 cm. Jedna strana diska bila je plosnata, dok je druga bila gotovo konveksna,kao da ju se pokualo obraditi nekim preciznim alatom. Iako je

    bio dosta uniten, pokazivao je tragove dvanaest upljina ukojima su se nekada nalazili kondenzirani plinovi ili tekuine.Arheolozi su isprva zakljuili da je to bio ukrasni predmet,

    ali se nakon toga za njega zainteresirao David Brewster. On je bio ugledan kotski lijenik, poznat po pokusima na poljuoptike i polarizirane svjetlosti. Danas se najvie pamti kao izu

    mitelj kaleidoskopa i ovjek koji je prvi proizveo trodimenzionalne slike uz koritenje modificiranoga stereoskopa.Brewster je pregledao predmet i 1853. izjavio da se radi o veoma dobro izraenoj optikoj lei.* No, to nije bilo jedino otkrie. Otprilike sedamdeset pet slinih lea iz razliitih razdobljapovijesti poslije je otkriveno na nalazitima od sredinje

    Turske do Krete i Troje. Ortodoksni znanstvenici danas tvrdeda se radi o ukrasima za prostorije.

    *) vie o tome u knjizi "Kristalno sunce", Robert Temple.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    49/216

    * * *

    Ortodoksni arheolozi ne mogu shvatiti to je optika lea radi

    la u drevnome Nimrudu. No, neshvatljiva je i drevna, ljudskom rukom obraena staklena ploa teka 8,8 t, otkrivena uBeth She'arimu jugozapadno od Galileje. U suvremeno dobaproizvode se stakla sline teine, ali veoma rijetko i za posebne svrhe, poput lea divovskih teleskopa.

    Suoeni s otkriem zupanih kamenih diskova promjera

    16,5 cm u dolini rijeke Santa Ana u podruju Venture u Kali-forniji, arheolozi to rjeavaju tako to ih nazivaju "obrednimpredmetima". U ovome, kao i u mnogim drugim sluajevima,znanstvenici su morali priznati poraz. injenica jest da nitkone zna emu su tono sluili ti diskovi stari vie od 8.000 godina.

    Obratite li pozornost na ono to Michael A. Cremo i RichardL. Thompson prikladno nazivaju "zabranjenom arheologi

    jom"13 - otkria koja se ne uklapaju u priznatu paradigmu nego se zanemaruju, objanjavaju drugaije ili odbacuju kao kri

    votvorine - otvorit e vam se potpuno nova i neoekivana slikadrevnoga svijeta:

    + Na babilonskoj ploi od ilovae opisan je izvediv test trudnoe. On ukljuuje umetanje u vaginu vunenoga tamponaprethodno umoenoga u bilje. Kad se izvadi i umoi u otopinu stipse, tampon, ako je ena trudna, postaje crven.

    + Narod Maya iz June Amerike znali su buiti zube i zatvarati upljine metalnim plombama.

    13) u naslovu njihovog izvanrednog djela Zabranjena arheologija-Skrivena povijest ljudske rase - izdanje Bhaktivedanta Institut, San Diego 1993.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    50/216

    + Ljudi su krojili odjeu ve 20 000. god. pr. Kr. Pronaen jealat koji su pritom koristili. Iskopavanjima triju grobnica uSunghiru u Rusiji 1964. ustanovilo se da su tamonji stano

    vnici nosili eire, koulje, hlae i mokasine. Iskopavanjima

    na pretpovijesnome humku u fatal Huyuku u sredinjoj Turskoj otkriveni su komadi platna, koji su vjerojatno pripadalienskoj suknji.

    + Ljudi koji su ivjeli u pilji duha u sjevernome Tajlanduoko 9.000. god. pr. Kr. sadili su grah, graak, bundevu i vodeni kesten. Poznato je da su u istome razdoblju u Palestinipripadnici kulture Natufjen koristili srp, iako nije potpuno

    jasno jesu li sadili ito ili samo ubirali divlju ljetinu.

    + Zemljovidi se izrauju ve najmanje 12.000 godina. Godine 1966., u Mezhirichu u Ukrajini otkriven je zemljoviduklesan na mamutovoj kljovi. Procjenjuje se da potjee iz

    10.000. god. pr. Kr., a na njemu je prikazan niz kua uz lokalnu rijeku.

    + U isto doba upotrebljavale su se i glinene posude. Lijep primjerak otkriven je u pilji Ishigoya na japanskome otokuHonshuu. Drugi vrevi otkriveni na otoku bili su 1.000

    godina stariji (11.000. god. pr. Kr.).

    + Nedavna istraivanja pokazala su da se u kamenome dobuproizvodio sir, jogurt i fermentiralo vino.14

    + Na dolmenu iz razdoblja neolita na Ile de Gavr'inisu u francuskoj pokrajini Bretanji izrezbareni su otisci prstiju u prirodnoj veliini. Na veini rezbarija otisci prstiju veoma na-

    14) Vidi knjigu Ancient Inventions ("Drevni izumi".) Petera Jamesa i NickaThorpea, Michael O'Mara Books, London, 1995.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    51/216

    likuju onima u suvremenim policijskim datotekama. Dvijerezbarije prikazuju djelomian otisak ljudskoga dlana. Ulanku u asopisu Chronique Medicale navodi se da su rezbarije vjerojatno sluile kao identifikacijske oznake ple

    menskih starjeina.+ Najstariji bumerang, oruje za lov veoma specifinoga i

    neobinoga aerodinamikog oblika, izraen je prije 21.000godina, a nije otkriven u Australiji nego u Poljskoj.

    + Prije 20.000 godina izraivane su uljanice. One su se mo

    da upotrebljavale i prilikom kirurkih operacija na ljudskome mozgu, koje su se obavljale otprilike u isto doba.Postoji drevna tradicija uporabe anestetika, kao to je man-dragora, koja u odreenim koliinama na pacijente djelujetako da ih imobilizira i uini neosjetljivima na bol.

    + Zapanjuje injenica da se u Srbiji bakar iskopavao prije kre-mena. Rudnike bakra pronalazimo na jezeru Superior, u Ka-liforniji, Arkansasu, New Mexicu, Missouriju, Illinoisu, In-diani, Georgiji, New Jerseyju i Ohiju, gdje su otkrivene ipretpovijesne topionice eljeza. Pokraj Broken Hilla u Zam-

    biji iskopavao se mangan. Ugljen otkriven na tome podrujuanaliziran je metodom datiranja radioaktivnim ugljikom,koja je pokazala da su rudnici bili u funkciji prije 28.130 godina.

    + Godine 1987., Lawrence Barfield i Mike Hodder, arheolozisa Sveuilita u Birminghamu zakljuili su da je nasip odrastopljenoga kamenja iskopan u blizini gradskoga potokabio pretpovijesna sauna. Od tada su i na drugim mjestima uBritaniji otkrivena slina nalazita.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    52/216

    * * *

    + Konj je u Europi pripitomljen otprilike prije 15.000. god.pr. Kr. Slikanja u pilji u La Marcheu u Francuskoj jasnoprikazuje zauzdanoga konja. Slian prikaz pronalazimo iGrotte de Marsoulasu i St. Michel d'Audryju.

    + Arheolozi, koji su iskopavali tumulus u Novoj Kaledoniji ina Otoku borova na jugozapadu Tihoga oceana, otkrili su vie od 400 umjetnih cementnih valjaka, promjera od 100do 190 cm a duine oko 254 cm. Nije poznato za to su seupotrebljavali ti cilindri, a bili su posuti zemljom kremenja-om i eljeznim ljunkom. Datiranje radioaktivnim ugljikom pokazalo je da su stari 13.000 godina.

    + Na Jukatanu, u Novome Zelandu, Keniji i Malti postoje poploane pretpovijesne ceste. U ri Lanki postoji vodena cisterna, ija je povrina jednaka povrini enevskoga jezera.U Iranu su pronaeni podzemni akvedukti, stari nekoliko

    tisua godina, koji su ukupne duine 272.000 km.

    Kapetan G. E. H. Wilson pisao je 1932., u svojoj knjizi Man

    ("ovjek"), o izgubljenoj civilizaciji iz doline Rift u IstonojAfrici. Tragovi te civilizacije rasprostiru se na podruju dananje Tanganjike, Etiopije, Ugande, Kenije i Sjevernoga Zim-

    babvea, a ukljuuju platoe, drevne kanale, odvodne sustave,kilometre cesta i sustave navodnjavanja, koji su ukljuivali aki sustave skretanja rijeka.

    Godine 1940., Froelich G. Rainey i Magnus Marks iskopavali su nalazite iz neolita pokraj Ipiutaka u Arktikome krugu.Pri tome su otkrili ostatke oko 600 kua, uz naznake da ih na

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    53/216

    istome mjestu postoji jo 200. Shvatili su da su naili na pretpovijesnu metropolu. Grad se nalazio na veoma dobrome poloaju, na podruju od oko 2 km. Predmeti i umjetnika djelapronaena na tome mjestu bili su "bogato ureeni i vjeto izre

    zbareni ... odavali su veliko umijee izrade." Arheolozi su biliuvjereni da to otkrie ne moe pripadati ni jednoj poznatoj pre-deskimskoj kulturi, pa su zakljuili da su ljudi, koji su izgradilitaj grad, sigurno stigli iz drugoga podruja.

    Pretpovijesne kamene graevine na otoku Ponapeu i nekoliko drugih susjednih otoka u Tihome oceanu, upozoravaju na

    prisutnost druge nepoznate civilizacije. lan Kraljevskoga geografskoga drutva, F. W. Christian, opisao ih je krajem 19. st.sljedeim rijeima:

    "Uz rub mora... rasprostire se masivan gat. Na drugimotocima nalaze se ostaci drugoga drevnoga morskoga

    zida. Najizvanrednije su ... ruevine na otoku Tanacku.Obala je zatrpana masivnim kamenjem irokim oko 2 m,a isto toliko se uzdie iznad plitke vode. Iznad njega nalazi se zapanjujui primjer divovske gradnje - velik zidvisok 6 m i debeo 3 m."

    Christian nastavlja opisom raznih zdanja, iji su zidovi visoki do 12 m, i prikazuje veliki podzemni svod na ijemu su

    vrhu goleme bazaltne ploe.Oko Ponapea nalazi se vie od 90 umjetnih otoka, koji pokri

    vaju otprilike 29 km2. Skupina tih otoka zatiena je grebenom,koji je, meutim, slomljen na istoku, gdje su drevni graditelji

    izgradili golem gat, koji se protee prema jugu na udaljenost od4,8 km. Bazalt upotrebljavan za veinu tih radova bio je dopreman s udaljenosti od pedeset kilometara. Umjetni otoci podignuti su na bazaltnim platformama od 1,5 do 3 m iznad morske

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    54/216

    razine, a nad njima su golemi zidovi - u Nan Tauachu taj zid jevisok 9 m i irok 3 m. U lanku u asopisu American Antiquarian te su konstrukcije opisane kao "pretpovijesna svjetska uda."

    U asopisu Geographical Review iz 1928., objavljen je izvjetaj o otkriu drevnih ruevina u Kevkenes Daghu u Maloj Aziji.Taj veliki grad na osami, koji je izgradila potpuno nepoznatakultura, bio je tri puta vei od Boghaz Koija, drevnoga hetitskoga glavnoga grada. Visoke utvrde iroke 4 m, zatvarale su podruje od 3,9 km2.

    U izvjetajima iz dvadesetih godina 20. st. govori se o gradovima, hramovima i spomenicima skrivenima u umama bogatim dolinama, koje se rasprostiru uz obalu od Hondurasa doJukatana. Ti ostaci opisani su kao iznimno vjeto isklesanimonoliti i divovsko kamenje, koji su prekriveni ukrasima i hi-

    jeroglifima, koji podsjeaju na egipatsku, indijsku, pa ak i

    kinesku umjetnost. Nepoznati autor lanka objavljenog u Pan-American Magazineu pretpostavio je da bi se tu moglo raditi oostacima Atlantide. Vidjet ete zato.

    * * *

    Yonaguni je mali otok smjeten jugozapadno od Okinawe ujapanskome arhipelagu. Godine 1988. skupina ronilaca pod vodstvom Kinachira Aratakea otkrila je na dnu mora, na dubini odgotovo 24 m uz obalu Yonagunija, golemu kamenu graevinu.Utvrdilo se da je duga 183 m, iroka 137 m i visoka 27 m. Lokalni strunjaci zakljuili su da se radi o prirodnoj formaciji.

    Deset godina nakon toga strunjaci vie nisu u to bili sigurni. Prvi geolog, koji je istraio to nalazite, bio je prof. Ma-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    55/216

    saki Kimura sa Sveuilita u Ryuku u Okinawi. On je u travnju1998. otkrio graevinu, koja je bila podijeljena na pet razliitihslojeva, i zakljuio da ju je izgradio ovjek. Naime, podvodnefotografije i videozapisi razotkrili, su stepenasti spomenik nevjerojatnih proporcija, koji je nalikovao ziguratu. Svaka stuba bila je visoka oko 1 m i imala je jasno isklesane rubove ikutove. Izmeu ostalih zanimljivosti, ondje se nalazio i nad-svoen prolaz, dva monolita i odvodni kanali. Daljnja istrai vanja dovela su do otkria manjih zigurata, koji su bili smjeteni u blizini glavne graevine. Svaki od njih bio je oko 9 m

    irok i visok 2 m, a bili su izgraeni od stepenastih ploa. Ronioci su otkrili i svojevrsnu cestu, koja je okruivala glavnugraevinu.

    Ameriki geolog Robert Schoch, koji je predloio novo datiranje Sfinge, sudjelovao je u ronilakome istraivanju Spomenika iz Yonagunija. Poslije je izjavio da, iako je mogue da

    je takva graevina nastala kao posljedica erozije vodom i cijepanja stijena, nije nikada vidio neto slino. Profesor Kimurabio je jo izravniji. On je tvrdio da, ako su otre stube nastaleprirodnom erozijom, na morskome dnu tada trebaju biti tragovi krhotina. No, nema ih.

    Sudionici ekspedicije zvunoga imena "Tim Atlantida",

    izradili su videozapise toga nalazita i zakljuili da je spomenik, iako je moda doista nastao prirodnim putem, sigurno bionaknadno obnovljen. Drugim rijeima, davno u pretpovijestinetko je otkrio prikladnu stijenu i odluio je naprednim graditeljskim tehnikama oblikovati na eljeni nain.

    Meutim, ako su graevine kompleksa u podmorju Yonagunija doista izraene ljudskom rukom, nije poznata nijedna

    japanska civilizacija, koja bi ih mogla stvoriti. Geolozi pretpostavljaju da nalazite iznad mora potjee iz 8.000. god. pr.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    56/216

    Kr. (Odnosno, izmeu 8.000. i 10.000. god. pr. Kr.) Ortodoksnipretpovjesniari tvrde da su najnaprednije kulture u Japanutoga doba bile male skupljako-lovake skupine. Kako prof.Kimura istie, nije mogue da su njezini pripadnici mogli iz

    graditi ili barem obnoviti Spomenik iz Yonagunija. Za takavpothvat, tvrdi dalje, bili su potrebni strojevi.

    Amerikanac William R. Corliss na briljantan nain opisuje temeljnu situaciju:

    "Najimpresivniji su... veliki naputeni gradovi, ijeruevine lee u usamljenim ravnicama Male Azije, visoko u Andama i na olujnim obalama Arktika. Ondje se

    nalaze tragovi velikih civilizacija, koje su nekada cvjetale i podizale velianstvene zidove, graevine i spomenike. Moda smo suvie oduevljeno klicali Grcima iRimljanima."15

    Platon je opisao Atlantiane kao obrazovane pripadnike

    pomorske kulture, koji su pripitomili konja, izvodili velike inenjerske radove i gradili velike gradove. Nosili su odjeu, iskopavali rude i upotrebljavali kovine, bavili se poljoprivredom,pili vino i imali svojevrsnu centraliziranu politiku strukturu.Svakome tko slijedi opeprihvaenu teoriju o pretpovijesti, to

    e zvuati poput fantazije.15) Navod iz njige Williama R. Corlissa: Ancient Man: A Handbook of Puzzling

    Artifacts ("Drevni ovjek: prirunik o zagonetnim predmetima"), The Sourcebook Project, Glen Arm, MD, 1980.

    * * *

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    57/216

    No, kao to smo vidjeli, u ledenome dobu doista su postojali narodi koji su izvodili velike graditeljske radove, nosili odjeu, iskopavali rude i upotrebljavali kovine, obraivali polja, pilivino i imali neku vrstu centralizirane politike strukture. ak se

    ni njihova izobraenost vie ne ini toliko nemoguom. Iako seSumeranima pripisuje izum pisma u etvrtome tisuljeu pr.Kr., dva amerika znanstvenika u svojoj studiji iz 1979. godinemisle drukije.

    Allan Forbes ml. i T. R. Crowder temeljito su analizirali nekeod neobinih znakova, koji se iznova pojavljuju u piljskoj

    umjetnosti razdoblja mlaega paleolitika. Za razliku od drugihumjetnikih djela, ini se da ti znakovi ne predstavljaju izravneprikaze - odnosno, ne nalikuju prikazima ivotinja, ljudi ili predmeta. Forbes i Crowder najprije su prihvatili, a potom odabralimogunost da se njima oznaavalo osobno vlasnitvo, da su to

    bile lovake oznake ili podsjetnici. Nakon toga su usporedili te

    znakove s onima koji su sadrani u nekoliko prvih pisama - grkim, ninskim i znakovima iz doline Inda - te su uoili nekeslinosti, koje su bile dovoljne za potvrdu teorije da su se kasni

    ja pisma razvila iz pretpovijesnih znakova iz pilja. Na temeljutoga mogli su zakljuiti samo jedno, to su istaknuli u svojemuradu objavljenome u asopisu World Archaeology: "Jedina pre

    ostala mogunost jest pismo - pretea pisma, koje se u osnovi nerazlikuje od znakova prvih pisama."

    Kada bismo jo samo mogli pronai dokaz o pomorskomeumijeu, tada bi Platon moda konano bio osveen.

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    58/216

    6. poglavlje

    DREVNI POMORCIINJENICA

    NA ZEMLJOVIDIMA IZRAENIMA MNOGO PRIJE

    KOLUMBOVIH PUTOVANJA PRIKAZANE SU OBJE

    AMERIKE, TE ARKTIKA I ANTARKTIKA MORA.

    Otok Pitcairn je izoliran, vulkanski otok u Tihome oceanuudaljen 2.160 km od Tahitija. Nazvan je prema pomorcu koji

    ga je prvi ugledao 1767., a danas je poznat po najtraginijojpobuni koja se ikada dogodila na nekome britanskome brodu.Brod Bounty u slubi Njezina Kraljevskoga Velianstva,

    bio je transportni brod Kraljevske mornarice teak 215 t, koji je potkraj 18. st. odvozio stabla kruhovca s Tahitija, kako bi seona presadila na zapadnoindijsko otoje. Brod je plovio na Ta

    hiti pod zapovjednitvom Williama Bligha, bivega suputnikaslavnoga istraivaa kapetana Cooka. Brod pun stabala kruhovca, koji se vraao na Jamajku, pribliavajui se otoku Tonga,28. travnja 1789. oteo je dokapetan Fletcher Christian. Bligh jepotjeran na puinu u amcu s osamnaest odanih lanova posade.

    Christian je s Bountyjem otplovio na Pitcairn, gdje je, sosam pobunjenika i velikim brojem tahianskih mukaraca iena, istovario teret i potom zapalio brod. Otok pomalo trop-

  • 8/6/2019 Enigma Atlantide Brennan

    59/216

    skoga izgleda inio im se poput raja, pa su na njemu ustanovilikoloniju, koja je otkrivena tek 1808