Enes Karić - prezentacija za ilmiju

7/30/2019 Enes Kari - prezentacija za ilmiju

1/56

Enes Karid

BONJAKO RAZUMIJEVANJEISLAMA U XX STOLJEDU

TRADICIJSKI IZVORI I ODGOVORI

SKICA - NAELAN PREGLE


2/56

I u rugim naim tekstovima istakli smo a jevaeseto stoljede u Bosnu i Hercegovinu, pa

time i na Balkan, olo ili ''umariralo'' unekolikoprije svoga normalnog kalendara, naime ono jeolo u BiH 1878. goine.

Ved o 1882. goine sa osnivanjem samostalneIslamske zajenice u BiH, to je bila jena oglavnih reformskih ili reformatorskih injenica nainstitucionalnom planu vjerskog ivota muslimana

BiH, u rjeniku sarajevske uleme sve vie sekoriste rijei ''napredak'', ''prosvjeta'', ''progres'',''preporod'', i slino.


3/56

Tekstovi protiv iseljavanja Bonjaka u taanjuOsmansku imperiju (koja se ko nas sve vie

naziva Turskom), meu kojima se iz 1884.godine posebno izdvaja Risala o hidri

Mehmea Teufika Azapagida, ispunjeni su

ogovorima koji na hiru preovlaujudegleaju kao na ovosvjetsko pitanje: ''a li dehira onijeti boljitak narou''. Azapagid za

taanje iseljavanje Bonjaka ili hiru uTursku tvrdi ''da je to pokret ka slabosti, kojiproizvodi slabost na slabost''.


4/56


5/56


6/56

Sa Mehmed-begom Kapetanovidem

Ljubuakom progres ili napreak kao ogovorna prezreno stanje bosansko-hercegovakihmuslimana efinitivno ulazi u rjenikbosanskog jezika.

Mehmed-beg Kapetanovid Ljubuak pieknjigu Buudnost ili napreak Muhameovacau Bosni i Hercegovini (izila na latinici 1893.godine u Sarajevu).


7/56


8/56

Napreak je protumaen islamski, napredaknaroda u privrednom i ekonomskom smislu je,

sa stanovita islama, poeljno i bogougonodjelo.Na ovaj nain Ljubuak oprinosirazvoju interpretativne tradicije kod nas koja

na islam gleda napredno.


9/56

Sa Mehmeom emaluinom

auevidem tzv. napredno ili

progresivno tumaenjeislama, i davanje takvih

odgovora, definitivno

ulazi u same ulemanskekrugove.


10/56

Sam auevid, potom ulemanski krug okoauevida, a jenako tako i ''svjetovni''intelektualci koji su mu bili bliski, osnivaju i

ire mnotvo tzv. ''naprenih'' asopisa.

Behar, Mekteb, Muallim, Tarik, Novi Behar,

Biser, itd. sve su to redom tzv. ''napredni''listovi kod nas.


11/56


12/56


13/56

Kao reisu l-ulema, auevid je vie

puta protumaio a rije islam

znai ''vjera znanja i rada'', kao ivjera ''istinske istode i najsavre-

nijeg morala''. To je uinio ujednoj

okrunici u ''Novom Beharu'' o1. decembra 1928.


14/56

Veliko, rekli bismo novije traicijsko pokride zatakvu vrstu ogovora i za takvu vrstu tumaenjaislama ko nas auevid je naao na stranicama

tefsira ''Al-Manar''. Rooelnik antimitolokog i antilegendarnog

tumaenja Kur'ana, Muhamed Abduhu, svoj jekomentar Kur'ana Al-Manarkoncipirao

prosvjetiteljski i reformatorski. Ima mnogostranica toga komentara na kojima Abduhuobacuje ophoenje sa Kur'anom na nain itanja''magijskog'' tiva ili ''talismana''.


15/56

Evo jednog takvog mjesta iz Al-Manara:

''ijete o Kur'anu slua o onih s kojima ivitvrnju a je to Boiji govor... ali to dijete saznaje

na pogrean nain, bilo tako to mu se usaujeuvjerenje da, ukoliko se taj i taj ajet (stavakKur'ana) tako zapie i vodom sapere, te tu vodupotom popije bolesnik, izlijeit de se...! Ili pak,

onaj koji nosi Kur'an nede mu se pribliiti ni inni ejtan, i Kur'an mu blagosilja to i to (uivotu).''


16/56

Komentar Kur'ana Al-Manarje muslimanima na Balkanu tokomXX stoljea bio iznimno vanoprosvjetiteljsko i reformatorskovrelo. U nas je Al-Manar postao iva tradicija koja je sadravalagotovo sve potrebne odgovore na vana pitanja: KAKOTUMAITI KUR'AN? KAKO TUMAITI ISLAM? KAKO

TUMAITI NAU ULOGU OVDJE I U VREMENIMA XXSTOLJEA?Al-Manar su itali i prevodili brojni alimi, vjerouitelji i

profesori. Bio im je izvor u razvijanju vlastite modernistiketerminologije i metodologije kojima su se ''razraunavali'' sadomaim bosanskim i balkanskim muslimanskim ''praznovjerjemi sinkretikim amalgamima'' meu Albancima, Bonjacima,Pomacima, Torbeima, itd.


17/56

ak su i tradicionalni listovi poput tuzlanskog Hikjmeta (19281936.) te sarajevske el-Hidaje (1936 1945.) bili za progres, iako suprogres i napreak efinirali kao vradanje provjerenoj i izvornojislamskoj tradiciji.

Sarajevski krug alima, napose onih u krilu Islamske zajedniceobraunavali su se sa tzv. ''neislamskim'' naronim vjerovanjima inaronim obiajima, i precizno ih pobrajali.Sve to su inili sa pozicija moernistikog i reformistikog

usmjerenja. Razumljivo je da ova objavljena djela podvrgavajuotroj kritici ''neislamska'' vjerovanja i ''neislamske'' naroneobiaje u bosansko-hercegovakih muslimana.


18/56


19/56

U cilju prosvjedivanja naroa, ogovori na izazove sreinom XXstoljeda i u prvim ecenijama ruge polovine XX tog stoljeda kretalisu se oko ovakvih tipova literature.

A) Islamski modernizam u Bosni i Hercegovini i prosvjetiteljska kritika

naronih vjerovanja i obiaja

B) Antropoloka i kulturoloka objanjenja fenomena narodnog isufijskog islamanaspram slubenog ili oficijelnog islama Islamskezajednice u BiH. (Usporediti djelo Tone Bringe)

C) Narodni obiaji i vjerovanja u kontekstu stuija etnogenezebosansko-hercegovakih muslimana (npr. jela Haijahida,Purivatre, u manjoj mjeri Traljida, it).


20/56


21/56

Opdi tren u zvaninom islamskom miljenju bosanskohercegovakih muslimana u XX stoljedu bio jemoernistiki, prosvjetiteljski i reformatorski.

Takoer, brojni muslimanski alimi i intelektualci kojisu djelovali unutar ili izvan Islamske zajednice u velikojsu vedini poravali reformski i moernistiki put uobjanjavanju islama, avanju ogovora i time nuilisvoje zasebne i osobne prinose opdem

prosvjetiteljskom i evropeizirajudem uhu vremena.


22/56


23/56


24/56


25/56

I nacionalna bonjaka rutva, kao to suGAJRET i NARODNA UZDANICA bila su bez

rezerve usmjerena prema napretku i

progresu.


26/56

Bosanski muslimanski teolozi i alimi izali su s pokliem A)''obacujmo tetne obiaje i sujevjerja'':

- ukrija Bakalovid, Odbacujmo tetne obiaje i sujevjerja,Glasnik VIS-a, br. 3, Sarajevo 1952. godine

traili su B) ''islam bez mistike i sujevjerja'':- Muhamed Salihspahid, Islam bez mistike i sujevjerja,objav. U Glasnik VIS-a, br. 1-4, Sarajevo, 1953.

promovirali su C) ''intelektualno'' tumaenje islama, a biliprotiv ''primitivnog shvatanja vjere i vjerskih propisa'':

- Ibrahim Hoid, O intelektualnom i primitivnom shvatanjuvjere i vjerskih propisa, izava Obor islamske zajeniceVisoko, Sarajevo, 1971. godine.


27/56

Muslimanski alimi i intelektualci sredinom XX stoljea pisali su: D) da je islam protiv ''vraanja ipraznovjerja'':

- aban Hodi,Islam strogo zabranjuje vraanje i praznovjerje, Glasnik VVS-a IVZ-ce, br. 4., Beograd, 1934.

za sujevjerje su tvrdili da: E) predstavlja ''ostatke mnogobotva (irka)'':

Vehbija Hodi, Sujevjerjeostaci mnogobotva (irka), Glasnik VIS-a, br. 78, Sarajevo 1967. godine.

upozoravali su da: F) islamsko uenje odbacuje ''predskazivanje budunosti'':

- Abdurahman Huki,Predskazivanje budunosti i islamsko uenje, Glasnik VIS-a, br. 11, Sarajevo 1963.

mnoge narodne ceremonije u vezi sa enidbom nazivali su: G) ''runim obiajima'':

- Mehmed Handi,Runi obiaji u vezi sa enidbom,objav. u svesku: Teme iz ope i kulturne historije,Izabrana djela Mehmeda Handia, knjiga V, izd. Ogledalo, 1999. godine.

nekim narodnim obiajima govorili su da su: H) ''protuvjerski'':

- Mustafa Busuladi,Nekoliko protuvjerskih obiaja kod nas, objav. u Novi Behar, br. 3., Sarajevo 1945.godine.


28/56

Osuivali su sedmine i eteresnice mrtvima, nakojima se ''recitirao Kur'an i dijelio hljeb'', i u timceremonijama gledali ''sa strane primljeniobiaj''. Ima primjera a su bosansko-hercegovaki alimi napisali cijele broure i knjige,upozoravajudi na mnotvo naronih i''neislamskih'' obiaja:

Hafiz Sinanuin Sokolovid, Islamski propisi ouvanju zdravlja, posjeti bolesnika i sahraniumrlih muslimana....


29/56

U ovoj vrsti reformatorske islamske literature u Bosni iHercegovini posebnu kritiku su oivjela muslimanskapraznovanja krdanskih blagana: urevana,Ilindana, Gospojine, Spasovdana, Mitrovdana.

Muslimani su upozoreni da njihova narodnamuslimanska praznovanja spaaju u ''rune poslove''koje treba ''sprijeiti''. O obacivanju muslimanskogparticipiranja u ''urevskom uranku'' posebno je

pisao Husejn Jahid:Husejn Jahid, urevski uranak, El-Hidaje, br. 7 8,Sarajevo, juni juli 1936. godine.


30/56

Islamska zajednica je u svojim

listovima slijeila ovaj tren NAPRETKA IPROGRESA. I GLASNIK koji je poeo sizlaenjem 1933. goine, kao i kalenarTAKVIM te novine PREPORO svi sureom svoje ogovore na izazove Bonjacima i

bosansko-hercegovakim muslimanima avaliiz pozicije islamskog reformizma i obnove.


31/56


32/56

Akademik prof. dr Hamdija

Demerlid (1905-1990.) dao je

veliki doprinos moderniziranju

nastavnih planova u Gazi

Husrevbegovoj medresi.

Imao sa Huseinom ozom jenu o voedihuloga u osnivanju ITEF-a (odnosno FIN-a).


33/56

Husein ozo (1912 1982.) bio

je najznaajniji bosansko-herce-

govaki islamski autor i alim

koji je bezrezervno poravao

progresivne, moernistike

i reformistike interpretacijeislama.


34/56


35/56

Prof. dr

Ahmed

Smajlovid

(1938

1988.).


36/56

Prof. r Ahme Smajlovid je u svome relativnokratkom jelovanju nastavlja interpretativnihkola reforme i islamske moerne.


37/56

Hijerarhija Islamske zajednice, na primjer reisu

l-uleme, slijeili su opdi tren moernizacijeIslamske zajednice i njenih obrazovnih zavoda,

listova, asopisa, it.Islamska zajenica je, takoer, uvijekporavala obre onose izmeu svoje

hijerarhije i postojedih ravnih aranmana...


38/56

REIS AUEVID I PRINC FERINAN , fotografija je snimljena 27. juna 1914. goine


39/56

Reisu l-ulema Fehim Spaho sa jenim o srskih velikoostojnika....


40/56


41/56


42/56


43/56


44/56

OPDE KARAKTERISTIKE ISLAMSKOGMILJENJA U BiH U XX STOLJEDU

- Koncipiranje i afirmiranje novog ali na naelan

nain

- Vedina tekstova pisana je o OPDENITOMISLAMU

- Vedina autora porava LIBERALIZACIJUERIJATSKOG PRAVA


45/56

- VEDINA AUTORA ZAGOVARARACIONALIZACIJU ILI RACIONALIZIRANJE

ISLAMSKOG VJEROVANJA

- U VEDINI TEKSTOVA ISLAM SE AFIRMIRA KAOVJERA, KAO KULTURA, KAO CIVILIZACIJA

- RIJETKI SU TEKSTOVI O POLITIKOM ISLAMU


46/56


47/56


48/56


49/56


50/56


51/56


52/56


53/56


54/56


55/56


56/56

Documents

Enes Karić - prezentacija za ilmiju