Broj 1278 • 1. jul 2010. • Cijena 0,50 euraIzdava~: NIP “Pqevaqske novine” d.o.o, Narodne revolucije b.b. - Pqevqa

www.pvnovine.comE-mail: pv-novine@t-com.me

List “Pqevaqske novine” prvi

put je iza{ao 1.11.1960. godine

Tokom proteklog petnaestodneva, u pqevaqskim

kafi}ima su se oglasile vuvuzele, ~ime je definitivno

potvr|eno da je svijet globalno (Zulu) selo. Bez posebne

pompe i bez vuvuzela konstituisana je "boqa" lokalna

skup{tina, pa nam predstoji jo{ jedan period "dvovla{}a"

na relaciji zakonodavna - izvr{na vlast; u ne{to skra}enoj

varijanti sa neizvjesnim ishodom i rokom upotrebe.

Pored fudbala protekle dvije sedmice obiqe`io je

upis bruco{a, dani humora, slovena~ka "Mo} ener-

gije"ali ne i fudbalske, pija~ni barometar, ̀ ene, selo,

dijaspora...

Nije bilo dovoqno 750 strana Istorije Pqevqaqa;

samo {est mjeseci nakon "luksuznog izdawa istine"

pojavilo se jo{ 750 strana "novih priloga".

Nije bilo dovoqna Istorija Novopazarskog Sanxaka

(1911). od ma|arskih autora (poru~nika i sve{tenika) ni

prevod (2009.) ni tvrdi povez (2010).

Isje~ak iz perioda dvovla{}a (1905 - 1918) ~uli smo

kroz prizmu crnogorsko - ameri~kih odnosa u inter-

pretaciji uglednog ameri~kog profesora istorije. Tako

se ispostavqa da je mnogo bezbolnije da nam istoriju

pi{u i tuma~e Amarikanci ili Ma|ari, nego mi sami,

~ije boqe dr`e}e stri~eve i |edove, po ovom }udqivom

vremenu, jo{ "`iga niz nogu" od gelera i istorijskih

rana. Kad su strani autori u pitawu nema toliko deman-

tija, a ne ide na teret lokalnog buxeta.

Dvije izlo`be fotografija od dvije NVO: "Bratstvo"

i "Gra|anske inicijative".

Srbi su jo{ jednom transkontinentalno razo~arali (u

Ju`noj Africi od Australije) {to poqoprivrednu zemqu

Srbiju vi{e poga|a od }udqivog vremena i poplava.

O~ekujemo lijepe vijesti Rudara sa gostovawa u San

Marinu.

U periodu onog prvog dvovla{}a (1908.) u Pqevqa je

stigla prva fudbalska lopta, a i ovom obi~nom

petanestodnevu nakon 100 godina, ve}e je interesovawa za

bubamaru nego za lokalno dvovla{}e. D.M.

Petnaestodnev

]udqivo vrijeme dvovla{}a

Kultura i tradicija

Vidovdan,

ru`e i

akordi

Strana 10, 11

Koracima

znawa i

uspjeha

Strana 2, 6 i 7

Vi{e od fudbala

Od San

Sitija do

San Marina

Strane 2, 12 i 13

Visoka delegacija Hol-

dinga "Slovenske elek-

trane" iz Qubqane, borav-

ila je u trodnevnoj posjeti

Pqevqima (23-25. jun).

Genaralni menaxer Borut

Meh, savjetnik dr Vladi-

mir Malenkovi} i dr Fr-

anc @ardin, prodekan na

Fakultetu za energetiku iz

Velewa obi{li su pros-

torije Akademskog centra,

a u rije~ima dobrodo{-

lice, predsjednik Op{tine

Pqevqa dr Filip Vukovi}

izrazio je zadovoqstvo {to

ima priliku da ugosti del-

agaciju ovako visokog str-

u~nog nivoa koja dolazi iz

Slovenije, prijateqske dr-

`ave spremne za saradwu

i pomo}, u oblasti energet-

ike - oblasti koja obiqe-

`ava razme|e milenijuma.

^lanovi delegacije su

izrazili visok stepen

saglasnosti kada su u

pitawu strate{ke procjene

dr Vukovi}a i wegovih

saradnika, bilo u smislu

energetskih karakteristi-

ka savremenog svijeta -

bilo u smislu pqevaqskih

energetskih potencijala.

Za ~itaoce Pqevaqskih

novina dr Meh je pred-

stavio "Slovenske elek-

trane" kao Holding koji se

bavi trgovinom i proizvod-

wom (70% slovena~ke) ene-

rgije; Holding koji je

strate{ki opredijeqen na

podru~je Jugoisto~ne Evr-

ope i Balkana (ima pred-

stavni{tva u Beogradu,

Zagrebu i Sarajevu). Dr

Meh ka`e da su Slovenske

elektrane bile zaintereso-

vane za tender EPCG, ali

da jo{ uvijek postoji veli-

ki prostor za ulagawa i

razvoj kada su u pitawu

potencijali Crne Gore,

naro~ito Pqevaqa; u prv-

om redu to jer hidropoten-

cijal, a ne mawe zna~ojna je

i bio-masa.

Dr @ardin je konstato-

vao da su u okviru slove-

na~ko-crnogorske saradwe

(prvenstveno na relaciji

Velewe - Pqevqa) naprav-

qeni zna~ajni koraci u

oblasti obrazovawa, a da

na jesen Pqevqima pred-

stoji posjeta brojne dele-

Mature, Lu~e, upisi

iri~nu pri~u "Vuko Bez-

arevi}" dobila je Radmila

Stojkovi} Kne`evi}, glu-

mica, profesor kwi`ev-

nosti, rediteq i pisac,

direktor Dramskog studi-

ja u Budvi. Ona je pro~-

itala nagra|enu pri~u

"Ponekad po`elim da sam

Jeep", a nov~ani dio nag-

rade joj je uru~ila pr-

edstavnica donatora "Lo-

v}en osigurawa" Kovina

Bra{anac.

Nagradu za najboqu

karikaturu "Risto Pejato-

vi}" uru~io je Savi Bab-

i}u iz Loznice, preds-

jednik `irija Jovan

Prokopqevi}.

gacije slovena~kih in`-

ewera i nau~nih radnika u

pravcu formirawa Insti-

tuta za energetiku i ekol-

ogiju, u okviru koga }e

funkcionisati Institut

za daqinsko grijawe.

-Bilo bi dobro, da do

tada bude oppremqena pro-

storija za laboratoriju,

{to je uslov za licenci-

rawe Fakultea za ener-

getiku, rekao je dr @ardin.

Drugog dana posjete dela-

gacija Slovena~kih elek-

trana obi{la je prirodne

i hidropotencijale Crne

Gore, a intenzivnije akti-

vnosti o~ekuju se odmah

nakon zavr{etka godi{-

wih odmora. D.M.

ISBN 86 - 85757

Predstavnici Slovena~kih elektrana u Pqevqima

Energija razvojaEnergija razvoja

Dani humora i satire "Vuko Bezarevi}"

Sve~ano ve~e u sve`oj

boemskoj atmosferi Nagrada "Tipar" za `ivotno djelo u humoru i satiri alternativnoj

humoristi~koj (muzi~koj!) grupi "The books of knjige". Za najboqu

satiri~nu pri~u "Vuko Bezarevi}" nagra|ena Radmila Stojkovi}

Kne`evi} iz Budve. Nagrada "Risto Pejatovi}" za najboqu karikatu-

ru Savi Babi}u iz Loznice

Vukosav Marjanovi} uru~uje nagradu buksovcima Popaju i

Goranu

MEGA TAXI

00-24

tel. 19-61119-611

SMS 068/019-611

Sve~ano ve~e 24. Dana

humora i satire "Vuko

Bezarevi}" donijelo je

osve`avaju}u promjenu

koncepta i unijelo dah

boemske atmosfere na po-

zornicu Doma Vojske Crne

Gore. Nagradu "Tipar" za

`ivotno djelo u humoru i

satiri dobila je alterna-

tivna humoristi~ka (muz-

i~ka!) grupa "The books ofknjige". Weni ~lanovi su

Cetiwani: Gajo (Veselin

Gajovi}), Popaj (Aleksan-

dar Radunovi}), Goran

(Goran Vujovi}) i Zowo

(Zoran Markovi}). Na

pozornici u Pqevqima su

se pojavili Popaj i Goran,

a ovaj drugi je uzeo kover-

at sa nov~anim dijelom

nagrade. Buksovci su pri-

maju}i nagradu u svom

neformalnom, ludisti-

~kom i improvizuju}em

stilu istakli da je orga-

nizator morao biti "lud"

kada je ba{ wima dao

nagradu. Nagradu je "izne-

na|enim" Buksovcima ur-

u~io Vukosav Marjanovi}

direktor preduze}a "Mar-

koturs", sponzora mani-

festacije.

Nagradu za najboqu sat-

Nastavak na strani 15

Specijalna nagrada - Darko Drqevi}

22 1. jul 2010.K O L A @

VODI^ KROZ VA[E ZDRAVLJE

Tel. 089 301 001, 069 267 105E-mail: biolab@cg.yu

Izdaje: NIP "Pqevaqske novine" d.o.o,

Narodne revolucije b.b. Pqevqa

www.pvnovine.comE-mail: pv-novine@t-com.meTelefon: 322-020

Direktor Vela Mi}kovi}.

Urednik Dejan Mili~i}.

Novinari: Zoran Despotovi}, Svetlana

Ze~evi}, Milan Terzi}, Dijana Gomilano-

vi} i Aldin Kordi}.

Priprema za {tampu Veselin Dromwak.

Saradnici: Bo{ko Tom~i}, Mihailo Ga~evi}, Dejan Kandi}, Fadil

Bosovi}, Vojkan Bojovi} i Ranko Jaki}.

Rukopisi i fotografije se ne vra}aju. Redakcija zadr`ava pravo opreme i

ure|ewa priloga. Za tekstove ~italaca i saradnika ne pla}a se honorar.

Godi{wa pretplata 25,00 eura na `iro-ra~un 530-13318-23, kod

NLB Montenegro banke, filijala Pqevqa. Pretplata za inostran-

stvo 62,5 eura (Evropa) i 100 eura (ostale zemqe).

ISSN 0350-4360

Diplome "Lu~a" dobilo je 40

u~enika u Gimnaziji "Tanasi-

je Pejatovi}" u {kolskoj

2009/2010. godini.

Za odli~an uspjeh iz svih

nastavnih predmeta i primjer-

no vladawe u osnovnoj i sredwoj

{koli nagra|eno je 15 u~enika:

Ana Borovi}, Filip Borovi},

Magdalena Damjanovi}, Ana

Jeli}, Dejan Joksovi}, Milica

Marjanovi}, Milan Mili-

nkovi}, Nela Mr{ovi}, Goran

Radovi}, Alden Selmanovi},

Milena Seratli}, Nevena Neve-

na, Marija ]a}i}, Dijana

Xari} i Ivana Xuverovi}.

Za odli~an uspjeh i primjer-

no vladawe u svakom razredu u

osnovnoj i sredwoj {koli nagr-

a|eno je 25 u~enika: Irena

Baj~eta, Bjekovi} Jovana, Glig-

or Bo{kovi}, Qiqana Bra-

{anac, Marina Vasilijevi},

Nata{a Gogi}, Alija Dervi},

Ilija \ondovi}, Marija Zin-

dovi}, Miqan Jawu{evi},

Dejan Jestrovi}, Danko Kartal,

Ivona Kova~evi}, Adna Mah-

mutovi}, Sawa Mi{ovi}, Vesna

Mrdak, Dragana Potpara, Mil-

ica Stevan~evi}, Nata{a

]erani}, Tatjana ]osovi},

Ratka ^epi}, Anida Xankovi},

Vladan [arac, Milica [qu-

ki} i Milica [ubari}.

Nagra|enima su diplome i

prigodne kwige uru~ili Dra-

gan Zukovi} direktor Gimnazi-

je "Tanasije Pejatovi}" i

Maida Be{li}, glavni admin-

istrator lokalne uprave.

- Osta}e zapisano u analima

Gimnazije da je 164 u~enika

zavr{nog razreda polo`ilo

maturski ispit... Maturskog

ispita oslobo|en je 41 u~enik

od toga 40 po osnovu diplome

"Lu~a", dok su 123 u~enika

polagali maturski ispit. Na

maturskom ispitu bilo je 23

u~enika sa odli~nim uspjehom,

66 sa vrlo dobrim, 27 sa dobrim

i sedam u~enika sa dovoqnim

uspjehom.

Ispra}amo jo{ jednu gen-

eraciju koja }e se, izme|u osta-

log, pamtiti po nadahnutim

glumcima, sportistima, {ahis-

tima i naravno dobitnicima

nagrada na dr`avnim takm-

i~ewima u znawu, ali i po

izostancima sa ~asova.. @elim

vam da budete zdravi, da

upi{ete `eqene fakultete, a

Gimnazija ostaje otvorena za

sve svoje |ake. Sre}na vam

maturska diploma

- istakao je Zuko-

vi}.

Diplomu je, tako-

|e, dobila Jovana

Banovi} koja je na

maturskom ispitu

jedina imala pros-

jek 5.00. Woj je

diplomu uru~io

Hajrudin Kujunxi},

pomo}nik direkto-

ra Gimnazije.

- ^estitam vam

na uspjehu koji ste

ostvarili na svim

poqima u u~ewu,

sportu, kulturi.

@elim vam, tako|e,

mnogo uspjeha u

budu}em `ivotu i

radu, jer ova gen-

eracija gimnazi-

jalaca, kao i mnoge druge do

sada, dala je mlade, lijepe i

obrazovane qude koji }e nakon

zavr{enih studija biti

budu}nost Pqevaqa kao budu}i

qekari, profesori, in`eweri...

- rekla je Maida Be{li}.

Dio prigodnog programa, koji

su re`irale profesorice Jad-

ranka Jestrovi} i Emira

Hamzi}, bilo je intonirawe

akademske himne "Gaudeamus

igitur", a maturante je raz-

galila i Tijana [}epanovi},

koja je pjevala uz gitarsku

pratwu Dejana Jestrovi}a.

Tokom dodjele "Lu~a" na plat-

nu je emitovan prigodan sadr-

`aj sastavqen od fotografija

maturanata i filma o proslavi

wihove maturske ve~eri. Pro-

gram pro`et poetskim resi-

talom su vodili Milo{

Milinkovi} i Ivana Voji-

novi}.

Lu~ono{e su na poklon

dobile monografiju "Istorija

Pqevaqa", kao i kwige "Hori-

zonti pojma horizont" autora

Ralfa Elma i "Sredozemqe u

starom veku" Fernana Brodela.

M.T.

Maturski ispit polo`ila 164 u~enika Gimnazije "Tanasije Pejatovi}"

Diplome "Lu~a" za 40 gimnazijalaca

Jedan od rijetkih Pqevqaka

koji je u`ivo gledao utakmice iz

Ju`ne Afrike je Ratomir Bato

Debeqevi}, distributer Lav i

Karlsberg piva za pqevaqsko

tr`i{te. Sa nekolicinom kolega

iz Srbije i jednim iz Bosne Bato

je na poklon poslodavca dobio

dvanaestodnevno turisti~ko-

sportsko putovawe koje za obi~ne

smrtnike ko{ta 7000 dolara.

U dresu Rudara, sa srpskim nav-

ija~ima tugovao je u Pretoriji,

posle poraza od Gane; ali je

slavio posle pobjede nad Wem-

a~kom u Port Elizabetu, na obali

Indijskog okeana.

Svaki dan - novo otkrivawe

Afrike, ali osmijeh i gestovi

dobrodo{lice na svakom koraku.

Strah od letewa sa sjeverne polu-

lopte (Frankfurt) na krajwi jug

Afrike, posjeta Zulu plemenu,

safari snimci, specijalioteti

od krokodila ("mmm") i svjetlosti

San Sitija (Ju`noafri~ke kompi-

lacija Las Vegasa i Dubaija). U

narednim brojevima Debeqevi}

nam je obe}ao detaqan putopis o

svoj egzoti~nosti Ju`ne Afrike,

kao i o tome kako je u superluk-

suznom hotelskom kompleksu San

Sitija, upoznao glavnog menaxera

@arka Leovca.

Poga|ate: Pqevqaka!

D.Mili~i}

Fudbalski foto - safari: Ratomir Bato Debeqevi}

Osmijesi i tuge Ju`ne AfrikeDvanaestodnevna posjeta - dar Krlsberg i Lav piva - poklon za uspomene `ivota

Gostoprimstvo u Zulu plemenu

Radost srpskih navija~a posle pobjede nad Wema~kom

Lu~ono{e ponos grada

331. jul 2010. E K O N O M I J A

Po~etna cijena za Hotel

"Vodice", sa inventarom,

sada iznosi 807.620 eura, a

za radni~ko odmarali{te u

Ulciwu 487.300 eura.

Javno usmeno nadmetawe

zakazano je za 21. jul u pros-

torijama Ministarstva fin-

ansija u Podgorici.

U aprilu ove godine hotel

"Vodice" vrijedio je 1,12

miliona eura, a u junu 897.355

eura. Prethodna cijena za

radni~ko odmarali{te u

Ulciwu iznosila je 541.410

eura, ali zainteresovanih

nije bilo.

Uslovi za javnu prodaju bi}e

ispuweni ako se u nazna~eno

vrijeme pojavi makar jedan u~e-

snik i ponudi po~etnu cijenu.

Pravo za nadmetawe imaju sva

doma}a i strana pravna i fi-

zi~ka lica, koja uplate depoz-

it. Imovina se prodaje u vi|e-

nom stawu, a tro{kovi prenosa,

poreza i taksi padaju na teret

kupca. Z .Despotovi}

Ponavqa se javna aukcija za Hotel "Vodice" i

odmarali{te u Ulciwu

Tre}e nadmetawe

zakazano za 21. julZainteresovanih za kupovinu hotela Vodice i

radni~kog odmarali{ta u Ulciwu nije bilo u aprilu

i junu, pa je Ministarstvo finansija Crne Gore

snizilo cijenu i ponovilo poziv za u~e{}e na javnom

nadmetawu

Uslov za dobijawe konc-

esije, koji je postavilo

Ministarstvo ekonomije je

izgradwa termoelektrane,

procijewene snage 500 mega-

vata.

Podnosilac prijave mora

posjedovati imovinu ve}u od

900 miliona eura, imati visok

kreditni rejting i prihode

ve}e od 300 miliona eura. On

tako|e mora dokazati da pos-

jeduje u vlasni{tvu ter-

moelektrane na ugaq instal-

isane snage najmawe 500 MW i

da je u jednoj od prethodne 3

poslovne godine proizveo naj-

mawe 2 miliona tona ugqa god-

i{we i 4 hiqade GWh elek-

tri~ne energije.

Procjena Vlade je da za

izgradwu termoelektrane u

Mao~u, snage 500 megavata,

treba 743 miliona eura i jo{

dodatnih 530 milona eura za

otvarawe rudnika.

Ministarstvo ekon-omije

poni{tilo je nedavno pretk-

valifikacioni tender za dod-

jelu koncesije za eksplo-

ataciju ugqa iz le`i{ta

Mao~e, jer jedina podnesena

prijava, francuske kompani-

je "Se [ilien Sidek" nije

ispuwavala propisane uslove.

Eksploatacione rezerve

mao~kog basena iznose 113

miliona tona i dovoqne su za

40 godina eksploatacije i

snabdijevawe bloka snage oko

500 megavati, koji bi godi-

{we proizv-odio oko dvije

milijarde kilovata struje.

Z. Despotovi}

Mao~ki basen ugqa

Ponovo pretkvalifikacija

za dodjelu koncesija

Izgradwom visokonaponskog dalekovoda Tivat -

Pqevqa, projekat u Mao~u dobija na zna~aju. Javni

poziv otvoren do 19. jula 2010. godine

Rudnik ugqa u narednom peri-

odu ulazi spreman za redovnu i

planiranu proizvodwu koja }e

prema o~ekivawima biti

najve}a u posledwih 20 godina.

- Maksimalno radimo na

realizaciji energetskog bil-

ansa za ovu godinu kako na

proizvodwi ugqa tako i na

eksploataciji otkrivke. Za

prvih {est mjeseci ove godine

proizvedeno je oko 850.000 tona

ugqa. Za potrebe Termoelek-

trane proizvedeno je preko

800.000 tona, a ostatak za

{iroku industrijsku proizvod-

wu. Otkopano je oko 2,5 miliona

kubika ~vrste mase otkrivke.

O~ekujemo u narednom periodu

ve}i intezitet s obzirom da

idemo u susret grejnoj sezoni,

gdje }e potra`wa za ugqem biti

ve}a, a Termoelektrana }e

raditi stabilnije sa mawe pre-

kida u odnosu na prva tri mjese-

ca - istakao je Vuk Ro}en,

direktor Rudnika ugqa.

Ro}en je naglasio da je ura|en

dopunski rudarski projekat

ekploatacije ugqa za kop

"Potrlica" za pet godina, sa

posebnim akcentom na le`i{te

biv{e fabrike cementa. Sagl-

asnost je dobijena, revizija je

izvr{ena, a uskoro se o~ekuje

dozvola za izvo|ewe radova na

ovom projektu.

Od 1. aprila po~ela je isp-

oruka ugqa za gra|ane po sni-

`enim cijenama.

Velika je zainteresovanost

jer je ugaq sada kvalitetniji, a

gra|ani }e mo}i da kupuju ugaq

po sni`enim cijenama do 1. sep-

tembra.

- Zavr{eno je izmje{tawe

korita ]ehotine, po~elo je

asfaltirawe puta prema Rad-

osavcu, kao i asfaltirawe puta

kroz Kalu{i}e. S obzirom na

poja~an intenzitet radova i

ote`an prolaz gra|ana kroz

Kalu{i}e po~eli smo asfalti-

rawe puta na ovom dijelu. Gra|-

ani }e mo}i da koriste asfalt-

ni put ukoliko se opredijele da

idu prema Termoelektrani, a

radovi }e biti zavr{eni za

mjesec - naglasio je Ro}en i

dodao da su krenuli i remontni

radovi mehanizacije i opreme

pa se zimska sezona mo`e

spremno do~ekati.

U Rudniku ugqa sada ima

1.140 zaposlenih na neodre|eno

vrijeme, dok je prije tri godine

bilo 1.640. Proizvodwa je

pove}ana u ovom periodu za 30

odsto.

- Ovi radnici koji su oti{li

za protekle tri godine dobili

su odgovaraju}e otpremnine i

svi su oti{li na dobrovoqnoj

osnovi. Sada vr{imo raspored

radnika po novom pravilniku

organizacije i sistematizacije

i ne}e biti otpu{tawa radnika.

Vi{ak i stimulativni odlazak

u penziju rje{avamo kolektivn-

im ugovorom. Radnik koji

ispuwava uslove za penziju u

mogu}nosti je da uzme 24 zarade.

Od nove godine 140 radnika je

oti{lo u penziju ili su pro-

dali radna mjesta - rekao je

Ro}en.

Po rije~ima Ro}ena vi{ak

zaposlenih u administraciji i

proizvodwi rje{ava}e prekval-

ifikacijom i rasporedom na

druge poslove ~ime }e ubla`iti

tehnolo{ki vi{ak.

Radnici u proizvodwi kao i

KV i VK koji ispuwavaju uslove

za penziju, a imaju nezaposleno

dijete imaju mogu}nost da se

odreknu otpremnine, a da

zaposle dijete. Do sada je 20 rad-

nika zainteresovano da se

odrekne otpremnine, dok su na

odre|eno vrijeme zaposlena 82

radnika.

S.Z.

Za pola godine proizvedeno oko 850.000 tona ugqa

Ne}e biti otpu{tawa radnikaOd po~etka godine 140 radnika oti{lo u penziju

[[uummaannii 11 -- rrjjee{{eewwee zzaa ooddllaaggaawwee ppeeppeellaa ii {{qqaakkee

Prije dvadesetak dana potpisan je ugovor u vrijednosti 7,5 mil-

iona eura izme|u Rudnika ugqa, Elektroprivrede i op{tine za

deponiju pepela i {qake na kopu [umani 1. Elektroprivreda

}e uplatiti tri miliona, dok je ostatak kompenzacija za ve}

isporu~eni ugaq TE dok nije radila, koji je u pro{loj godini

Elektroprivreda pla}ala avansno.

- U skladu sa rje{ewem du`ni~ko - povjerila~kih odnosa

Rudnika ugqa, Elektroprivrede i op{tine dogovoreno je da se

po zavr{etku eksploatacije lokacija kopa [umani 1 ustupi

Elektroprivredi za pripremu odlagawa {qake i pepela sa Ter-

moelektrane. Neophodno da se ova lokacija usvoji Prostornim

planom op{tine. Mislim da je kop [umani 1 pravo rje{ewe, jer

ve} postoji pripqemena lokacija i uz primjenu novih tehnologi-

ja i ekolo{ki standardi }e biti zadovoqeni - kazao je Vuk

Ro}en, direktor Rudnika ugqa.

Vuk Ro}en: U narednom periodu

o~ekujemo ve}i intezitet

proizvodwe

Izgradwa aerodroma za male poslovne

avione i sportsku avijaciju sa heliodro-

mom na lokaciji Potrlica, vi{e nije

pri~a bez argumenata i rezultata.

Ura|en je glavni projekat, koji je na

reviziji, a potom po~iwe i realizaci-

ja prve faze projekta. Vrijednost rado-

va je 1.200.000 eura sa kompletnim pos-

lovima, a zavr{eni su zemqani radovi

koji iznose oko 500.000 eura.

Ideja koja se rodila 2006. godine, malo

je na koga uticala i malo ko je vjerovao

u wenu realizaciju. Pqevqaci i danas

po malo skepti~ni na tu pri~u, po~eli

su bar da shvataju {ta }e dobiti grad

izgradwom takvog aerodroma.

Pored potrebe i boqe povezanosti,

aerodrom }e slu`iti i za hitne inter-

vencije, transport bolesnika, za{titu

od po`ara, ali }e doprinijeti i razvo-

ju sporta i jedne nove sportske grane.

Menaxer op{tine Pqevqa Igor Gol-

ubovi} kazao je da }e se oplemeniti i

rekultivisati i jedan devastirani pros-

tor, ta~nije lokacija Potrlica.

- Na startu qudi te{ko razumiju, {to

je i u Pqevqima bio problem. Ipak,

vremenom se pokazalo da ovo nije pro-

jekat koji je nemogu}e realizovati. On

zna~i i u tehni~kom, prirodnom i

dru{tvenom napretku. Dakle, bez obzi-

ra {to razni zlobnici pravdaju}i se

razumjevawem ove pri~e, wu ne razumi-

ju, ja vjerujem da }e Pqevqa ipak dobiti

aerodrom i da }a imati taj vid saob-

ra}aja - kazao je Golubovi}.

U periodu kada se javila ideja za pro-

jekat izgradwe aerodroma, realizovao

se i prostorni plan Crne Gore.

Aktivno{}u i lobirawem, uspje{no je

defini{ano da su Pqevqa prava loka-

cija za izgradwu aerodroma, {to rani-

je nije bio slu~aj.

- Kada smo to definisali u pros-

tornom planu dr`ave, anga`ovali smo

Saobra}ajni fakultet iz Beograda, koji

je trebao da nam ka`e kako ta ideja mo`e

da se realizuje, jer je to specifi~an

objekat kako zbog wegove lokacije, izgle-

da, orjentacije, ali i zbog dosta fakto-

ra koji uti~u na okolinu. Institut Sao-

bra}ajnog fakulteta iz Beograda, koji je

i jedina referentna institucija u ovom

dijelu Balkana, uzeo je sve parametre za

analizu, geografske, morfolo{ke, soci-

olo{ke, klimatske, ekolo{ke, a potom

zakqu~io i dao prijedog gdje da se pravi

aerodrom u Pqevqima - obja{wava Gol-

ubovi}.

Predlo`ene su dvije lokacije, Potr-

lica i Jagwilo. Obzirom na to da je Jag-

wilo jo{ uvijek aktivno odlagali{te

otkrivke iz Rudnika ugqa i da se plani-

ra uzimawe laporca za budu}u fabriku

cementa, preostala je Potrlica.

- Rudnik ugqa Pqevqa sa~uvao je tu

lokaciju, a op{tina je postigla dogovor

sa Vladom Crne Gore da preuzme tu

lokaciju od Rudnika. U me|uvremenu je i

op{tina Pqevqa u{la u realizaciju

izrade Prostornog urbanisti~kog plana,

gdje je i ta povr{ina definisana kroz

idejno rje{ewe, prvo u nacrtu, pa i pred-

logu Prostorno urbanisti~kog plana

op{tine Pqevqa - kazao je Golubovi}.

Op{tina je u saradwi sa Rudnikom

ugqa zavr{ila zemqane radove na samoj

povr{ini. Potom je anga`ovan

Gra|evinski fakultet iz Beograda i

nekoliko konsultanata, koji su naprav-

ili kompletan zapisnik i uradili

Glavni projekta izgradwe aerodoma,

heliodroma na lokaciji Potrlica u

Pqevqima.

- Ta dokumentacija je sada na reviziji,

ne bi trebalo da dobije zna~ajne kritike,

ali govori da }e op{tina Pqevqa imati

aerodrom, koji }e u prvoj fazi biti

travnat, sa uzletno - poletnom stazom

du`ine 1.020 metara i {irine 70

metara. To je osnovna staza. Ima}e i

jedna stajanka za avione, koja }e biti

asfaltirana, a bi}e izgra|en i hangar,

mala benzinska pumpa, prostor za

restoran, za rad kluba koji bi trebalo

da bude u sklopu aerodroma, odnosno

letili~nog prostora, parking za automo-

bile, pristupnu saobra}ajnica i heli-

odrom za komunikaciju svih heli-

koptera - kazao je Golubovi}.

U drugoj fazi bi}e asfaltirana

staza i pro{irena za 28 metara. Jo{

uvijek se ne zna da li }e biti

nabavqeni avioni, ali se planira

polijetawe i slijetawe aviona do 10

putnika, sportskih i malih posl-

ovnih.

Di.G.

Aerodrom za male poslovne avione i sportsku avijaciju u Pqevqima

Potrlica spremna za radove Potrlica spremna za radove U prvoj fazi travnat, sa uzletno - poletnom stazom du`ine 1.020 metara i {irine 70 metara, ima}e i

asfaltirano stajali{te za avione, hangar, malu benzinsku pumpu, restoran, parking za automobile, pris-

tupnu saobra}ajnica i heliodrom za komunikaciju svih helikoptera

Raketno modelartsvo

Svjetski kup u raketnom mode-

lartsvu bi}e odr`an u Pqevqima od

10. do 12. septembra, gdje }e se okupi-

ti i veliki broj svjetski poznatih

modelara.

- U Pqevqima imamo sportski

Aero klub Pqevqa koji se bavi vaz-

duhoplovnim sportom. Jedna grupa

od 10 pionira po~ela je sa radom u

klubu, a imamo i 10 zainteresovanih

za raketno i vazduhoplovno mode-

lartstvo. Prije 20 dana ~lanovi

Aero kluba su trenirali i ispalili

rakete na prostoru aerodroma na

Potrlici, tako da mo`emo re}i da

su na neki na~in ve} otvorili aero-

drom. Pored wih, vojska Crne Gore

je nezvani~no otvorila aerodrom,

jer wihovi helikopteri redovno

posje}uju aerodrom u okviru vojnih

vje`bi.

Organizacija svjetskog kupa u

raketnom modelarstvu, koja }e pre-

rasti u tadicionalnu, bi}e najbo-

qa prilika za prezentaciju aero-

droma, a dobijena je podr{ka Vojske

i vazduhoplovstava Crne Gore i

op{tine Pqevqa, kao i Minstarts-

va za sport i kulturu - istakao je

Golubovi}.

44 1. jul 2010.M E D I C I N A / P R I V R E D A

U Op{toj bolnici Pqevqa u

prethodnih nekoliko godina

izvr{ena je kompletna rekon-

strukcija svih odjeqewa i

dobrim dijelom je poboq{ana

oprema u operacionim salama.

Zavr{en je i useqen novi

objekat za dijalizu koji je opr-

emqen novim aparatima za

dijalizu. Od zna~ajnijih dijag-

nosti~kih aparata Op{ta bol-

nica je dobila nekoliko veoma

korisnih, skupih i modernih

aparata: skener za kompjutersku

tomografiju, odnosno, CT sken-

er, aparat za endoskopiju, ult-

razvu~ni aparat za ehokardio-

grafiju.

Ipak, pored relativno dobre

opremqenosti za pacijente je

vrlo ~esto neophodno zakazi-

vawe i ~ekawe na pregled, a

usled malog broja pregleda koji

se mogu obaviti na nekim od

aparata, nekada se pacijenti

upu}uju van ove ustanove.

U stalnoj funkciji su CT

skener, ehokardiograf, aparati

za dijalizu, a aparat za endo-

skopiju se koristi povremeno

uz pomo} stru~waka koji imaju

iskustva u radu sa wim.

Pomo}nik direktora Op{te

bolnice za medicinska pitawa,

dr primarijus Veselinka Je~m-

enica, na~elnica Dje~ijeg odje-

qewa, ka`e da ovi aparati koji

pojedina~no ko{taju preko

100.000 eura zahtijevaju visoko

stru~an kadar.

- Qekar op{te prakse ne

mo`e da radi sa ovim aparati-

ma. Radi se o sofisticiranim

dijagnosti~kim aparatima za

koje je potrebno specijali-

sti~ko usavr{avawe sa dodat-

nom edukacijom. Obuke su u pl-

anu, ali najve}i problem ove

ustanove u tom pogledu su

kadrovi. Danas Op{ta bolini-

ca ima ukupno 18 qekara, {to je

veoma malo. Prosje~na starost

qekara je 40 godina, a {est

mladih qekara, koji su zavr{-

ili specijalizaciju ili je

zavr{avaju, napustili su grad,

jer nemamo {ta da im ponudimo

osim plate. Sedam na{ih

qekara, sa 25 i 30 godina radnog

sta`a su bez stana. U prethod-

nih 15 godina ne mo`emo da

zadr`imo anesteziologa, ve}

moramo da pla}amo prili~na

sredstva za wegovo anga`ovawe

- isti~e dr Je~menica.

Po novoj reformi zdravstva

Op{ta bolnica je dobila tri

specijalisti~ke ambulante ORL

(uho, grlo, nos), O~nu i Psihi-

jatrijsku ambulantu, {to po

rije~ima dr Je~menice jo{

umawuje mogu}nosti da se neko

od qekara, zbog zauzetosti u

radu, uputi na specijalisti~ko

usavr{avawe.

- Vrlo je te{ko odvojiti od 18

stalno zauzetih qudi nekoga na

du`e vrijeme, zato smo

prinu|eni da pla}amo usluge

stru~waka za rad sa aparatima.

Aparat za endoskopiju zahtije-

va odgovaraju}e rukovawe, a mi

imamo ~etiri hirurga i treba

da po{aqemo nekoga od wih na

obuku. Ta edukacija mo`e

potrajati du`e, do pola godine

boravka na klinici radi obuke.

Mjese~no imamo oko 100 pre-

gleda na CT skeneru {to je

znatno za ovaj kraj. Postoje

norme optere}enosti za rad na

ovom aparatu, i za punu isko-

ri{}enost aparata bio bi

potreban jedan stru~wak samo

za rad na ovom aparatu.

Ehokardiografski pregled,

tako|e, tra`i dobar aparat i

dobrog stru~waka. Mi sve to

imamo, ali ovi pregledi traju

dugo, tako da mali broj qudi

mo`e da se pregleda u toku dana.

Na{ kardiolog bi imao posla

samo da se bavi dijagnosti~kim

procedurama uz ovaj aparat, a

zna se da u kardiolo{koj ambu-

lanti redovno ~eka preko 50

pacijenata - nagla{ava dr

Je~menica.

Ona odlazak mladih stru~-

waka vidi kao veliki problem.

Pored svih napora ustanove,

planiranog davawa odgovara-

ju}ih specijalizacija ne mogu

se zadr`ati mladi stru~waci,

jer im drugi ve}i centri daju

boqe uslove.

- Sa platom kakva nam je, bez

stana, ne mo`emo zadr`ati ni

jednog mladog qekara specijal-

istu. Ne vidim na~in za

rje{avawe ovih problema bez

anga`ovawa {ire lokalne

zajednice - ka`e dr Je~menica.

M.T.

Op{ta bolnica prethodnih godina dobila veoma skupe i moderne aparate

Problem nedostatak kadrovaProblem nedostatak kadrovaU stalnoj funkciji su CT skener, ehokardiograf, aparati za dijalizu, a aparat za endoskopiju se koristi povre-

meno uz pomo} stru~waka koji imaju iskustva u radu sa wim

Javna zdravstvena ustano-

va Dom zdravqa Pqevqa je

opremqen najsavremenijim

aparatima neophodnim za

dijagnostiku koja je od RFZZ

planirana za primarni nivo

zdravstvene za{tite.

Ovo se odnosi na opremu u

rentgen kabinetu, MZ kolor

dopler, mamograf i opremu

za ginekolo{ku dijagnostiku.

U 2009. godini je ura|eno

1.054 kolposkopska pregleda.

- Aparati se koriste sva-

kodnevno, maksimalno i u

potpunosti zadovoqavaju

potrebe na{e sredine. Kadar

koji rukuje ovim aparatima

je edukovan i osposobqen za

tuma~ewe dobijenih rezul-

tata. U slu~aju odsustva na-

{eg radiologa, anga`uju se

radiolozi iz op{tih bolni-

ca Bijelo Poqe i Berane.

Za kolposkopski aparat

imamo obu~ene ginekologe,

kao i edukovanog citologa za

Papa dijagnostiku. Svi rent-

gentski tehni~ari su obu~-

eni za rad na mamografu, a

o~itavawe dobijenih rezul-

tata vr{i radiolog iz Kli-

ni~kog centra Crne Gore -

isti~e dr Anka Stani}, pedi-

jatar, izabrani doktor za

djecu.

Dom zdravqa opremqen najsavremenijim apara-

tima

U 2009. godini ura|ena 1.054

kolposkopska pregleda

Novi aparati u objektu za dijalizu u Op{toj bolnici

Zavr{en je popis imovine

mje{tana Zbqeva koji su zahtje-

vali iseqewe zbog blizine dep-

onije pepela i {qake Maqevac,

dok se ubrzo o~ekuju i rezultati

tog popisa. U popisivawu su

u~estovali predstavnici mje-

{tana, Elektroprivrede i op{-

tine Pqevqa. Prema rije~ima

predstavnika mje{tana Qubomi-

ra Ke~ine, o~ekuje se izvje{taj

Komisije, koji }e biti zavr{en

tokom prve sedmice jula. Elek-

torprivreda je u me|uvremenu pot-

pisala ugovor o kupovini zemq-

i{ta od Rudnika ugqa Pqevqa,

na lokaciji [umane, gdje je plani-

rano izmje{tawe postoje}e

deponije Maqevac.

Ipak, da bi se preselilo na tu

lokaciju potrebno je minimum tri

godine, a mje{tani Zbqeva ka`u

da bi to moglo i da potraje.

- U ranijim razgovorima pomi-

wala se eksproprijacija, kao i

isplata rente, ali konkretne

informacije ima}emo po zavr{-

etku izvje{taja o popisu. Mje{-

tani }e nastaviti sa svojim

aktivnostima, a za sada su obus-

tavqeni protesti iako Eleketro-

privreda izvodi radove na

deponiji {qake i pepela Maqe-

vac - kazao je Ke~ina.

Mje{tani Zbqeva ostali su pri

stavu da }e podnijeti tu`bu pro-

tiv Elektroprivrede, ukoliko im

se ne ispune zahtjevi o iseqewu i

promjeni lokacije.

Elektroprivreda Crne Gore je

nastavila sa nasipawem {qake u

dubinu brane, pored obe}awa da

}e rije{iti problem zaga|ewa

obezbje|ewem geotekstila kojim

}e se prekriti deponija.

Iz Elektroprivrede su vi{e

puta istakli da su wihovi plan-

ovi vezani i za pove}awe bezbijed-

nosti brane na postoje}oj deponi-

ji, kao i rekultivaciju tog terena.

U tom smislu, kako su saop{tili

iz Elektroprivrede, pregovar-

alo se i o kupovini zemqi{ta za

potrebe otvarawa nove deponije,

na lokaciji "[umani", kako bi

se problem kvalitetno prev-

azi{ao, na zadovqstvo mje{tana

Zbqeva, ali i Elektroprivrede i

lokalne uprave koja je izmjenama

i dopunama Detaqnog urba-

nisti~kog plana za to podru~je

omogu}ila ostvarivawe te ideje.

Ipak, mje{tani [umana su rani-

je iznijeli nezadovoqstvo zbog

otvarawa deponije u tom kraju, a

naro~ito zbog toga {to nijesu

bili informisani o tim aktiv-

nostima.

Di.G.

Popis imovine zavr{en, mje{tani Zbqeva stpqivo ~ekaju rezultate

Potpisan ugovor o kupovini

lokacije u [umanamaSkup{tina akc-

ionara Rudnika ugqa

A.D. Pqevqa, koja je

bila zakazana za 28. jun,

nije odr`ana zbog ka{-

wewa u dostavi materi-

jala. Na dnevnom redu

trebalo je da budu, Izv-

je{taj o radu i poslo-

vawu sa finansijskim

pokazateqima za 2009.

godinu, Izvje{taj ovl-

a{}enog revizora i da

se izvr{i izbor revi-

zora i ~lanova Odbora

direktora Rudnika ug-

qa.

Nova sjednica bi}e

odr`ana 2. septembra,

saop{teno je iz kabi-

neta predsjednika Odb-

ora direktora. Ranije

je saop{teno da ukupna

aktiva kompanije izno-

si oko 120 miliona eura

i da je Rudnik ugqa

pro{lu poslovnu god-

inu zavr{io sa ne{to

vi{e od 26 miliona

eura profita. Me|utim,

prema pisawu "Pob-

jede", Italijanska kom-

panija A2A, koja je

najve}i pojedina~ni

akcionar Rudnika ugqa,

sa 39,49 odsto udjela,

zahtijevala je da se

poravnawe dugova Rud-

nika sa Vladom i Elek-

troprivredom u iznosu

od 39,9 miliona eura

uvrsti u poslovawe

kompanije za 2009. god-

inu. U zavr{nom ra~u-

nu za pro{lu godinu

revizorska ku}a "Dil-

oit", umjesto profita

iskazala je gubitak od

13 miliona eura. U

takvim prilikama div-

idendu, u ukupnom izno-

su od oko 1,5 miliona

eura, koja je obe}ana na

vanrednoj skup{tini

akcionara 25. februara

ove godine, nije mogu}e

podijeliti.

Z. Despotovi}

Odlo`ena Skup{tina akcionara Rudnika

ugqa

Dividenda sporna

Deponija Maqevac

Novi kilovati nova deponija ?

551. jul 2010. L O K A L N A U P R A V A

Novi lokalni parlament broji 35 odbornika, 18 iz koalicije "Boqa Pqevqa - boqa Crna Gora"

i 17 iz koalicije "Za evropska Pqevqa dr Filip Vukovi}"

Glasovima odbornika koalicije

"Boqa Pqevqa - boqa Crna Gora", za

predsjednika Skup{tine op{tine

Pqevqa ponovo je izabran Velimir

Golubovi} iz Socijalisti~ke naro-

dne partije. Odbornici koalicije

"Za evropska Pqevqa dr Filip

Vukovi}", glasovima protiv, stavili

su do znawa da }e se sve odluke u

Skup{tini op{tine ubudu}e donosi-

ti preglasavawem.

Po{to je Izvje{taj o rezultatima

izbora, op{tinske izborne komisi-

je, usvojen tijesnom ve}inom, pred-

sjednik op{tine dr Filip Vukovi}

verifikovao je mandate svih 35

odbornika Skup{tine op{tine

Pqevqa.

Odbornici koalicije "Boqa Pq-

evqa - boqa Crna Gora" su: dr Milo-

je Pupovi}, dr Novica Stani}, dr

Predrag Stankovi}, Radoman Gogi},

Milan Leki}, Zdravko Baji}, Mil-

adin Gogi}, Velimir Golubovi},

Bo`idar Baji}, Budimir Tawevi},

mr Bogoqub Iri}, Stojan Tawevi},

Veselin Paldrmi}, Olgica Ota{-

evi}, Gorica Kne`evi} - Jelovac,

Vejo Gazdi}, Vladislav Bojovi} i

Bori{a Golubovi}.

Odbornici koalicije "Za evropska

Pqevqa dr Filip Vukovi}" su: dr

Filip Vukovi}, @arko Draga{evi},

Zoran Gospi}, Munir Rexovi}, Avdo

Ajanovi}, Vuk Ro}en, Maida Be{li},

[e}er Bajrovi}, Igor Golubovi},

Dijana Gomilanovi}, Branislav

Veqkovi}, Dane ^amxi}, @eqko J.

Draga{, Tarik Gaxovi}, Haris

Krupa, dr Ilhan Tursumovi} i Vlade

Milinkovi}.

Po novom Zakonu o lokalnoj

samoupravi predsjednika op{tine

bira i imenuje skup{tinska ve}ina,

koju ovaj put sa~iwava koalicija

"Boqa Pqevqa - boqa Crna Gora".

Predsjednik op{tine Pqevqa, dr

Filip Vukovi}, zadr`a}e funkciju

predsjednika do oktobra naredne

godine. Po isteku wegovog mandata i

koalicionom dogovoru mjesto pred-

sjednika op{tine Pqevqa pripa{}e

SNP, a mjesto predsjednika Skup-

{tine op{tine Novoj srpskoj dem-

okratiji.

Z. Despotovi}

Predsjednik Skup{tine

Velimir Golubovi}Konstitutivna sjednica Skup{tine op{tine Pqevqa odr`ana18. juna

Na predlog predsjednika

Skup{tine op{tine Pqevqa,

Velimira Golubovi}a, za sekre-

tara Skup{tine op{tine iza-

bran je Slavko Dra{kovi},

kandidat koalicije "Boqa

Pqevqa - boqa Crna Gora".

Dra{kovi} je ~lan Nove srpske

demokratije i do sada je sa usp-

jehom obavqao tu du`nost.

Odbornici DPS i SDP bili su

protiv tog predloga.

Za predsjednika Odbora za izbor i

imenovawa izabran je Velimir Gol-

ubovi}, a za ~lanove Radoman Puri},

mr Bogoqub Iri}, Bo`idar Baji},

@arko Draga{evi}, Munir Rexovi} i

dr Zoran Taba{.

Zbog sukoba interesa, vi{e op{tin-

skih javnih funkcionera podnijelo

je ostavke na mjesto odbornika, tako da

je lokalni parlament pretrpio

zna~ajne izmjene. Ostavke su podni-

jeli dr Filip Vukovi}, Zoran Gospi},

Avdo Ajanovi}, Maida Be{li} i Igor

Golubovi}, sa koalicione liste "Za

evropska Pqevqa", a umjesto wih

izabrani su Faik Muhovi}, Mervan

Avdovi}, Qubi{a ]ur~i}, dr Zoran

Taba{ i Radosav Kova~evi}.

Sa liste koalicije "Boqa Pqevqa -

boqa Crna Gora", odbornika dr Milo-

ja Pupovi}a zamjenio je Radoman

Puri}, a umjesto Veselina Paldrmi}a

izabran je Goran Sekuli}.

Z. Despotovi}

Sekretar Skup{tine

Slavko Dra{kovi}Druga sjednica SO Pqevqa odr`ana 25. juna

Predsjednik i sekretar SO Pqevqa

Novi saziv Skup{tine op{tine

Buxetom op{tine Pqevqa za 2009. godinu plani-

rano je 60.933 eura za slu`bena putovawa, dok je

ostvareno 58.324 eura po tom osnovu. Sva putovawa

slu`benika bila su na republi~kom nivou, obzirom

na to da su prije godinu i po ukinute inostrane

dnevnice. Kabinet predsjednika op{tine je od plani-

ranih 21.500 eura, ostvario oko 19 hiqada eura, dok

su u taj iznos ura~unata i slu`bena putovawa pro-

fesora iz Akademskog centra. Od sekretarijata

navi{e se putovalo u Agenciji za izgradwu i razvoj,

koja je potro{ila ~etiri hiqade mawe od kabineta

predsjednika, odnosno 15.608 eura.

Prema rije~ima menaxera op{tine Igora Gol-

ubovi}a, uto{eni iznos je opravdan jer se uvijek

putuje sa razlogom.

- Kada idete na slu`beno putovawe, uvijek vam se

ve`e po nekoliko sastanaka na dan. Slu`benici

Sekretarijata za izgradwu i razvoj, a dana{we

Agencije za izgradwu i razvoj, putuju s obzirom na

prirodu wihovog posla i opis djelatnosti. Veliki

broj poziva dobijamo za sastanke koji se odr`avaju

van Pqevaqa, a to se prije svega odnosi na Pod-

goricu, jer se tamo nalazi i ve}ina organizacija sa

kojima sara|ujemo. Kod nas se realizuje i veliki

broj projekta koji se odnose na me|unarodnu sarad-

wu, pa smo time i upu}eni na sastanke u Direkciju

javnih radova i ministarstva kulture, poqo-

privrede, ekonomskog razvoja, ure|ewa prostora -

objasnio je Golubovi}.

On je istakao da od kada je do{ao na mjesto mex-

era op{tine, ni jedno slu`beno putovawe nije

napravqeno bez raloga, nije napravqeno bez ta~no

i jasno definisane namjene, kao ni bez rezultata.

Obzirom na utro{eni iznos sredstva za slu`bena

putovawa, prema tvrdwi Golubovi}a, ostvareni

rezultati Agencije za izgradwu i razvoj su dobri.

- Veliki broj projekta realizuje ova Agencija, a

oni se odnose na razvoj. Realizujemo i veliki broj

projekata sa USAID-om, Ameri~kom ambasadom,

GTZ-om, kao i ambasadama Wema~ke, Austrije.

Pripremili smo dosta projekata za prekograni~nu

saradwu, kao i onih koje je finansirala dr`ava i

Direkcija javnih radova, a sve to se ne mo`e uradi-

ti bez velikih napora, koji se prije svega odnose na

putovawa - kazao je Golubovi}.

Ipak, sva putovawa su realizovana u dr`avi, dok

su putovawa koja je Agencija realizovala u inos-

transtvu finansirana od donatorskih agencija.

- Putovao sam nekoliko puta na teninge koji su

finansirani od strane donatorskih agencija, a tom

prilikom sam se odrekao i svih dnevnica. U sarad-

wi sa predsjednikom op{tine prije godinu i po su

ukinute me|unarodne dnevnice. Intezivirawem

saradwe sa op{tinom Velewe i Fakultetom za ener-

getiku iz tog grada, ali i sa nekoliko institucija

u Qubqani, obi{li smo te gradove, a imali smo i

par putovawa za Albaniju u okviru delegirawa

nekih poslova od strane Zajednice op{tina. Nijed-

no putovawe nije proisteklo iz li~ne potrebe, ve}

iskqu~ivo slu`bene - rekao je Golubovi}.

Ipak, kada se pomiwu slu`bena putovawa, neri-

jetko se ~uje i da menaxer najvi{e putuje, ali i da

je tokom protekle godine imao 180 slu`benih puto-

vawa.

Me|utim, Golubovi} nije brojao koliko je putovawa

realizovao, a ka`e da vjerovatno wegova supruga to

zna, jer ~esto odsustvuje od ku}e.

- U svakoj op{tini imate jednog menaxera.. Ako

neko ozbiqno ̀ eli da se bavi nekom analizom treba

da pro~ita Statut op{tine, opis poslova menaxera

i zakqu~i {ta menaxer treba da radi. Svi zlonam-

jernici koji daju komantare na broj mojih putovawa,

treba da znaju da su sva putovawa takve prirode da

bih ja nekoga od tih kriti~ara zamolio da ukoliko

ima slobodnog vremena po|e na jedno i vidi koliko

je te{ko i naporno raditi van kancelarije.

Ote`vaju}a okolnost prvo samo putovawe, uz to sas-

tanci, a kada se vratite morate zavr{iti i ono {to

ste ostavili u kancelariji - istakao je Golubovi}.

Di.G.

Koliko su putovali slu`benici op{tine Pqevqa

Uvijek se putuje sa razlogom ?Agenciji za izgradwu i razvoj, potro{ila ~etiri hiqade mawe od kabineta predsjednika, odnos-

no 15.608 eura

Nije se putovalo u ustanovama

kulture

Pored kabineta predsjednika i Agencije za

izgradwu i razvoj, Skup{tina op{tine je od

planiranih 1.100 eura, ostvarila 884 eura, slu`ba

glavnog administratora od 4.254 ostvarila 3.853

eura na slu`bena putovawa.

Malo prekora~ewe planiranih sredstava

biqe`i Sekretarijat za op{tu upravu koji je od

planiranih 1.800 eura ostvario 1.859 eura, Sek-

terarijat za finasije od 2.350 eura ostvario je oko

2.700 eura, kao i Sekretarijat za ure|ewe pros-

tora koji je ostvario 4.888 eura od planiranih

4.730 eura.

Putovali su i slu`benici Sekretarijata za

privredu koji su ostvarili 1.293 eura, a u Sekre-

tarijatu za dru{tvene djelatnosti 2.064 eura.

Ne{to mawe putovawa biqe`i se u Sekretar-

ijatu za inspekcijske poslove koji je ostvario

svega 299 eura na slu`bena putovawa, kao i Upra-

va lokalnih javnih prihoda koja je od plani-

ranih 900 ostvarila 333 eura.

U Direkciji za javnu imovinu utro{eno je 369

eura, Informacionom centru 318 euro,

Gra|anskom birou 132 eura i Komunalnoj polici-

ji 626 eura.

Slu`ba za{tite je skoro duplo prekora~ila

planirani iznos pa je od buxetom predvi|enih

1.435 eura ostvarila 2.574 eura.

Institucije iz oblasti kulture su tokom pro-

tekle godine potro{ile minimum sredstava, pa

tako je u Narodnoj biblioteci "Stevan Samarxi}"

ostvareno 141 euro na slu`bena putovawa, iako

buxetom nije bilo nista planirano za tu ustanovu.

Me|urepubli~ka zajednica i galerija "Vitomir

Srbqanovi}" nijesu imale ostvarenih sredstava

za slu`bena putovawa, kao ni Centar za sport i

rekreacuju.

Na ovogodi{wem kon-

kursu za upis studenata

na Ma{inski fakultet

u Podgorici prijavilo

se 65 kandidata. U

Pqevqima Ma{inski

fakultet - Akademski

centar raspisao je kon-

kurs za 40, a prijavilo

se 18 kandidata.

[est kandidata je iz

gimnazije, jedan je ma{-

inski tehni~ar, tri ptt

tehni~ara i osam drum-

skog saobra}aja.

Od prijavqenih 18

kandidata jedan je odl-

i~an, devet vrlo dobrih,

sedam dobrih i jedan

dovoqan.

Pro{le godine na

Ma{inskom fakultetu

- Akademski centar

Pqevqa upisano je 40

studenata.

Na fakultet Ener-

getike u Velewu prijav-

ila su se tri, a konkur-

som su tra`ena ~etiri

kandidata.

Na Visoka {kolu za

za{titu `ivotne sre-

dine prijavila su se dva

kandidata koliko je i

tra`eno.

Drugi upisni rok za

sve koji nisu uspjeli da

se upi{u u prvom roku

bi}e u julu.

S.Z.

Zavr{en prvi upisni rok u Akademskom

centru

Jo{ ima

slobodnih mjesta

66 1. jul 2010.O B R A Z O V A W E

Nastavna godina u osnovnim

{kolama je zavr{ena 11. juna, a

ve}ina u~enika u gradskim

osnovnim {kolama je sa zadovo-

qstvom zbog postignutih rezul-

tata oti{la na {kolski ras-

pust.

Na kraju nastavne 2009/2010.

godine u tri osnovne gradske

{kole u Pqevqima bilo je

2.697 u~enika. Od ovog broja sa

odli~nim uspjehom je bilo 864

u~enika ili 31,21 odsto, kao i

34 u~enika sa diplomom "Lu~a"

{to je zavidan uspjeh.

U Osnovnoj {koli "Salko

Aqkovi}" na kraju nastavne

godine bilo je 1.125 u~enika, od

toga tri u~enika u podru~nom

odjeqewu u Rudnici. Broj~anom

ocjenom je ocijeweno 870

u~enika dok su u~enici prvog i

drugog razreda ocijewivani

opisno. Pozitivan uspjeh je

imalo 817 u~enika, pa je

prelaznost na nivou {kole,

prije popravnih ispita 93,91

odsto. Sredwa ocjena je 3,99.

Bilo je 15 u~enika sa diplo-

mom "Lu~a". Sa odli~nim usp-

jehom ima 350 u~enika, sa vrlo

dobrim 157, sa dobrim 288 i sa

dovoqnim uspjehom 22 u~enika.

Nedovoqan uspjeh je imalo 53

u~enika, od kojih su tri pon-

avqala razred, a sva tri

u~enika su iz sedmog razreda.

Sa po jednom nedovoqnom ima 22

u~enika, sa po dvije 21, a po tri

nedovoqne ima sedam u~enika.

Primjerno vladawe ima 1.120

u~enika, dobro dva, a nezadovo-

qavaju}e vladawe imaju tri

u~enika, od kojih su dva pon-

avqala razred. U ~etvrtom

klasifikacionom periodu bilo

je ukupno 7.359 izostanaka na

nivou {kole od toga 7.057

opravdanih i 302 neopravdana.

- U pore|ewu sa pro{lom

{kolskom godinom uspjeh na

nivou na{e {kole je ne{to

boqi. Zadovoqni smo postignu-

tim rezultatima, ali i svijesni

da prostora za napredovawe uvi-

jek ima i da uvijek mo`emo

boqe. S obzirom na brojnost

u~enika smatram da je vladawe

relativno dobro. Broj izostana-

ka, naro~ito opravdanih, zav-

isi dijelom i od u~enika koji su

i{li na razna takmi~ewa i pos-

tizali zapa`ene rezultate.

Tako|e su u~enici koji ponavqa-

ju razred napravili brojne neo-

pravdane izostanke jer su nere-

dovno poha|ali nastavu - ka`e

Senka Mrdak, pomo}nik direk-

tora O[ "Salko Aqkovi}".

Na dr`avnom takmi~ewu u

znawu u~enici O[ "Salko

Aqkovi}" su osvojili prvo

mjesto iz francuskog jezika i

drugo mjesto iz biologije. Na

dr`avnom [kolskom sportskom

takmi~ewu mu{ka i `enska

odbojka{ka ekipa su osvojile

tre}a mjesta, a mu{ka fudbal-

ska ekipa ~etvrto mjesto. U~e-

nici ove {kole su, tako|e, osva-

jali priznawa na brojnim

konkursima i takmi~ewima kao

{to su Dani frankofonije,

Limske ve~eri poezije, Sve-

tosavski kwi`evni konkurs,

likovnim konkursima NVO

"Opstanak", NVO "Pqevaqski

`enski prostor", NVO "Da

za`ivi selo" i dr.

U Osnovnoj {koli "Ristan

Pavlovi}" je na kraju nastavne

godine bilo 876 u~enika u 35

odjeqewa uz tri podru~na odje-

qewa u Crqenicama, Vijencu i

Otilovi}ima. Broj~ano je oci-

jeweno 699 u~enika. Procenat

prelaznosti na nivou {kole

prije popravnih ispita je 92,62

odsto, a sredwa ocjena 3,85.

Bilo je 15 lu~ono{a. Sa odl-

i~nim uspjehom je 334 u~enika,

sa vrlo dobrim 210, sa dobrim

105, a sa dovoqnim uspjehom 5

u~enika.

Na popravni ispit su upu}ena

43 u~enika, od toga sa po jednom

nedovoqnom ocjenom 23, sa po

dvije osam, a sa po tri nedovo-

qne 12 u~enika. Ni jedan u~e-

nik nije ponavqao razred.

Vladawe je primjerno kod

svih u~enika. Tokom nastavne

godine bilo je ukupno 28.433

izostanka sa ~asova, od toga

27.667 opravdanih i 766 neo-

pravdanih izostanaka.

Na dr`avnom takmi~ewu u

znawu u~enici O[ "Ristan

Pavlovi}" su osvojili prvo

mjesto iz fizike i tre}e iz

hemije, a na olimpijadi znawa,

tako|e prvo mjesto iz fizike.

Na [kolskom sportskom takm-

i~ewu odr`anom u Baru prvo

mjesto su osvojile {ahovska

ekipa, kao i `enska ko{a-

rka{ka ekipa ove {kole, a

drugo mjesto je osvojila mu{ka

ko{arka{ka ekipa.

- Zadovoqni smo uspjehom i

disciplinom na{ih u~enika u

ovoj godini. Ispuweni su peda-

go{ki zahtjevi i zahtjevi

{kole u cjelini. Smatram da

je uspjeh na{ih u~enika realan

i da }e oni ovaj uspjeh zadr`ati

i u sredwoj {koli - isti~e Dra-

gan To{i}, direktor O[ "Ris-

tan Pavlovi}".

Uo~eni su odre|eni mawi

problemi na objektu {kole.

- Nakon rekonstrukcije

mokri ~vorovi u {koli su u

odli~nom stawu, ali krovni

pokriva~ proki{wava {to

pravi probleme na gorwem

spratu kada je otapawe snijega

ili u vrijeme jakih ki{a. Sto-

larija je, tako|e, u lo{em

stawu. Prozori su stari, pa je

te{ko zagrijati prostorije u

zimskom periodu - ka`e

Budimir Marjanovi}, pomo}nik

direktora {kole.

U Osnovnoj {koli "Bo{ko

Buha" na kraju nastavne godine

je bilo 689 u~enika i jedno odje-

qewe sa sedam u~enika sa

posebnim potrebama. Prela-

znost na nivou {kole je 91,18

odsto prije popravnih ispita, a

sredwa ocjena 3,65. U razred-

noj nastavi prelaznost je bila

100 odsto, a u predmetnoj od

{estog do devetog razreda 85,55

odsto. U razrednoj nastavi sred-

wa ocjena je 4,16, dok je u pred-

metnoj 3,32.

^etiri u~enika su dobila

diplomu "Lu~a". Sa pozitivnim

uspjehom je 527 u~enika od kojih

sa odli~nim uspjehom 180, sa

vrlo dobrim 156, sa dobrim 153,

a sa dovoqnim uspjehom 38 u~e-

nika. Na popravni ispit je

upu}eno 16 u~enika zavr{nih

razreda i svi su polo`ili, kao i

51 u~enika od {estog do osmog

razreda. Od ovih u~enika sa po

jednom nedovoqnom ocjenom je 20,

sa po dvije 14, a sa po tri nedovo-

qne ocjene 15 u~enika. Dva

u~enika su ponavqala razred.

Primjerno vladawe je imalo

672 u~enika, dobro 12, a nezad-

ovoqavaju}e 5 u~enika. U toku

nastavne godine ukupno je bilo

25.215 izostanaka sa ~asova, od

kojih 23.974 opravdana i 1.241

neopravdan.

U O[ "Bo{ko Buha" je u toku

obimna rekonstrukcija fasade,

stolarije i kotlarnice.

- Dobi}emo novu fasadu

{kole sa stiropornom izo-

lacijom. Promijeweni su pro-

zori, odnosno postavqeni mod-

erni eloksirani prozori. Na

prvom spratu se vr{i spu{-

tawe plafona uz ure|ewe odgo-

varaju}e izolacije i instalaci-

ja. Izmje{tamo kotlarnicu iz

podrumskih prostorija, a ugra-

di}e se novi kotlovi, dok }e

stari kotlovi biti demonti-

rani i stavqeni na raspola-

gawe drugim {kolama u gradu.

Uz nove kotlove, fasadu, pro-

zore i izolaciju, {kola }e u

novom ruhu do~ekati narednu

{kolsku godinu - nagala{ava

Bla`o ̂ epi}, pomo}nik direk-

tora O[ "Bo{ko Buha".

On je dodao da }e biti izvr-

{eno redovno kre~ewe svih

prostorija u {koli, a da bi

sredstva moglo obezbijediti

Ministarstvo prosvjete i nau-

ke.

M.T.

Zadovoqstvo rezultatima postignutim u osnovnim {kolama

UUUU ggggrrrraaaadddduuuu 2222 .... 666699997777 oooossssnnnnoooovvvvaaaaccccaaaa ---- 888866664444 ooooddddlllliiii~~~~nnnnaaaaSa diplomom "Lu~a" 34 u~enika {to je zavidan uspjeh

- Visok procenat prelaznosti, veli-

ki broj odli~nih u~enika, mnogo osvo-

jenih priznawa, pohvala, diploma,

medaqa i pehara - uspjesi u nastavnim

i vannastavnim aktivnostima - postali

su sastavni dio `ivota i rada {kole,

rekao je 14. juna, ne skrivaju}i zadovo-

qstvo, direktor Faik Muhovi}, pri-

likom dodjele diplome "Lu~a" najbo-

qim polumaturantima O[ "Salko

Aqkovi}". Uru~uju}i diplome i kwige

lu~ono{ama, Muhovi} im je po`elio da

kroz `ivot nastave da kora~aju

velikim koracima i da se rado sje}aju

{kolskih dana.

- Va{ uspjeh je uspjeh va{ih nas-

tavnika, roditeqa i na{eg grada. Svaki

va{ slede}i uspjeh bi}e i na{, a mi

}emo biti spremni da vam pomognemo

koliko budemo u mogu}nosti. Nastavite

sa marqivim radom i budite primjer

drugima kako se posti`u najve}i rezul-

tati za qep{u li~nu budu}nost, budu-

}nost {kole i na{eg grada. Budu}nost

ovog grada temeqi se na mladim i per-

spektivnim qudima kao {to ste vi.

O~ekujemo da }ete se nakon zavr{enih

{kola i studija, vratiti ovdje da

znawem pomognete jo{ br`i razvoj pqe-

vaqske op{tine, reako je Muhovi}.

Diplomu "Lu~a" dobili su: Nata{a

An|eli}, \ur|ina Bailovi}, Milan

Laketi}, Jelena Drobwak", Nemawa

Dujovi}, Katarina Stevanovi}, Nemawa

Kastratovi}, Nikolija Mili~i},

Du{ica Spaji}, Jelena ]osovi}, Niko-

la ^olovi}, Marija \a~i}, Tatjana

\urovi}, Zlatko Pajovi} i Jovana

Svrkota.

Za u~enika generacije izabrana je

Jelena Drobwak o ~ijim je vrlinama i

|a~kim kvalitetima govorila wen

razredni starje{ina Milica Rondovi}.

D. Mili~i}

Dodjela diplome "Lu~a" u O[ "SalkoAqkovi}"

Koracima znawa i uspjehaPetnaest Lu~ono{a - me|u 131 polumaturanata. "U~iteq otvara vrata

znawa, ali morate u}i sami"

U O[ "Ristan Pavlovi}" 14. juna

2010. godine, uz prisustvo roditeqa

organizovana je sve~anost povodom

dodjele diplome "Lu~a" najboqim

u~enicima. Diplomu i prigodnu kwigu

na poklon dobilo je 15 u~enika. Najbo-

qi me|u wima je Danko Petri} koji je

progla{en za |aka generacije.

- Diploma Lu~a se ne dobija tako

lako, potrebno je puno rada i zala-

gawa. Ova diploma predstavqa veliko

priznawe i odgovornost. Vi }ete pred-

stavqati u budu}em {kolovawu prven-

stveno vas, {kolu i svoje roditeqe.

Zato sam vam ja zahvalan i vi ste

zaslu`ili da se organizuje ova sve-

~anost povodom dodjele diploma. Od

140 u~enika u na{oj {koli 38 u~enika

je sa odli~nim uspjehom, a me|u najbo-

qim je vas 15 koji ste danas ovde.

@elim vam sve najboqe u daqem

{kolovawu i da i u budu}nosti nas-

tavite sa odli~nim rezultatima -

rekao je direktor {kole Dragan To{-

i}.

Diplome su dobili: Danko Petri},

Nikola Vrane{, Pavle Jankovi},

Ke~ina @eqka, Ivana Baj~eti}, Niko-

la Taba{, Milenko Kne`evi}, Mari-

ja Milinkovi}, Katarina Borovi} ,

Dimitrije Kova~evi}, Isidora Nuha-

novi}, Slobodan Mentovi}, Marija

Miliki}, Filip Popovi} i Marija

Draga{.

U~enici O[ "Ristan Pavlovi}" su

u~estvovali na mnogim takmi~ewima

i ostvarili zapa`ene rezultate.

Ke~ina @eqka je ove godine bila

tre}a iz hemije. Na dr`avnom prven-

stvu iz matematike Taba{ Nikola

dijeli tre}e mjesto, a na Olimpijadi

znawa Slobodan Mentovi} je bio prvi

iz fizike.

A. Kordi}

Dodjele "Lu~a" u O[ "Ristan Pavlovi}"

Priznawe i odgovornostDanko Petri} |ak generacije.

771. jul 2010. O B R A Z O V A W E

U Gimnaziji "Tanasi-

je Pejatovi}" na kraju

nastavne godine bilo je

612 u~enika, od kojih 558

sa prelaznim uspjehom,

a prelaznost na nivou

{kole je 91,18 odsto. Bi-

lo je 40 lu~ono{a. Sa od-

li~nim uspjehom je 232

u~enika, sa vrlo dobrim

234, sa dobrim 88 i sa

dovoqnim uspjehom ~eti-

ri u~enika.

Najboqi uspjeh pok-

azali su u~enici prvog

razreda, zatim ~etvrtog,

pa drugog i tre}eg. U

~etvrtom razredu prela-

znost je bila 94,48 odsto,

a nakon popravnih 100

odsto. Ako izuzmemo

odjeqewa ~etvrtog ra-

zreda najboqi procenat

prelaznosti je pokazalo

odjeqewe 2-5 sa 97,06 od-

sto, gdje je samo jedan

u~enik polagao popra-

vni ispit.

Na popravni ispit je

upu}eno 54 u~enika koji

su imali od jedne do tri

nedovoqne ocjene, od koj-

ih je devet u~enika ~e-

tvrtog razreda polo`i-

lo, a 45 u~enika je ostalo

na popravnom ispitu za

avgust.

Od ukupnog broja u~eni-

ka 542 imaju primjerno

vladawe, dobro ima 50, a

nezadovoqavaju}e 20 u~e-

nika. Dobro i nezadovo-

qavaju}e vladawe povla~i

vaspitne mjere opomenu,

odnosno ukor. Ovi u~enici

su dobili odgovaraju}e va-

spitne mjere na osnovu

neopravdanih izostanaka

sa nastave.

- Ove {kolske godine

u~enici Gimnazije su

napravili ukupno oko

38.000 izostanaka, a

prethodne godine 41.000.

Pozitivno je da je sma-

wen broj izostanaka, ali

mi kao {kola nismo

zadovoqni. Broj izosta-

naka mora da se znatno

smawi da bi {kola bila

mnogo boqa, odnosno nas-

tava kvalitetnija. Ina~e

sa pona{awem u~enika,

osim izostanaka, nemamo

problema - isti~e Dra-

gan Zukovi}, direktor

Gimnazije "Tanasije

Pejatovi}". M.T.

Uspjeh u~enika Gimnazije "Tanasije Pejatovi}"

Vi{e od tre}ine odli~nih Vi{e od tre}ine odli~nih - Izostanci ove godine smaweni, ali potreban je ve}i napredak na ovom planu - isti~e Dra-

gan Zukovi}, direktor Gimnazije "Tanasije Pejatovi}"

U prvi razred upisano 150 u~enika

U prvi razred Gimanzije "Tanasije Pejatovi}"

primqeno je po konkursu Ministarstva prosvjete

i nauke 150 u~enika, od 160 koliko je konkurisa-

lo. Ovih 150 u~enika }e biti raspore|eno u pet

odjeqewa, a wihov upis obavi}e se kada i upis

ostalih razreda, krajem avgusta. Ta~an datum

upisa bi}e objavqen na oglasnoj tabli {kole.Na kraju nastavne

2009/2010. godine, u Sre-

dwoj stru~noj {koli je

bilo 782 u~enika od kojih

je 531 u~enik imao pozi-

tivan uspjeh, a procenat

prelaznosti na nivou

{kole je 67,90 odsto,

prije popravnih ispita.

Bilo je pet u~enika sa

diplomom "Lu~a".

Sa odli~nim uspjehom

je 87 u~enika, sa vrlo

dobrim 172, sa dobrim

237, a sa dovoqnim usp-

jehom 35 u~enika.

Procenat prelaznosti

raste od prvog do ~etvr-

tog razreda. U prvom

razredu ukupni proce-

nat prelaznosti je 59,82

odsto, u drugom 60,75

odsto, u tre}em 71,21, a

u ~etvrtom 86,30 odsto.

Najboqi procenat pre-

laznosti na nivou {k-

ole 100 odsto imala su

odjeqewa 4-1 i 4-3.

Sa nedovoqnim uspje-

hom je 251 u~enik, od

toga sa po jednom nedo-

voqnom 100 u~enika, sa

po dvije 77, sa po tri

56, dok je 18 u~enika sa

po ~etiri i vi{e nedo-

voqnih ocjena ponavqa-

lo razred.

Primjerno vladawe je

imalo 510 u~enika, do-

bro vladawe 101, a

nezadovoqavaju}e 149

u~enika. U~enici koji

su imali dobro i nez-

adovoqavaju}e vladawe

su ve}inom napravili

odre|en broj neoprav-

danih izostanaka.

Tokom nastavne god-

ine bilo je ukupno

28.584 izostanka sa

~asova ili prosje~no

36,55 po u~eniku. Od

ukupnog broja bilo je

19.848 opravdanih i

8.736 neopravdanih izo-

stanaka. Broj neoprav-

danih ~asova je najve}i

u drugom razredu, a naj-

mawi u ~etvrtom. U

odnosu na pro{lu god-

inu broj izostanaka je

smawen za oko 1.200 izo-

stanaka, iako je broj

u~enika na kraju nas-

tavne godine porastao.

M.T.

Uspjeh u~enika Sredwe stru~ne {kole

Generacija maturanata 1984/85.

godine proslavila je 25 godina od

mature. U~enici nekada{weg Cen-

tra za sredwe usmjereno obrazo-

vawe koji je integrisao Gimnaziju

i [kolski centar proslavili su

26. juna 25 godina od mature. U sali

Gimnazije "Tanasije Pejatovi}"

imali su sve~ani ~as prozivke, a

zajedni~ko dru`ewe je nastavqeno

nave~e u Hotelu "Gold".

- Po prvi put se na{a generaci-

ja okupqa poslije 25 godina. Dosta

je vremena pro{lo, qudi su se

promijenili, izgubile se adrese

{kolskih drugova, evo nam pri-

like da okupimo, dru`imo i obav-

jestimo jedni o drugima.

Vrijeme provedeno u sredwoj

{koli ne mo`e da se zaboravi, a

pamte se samo dobri doga|aji -

ka`e jedan od maturanata Darko

Baji}, prodekan Ma{inskog fak-

ulteta u Podgorici i rukovodilac

odjeqewa ovog fakulteta u Pq-

evqima.

M.T.

Generacija maturanata 1984/85. godine proslavila jubilej

Okupili se prvi put posle 25 godinaOkupili se prvi put posle 25 godina

Visok nivoVisok nivo

prelaznostiprelaznostiU odnosu na pro{lu godinu broj izostanaka je

smawen za oko 1.200, iako je broj u~enika na

kraju nastavne godine porastao

Upisalo se 187 u~enika

upra`wena jo{ 83 mjesta

U Sredwu stru~nu {kolu je od Ministarst-

va prosvjete i nauke odobren upis devet odje-

qewa u prvi razred. Od tog {est odjeqewa

~etvrtog stepena i tri odjeqewa tre}eg stepe-

na. Posle prvog junskog upisnog roka u SS[

upisano je 187 u~enika.

Na ~etvrtom stepenu stru~ne spreme na obra-

zovni profil tehni~ar marketinga i trgovine

upisano je 30 u~enika, a javilo se 10 vi{e, na

profil ekonomski tehni~ar upisano je 30

u~enika, a javila su se dva vi{e, na profil

tehni~ar za kompjutersko konstruisawe i upra-

vqawe upisana su 24 u~enika, profil autome-

hatroni~ar 25 u~enika, tehni~ar prodaje 24

u~enika i elektrotehni~ar energetike 24

u~enika.

Na tre}em stepenu stru~ne spreme na obra-

zovni profil voza~ motornog vozila upisano

je 13 u~enika, na profil konobar - kuvar 15 u~-

enika, a na profil elektroinstalater dva u~e-

nika.

Na ~etvrtom stepenu su ostala 23 upra`wena

mjesta na ~etiri obrazovna profila, a na tre-

}em stepenu ostalo je 60 slobodnih mjesta na sva

tri obrazovna profila.

Pojedina~ne prijave po naknadnom konkur-

su za upis u~enika u prvi razred se podnose od

16. do 20. avgusta.

Uvijek sve`a ka-

lifornijska pastr-

mka.

Povoqne cijene.

Doprema na ku}nu adresu

069 - 254 - 035

Ribwak Ribwak

Jugo{tica @idovi}iJugo{tica @idovi}i

Vi{egodi{wi direktor Insti-

tuta za srpski jezik SANU i

nau~ni savjetnik dr Drago ]upi}

umro je u Beogradu 18. juna 2010.

godine. Wegova `ivotna i radna

biografija pro`imala se mi{qu,

osje}awem i dobronamjerno{}u i sa

pqevaqskim krajem, gdje je, obavqa-

ju}i misiju uglednog prosvjetara,

ostao u sje}awu brojnih wegovih

u~enika i iskrenih po{tovalaca

wegovog vedrog pedago{kog lika.

Ro|en je 1932. godine u Zagara~u

kod Danilovgrada. Zavr{io je srp-

ski jezik i kwi`evnost na Filo-

zofskom fakultetu u Beogradu, gdje

je stekao nau~nu titulu doktora

lingvistike.

Od 1951. godine do septembra

1960. godine radio je na podru~ju

Pqevaqa (u~iteq u Meqaku,

nastavnik i direktor {kole na

Srdanovom grobu, {ef Odsjeka za

prosvjetu i kulturu op{tine

Gradac).

Od 1979. godine pa sve do odlas-

ka u penziju bio je na du`nosti

direktora Instituta za srpski

jezik i kwi`evnost. Bio je ~lan

ve}eg broja me|unarodnih i dom-

a}ih komisija: Komisije za ono-

mastiku, Me|unarodnog komiteta

slavista, Jugoslovenskog komiteta

za slovenske kulture, Odbora za

re~nik SANU i drugih stru~nih i

nau~nih udru-

`ewa. Bio je pre-

dsjednik Odbora

za jezik CANU.

Stvarala~ki

opus nau~nog sav-

jetnika dr Draga

]upi}a sadr`i

veoma razu|en i

nau~no utemeqen pristup izu~a-

vawa dijalektologije, onomastike,

istorije srpskog jezika i kwi-

`evnosti. Svojim impozantnim

rezultatima u izu~avawu savre-

menog srpskog jezika, jezi~kih

standarda, dr ]upi} se svrstava

me|u najistaknutije pregaoce

lingvisti~ke misli. Objavio je oko

300 nau~nih radova iz lingvistike

kao na desetine publicisti~kih,

putopisnih i drugih tekstova u

doma}im i stranim ~asopisima.

Najve}i broj radova odnosi se na

onomastiku i govor Crne Gore.

Dr`ao je predavawa na univerzite-

tima u Moskvi, Lewingradu, Kr-

akovu, Var{avi, Budimpe{ti i

drugim univerzitetskim metropo-

lama.

Sama ~iwenica {to je vi{e puta

biran za direktora Instituta, gdje

su mogli tu funkciju da stameno

pravdaju svojim djelom samo qudi

poput Beli}a i drugih nau~nih

uglednika, dovoqno govori o

izvanrednim organiza-

torskim sposobnostima dr

]upi}a u oblasti nauke,

pri ~emu je iskazivao

ogromnu stvarala~ku ene-

rgiju, pedago{ku toler-

antnost i konstruktivn-

ost.

Iz wegove li~nosti zra-

~ila je dobronamjernost,

qubopitqivost i sve

rijetke qudske osobine

koje ~ine ~ovjeka duhovno

jakim i ~asnim.

Ostavio je zna~ajna djela iz

oblasti filolo{ke nauke i kul-

ture. Od brojnih radova izdvajamo:

Govor Bjelopavli}a, Wego{ev jezik

u Dani~i}evoj "Srbskoj sintaksi",

Onomastika Zagara~a, Laterali u

govorima Crne Gore, Onomastika

dela Tamnave, O nekim crkv-

enoslovenskim jezi~kim crtama u

Gorskom vijencu, U odbranu Vuko-

va jezika i dr.

Volio je Pqevqa, gdje je imao

dosta prijateqa i saradnika.

Jedan je od autora Istorije Pqe-

vaqa u kojoj je zastupqen prilo-

gom Govorne osobine Pqevaqaka.

Istra`ivao je pjesni~ko djelo

Du{ana Grbovi}a, u~iteqa iz

Pqevaqa, stradalog u Jasnovcu

1945. godine.

Ugradio je sebe najqep{im qud-

skim osobinama u sje}awa brojnih

po{tovalaca wegovog djela i

imena.

Milorad Jokni}

In memoriam

Dr Drago ]upi}

88 1. jul 2010.P O Q O P R I V R E D A

Prodavci na pqevaqskoj pijaci

sla`u se u jednom, u prethodnih 15

dana prodaja gotovo svih proizvo-

da blago opada.

- Uzroci mogu biti razni, od

besparice, do odmora, qetovawa,

radova na selu. Uti~e, tako|e i

vru}ina. Veliki je uticaj visok-

ih temeperatura na sezonsko vo}e

kao {to je tre{wa i jagoda. Ovo

vo}e ne mo`e da se prepozna kada

jedan dan stoji na suncu - isti~e

Zoran Damjanovi}, prodavac na

pijaci.

Najvi{e se od povr}a kupuju

paradajz, krastavac i kupus, a od

vo}a tre{we i jagode.

Na mqe~noj pijaci prodaja,

tako|e, opada.

- Boqe ide jedino kada su penz-

ije. Tada se osjeti, jer penzioneri

najvi{e kupuju sir i kajmak.

O~ekujem mawu potra`wu zbog

toga {to se vi{e kupuje vo}e,

povr}e, salata.. - ka`e Sne`ana

Je~menica, prodava~ica na pij-

aci.

Cijene proizvoda na mqe~noj

pijaci u eurima po kilogramu ili

litru: sir mladi 3 eura, sir stari

4, kajmak od 8 do 15 eura, kisjelo

mlijeko tegla tri litra 2 eura i

slatko mlijeko 0,5 eura litar.

Cijene povr}a na pijaci u euri-

ma po kilogramu: paprike 1,5 eura,

kupus 0,3 do 0,5, krompir 0,3 do 0,5,

krastavac 0,6 do 0,8, paradajz 0,8

do 1, boranija 1,2 do 1,5, tikvice

0,5 do 0,8, {argarepa 0,8 do 1 euro,

crni luk 0,6 do 1, bijeli luk 2,8

eura.

Cijene vo}a: jabuka 0,5 do 1,2

eura, pomoranxa 1 do 1,2, breskva

1,5 do 2, kajsija 1,5, tre{wa 2,5,

jagoda 2 do 2,5, banana 1,2, limun

1 do 1,2.

Ponuda ko{ti~avih plodova,

suvog vo}a i bra{na je standard-

na: pasuq 1,5 do 2,5 eura po kilo-

gramu, kukuruz koki~ar 1, piri-

na~ 1,5, kikiriki 2, orasi 7, suvo

gro`|e 3, suve {qive 2,5, brus-

nice 8 eura. Heqdovno bra{no je

3 eura kilogram, ra`ano 1,2, kuku-

ruzno 0,4, a je~meno 1 euro. Jaja se

prodaju u rasponu od 7 do 12 centi

zavisno od veli~ine i kvaliteta.

Med je 8 eura.

Brojni su i prodavci tradi-

cionalnih poqoprivrednih alat-

ki od drveta, kao {to su vile,

grabuqe i dr. Kod wih, za raz-

liku od ostalih, prodaja lagano

raste.

Cijene drvenih poqoprivred-

nih alatki: vile od 2 do 15 eura,

grabuqe drvene 12 eura, grabuqe

plasti~ne sa nasadom 3,5, kosi{ta

10, nasadi za motike, krampe 2,5 do

3, brezove metle 3 eura.

- Po~ela je pomalo da ide pro-

daja. Boqe bi bilo da ima vi{e

kupaca, ali poqoprivreda je osla-

bila. Sam proizvodim alat, idem

u {umu i sije~em drvo, su{im ga,

obra|ujem. Prodam za sezonu oko

100 vila, do 50 kosi{ta, od 20 do

50 dr`aqa za grabuqe. Alatke

pravim od raznih vrsta drveta:

javora, jasena, bresta, lipe, breze...

Za grabuqe najboqa je lipa, za

kosi{ta javor, jasen, brest,

tre{wa, za vile breza, lijeska,

iva, brest - ka`e Filip Baj~eta

iz Komina. M.T.

Prodaja na pijaci blago opada

Najtra`eniji paradajz, krastavac

i kupus

Osnovni ~inioci koji uti~u

na ostvarewe proizvodnih i

finansijskih rezultata pro-

izvoda govedarstva su : ekonom-

ski, ekolo{ki, tehni~ko -

tehnolo{ki i subjektivni

faktor.

U okvirima tehni~ko - tehn-

olo{kih ~inilaca (ishrana,

rasni sastav i uslovi odgoja

goveda) dobar kvalitet sto~nih

hraniva i pravilna ishrana

je najva`niji faktor koji

uti~e na pove}awe mqe~nosti

krava, boqi kvalitet proizvo-

da i dobro zdravstveno stawe

plotkiwa ( krava i priplod-

nih junica).

Mqe~nije rase krava su i

najosetqivije, tj. najvi{e su

zahtjevne, kako po pitawu

obezbje|ewa dobrog kvaliteta

hraniva, tako i potrebe da

bude izbalansiran obrok.

Improvizacije sa nepotpunom

i nepravilnom ishranom krava

~esto nanose ekonomske {tete

farmerima, zato {to prou-

zrokuju smawewe proizvodnih

rezultata, kao i slabqewe

zdravqa i plodnosti krava.

Obrok podrazumjeva koli-

~ine hrane potrebne da zadovo-

qe sve potrebe ̀ ivotiwe u toku

24 sata. Izbalansiran obrok

sadr`i sve potrebne hranqive

materije i u takvim me|usobn-

im koli~inskim odnosima da

se optimalno zadovoqavaju

potrebe `ivotiwa.

Dnevni obrok koji se daje

kravi treba da je koli~inski

dovoqan, dobro izbalansiran,

raznovrstan i ukusan, dovo-

qno kabast i probavqiv, da ne

sadr`i toksine i mikotoksine

i da je {to ekonomi~niji.

Dobijawe ve}ih koli~ina

mlijeka kod krava i prirasta

kod teladi i junadi zahtijeva

kontinuitet pravilne ishrane

prilago|ene specifi~nim

zahtjevima pojedinih kate-

gorija goveda i fazama proi-

zvodnog ciklusa.

U qetnom periodu za ishr-

anu krava treba maksimalno

koristiti kabasta hraniva:

pa{u i dr. zelena hraniva,

zatim livadsko i lucerkino

sijeno, a koncentrovana hrani-

va dodavati zavisno od visine

mqe~nosti.

Sijeno je u na{im uslovima

ishrane pre`ivara osnovno

hranivo koje treba davati

neprekidno tokom ~itave

godine. U zimskom periodu se

daje u ve}im koli~inama

(naj~e{}e se livadsko sijeno

daje po voqi), a u qetnom peri-

odu, kada se koristi pa{a, ili

poko{ena zelena masa, sijeno

se daje od 2 - 5 kg. u obroku,

zavisno od raspolo`ivosti i

u~e{}a ostalih hraniva, kao

i proizvodnih potreba krava.

Prakti~na iskustva ukazuju

da sijeno treba davati krava-

ma prije pa{e i druga hrani-

va. Tokom kori{}ewa pa{-

waka u vrijeme ki{nih dana

treba pove}ati koli~ine sije-

na, zbog potreba krava za

suvom materijom u obroku.

Pa{a je u vrijeme aktivne

vegetacije ( od 4. - 9. mjeseca)

najkompletnije, a istovremeno

i najekonomi~nije - najef-

tinije hranivo, zato {to je

pre`ivari rado konzumiraju i

minimalni su tro{kovi anga-

`ovane radne snage. Pa{a

sadr`i visok procenat vode (

60 - 80 % ) i ima veliku hran-

qivu vrijednost, zato {to je

bogata vitaminima A, K, C i

vit. B kompleksa, a ako je

u~e{}e leguminoza u pa{i

ve}e bogata je i proteinima.

Mlade zelene trave sadr`e 15

- 18 % celuloze, malo masti, a

od minerala ima vi{e Ca i K,

a mawe P i Na, pa se stoci na

pa{i ne smije zaboraviti na

davawe kuhiwske soli.

Biqke procesom fotosin-

teze stvaraju celulozni biqni

materijal koji predstavqa

jedan od najzna~ajnijih izvora

energije na zemqi. Pre`ivari

su stvorili odnose simbioze

sa veoma specifi~nom popu-

lacijom mikroorganizama koji

stvaraju enzime za razgradwu

celuloze. Za ishranu krava i

ostalih pre`ivara karakter-

isti~ne su dvije faze:

a) U prvoj mikroorganizmi

koji nastawuju burag i mre-

`avac razla`u ve}i dio hrane

b) u drugoj fazi krava u

siri{tu i tankim crijevima

vari mikroorganizme i ono

{to je ostalo od hrane.

Odgajiva~i stoke moraju

biti veoma oprezni kod

ishrane pre`ivara prelaskom

sa zimskog re`ima ishrane na

qetnu ishranu sa pa{om, ili

svje`e poko{enom zelenom

masom. U proqe}e mlade biqke

su veoma so~ne i stoka ih

halapqivo jede. U pa{i nema

dovoqno sirove celuloze, tako

da se smawuje proizvodwa

sir}etne kisjeline i pove}ava

kisjelost sadr`aja buraga, {to

nepovoqno uti~e na razn-

ovrsnu aktivnost mikroorga-

nizama - mikroflore, na

masno}u mlijeka, kao i zdr-

avstveno stawe krava. Ne pre-

poru~uje se prekinuti ishranu

sijenom i naglo pre}i na

ishranu sa pa{om, zato {to

dolazi do pojave proliva.

Obimna ishrana na pa{i sa

lucerkom i djetelinom, pogoto-

vo ako su rosne, ili vla`ne

od ki{e dovodi do nadimawa,

indigestija (poreme}aji vare-

wa usqed pove}awa kisjelosti

u organima za varewe) i mo`e

dovesti do uginu}a ̀ ivotiwa.

Zato je va`no znati da sa

ishranom pa{om treba pris-

tupiti obazrivo, tj. postepeno,

tako {to prvi dan `ivotiwe

treba kra}e vrijeme zadr-

`avati na pa{i, gdje mogu

konzumirati 5 - 6 kg. zelene

mase, a svaki naredni dan

koli~ina pa{e u obroku mo`e

da se pove}ava 2 - 3 kg. Neop-

hodno je da se mikroflora

buraga postepeno prilagodi na

novu hranu kako bi se izbjegli

poreme}aji u varewu.

Organizacija ishrane krava

izvr{ava se prema potrebama

u pojedinim fazama proiz-

vodnog ciklusa.

Ishrana zasu{enih krava

pred zasu{ewe i tokom zasu-

{ewa uti~e na visinu mqe-

~nosti nakon teqewa, zato {to

je ovo period pripreme za lak-

taciju u kojem se mqe~na

`lijezda odmara i prikupqa

rezerve za predstoje}u pro-

izvodwu mlijeka. Period

zasu{ewa normalno treba da

traje 45 - 60 dana zavisno od

mqe~nosti krave. Kada krava

nije zasu{ena na vrijeme,

de{ava se u narednoj laktaci-

ji smawewe mqe~nosti 15 - 25

odsto. U situaciji kada je

te{ko zasu{iti mqe~nu kravu

na 2 mjeseca prije teqewa tada

na 1 dan treba prekinuti

davawe bilo kakve hrane, ili

davati samo mawe koli~ine

slame, ili grubog sijena ( bez

lista i cvijeta ), koje ne smije

biti plesnivo. Na taj na~in

se mo`e blagovremeno zaus-

taviti lu~ewe mlijeka i

pripremiti krava za narednu

laktaciju. Za ishranu zasu{-

enih krava najpodesniji su

qeti pa{a, a zimi kvalitetno

sijeno. Ako je krava u{la u

period zasu{ewa u dobroj

kondiciji dovoqno je u obroku

dodavati 1,5 - 2 kg. koncen-

trovanih hraniva, a kada su

slabije kondicije oko 3 kg.

Kravama se dnevno daje po 30

grama soli, dikalcijum fos-

fata i premiksa. Ako postoji

opasnost za prerano, ili pre-

jako nalivawe vimena konce-

trat se mo`e 2 - 3 dana pred

teqewe potpuno iskqu~iti iz

obroka.

Ishrana svje`e oteqenih

krava je sli~na, kao i pred

teqewe, s tim da im se u vri-

jeme teqewa daje najkvalitet-

nije sijeno po voqi, svje`a

mlaka voda, a zatim i mlak

napoj sa mekiwama, ili smje{a

p{eni~nih mekiwa, ovsa i

suncokretove sa~me. Od 4 - 10

dana nakon teqewa obrok se

poja~ava dnevno sa po 0,3 - 0,5

kg. koncentrovanih hraniva.

Dobro pripremqena krava

hrawena po normativima za

optimalnu proizvodwu treba

da u prve 3 - 4 nedjeqe dostigne

maksimalnu mqe~nost. U prak-

ti~nim uslovima za qetni

period ishrane to se obez-

bje|uje sa 3 - 4 kg. kvalitetnog

livadskog sijena, zatim konzu-

mirawem po voqi kvalitetne

pa{e i 5 - 6 kg. koncen-

trovanih hraniva sa premik-

som. Za dnevnu proizvodwu od

10 kg. mlijeka treba obezbi-

jediti u obroku 2 - 3 kg. livad-

skog sijena, oko 1,5 kg. p{e-

ni~nih mekiwa i kvalitetnu

ispa{u.

Slu`ba za poqoprivredu

Savjeti poqoprivrednicima

Ishrana krava u qetwem perioduIshrana krava u qetwem periodu

U prethodna dva mjeseca odgajiva~i goveda su Slu`bi za

poqoprivredu prijavili veliki broj uginulih krava. Krave

su najosetqivije nakon teqewa, a naj~e{}i uzroci uginu}a

su prouzrokovani zbog lo{eg kvaliteta sto~nih hraniva

(plesniva i natrula sto~na hraniva sa prisustvom toksina

i mikotoksina), kao i naglih prelazaka sa zimskog na qetni

re`im ishrane. Tokom juna mjeseca u Slu`bi za poqo-

privredu izra|ena je nova bro{ura : ISHRANA

PRE@IVARA i svi zainteresovani farmeri - sto~ari mogu

dobiti po 1 primjerak. Savjetujemo na{e doma}ine da je

veoma bitno i neophodno pravovremeno i kvalitetno

informisawe da bi se izbjegle {tetne posledice, zbog

nepravilne ishrane pre`ivara.

Op{tina Pqevqa

Sekretarijat za ure|ewe prostora

Slu`ba za za{titu `ivotne sredine

O b a v j e { t e w e

Izrada Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet

op{tine Pqevqa (LBAP) je u okviru trogodi{weg

projekta ( 2009 - 2011.) "Biodiverzitet i ekosis-

temske usluge za lokalni odr`ivi razvoj na Zapad-

nom Balkanu" koji sprovodi REC - Regionalni cen-

tar za ̀ ivotnu sredinu i ECNC - Evropski centar

za za{titu prirode. Projekat se bavi biodiverzite-

tom, najbitnijim pitawima lokalnog odr`ivog

razvoja i dobrobitima koje on pru`a lokalnoj zajed-

nici u vidu dobara i ekosistemskih usluga, a

finansira ga Ministarstvo inostranih poslova

Finske. Za kvalitetnu izradu Lokalnog akcionog

plana za biodiverzitet op{tine Pqevqa (LBAP)

potrebno je uspostaviti saradwu sa zainteresovan-

im stranama na lokalnom nivou u ciqu za{tite,

upravqawa i kori{}ewa ̀ ivotne sredine i samim

tim i biodiverziteta na odr`iv na~in i sada, ali

i u budu}e.

LBAP proces }e zahtjevati tijesnu saradwu

izme|u koordinatora, radnog tima, grupe zain-

teresovanih strana, gra|ana i predstavnika vlasti

u op{tini.

Radni tim za izradu Lokalnog akcionog plana za

biodiverzitet op{tine Pqevqa (LBAP) formi-

ran je od slede}ih ~lanova: 1. Dana Krezovi},

dipl.biolog; 2. Olgica Ota{evi}, dipl. ing.

pejza`ne arhitekture; 3. Tawa Draga{evi}, dipl.

biolog; 4. Bojana [quki}, dipl. biolog; 5. Alma

Ramovi}, dipl. biolog; 6. Vaso Kne`evi}, dipl.

ing. pejza`ne arhit. i hortikulture; 7. Nata{a

Vukovi}, dipl. ing. poqoprivrede; 8. Jelica Pal-

drmi}, dipl. ing. {umarstva i 9. Dijana An|eli},

dipl. ing. elektrotehnike.

Aktivnosti oko formirawa grupe zaintereso-

vanih strana su u toku. Kqu~ne zainteresovane

strane u ovom procesu bi}e predstavnici preduze}a,

NVO sektora, dr`avnih organa, medija i pojedinci.

Za detaqnije informacije obratite se koordina-

toru radnog tima za izradu Lokalnog akcionog

plana za biodiverzitet op{tine Pqevqa (LBAP):

Dana Krezovi}, tel: 052/322-209, Sekretarijat za

ure|ewe prostora - Slu`ba za za{titu `ivotne

sredine, ul. Kraqa Petra br. 48, kancelarija 31A,

zgrada Op{tine Pqevqa.

991. jul 2010. N V O S E K T O R

U zgradi Crvenog krsta 18. juna

2010. godine odr`ana je konstitu-

tivna sjednica Organizacije sli-

jepih za Pqevqa i @abqak. Na

po~etku je ukazano na nedostatak

kvoruma, ali je odlu~eno da se

sjednica odr`i. Pored ~lanova

Organizacije iz Pqevaqa na

skup{tini su prisustvovali pre-

dsjednik i izvr{ni direktor Sa-

veza slijepih Crne Gore Bo`idar

Denda i Fadil Mu~i}. Izbornom

skup{tinom je predsjedavao Er-

min Bato Nuhanovi}.

Organizacija slijepih za

Pqevqa i @abqak podnijela je

izvje{taj o radu za prethodne

~etiri godine. Kako se navodi u

izvje{taju, Organizacija je akt-

ivno u~estvovala u rje{avawu

mnogih bitnih pitawa, ali se

isti~e i niz problema koje treba

rje{avati u budu}nosti. Finan-

sirawe predstavqa najve}i prob-

lem, jer kako oni ka`u iz godine

u godinu pomo} je sve mawa. Druga

bolna ta~ka je nezapo{qavawe

slijepih i slabovidnih lica koja

su osposobqena za rad, ali se

nadaju da }e to promijeniti novi

Zakon o zapo{qavawu osoba sa

invaliditetom. Tre}i problem i

prepreku u normalnom radu pred-

stavqa neposjedovawe vlastitog

prostora.

Za predsjednika Upravnog odb-

ora izabran je advokat Radmilo

Joksovi}, a za sekretara Smajo

Softi} koji je i do sada obavqao

tu du`nost. Pqevqska organi-

zacija je podr`ala Bo`idara

Dendu i Fadila Mu~i}a da osta-

nu na dosada{wim funkcijama

koje su obavqali u Savezu sli-

jepih Crne Gore.

Nezadovoqni dosada{wim ra-

dom osnovne organizacije

Saveza slijepih u Pqevqima i

pojedinim prijedlozima za

~lanove rukovodstva sjednicu

su napustili Mi{ko Ostoji},

@ana \a~i} i Vera Despotovi}.

A. Kordi}

Gospodine Pavlovi}u,

ja iznosim samo ~ewe-

nice profesora @eqka

Vidakovog Zirojevi}a,

koje su "Pqevaqske nov-

ine" prenijele da je

UDBA ubila Marinka

Golubovi}a. Tako je o

tome istina iza{la na

vidjelo poslije 59. godi-

na. Izgleda da vi ̀ elite

da ostane onako kako su

vam prenosili informa-

cije qudi koji su ~uvali

vlast.

Da ste pro~itali do-

pis \or|ija Peruni~i}a

u "Pqevaqskim novina-

ma" od 1. marta ove godi-

ne bilo bi vam sve jasno.

Gospodine Pavlovi}u,

Bo`o Bjelica je bio u

zatvorima u Mostaru i

Bile}i u predratnoj

Jugoslaviji kao ~lan

KPJ o ~emu postoje pod-

aci u arhivu BiH u

Sarajevu. U Bile}i je

Bo`o Bjelica bio u zat-

voru zajedno sa Vladom

[egrtom, istaknutim

revolucionarom BiH.

^ak se [egrt intereso-

vao preko {tampe gdje je

i {ta radi Bo`o Bjeli-

ca.

Da je Bo`o Bjelica

bio ~lan KPJ sigurno

vam mo`e potvrditi

Mihailo ̂ olovi}, ro|en

u Jugovu kod Pqevaqa

1925. godine, nosilac

Partizanske spomenice

1941. godine, elektro -

in`ewer, koji je proveo

preko 10 godina u Rusiji,

a sada `ivi u Beogradu.

Zar bi Bo`o Bjelica

mogao da bude komandir

prate}e ~ete, a da nije

~lan Komunisti~ke par-

tije.

Ja sam, gospodine Pav-

lovi}u, napisao kwigu o

Bo`u Bjelici. Prije

nego {to sam je objavio

dao sam rukopis Sretenu

Tau{anovi}u, biv{em

na~elniku SUP-a u Bij-

elom Poqu, Pqevqima...

Nije bilo nikakvih

primjedbi.

Me|u `ivima danas

nema Bo`ovih saboraca:

Obrada ̂ eperca, Rado{a

Ze~evi}a, Milovana ̂ a-

vi}a i mnogih drugih

koji bi se, da su `ivi,

smijali va{em ~lanku.

Prilikom sahrane St-

anice Peruni~i} u selu

Mao~u 1992. ili 1993.

godine dok je Uro{

Baj~eti} ~itao nekrolog

pokojnici, sin Milovana

Golubovi}a, zvani Beli,

pred nekoliko stotina

gra|ana prekinuo je Uro-

{evo ~itawe i viknuo:

"Nisu Marinka ubili

Milija Vojinovi} i

Bo`o Bjelica, nego ga je

ubila Udba!" Htjeli su

da zavade dva bratstva

Golubovi}e i Vojinov-

i}e.

Gospodine Pavlovi}u,

pro~itajte pone{to da

bi vam mnogo toga posta-

lo jasno.

Du{ko Mili}, Pqevqa,

Omladinska bb

Ubistvo Marinka Golubovi}a

Istina je u arhivimaU "Pqevaqskim novinama" broj 1277 od 15.

juna 2010. godine objavqen je ~lanak: "Ni

rije~i o ubistvu Mom~ila Jak{i}a" gospod-

ina Milo{a Pavlovi}a u kome iznosi neka

svoja vi|ewa

Obiqe`avawe zna~a-

jnih datuma iz na{e

pro{losti bilo je uvijek

i povod i prilika za

podsje}awe na `rtve i

doga|aje i sa stanovi{ta

borbe za slobodu i opsta-

nak.

Ovogodi{we podsje}a-

we na Dan ustanka crn-

ogorskog naroda i Dan

dr`avnosti obavi}e se

13. jula okupqawem gra|-

ana kod spomenika na

Stra`ici u 10. ~asova.

To je za crnogorski

narod zna~ajan datum za

podsje}awe, kako na

po~etak borbe protiv

fa{izma, tako i za pod-

sje}awe na brojne `rtve

i sinove na{eg naroda

pale za slobodu i na

druga velika ̀ rtvovawa

naroda da bi se `ivjelo

u slobodi. Tom prilikom

}e se polo`iti vijenci

na kriptu spomenika gdje

po~ivaju zemni ostaci

312 boraca i strijeqa-

nih rodoquba i zajed-

ni~ke grobnice u Bobovu,

Kru{evu, Kosanici i

[ulama u kojima po~iva

190 boraca iz NOR iz

cijele Jugoslavije, odati

po{ta palim za slobodu

i ̀ rtvama fa{isti~kog

terora i rata. Okupqen-

im gra|anima }e se obr-

atiti predstavnik bora-

~ke organizacije i

lokalne vlasti.

Vidoje Despotovi}

Predsjednik OOBNOR-a

1941 - 1945.

Tradicionalno okupqawe 13. jula kod

spomenika na Stra`ici

Podsje}awe na `rtve

borbe za slobodu

Tradicionalna

posjeta Sutjesci

Delegacija boraca

i gra|ana Pqevaqa

posjetila je Sutjesku

13. juna na 67. godi-

{wicu proboja obr-

u~a. Polo`eni su vi-

jenci na spomen

kosturnicu na Tjen-

ti{tu kao i na grob

slavnog partizanskog

komandanta, Save Ko-

va~evi}a.

Izborna skup{tina Saveza slijepih za Pqevqa i @abqak

Finansirawe najve}i hendikepNovi predsjednik Upravnog odbora - stari sekretar

Imamo potrebu da se kao grupa

~lanova Saveza slijepih obra-

timo na{im sugra|anima radi

mogu}ih nedoumica.

Povodom neprimjerenih de{a-

vawa u organizaciji Saveza slije-

pih za Pqevqa i @abqak, ova gru-

pa ~lanova je napustila izbornu

sjednicu zbog neregularnosti i pre-

komjernog broja poma`u}ih ~la-

nova u rukovodstvu organizacije.

Dakle do{lo se do situacije

da poma`u}i ~lanovi odlu~uju

o na{em novcu, na{im aktivnos-

tima i da glasaju protiv sli-

jepih qudi u wihovoj mati~noj

organizaciji.

Zloupotrebqena je mawkavost

statuta tako da sekretar Softi} ima

privatnu nevladinu organizaciju.

Nama su potrebni volonteri,

spoqni saradnici i poma`u}i

~lanovi, ali mi ne `elimo

okupaciju na{e organizacije.

Potrebni su nam saradnici kao

{to imamo dr Mirjanu Taba{,

koja sve na{e ~lanove vanredno

prima, prof. Vladan Avramovi}

koji nas je besplatno u~io rad na

ra~unaru, Mira Topovi} koja na

svaki wihov seminar i radionicu

pozivala nekoga od na{ih ~lano-

va, predstavnike pqevaqskih me-

dija i radnih organizacija koje

su nas uvijek pomagale.

Zra~ak nade je ove godine dobio

nagradu za volonterizam, ali wi-

hovi volonteri dolaze kod wih

da poma`u djeci da u~e, da se

igraju s wima, da im pomognu da

pripreme priredbu i da wihov

`ivot u~ine podno{qivim.

@elimo da qudi u na{oj orga-

nizaciji preispitaju postupke

kojima su doveli do razdora i

sukoba u organizaciji, ako ih

interesuju ~lanovi Saveza, a ne

samo wihova kasa.

Zbog svih zloupotreba i neregu-

larnosti smo prinu|eni da se obra-

timo nekim institucijama sistema

i koristi}emo sva pravna sredst-

va protiv diskriminacije, jer i

evropska pravila tako nala`u.

Mi{ko Ostoji}, Vera Despo-

tovi} i @ana \a~i}

U dnevnom listu Vijesti i Dan

(21. juna) optu`en sam od tri

~lana Organizacije slijepih

Pqevqa i @abqak, pod naslovom

- Poma`u}i ~lanovi rade za

interes. Ponovo u dnevnom listu

Vijesti od 24. juna ove godine,

optu`en sam od ista tri ~lana,

@ane \a~i}, Vere Despotovi},

Dragoja Ostoji}a, ne znam za{to.

Od svega {to su rekli, istina

je samo da su ~lanovi Organi-

zacije slijepih od ukupno 121.

~lana za Pqevqa i @abqak. Nije

jasno zbog ~ega oni misle da wih

troje imaju vi{e prava nego svi

ostali zajedno. ^ime to oni

zapravo nisu zadovoqni? Ja nije-

sam profesionalac, ve} penzion-

er, a kao lice sa o{te}enim

vidom i u mogu}nosti da pom-

ognem, prihvatio sam da radim u

Organizaciji. Zajedno sa brojnim

saradnicima i voqnim ~lanovi-

ma, realizovao sam brojne aktiv-

nosti na ovom podru~ju, kao {to

su - humanitarni koncert "Svjet-

lost du{e", obuka slijepih na

ra~unaru, zdravstvenu za{titu

slijepih, obuku slijepih za

samostalno kretawe bijelim

{tapom, organizovao susrete

reprezentacije slijepih i Rud-

nika ugqa, me|unarodne {aho-

vske turnire, organizovao sus-

rete slijepih u Sutomoru itd.

^ime to \a~i} i Despotovi}

nijesu zadovoqne, kada su prve

me|u onima kojima je pru`ena

pomo} za stambeno pitawe i

lije~ewe. Svake godine idu

besplatno na sedmodnevni odmor

sa pratiocem, za Dan slijepih

idu na dru`ewe slijepih, poziva-

ju se redovno da u~estvuju na kon-

certu "Svjetlost du{e".

Ovdje ne}u da nabrajam sve, ali

ne mogu da ne pomenem da je Orga-

nizacija slijepih, ~iji sam ja

sekretar, bila ta koja je pru`ila

najve}u podr{ku za pomo} @ani

\a~i} u rje{avawu stambenog

pitawa. Dragoje Ostoji} je svoj

prvi radni odnos zasnovao u

organizaciji slijepih i radio

vi{e godina za platu, a wegov

~lan porodice bio je predsjed-

nik pqevaqske organizacije, a

sada mu smeta {to su prisutni i

u~estvuju u radu vide}i volon-

teri, kojima umjesto wegovih

poruka i uvreda, treba uputiti

samo zahvalnost i priznawe. To

su humani volonteri, ugledni

gra|ani Pqevaqa i @abqaka,

koji zaslu`uju puno po{tovawe.

@ao mi je {to su wih troje, zbog

svoje sebi~nosti, uskogrudosti,

nerazumjevawa i nepo{tovawa

osnovnih demokratskih princi-

pa, demonstrirali netrpeqivost,

grubost i iskqu~ivost.

A to {to optu`uju za navodne

neregularnosti u radu organi-

zacije i mene li~no, mogu da

utvrde nadle`ne slu`be, koje su

nas ve} po wihovim la`nim

dojavama vi{e puta kontrol-

isali. A ono {to je od svega

najva`nije, to da je ~lanstvo zad-

ovoqno radom i da je to potvrdi-

lo na Skup{tini organizacije

slijepih odr`ane 17. juna 2010.

godine.

Smajo Softi}, sekretar

Organizacije slijepih za

Pqevqa i @abqak.

Nismo "Slijepi" da ne vidimo prevaru

Nemojte nam toliko pomagati Poma`u}i ~lanovi odlu~uju u Savezu slijepih, {to je svojevrstan vid "statutarne diskrim-

inacije"

Nezadovoqna - samo "trojka"

Mi nismo digli glas radi funkcija kako nam se prigovara, ve}

zbog ne po{tovawa statuta ne pozivaju}i redovne i aktivne

~lanove na izbornu sjednicu, tako da poma`u}i i vide}i ~lan ima

ve}i prioritet i pravo od slijepih.

Pqevaqska organizacija je jedina u Crnoj Gori kojom rukovode

vide}i qudi i mi smo ovih dana iznijeli mno{tvo primjedbina

malverzacije na ra~un tog rukovodstva.

Ovim putem se obra}am svim ~lanovima na{eg Saveza da dobro

razmisle koga }e izabrati da ih zastupa i da rukovodi wihovim

srestvima, jer svaka invalidska organizacija isti~e-

"ni{ta o nama bez nas".

1100 1. jul 2010.K U L T U R A

Po{ta Crne Gore u sarad-

wi sa Ministarstvom prosv-

jete i nauke sedmu godinu za

redom, organizuje nacionalno

takmi~ewe za najqep{i lit-

erarni sastav u formi pisma.

Ove godine u konkurenciji

je bilo oko 100 radova, a prva

nagrada dodijeqena je Tamari

Glu{~evi}, u~enici osmog

razreda O[ "Ristan Pavlo-

vi}". Tema ovogodi{weg tak-

mi~ewa bila je "Napi{i ne-

kome pismo u kome }e{

objasniti za{to je va`no

pri~ati o AIDS-u i za{titi

sebe od ove bolesti".

Mlada i talentovana djevo-

j~ica, ovim pismom obratila

se, kako ka`e, svim qudima,

bez obzira na to koliko god-

ina imaju i preporu~uje svi-

ma da se {to vi{e infor-

mi{u o ovoj bolesti.

Prva nagrada je lap - top

ra~unar, koji }e primiti na

Svjetski dan po{te, 9. okto-

bra.

Ovaj rad Po{ta Crne Gore

}e prevesti na engleski jezik

i proslijediti Svjetskom

po{tanskom savezu na Me|-

unarodno takmi~ewe mladih

za najqep{e pismo u 2010.

godine, koje se odr`ava u

Berlinu.

Da ovaj uspjeh nije neo~eki-

van potvr|uje i weno u~e{}e

na brojnim literarnim takm-

i~ewima u na{em gradu, gdje

je osvajala nagrade... Osim

toga, pi{e pjesme, glumi u

Dramskom eksperimentalnom

studiju i volontira u "Zra-

~ku nade".

Sada svi o~ekujemo rezul-

tate iz Berlina i `elimo

Tamari puno sre}e...

J.L.

Najlep{e pismo na konkursu Po{te Crne Gore rad

Tamare Glu{~evi}

Dragi moj, velikiDragi moj, veliki

i mali dru`e...i mali dru`e...

Poslije du`eg prekida pono-

vo je nastavqeno takmi~ewe

instrumentalista. U okviru

festivala umjetni~kog stva-

rala{tva mladih, u junu je

odr`ano takmi~ewe iz klavi-

ra i gitare.

Ciq NVU "Pro arte" je

otkrivawe mladih talenata,

wihova daqa afirmacija i

pomo} oko u~e{}a na drugim

takmi~ewima i festivalima.

Propozicije takmi~ewa uskl-

a|ene su sa propozicijama

Muzi~kog festivala mladih

Crne Gore i takmi~ari su

raspore|eni po kategorijama

prema uzrastu.

U prvoj kategoriji (ro|eni

2001. i 2002.) iz klavira

Markovi} Ana je dobila spe-

cijalnu nagradu sa maksimal-

nih 100 bodova i pomo} od

strane `irija za u~e{}e na

narednom dr`avnom takm-

i~ewu. U istoj kategoriji iz

gitare Demirovi} Azra je

dobitnik "Zlatne lire".

U drugoj kategoriji iz

klavira dobitnici nagrade

"Zlatna lira" su Koruga

Tijana i Krezovi} Tijana, a

"Srebrna lira" pripala je

Vu~eti} Mariji. U tre}oj kat-

egoriji iz klavira "Srebrna

lira" pripala je \ondovi}

Katarini i Jankovi} Pavlu.

S obzirom da za sada ne pos-

toji adekvatan prostor, odn-

osno koncertna sala sa klavi-

rom, predvi|eni koncert za

publiku nije mogao biti

odr`an. Zavr{etkom rekon-

strukcije Doma kulture o~e-

kuje se da se stvore uslovi za

ovu aktivnost i da ovo tak-

mi~ewe dobije regionalni

karakter. A.K - D.M.

Otkrivawe talenata

Afirmacija mladihAfirmacija mladih

instrumentalistainstrumentalista

Nenad Milosavqevi} popu-

larni Ne{a "Galija" je odr-

`ao veoma uspje{an koncert u

sklopu Dana humora i satire

"Vuko Bezarevi}". Raspust,

kraj semestra za studente, ned-

jeqa ve~e, recept su za pre-

punu salu Doma Vojske Crne

Gore u kojoj je "kqu~alo" od

mladala~ke razdraganosti i

dobrog raspolo`ewa. Ve}inom

mlada publika, preko 700 pos-

jetilaca, znala je gotovo svaku

Ne{inu pjesmu i bila je rada

da pjeva i igra. Ne{a je za

uzvrat pru`io dio onog raspo-

lo`ewa koje je krasilo wegove

hipi po~etke, kada je svirao u

parkovima i po trgovima jad-

ranskih gradova.

Kroz toplu rijeku strasnog i

sentimentalnog muzi~kog vre-

meplova, Milosavqevi} je

vje{to kormilario pred-

stavqaju}i slojeve svog muz-

i~kog ukusa. Zvuk se kretao od

ozareno sjetnog treperewa

struna do furioznog juri{a

akorda, uvijek u skladu sa pole-

tom mladog, sna`nih osje}awa

`eqnog, auditorija.

- U Pqevqima sam ovoga puta

boravio tri dana i moram re}u

da je jako zanimqiv grad, sa

posebnom atmosferom. Intere-

santno je da se u wemu budi

ne{to. Spoqa gledano, sa

ulica, deluje kao da je grad

previ{e miran, ali kada zagre-

bete malo povr{inu, shvatite

da postoji jedan poseban i jak

temperament. Jako je dobro {to

se de{avaju ovakvi doga|aji,

jer ta energija izlazi na vide-

lo i va`no je da se mladi qudi

ukqu~uju u dru{tveni `ivot.

Mladi su reagovali kao i oni

iz velikih gradova... Mlade

generacije tra`e sebe u nekoj

muzici iz pro{losti, a "Gal-

ija" je prili~no matora grupa

koja je svojim stvarala{tvom

obuhvatila vi{e generacija -

rekao je Ne{a "Galija".

On je naglasio da je wegov

novi album gotov i da }e se

pojaviti na tr`i{tu za par

mjeseci, a da }e ga najvjerovat-

nije promovisati i u Pqevqima.

Koncert je odr`an 20. jula, a

organizator je Sekretarijat za

dru{tvene djelatnosti op{-

tine Pqevqa.

M.T.

Veoma uspje{an koncert Nenada Milosavqevi}a

Galija u buri dobrog raspolo`ewa

- U Crnoj Gori sviram od

2007. godine, {to mi je jako

drago jer volim i Srbiju i

Crnu Goru podjednako, a u

Pqevqima sam kao kod ku}e -

ka`e Andrej Kurti, poznati

violinista i ~est gost Pqe-

vaqa odakle je wegova majka

Mileva \urovi} Kurti.

Brojne nastupe u Crnoj Gori,

Andrej je krunisao pro{logo-

di{wom turnejom tokom koje

je nastupao kao solista sa

Crnogorskim simfonijskim

orkestrom.

- To je bila prva zvani~na

inostrana turneja Crnogorskog

simfonijskog orkestra, ujedno

velika ~ast za mene da sviram

u Veroni na obele`avawu 200

godina od ro|ewa Mendel-

sona...Tako|e, mnogo mi je

va`no da sam posle punih 16

godina nastupio u svojoj Srbi-

ji. Odsvirao sam resital za

solo violinu u galeriji

Srpske akademije nauka krajem

maja ove godine. U brojnoj pub-

lici bilo je dosta Pqevqaka

{to me je veoma obradovalo -

isti~e Andrej.

Pro{le godine Andrej je svi-

rao na doma}im festivalima

"Kotor Art", "Barski Qet-

opis", ali je odr`ao i niz kon-

cerata u Americi kao solista

sa vi{e simfonijskih orke-

stara. Isto tako isti~e nastup

na elektri~noj violini sa

~uvenim gitaristom Xejmsom

Bartonom (James Burton), vi{-

estrukim dobitnikom Gremi

(Grammy) nagrade i gitaristom

Elvisa Prislija.

Andrej je ove godine zna~aj-

no napredovao u akademskoj

karijeri. Na Dr`avnom uni-

verzitetu u Luizijani na kojem

predaje, dobio je dva unapr-

e|ewa: "tenure" mu omogu}ava

da zadr`i svoju poziciju do

kraja radnog vijeka, a "associ-ate professor", je vi{i stepen

profesure.

- U Luizijani, kolevci

bluza, na jednoj konferenci-

ji klasi~ne muzike odr`ao

sam predavawe o ulozi vio-

line u neklasi~nim stilovi-

ma. Predavawe je izuzetno

dobro primqeno i jo{ jednom

je potvrdilo ~iwenicu da

izvo|ewe razli~itih stilova

na jednom instrumentu ne bi

trebalo da smeta umetniku.

Ipak, najvi{e me raduje to {to

ja sa ovih prostora, dobijam

priznawa u svetskom centru

bluza - isti~e Andrej.

O Andrejevoj muzi~koj dje-

latnosti mo`ete vi{e saznati

na internet adresi www.and-rejkurti.com koja }e uskoro biti

dostupna. M.T.

Adrej Kurti poznati violinista u Pqevqima kao kod ku}e

U omiqenom graduU omiqenom gradu

Andrej Kurti je roden 1971. godine u Beogradu, gde je u

muzi~koj {koli "Stevan Mokrawac" stekao osnovno i sred-

we obrazovawe. [kolovawe nastavqa na konzervatorijumu "P.

I. ^ajkovski" u Moskvi, odsjek za violinu. Postdiplomske

studije zavr{ava u SAD-u, na univerzitetu u Xorxiji, gde i

doktorira. Dobitnik je pet prvih nagrada na takmi~ewima u

SFRJ, ~etiri prve nagrade na takmi~ewima u Xorxiji i

Floridi, a bio je i finalista dr`avnog takmi~ewa guda~a

SAD-a 1998. godine. Od 2000. godine je snima za producentsku

ku}u "Blue Griffin Recordings", za koju je snimio i {est sonata

za solo violinu Eugene Ysaye-a, op.27, na kojima je doktori-

rao. Od 2004. godine predaje violinu na dr`avnom univerzite-

tu u Luizijani. Nastupa {irom svijeta sa mnogim simfoni-

jskim orkestrima kao solista, tako|e, i kao izvo|a~ kamerne

muzike. Osim klasi~ne muzike, bavi se i drugim muzi~kim

`anrovima i pojavquje kao izvo|a~ ili aran`er na ~etrde-

setak albuma popularne ameri~ke muzike.

Iz Narodne biblioteke "Stevan Samarxi}"

Nove kwige1. Rade Deliba{i}, "Istorija pedago{ke misli u Crnoj Gori", CID, 2009.

2. Doris Lesing, "Alfret i Emili", Agora, 2008.

3. Adam Smit, "Teorija moralnih ose}awa", CID, 2008.

4. Kurt Flerike, "Crna Gora i Dalmacija", CID, 2009.

5. Vaclav Klaus, "Plava planeta u zelenim okovima", CID, 2010.

6. Lav N. Gumiqov, "Etnogeneza i biosfera zemqe", CID, 2005.

7. Qiqana Habjanovi} - \urovi}, "Voda iz kamena", Globosino, 2010.

8. Vilijem Pol Jang, "Koliba", Laguna, 2009.

9. @arko Komanin, "Qetopis vje~nosti", SKZ, 2009.

10. ^aslav \or|evi} (prir.), "Srpski soneti", Slu`beni glasnik, 2009.

U okviru akcije "Kwigom

protiv droge - kwige u bib-

lioteke" koju je pokrenula

Izdava~ka ku}a "Unireks" iz

Podgorice zajedno sa Min-

istarstvom zdravqa i Min-

istarstvom rada i socijalnog

starawa Crne Gore, Narodna

biblioteka "Stevan Samarxi}"

dobila je na poklon 184 kwige.

Odgovaraju}i izbor pripao je i

bibliotekama gradskih {kola,

MRZ za kulturnu djelatnost.

Sve kwige su iz izdava~kog

programa "Unireksa". Istog

dana (21. jun) Biblioteka je

primila zna~ajan poklon od

Sr|e Draga{evi}a za fond

kwiga "Danica Draga{evi}"

koji je pored svih 105 nobelo-

vaca sve bogatiji (oko 1.400

naslova) beletristikom, isto-

riografijom i dokumentaris-

tikom. D.M.

Dva poklona u jednom danu

"Danica" sve bogatija"Danica" sve bogatija

Milan Lane Gutovi} je jo{

jednom potvrdio da spada u

sam vrh eks - ju humoristi~ko

- satiri~ne scene. Sala

Kluba Vojske Crne Gore bila

je 18. juna pr-

etijesna da primi

sve one koji na-

pamet znaju mnoge

Lanetove "bisere"

ali im se smiju po

ko zna koji put.

Dobro znani po-

gled "ni luk jeo ni

luk mirisao" ali

kad ka`e - ka`e;

i ubada gdje se obi-

~ni smrtnici ne

usu|uju. "[oji}"

bqesne tek sa pon-

ekim "}" - ali

Gutovi}ev kabare

"Obi~an dan" je

ne{to ~emu [oji}

i nije neophodan.

Naravno sve je

opu{tenije kada je

u pitawu erotika

na narodni na~in -tipa "kako

su ru`ne devojke u mom kraju"

ili ~uvni pokret rukom kada

treba do~arati "malu mu{ku

razliku".

Salve smijeha i aplauza -

najboqi pokazateq da je Gut-

ovi} na{ sugra|anin - ne

samo kada su u pitawu Dani

humora i satire, ve} uni-

verzalan humorni pratilac

ozbiqnog `ivota.

D. Mili~i}

Kabare

Obi~an Lanetov dan

11111. jul 2010. K U L T U R A

Izlo`ba starih fotografija,

promocija monografije SPD

"Bratstvo 1889. do 2009" godine i

bogat muzi~ko scenski program

odr`an je u Domu Vojske Crne

Gore 26. juna 2010. godine.

- Ove fotografije su istorija

Dru{tva, istorija srpskog naro-

da na ovim prostorima. U te{kim

vremenima turske i austro -

ugarske okupacije "Bratsvo" je

~uvalo trag postojawa srpskog

naroda i ono najva`nije - wegovu

kulturu. Ponosimo se qudima na

ovim fotografijama, wihovim

radom i trudi}emo se da i mi

uradimo koliko mo`emo da bi i

na{i potomci bili ponosni na

nas - kazao je Milivoje Iri},

glavni urednik RTV "Pqevqa" i

dodao da je za izlo`bu najzaslu-

`niji Vojkan Bojovi} jer je ve-

}ina fotografija iz wegove kol-

ekcije.

Otvaraju}i izlo`bu Bojovi} je

zahvalio porodicama \enisije-

vi}, Aritonovi}, Baji}, Gruji-

~i}... koje su ovim fotografijama

sa~uvale veliki dio vremena u

kome su Pqevqa bila "mali Car-

igrad".

- Nije bilo velikih razlika u

s o c i j a l n o j

strukturi od

m o } e v s k e

sirotiwe do

porodica na

visokom ni-

vou. Svjedoci

smo negirawa

istorije, pa i

ovog dana koga

se pripremamo

da proslavimo

- istakao je

Bojovi} uz

`equ da ovi

dani u kojima

smo ponosni i

tu`ni, u koji-

ma Vidovdan

proslavqamo

sa otetim Kos-

ovom budu na vaskrsewe i uz

o~ekivawe istrage nepravde i

osvete pravde.

Na promociji monografije SPD

"Bratsvo 1889. do 2009" govorili

su predsjednik Dru{tva Petar

Grdini}, urednik dr Slavenko

Terzi} i autori Vojkan T. Bojo-

vi}, Mili} F. Petrovi} i Milan

Kne`evi}.

- "Bratstvo 1889" je organizo-

vano u namjeri da pod turskom i

austrougarskom vla{}u o~uva

svoju kulturu i srpski jezik u

~emu je i uspjelo."Bratstvo" je

okupqalo i poznate u~iteqe,

sve{tenike i imalo podr{ku

blagopo~iv{eg patrijarha Var-

nave. Zato smo ponosni da je posle

svih neda}a obnovqen rad " Brat-

stva" 1999. godine, a da na Vidov-

dan ove godine proslavqamo 121

godinu - rekao je Grdini}.

Dr Slavenko Terzi} je naglasio

da je monografijom djelimi~no

ispuwen dug prema osniva~ima i

~lanovima Dru{tva kao i koso-

vskim junacima i ~uvarima koso-

vskih ideja kroz vjekove.

- Nije bilo slu~ajno da je

"Bratstvo" u Pqevqima osnovano

1889. godine na 500. godi{wicu

kosovske bitke, kao {to nije

slu~ajno da je obnovqeno 1999.

godine kada je srpski narod

branio istorijsko jezgro svoje

zemqe od NATO agresije. Neka ovo

sve~ano okupqawe u Pqevqima

bude tiha i skromna molitva za

du{e svih ~lanova "Bratstva" i

kosovskih junaka - rekao je Terzi}

i zakqu~io da je kultura najmo-

}nije sredstvo za o~uvawe jednog

naroda i da je ta vrsta civilizo-

vanog rodoqubqa put da se

onemogu}i odnaro|ivawe i asim-

ilacija Srba.

U okviru Vidovdanskih pome-

na "Bratstvo 1889" nastupile su

Jelena i Ivan @igon u muzi~ko -

scenskom programu "Oj Kosovo,

Kosovo...", kao i etno - grupa SPD

"Bratstvo 1889" i SPD "Jedinst-

vo" iz Kotora. S.Z.

Vidovdanski pomeni SPD "Bratstvo 1889"

Kultura civilizovanog rodoqubqaMolitva za ~lanove "Bratstva" i kosovske junake

Nedjeqa istorije ame-

ri~ko-crnogorskih

odnosa (21. do 25 jun)

okon~ana je U Ameri~k-

om uglu u Pqevqima,

predavawem istori~ara

Xona Tredveja, profeso-

ra Ri~mond Univerzite-

ta (Virxinija). Tredvej

je 25. juna prestavio obi-

mno djelo "Crna Gora i

SAD", koje donosi niz

dokumenata o istoriji

diplomatskih odnosa

izme|u dvije dr`ave.

Na pa`qivo odab-

ranim dokumentima pr-

ofesor Tredvej je il-

ustrovao slo`enost

politi~kih prilika na

Balkanu (1905-1918) i

pradoksalnu ~iwenicu

da je Crna Gora uprkos

pripadnosti pobjedni-

~kim silama Antante, na

neki na~in iza{la kao

gubitnik (gubitnik dr`-

avnosti). Prisutni su

mogli ~uti autenti~nu

prepisku Kraqa Nikole

i Vudre Vilsona, zatim

mali ~as o politi~kom

prelijetawu Teodora

Ruzvelta iz republikan-

skih redova u demokr-

atske i sli~no... Po~as-

no mjesto pripada sv-

akako Xonu Xeksonu,

prvom (rezidentniom)

ambasadoru SAD u Crnoj

(oktobar 1905). Xeksonu

u ~ast - jedna ulica u

Podgorici dobila je

wegovo ime.

Tredvej je istakao va-

`nost crnogorskih imi-

granata u Ameriku za

kulturolo{ku i eko-

nomsku povezanost, a

nakon toga {armantno,

analiti~no i oprezno

povukao neke istorijske

paralele koje povezuju

po~etke dvadesetog i

dvadeset prvog vijeka

(finansijske probleme,

autoritet i svojevrsno

vizionarstvo vladara (u

ovom slu~aju Kraqa

Nikole, koji je 1909. po-

nudio Americi zna~ajan

dio crnogorske obale -

Valdanos za vojnu bazu?).

Amerika, na ~elu sa

predsjednikom Taftom to

tada nije smatrala pri-

oritetnim.

D.Mili~i}

Ameri~ko - crnogorska sedmica

Pou~ne paralele

u "Uglu"Xona Tredveja: "Crna Gora i SAD", Istorijs-

ki Institut Crne Gore 2010"

Xon Tredvej je profesor istorije i me|unar-

odnih studija na Ri~mond

Univerzitetu, savjetnik je za me|unarodne

studije, svjetsku politiku i diplomatiju. Tred-

vej je diplomirao na Dr`avnom Univerzitetu

Floride 1972., diplomu o ruskim i isto~no-

evropskim studijama stekao je 1975., a doktori-

rao 1980. na Univerzitetu Virxinije.Dr`ao je

mnoga predavawa na razli~ite teme iz evropske

istorije dvadesetog vijeka. Dobitnik je mnogih

nagrada po~asti i grantova; ~lan mnogih

udru`ewa. Profesor Tredvej je dobio vi{e

grantova za svoj istra`iva~ki rad.

Najva`niji radovi: "Soko i Orao: Crna Gora

i Austrougarska, 1908-1914".

"Sovjetski Savez pod Gorba~ovom: procjena

prve godine".

Priprema kwigu "Neobi~na smrt Kraqevine

Crne Gore, 1914-1924".

D. M.

Uprkos ki{nom vremenu, uz pri-

jatne zvuke harmonike u Milet

ba{ti, 27. juna, otvorena je izlo`ba

proizvoda od bijele i crvene pqe-

vaqske ru`e. Milet ba{ta je opo-

jno mirisala ru`om, a na stolovi-

ma proizvodi od prelijepog cvijeta.

Od crvene ru`e - slatko i sokovi

pravqeni na tradicionalan na~in,

a od bijele: ru`ina vodica ili

|ulsija koja se koristila kao lijek

za vid i ten pqevaqske `ene.

Posebnu pa`wu privukla je bakar-

na posuda za pravqewe |ulsije,

stara oko 300 godina. Uz izlo`bu

proizvoda od ru`e i posuda u koji-

ma su pripremani, izlo`ena je i

baklava ru`ica, pqevaqsko tradi-

cionalno jelo.

- Ciq nam je promocija pqe-

vaqske ru`e. Pqevaqska ru`a je

osobena, opojna i mirisna i sig-

urna sam da nigdje ovako ne uspi-

jeva. Ciq nam je da sa~uvamo od

zaborava tradicionalno prip-

remawe proizvoda od crvene i

bijele ru`e. Nadam se da }e ova

manifestacija pre}i u tradiciju

i da }emo slede}e godine biti na

jo{ ve}em nivou - kazala je pri-

likom otvarawa manifestacije

predsjednica NVO "Gra|anske

inicijative" Ismeta Xaki}.

Na izlo`bi su izlo`eni ant-

ikviteti: sehare, biseri i stare

fotografije pqevaqskih `ena.

Proizvode su slu`ile djevojke

u narodnim no{wama Marijana

Lakovi} i Alisa Krije{torac.

Pjesme o ru`i pjevali su Smajo

Musli}, Milenko Jeli}, Ismeta

Xaki} i ostali gosti.

A. Kordi}

Gra|anske inicijative

Opojni miris pqevaqske ru`e

Pozori{nom predstavom Narodnog pozori{ta iz

Kikinde "Crk'o bez tog" po~eli su 24. Dani humo-

ra i satire "Vuko Bezarevi}". Komad u re`iji Vlada

Lazi}a odu{evio je dio pljevaljske publike, a bilo

je i komentara da ovaj tip predstava plasira laki

humor; uglavnom ve} vi|en.

Komedija se sastoji od ~etiri jedno~inke povezane

pjevljivim songovima i mu{ko-`enskim odnosima,

koji se problematizuju i na kraju ipak uspje{no

re{avaju, uglavnom lascivno!

Erotski humor iz svake re~enice, gestikulacije,

pokreta... Ono {to odmah osvaja publiku jeste izvanred-

na gluma i iskusno koketiranje glumaca sa publikom.

Pri~e govore o pro{lom vremenu i obi~ajima,

sukobima kultura. Povezane muzi~kim pauzama, u

jednoj imamo parodiju "Labudovog jezera", u drugoj

poznati film. Sve se na kraju zavr{ava svadbom, po

svim tradicionanim obi~ajima. Neki to vole, tako.

Sa puno naboja i potencije, koju je kraji{ki egzo-

dus donio Vojvodini. J.L - D.M.

Prepuna sala Doma Vojske

Da crkne{ od smijeha

lakogPetar Petrovi} Peci: "Crk'o bez tog", Naro-

dno pozori{te Kikinda

Ismeta Xaki}: Ciq nam je da sa~uvamo od zaborava tradicionalno prip-

remawe proizvoda od crvene i bijele ru`e

SPD “Jedinstvo” iz Kotora najstarije na ovim prostorima

Jelena i Ivana @igon - uigran tandem na sceni

Milivoje Iri} , Vojkan Bojovi} i Petar Grdini} na

otvarawu izlo`be

1122 1. jul 2010.S P O R T

Pqevqa su grad fudbal-

skih talenata. Fati}, Toma-

{evi}, Bojovi} su samo neki

u nizu nadolaze}ih zvijezda,

kako ovog grada tako i crn-

ogorskog fudbala. Wihova

imena ve} mo`emo ~uti u

najve}im svjetskim i evrop-

skim takmi~ewima {to pre-

dstavqa ponos ovog grada.

Pored ovih ,"zvu~nih imena"

tu su i oni koji tek dolaze,

ali koji iz dana u dan sve

vi{e privla~e pa`wu: Mr-

dak, Mahmutovi}, Kartal,

Le~i}, [qivan~anin, ali i u

svakom pogledu, kapiten om-

ladinskog tima Adi Bambur.

Bambur je pro{ao sve sele-

kcije Rudara. Spreman da

odigra na svakoj poziciji, bio

je uzdanica trenerima u mno-

gim me~evima. Vi{e puta je

bio progla{en za igra~a

utakmice. Odli~ne igre, pon-

a{awe kako na terenu tako i

van wega, profesionalni

odnos prema treninzima i

sr~an pristup utakmica samo

su neke od vrlina ove mlade

uzdanice.

Veliki talenat, neizmjer-

na ̀ eqa i voqa, ogroman rad,

trud i veliki broj utakmica

koje je ovaj fudbaler iz

omladinskog pogona odigrao,

privukli su pa`wu i treneru

prvog tima Neboj{i Vigwe-

vi}u. Ubrzo je uslijedio poziv

za prvi tim i debitantska

utakmica protiv Mornara iz

Bara koju je Bambur odigrao

na zavidnom nivou.

-Trenirati sa najboqima,

prolivati znoj uz {ampione,

u~iti od Ran|elovi}a, Use-

nija, Mini}a svakako da je

veliki uspijeh. Na terenu se

trudim da ispo{tujem sve ono

{to treneri ka`u, jer znam

da se samo uporno{}u i zala-

gawem posti`u dobri rezul-

tati. Jedan od najzaslu`nijih

qudi koji su mi pomogli da

napredujem i od kojeg sam

dosta nau~io jeste trener

omladinaca Vuko Bogavac.

Nadam se da }u nastaviti sa

dobrim igrama i da }e prel-

azak u prvi tim samo biti

podstrek da nastavim jo{

boqe - rekao je Bambur.

A. Kordi}

Talenat i upornost - Adi Bambur

Univerzalni kapiten

Hotel Grand, Cetiwe , 12 -

16. jun

Na prvenstvu je u~estvovalo

22 takmi~ara, 15 u mu{koj i 7

u `enskoj konkurenciji. U

mu{koj konkurenciji pro{l-

ogodi{wi pobjednik Potpara

Nikola podijelio je prvo mje-

sto sa Ze~evi} Ivanom iz Ni-

k{i}a sa 5,5 poena, ali je tit-

ula omladinskog prvaka

pripala Ze~evi}u zbog boqeg

"Buholca". Krstonijevi} Stj-

epan je porazom u posledwem

kolu ispustio bronzanu med-

aqu.

U `enskoj konkurenciji

Mi{ovi} Sawa iz [K "Osn-

ovnih i sredwih {kola" Pq-

evqa, sa 5 poena odbranila je

titulu omladinske prvakiwe

koju je osvojila pro{le god-

ine. Ovo je wena ~etvrta osv-

ojena titula

Omladinske

prvakiwe Crne

Gore. Drugo mj-

esto odre|eno

je ̀ rebom izm-

edju Bubawa

Milice iz [K

"Osnovnih i

sredwih {k-

ola" Pqevqa i

B l a g o j e v i c

Tijane iz [K

"T - com" Pod-

gorica , koje su

osvojile po 4

poena , a vi{e

sre}e u `rebu

imala je Buba-

wa Milica iz

Pqevqa. Rado{evi} Nevena je

sa 3,5 poena osvojila ~etvrto

mjesto. Sudijsku du`nost usp-

je{no su obavili nacionalni

arbitri Zoran Peruni~i} i

Zoran Rado{evi}.

D.M.

Pojedina~no omladinsko prvenstvo CG u {ahu

Sawa - "Grandiozna"Srebrna Bubawa Milica i Potpara Nikola

Nema skoro nijedne zemqe u

svijetu u kojoj se ne igra fud-

bal. To je najrasprostraweni-

ji, najpolularniji i najgle-

daniji sport na na{oj planeti.

Igre sli~ne fudbalu posto-

jale su jo{ prije 2000 godina u

Kini, Gr~koj i Rimu, a sli~ne

igre su poznate i Eskimima i

ameri~kim Indijancima.

Prvi fudbalski klub osno-

van je u Engleskoj 1857. godine,

a 1863. godine osnovan je Lond-

onski fudbalski sa-

vez i objavqena pr-

avila igre, kada se i

ra|a moderan fudbal.

Prva me|unarodna

utakmica odigrana je

1872. godine izme|u

Engleske i [kotske

u Glazgovu.

Fudbal se prvi

put pojavquje na

Olimpijskim igrama

1900. godine u Pa-

rizu.

1904. godine nasta-

je FIFA (Me|unaro-

dna fudbalska fed-

eracija), koja 1930.

godine organizuje prvo Svjetsko

prvenstvo u fudbalu u Ur-

ugvaju.

1954. godine osnovana je UE-

FA (Evropska fudbalska uni-

ja).

1956. godine UEFA organizu-

je Kup evropskih {ampiona.

1960. godine u Parizu je

odr`ano prvo evropsko fihale

Kupa nacija u fudbalu.

UEFA prvo Evropsko prven-

stvo u `enskom fudbalu orga-

nizuje 1981. godine u Wema~koj.

Prvi svijetski kup u

`enskom fudbalu FIFA or-

ganizuje 1991. godine u Kini.

Fudbal je danas u velikom

razvoju. U svijetu je registro-

vano oko 250 miliona fudba-

lera, od ~ega vi{e od polovine

mla|eg uzrasta. Preko 50 mili-

ona ̀ ena u 110 zemaqa aktivno

igra fudbal. Od fudbala ̀ ivi

ili sti~e korist blizu 500

miliona qudi. I dok menaxeri

obavqaju svoj dio posla, a fi-

nansijski mo}nici ula`u ogr-

oman kapital, dotle, u isto

vrijeme, veliki broj sudija po-

ku{ava da dijeli fudbalsku

pravdu.

Fudbal je najq-

ep{a igra sa mno{-

tvom emocija, ali je

poznato da razvoja

savremenog fudbala

nema bez savr{enog

poznavawa fud-

balske organizacije,

fudbalske metodologije, fud-

balske teorije i fudbalske

prakse.

1896. godine Hugo Buli,

poslije {kolovawa u inos-

transtvu, donosi prvu fudbal-

sku loptu u Beograd, od kada se

fudbal po~iwe igrati i na

na{im prostorima.

Fudbal u Pqevqima ima, ta-

ko|e, dugu i bogatu tradiciju, pa

se mnogo toga, i kod nas, utkalo

u tu ogromnu {arenu loptu.

Prvu fudbalsku loptu donio

je u na{ grad Filip \ur-

a{kovi}, koji se {kolovao u

Parizu, gdje je i zavolio fud-

bal. Bilo je to davne 1908.

godine, nastoje}i da ovu sport-

sku aktivnost pokrene i u

Pqevqima, gdje je i slu`bo-

vao. Od tada pa do 2008. godine

navr{ilo se 100 godina od kada

je fudbalska lopta po~ela da

skaku}e na poqanama na{ega

grada. No, niko se nije potru-

dio, ~ak ni oni najodgovorniji,

da taj veliki jubilej, ozna~e

bar skromnom sve~ano{}u.

Ove godine navr{ava se 90

godina od kada se u Pqevqima

organizovanije igra fudbal, i

kada je 1920. godine do{lo do

formirawa fudbalskih dru-

{tava i klubova, kao {to su

Gradsko loptarsko dru{tvo

"Sanxak", pa i onih mawih, u

pojedinim dijelovima grada.

U ovom dugogodi{wem tra-

jawu prodefilovalo je u pqe-

vaqskom fudbalu hiqade fud-

balera, stotine ~lanova

upravnih odbora, preko trid-

eset predsjednika, ~etrdesetak

trenera i preko pedeset direk-

tora i sekretara fudbalskih

dru{tava i klubova.

Zato se nadamo da }e najzad,

tokom ove godine, Pqevqaci,

odgovaraju}i organi lokalne

uprave, kao i FK "Rudar" i

FK "Pqevqa", na prigodan i

dostojanstven na~in obiq-

e`iti, toliko dugo trajawe i

razvoj fudbala u svom gradu.

Bio bi to ne samo dug i pa`wa

prema brojnim generacijama

fudbalera, fudbalskim posl-

enicima i simpatizerima u

Pqevqima, ve} i prema jednoj

od prepoznatqivih tradi-

cionalih vrijednosti na{eg

grada, koja je sa qubavqu, tru-

dom i pam}ewem decenijama,

stvarana i wegovana, radi wene

uzvi{enosti, plemenitosti i

dugovje~nosti. Neka zaborav

ili nebriga, onih koji su najod-

govorniji, ovog puta ne budu

ja~i od trajnog sje}awa.

Milenko Bezarevi}

Po~eci fudbala u svijetu i u Pqevqima

Jubileji obavezujuJubileji obavezuju

Tradicija 10 godina uzgoja kalifornijske pas-

trmke

Ribwak Mirkovi}a u GlisniciRibwak Mirkovi}a u Glisnici

O~i{}ena riba 5 eura, neo~i{}ena 4 eura

Cijena povoqna

Dostava na ku}nu adresu

Tel. 067-599-460, 069-355-364 11210

Za sada je izvjesno da }e od

Pqevqaka jedino u~estvovati

Alen Plakalo i voziti Yuga u

klasi E - 1, do 1400 cm3. Tak-

mi~ewe CEZ - a obuhvata 13

zemaqa, pa je za o~ekivati da

na{ grad tih dana posjeti veli-

ki broj qubiteqa automobiliz-

ma. Pro{logodi{wu trku na

Lov}enu, po izvje{tajima svih

medija, posmatralo je preko 30

hiqada gledalaca.

- Ta~an broj u~esnika sazn-

a}emo 8. jula, do kada se vr{i

uplata kotizacije i prijavqi-

vawe takmi~ara. Po intereso-

vawu, koje vlada, siguran sam

da }e u Pqevqima u~estvovati

preko 100 voza~a - ka`e Miki

Plakalo, ispred auto kluba

"AP - Sport", koji je suorgani-

zator ove trke.

Na prostoru ispred ku}e

Garana Dajovi}a privode se

kraju obimni radovi na ure|-

ewu parkinga za takmi~arska

vozila. Na samom startu staze

betonira se sve~ana bina i

postavqaju jarboli za zastave

13 zemaqa, koje su ~lanice Cen-

tralno - evropske zone FIA -

e. Sve~ano progla{ewe pobjed-

nika uz intonirawe himni,

uveli~a}e kulturno umjetni~ka

dru{tva i leta~i paraglajding

kluba iz na{eg grada. Z.D.

Auto trka za [ampionat Centralno - evropske zone (CEZ) u Pqevqima

U~estvuje preko 100 voza~aU~estvuje preko 100 voza~aBrdska auto trka [ampionata AFCG, koja se boduje za [ampionat Centralno-evropske

zone (CEZ), Prvenstvo AFCG na brdskim stazama i Kup Jadrana, odr`a}e se 10. i 11.

jula na stazi pored Pqevaqa

Ekipu op{tine Pqevqa pr-

edstavqa}e 95 sportista, koji

}e se vite{ki nadmetati u

rukometu (mu{karci i `ene),

odbojci (`ene), ko{arci (mu-

{karci), {ahu, karateu, rib-

olovu, atletici, planinarstvu

i biciklizmu. Po rije~ima

Dragana Paldrmi}a, sekretara

za dru{tvene djelatnosti, svi

sportisti iz na{eg grada bi}e

smje{teni na Zlatiboru i

ima}e hotelski smje{taj na

bazi pansiona.

Me|uop{tinske omladinske

sportske igre najve}a su ama-

terska sportska manifestaci-

ja na Balkanu, koja je do sada

redovno okupqala oko 3.000

sportista i sportskih radnika.

S obzirom da je turisti~ka

sezona na Zlatiboru u punom

jeku, hotelijeri su iza{li u

susret organizatoru i snizili

pansionske cijene za sportiste,

ali one su i daqe visoke. To je

glavni razlog zbog koga su sve

ekipe prijavile mawe

sportista, nego obi~no, tako da

ove godine ukupan broj u~esni-

ka ne}e pre}i dvije hiqade.

Skup{tini MOSI igara, do

danas je potvr|eno u~e{}e 25

ekipa, od ukupno 36 iz Srbije,

Crne Gore, Republike Srpske i

Federacije Bosne i Herce-

govine. Takmi~ewa }e se odvi-

jati u 15 disciplina na sport-

skim terenima u ^ajetini i

Zlatiboru. Doma}in je prin-

u|en da sva atletska takmi~ewa

organizuje u Bajinoj Ba{ti i

svakodnevno prevozi sportiste.

Zbog nedostatka uslova za

takmi~ewe kanuista, uvr{tene

su nove sportske discipline,

plivawe i tenis.

Sve~ani defile sportista

i otvarawe 47. MOSI "^ajeti-

na 2010." uz najavu fanfara i

truba zakazano je u srijedu 7.

jula u 17 ~asova. Crnu Goru

predstavqa}e sportisti Pqe-

vaqa, Bijelog Poqa, Berana,

Kola{ina, Mojkovca i Ro`-

aja.

Z. Despotovi}

U susret 47. MOSI "^ajetina 2010."

Na{ grad predstavqa 95 sportista

11331. jul 2010. S P O R T

Fudbaleri Rudara, koji su pri-

preme, za po~etak evropskog puta

i ujedno za novo prvenstvo, po~eli

14. juna, uglavnom sa ekipom, koja

je igrala u minulom {ampionatu,

saznali su 21. juna ime rivala u

prvom kolu pretkvalifikacija za

Ligu {ampiona. To je prvak San

Marina, Tre Fiore, ekipa koju su

pri`eqkivali za po~etak svog

drugog izlaska na evroscenu zbog

blizine. San Marino je, dr`avica,

smje{tena u planinskom lancu

Apenina, okru`ena teritorijom

Italije. Ima oko 28 hiqada sta-

novnika, a weni fudbalski, {es-

tostruki prvaci, i toliko puta

osvaja~i kupa, su totalni amateri.

Prva utakmica igra}e se u

wihovom mjestu Fiorentano, na

stadionu, koji je izgra|en 1949.

godine i koji mo`e da primi 700

gledalaca. I gle ironije, on

zadovoqava kriterijume UEFE a u

Pqevqima ne, ve} moraju da igra-

ju reven{ u Podgorici 7. juna,

vaqda zbog udaqenosti od aero-

droma. Dobro je izjavio trener

Rudara Vigwevi}, da }e Rudar u

ovom susretu biti najve}i pro-

tivnik sam sebi. Zna~i ekipa ne

smije u}i u igru sa devizom lako

}emo. Ekipa Rudara, igrala je u

sastavu kao i protiv Budu}nosti u

finalu kupa, osim {to je izostao

Miroje Jovanovi}, koji nije ni

putovao na prvu utakmicu. Dakle

igrali su: Radanovi}, Ivanovi}.

Igumanovi}, Bojovi}, Boji},

Sekuli}, Useni, Vlahovi}, Brn-

ovi}, Ran|elovi}, Tomi}. O~ekuje-

mo siguran prolaz, a onda crn-

ogorskog {ampiona ~eka ozbiqan

evropski trenutak, jer }e 13. ili

14. jula, morati na megdan, buga-

rskom {ampionu Liteksu. Vjeruje-

mo da }e za utakmice 2. kola Vig-

wevi}, mo}i da ra~una i na neka

kvalitetnnija poja~awa. Rudar je

u San Marino otputovao poslije

nedjeqnog treninga. Oti{li su do

Bara, gdje }e preko Barija, autobu-

som imati ~itav dan puta. Ostale

trenutne novosti su da u klubu

vi{e ne}e biti iskusnog Ivana

^arapi}a i mladog Mihaila Ale-

ksi}a. U Rudaru je ponovo Milo{

Vrane{, koji se vratio sa poza-

jmice De~i}u, a na mjesto trenera

golmana, Bo`idara Vuksanovi}a,

koji je u Rudaru, proveo vi{e od

deset godina, i koji se preselio

na istu du`nost u Mogren, do{ao

je Sr|an Kqajevi}. Dok se ne

zavr{i evropska pri~a niko iz

kluba ne ide, a poslije toga, bi}e

sve jasnije. Novi {ampionat, peti

po redu, po~iwe 14, avgusta, i

Rudar tada do~ekuje ekipu Zete.

Prelazni rok za fudbalere po~eo

je 7. juna, i traje dva mjeseca.

F. B.

Po~iwe evropski fudbalski put

Rudar igrao 30. juna u San MarinuProtivnik mu je bio Tre Fiore (Tri cvijeta), {ampion ove dr`avice), revan{ utakmica se igra

u Podgorici 7. jula. - Slijede}i rival, pobjedniku iz ovog duela, je bugarski {ampion Liteks.

- Peto prvenstvo po~iwe 14. avgusta

Na {ahovskom prvenstvu Crne Gore za juniorke i

juniore, koje je od 12. do 17. juna igrano na Cetiwu,

na{i {ahisti, opet su postigli odli~ne rezultate.

Istina nijesu bili uspje{ni kao lani, kada su se

Sawa Mi{ovi} i Nikola Potpara, vratili sa Ceti-

wa sa {ampionskim titulama. Ovoga puta Sawa je,

uspjela da ubjedqivo odbrani primat u svojoj

konkurenciji, i tre}i put uzastopno, osrane na

tronu. Svaki drugi rezultat, izuzev {ampionske

titule, u ovoj konkrenciji, za wu bi bio vidan neusp-

jeh. Do titule je do{la bez poraza, ostvariv{i

~etiri pobjede i dva remija i sa poenom prednosti

prva pro{la kroz ciq ispred klupske drugarice

Milice Bubawe i Tijane Blagojevi}, koje su imale

po 4 poena. ^etvrto mjesto, tako|e je pripalo pqe-

vaqskoj nadi {aha Neveni Rado{evi}, koja je osvo-

jila 3,5 poena, kao i Kristina Ba~i} iz Bara. Na

prvenstvu je u~estvovalo sedam takmi~arki, od kojih

su ~etiri bile iz [K OIS[. ^etvrta takmi~arka,

Berina Ajanovi}, bila je i najmla|a i zavr{ila je

prvenstvo bez poena, a tamo je i{la da osjeti wegovu

dra` i po prva zna~ajna iskustva. U mu{koj

konkurenciji predstavqala su nas dvojica

takmi~ara. Branilac titule Nikola Potpara i

osmoplasirani sa pro{logodi{weg prvenstva

Stjepan Korstonijevi}, koji je odli~no p~eo, i

poslije tre}eg kola, bio sam u vo|stvu sa tri poena,

iako je imao izuzetno jake protivnike. U ~etvrtom

kolu do`ivio je prvi poraz, od wemu neugodnog

rivala, Nik{i}anina Ze~evi}a. Izgledalo je da se

Krstonijevi} brzo oporavio poslije poraza jer je u

petom kolu, savladao dobrog Podgori~anina

Ra{ovi}a, koji je ~etvrtom kolu nanio jedini poraz

Potpari, i ponovo izbio u krug najozbiqnijih

konkurenata za titulu. Me|utim, u {estom i sedmom

kolu pretrpio je nove poraze od Potpare i Bjelopo-

qca Mehovi}a i zavr{io na {estom mjestu. Ovog

puta Stjepan nije znao da postoji i remi, koji mu je

bio dovoqan bar za tre}e mjesto.

Nikola Potpara, zavr{io je prvenstvo sa istim

brojem poena, kao i novi {ampion Ivan Ze~evi}, sa

kojim je remizirao u drugom kolu, ali ga je me~ iz

prvog kola, koji je igrao sa nejrejtingovanim

igra~em, uz poraz u ~etvrtom kolu, ko{tao odbrane

titule, koju je osvojio pro{le godine u znatno ja~oj

konkurenciji. Ta pobjeda u prvom kolu, nije mu

donijela odre|eni koeficijenat, po Buholc-siste-

mu, {to je na kraju i bilo presudno.

Na prvenstvu juniora bilo je 14 u~esnika, a wihov

kona~an poredak je bio: Ze~evi} i Potpara, po 5;5

poena, Vuk~evi}, Kisi}, Mehovi} po 4, 5, Krstoni-

jevi}, Pe~urica i Leki} po 4 i td. Sve su to dobri

{ahisti i sigurno }emo o wima jo{ dosta ~uti.

Mi{ovi}eva i Ze~evi}, predstavqa}e Crnu Goru

na narednom svjetskom prvenstvu, koje }e se odr`ati

u Poqskoj. F. B.

Zavr{eno omladinsko prvenstvo Crne

Gore u {ahu

Sawa i daqe na tronu, a

Nikoli se isprije~io Buholc

Dobri plasmani Milice Bubawe i NveneRado{evi}, a Stjepan Krstonijevi} sve upropas-tio u posqedwa dva kola

Nikoli Potpari predstoji nejte`i ispit u dosa-

da{wij karijeri. Od 2. do 13. jula, tako|e na Ceti-

wu, igra, kao pro{logodi{wi juniorski {ampion,

na seniorskom prvenstvu Crne Gore, na kome

u~estvuje, pet velemajstora, jedan inter majstor, dva

FIDE majstora i ~etiri majstorska kandidata, me|u

kojima je i Nikola. Dakle, Potpara }e se na}i u

dru{tvu u kome }e mo}i mnogo da nau~i, ali istovre-

meno i da poka`e svoj talenat.

Sawa Mi{evi} i Milica Bubawa, u~esnice su, kao

i pro{le godine, prvenstva u `enskoj konkurenci-

ji. Ovoga puta za prvenstvo se prijavilo osam

takmi~arki, jedna vi{e nego lani. Titulu brani

jedini `enski velemajstor u Crnoj Gori Jovana

Vojinovi}. Sawa je lani bila, odli~na, druga sa 4

poena, dva zaostatka za pobjednicom Jovanom,

Bubawa peta sa 2.5. poena. Bi}e to prvenstvo ja~eg

sastava, jer u~estvuju jo{ dva FIDE majstora, Lidi-

ja Blagojevi} i Ana Stojanovi} i mk Mi{ovi}.

Ostale ~etiri su prvokategornice. O~ekujemo dobar

plasman na{ih, posebno Mi{ovi}eve. F.B.

[ahovska prvenstva u seniorskim

konkurencijama, po~iwu 2. jula

U~estvuje troje na{ihPotpara, Mi{ovi} i Bubawa

U Podgorici je odr`ano prvenstvo Crne Gore za

mla|e pionire i nade, na kome je nastupilo 150

takmi~ara iz 23 kluba. Od na{ih u~esnika najboqi

je bio Darko Gli{i}, ~lan Risa, koje je osvojio

prvo mjesto u borbama, i konkurenciji nada, plus 65

kg. Srebrnu medaqu, osvojila je kata ekipa Risa u

mu{koj konkurenciji, kod nada, a ~lanovi ove ekipe

Bo`idar ^olovi} i Bogdan Lazarevi} bronzane

medaqe. Awa Jawu{evi} ~lanica Potoka osvojila je

srebrnu medaqu, u konkurenciji poletarki u kata-

ma. F. B.

Sa prvenstva Crne Gore u karateu za

poletarce i nade

Darku Gli{i}u (Ris)

zlatna medaqa

U Prijepoqu je 26. juna odr`ano ribarsko

takmi~ewe "Kup Prijepoqa", na kome je u~estvova-

lo 14 ekipa sa po ~etiri ~lana. Haris Klepo se sa

ovog takmi~ewa vratio sa lijepim pobjedni~kim

peharem, koji sada krasi klupske prostorije. Haris

je osvojio deveto mjesto na tek zavr{enom op{tin-

skom takmi~ewu. F . B.

Na ribarskom takmi~ewu u Prijepoqu

Uspjeh Harisa Klepa

Sva tri prvenstva mla|ih kate-

gorija za odbojka{ice - pionirke,

kadetkiwe i omladinke odr`ana su

u Baru. Na finalnim turnirima

igrale su i ekipe Rudara, koje su

postigle rezultate, na koje nijesmo

navikli. Samo su rejting opravdale

kadetkiwe, koje su, poslije velike

borbe, u taj- breku, izgubile od

doma}ina Galeba, kome je ovo bila

druga uzastopna titula. Dakle, samo

su kadetkiwe igrale finale, dok

su se pionirke borile za tre}e

mjesto, koje je pripalo, neo~eki-

vano, ali zaslu`eno novoj ekipi

Mora~a iz Podgorice, koja je u

polufinalu pobijedila Rudara sa

3:1, a u finalu Galeba sa 3:2.

Juniorke su, finalni turnir igrale

po liga sistemu, svako sa svakim. Od

tri odigrane utakmiceRudar je

savladao Luku Bar sa 3:1, a izgubio

od Budu}nosti Zetatrans sa 1:3 i od

Galeba sa 0:3. U klubu su puni prim-

jedbi na doma}instva Galeba, koji je

~inio sve da titule ostanu u Baru,

po~ev{i od termina utakmica, pa do

veoma lo{eg i pristrasnog su|ewa.

Me|utim ostaje nam da konstatujemo

da je Galeb sada ono {to je Rudar

bio prije tri godine, bar kada su u

pitawu mla|e kategorije. Uvjerili

smo se da sve ne zavisi ni od rada u

klubu, nego vi{e od talenta i hti-

jewa onih koji treniraju.

Ipak to je vidan uspjeh, jer ne

smijemo zaboraviti da su i ovi

rezultati, rijetkost u na{em sportu,

a da je sve vi{e `enskih klubova u

odbojci. Tako je po 12 ekipa u~estvo-

valo u sve tri konkurencije - a po

8 na polufinalnim turnirima i po

4 na finalnim.

Pionirke: Ke~ina, Le~i}, Dam-

janovi}, Loncovi}, Tawevi}, Mi-

linkovi}, Erna Muhovi}, Ena

Muhovi}, Petrovi}, Robovi},

Svrkota, Draga{. An|ela Petro-

vi}, progla{ena za najperspek-

tivniju igra~icu.

Kadetkiwe: Dra{kovi}, Ke~ina,

Xakovi}, Le~i}, Loncovi}, Vuko-

vi}, Ga~evi}, Tawevi}, Mil-

inkovi}, Damjanovi}, Petrovi}.

Danijela Xakovi} je progla{ena

za najboqu sme~erku, a Ana Le~i},

za najboqi prima~icu servisa.

Juniorke: Cupara, Xakovi}, Mil-

inkovi}, Rov~anin, Ostoji},

Veqkovi}, Beqka{, Ga~evi}, Vuko-

vi}, Pupovi}, Haxiosmanovi},

Dra{kovi}, Laketi}, Le~i}.

F.B.

Sa prvenstva mla|ih kategorija za odbojka{ice

Posna sezonaPosna sezonaSamo jedno drugo mjesto i dva tre}a

Do sada je kod nas bar tako bilo, da svaki uspjeh

u sportu donosi nove nevoqe. Podrazumijeva se da

uspjeh treba propratiti sa novom organizacijom

kluba, od Upravnog odbora, preko trenerskog i

igra~kog kadra, kako bi se mogao zaaovoqiti novi

momenat u klubu. Za to treba i znatno ve}a finan-

sijska podr{ka. Tu nastaju prve nevoqe - odakle i

ko? Ba{ nas interesuju daqi putevi mla|eg pqe-

vaqskog kluba, koji je ostvario nevjerovatan uspjeh,

koji }e svima izuzev fudbalerima, donijeti dodatne

nevoqe. Prvenstvo u drugoliga{koj konkurenciji

po~iwe dan kasnije poslije prvoliga{kog. U prvom

kolu 15. avgusta Pqevqa gostuju doju~era{wem

uspje{nom prvoliga{u Komu, a u drugom do~kuju

Bokeqa. F. B.

Iz drugoliga{a Pqevaqa

Slijedi dogovor Slijedi dogovor O tome nas je obavijestio predsjednik

Upravnog obora kluba Avdo Ajanovi}, ina~e

potpredsjednik op{tine Pqevqa.

Poslije odra|enih {est takmi~arskih kola, po

vremenu koje im nije bilo nakloweno, i uz u~e{}e

14 takmi~ara, ribolovci SRK "Lipqen" zavr{ili

su svoju ligu, koja im je bila izborna i pet prvo-

plasiranih takmi~ara predstavqa}e klub na razn-

im takmi~ewima u narednom periodu. Ovoga puta

najvi{e uspjeha imao je Senad Lero Kavazovi},

koji je, za pola boda, bio prvi, ispred Asada Tali}a

i za dva boda ispred trostrukog {ampiona Srete-

na Ron~evi}a i prvi put bio najuspje{niji. Ova

trojica bila su, tokom svih {est kola, najbli`a

osvajawu prvog mjesta. Do posqedweg kola u vo|stvu

je bio Ron~evi}, ali je u posqedwem kolu podba-

cio i zaradio negativne bodove i morao se zadovo-

qiti tre}im mjesto. Wih trojica su primili

medaqe, a Predrag Pupovi} kao ~etvrti i Hajrudin

Hoxi} peti, izborili su pravo za sastav ekipe, koja

reprezentuje klub. Ribolovce o~ekuju brojna

takmi~ewa u republici i lokalnom nivou. Ina~e,

najve}i te`inski ulov ostvario je Nikola Medo-

jevi} od 8 kilograma i trideset grama, a pobjednik

Kavazovi} je imao 7.860 kg.

F. B.

Izborna liga za ~lanove SRK "Lipqen"

Senad - Lero

Kavazovi} pobjednikDrugo mjesto pripalo Asadu Tali}u, a tre}e

Sretenu Ron~evi}u .

U K R A T K O:

Rukometni klub Biseri ostao je bez trenera,

po{to je dosada{wi, Marko Ivanovi}, podnio

ostavku, a ~ekaju ga veliki poslovi - Izalaz u

Evropu KPK, Regionalna liga i Prva liga.

**************

Kadeti Rudara Danilo Mili} i Bojan Kova~evi}

pozvani su na pripreme reprezentacije, za kadet-

sko prvenstvo Evrope, koje }e se odr`ati u Crnoj

Gori - Podgorici i Nik{i}u.

**************

Awa Stijepovi}, ko{arka{ica Rudara, pozvana

je na pripreme juniorske reprezentacije Crne Gore,

za evropsko prvenstvo B divizije, koje }e se

odr`ati u Rumuniji od 29. jula do 8. avgusta. F. B.Troica najboqih: Tali}, Kavazovi} i Ron~evi}

1144 1. jul 2010.O G L A S I

MALI OGLASI

• • • Nekretnine • • •

Prodajem ku}u 120 m2

- ku}u 40 m2,

pomo}ni objekat 17 i 8 m2, dvori{te

500 m2, vo}wak 400 m

2- vrlo povoqno,

ul. Ibarska 22 [evari (Poqe). Tel.

069/694-618.

Prodajem ku}u na tri nivoa, ul.

Drvarska 32, idealna lokacija. Tel.

069/613-927.

Prodajem dvosoban stan od 75 m2

sa

dvije terase i podrumom na dvije ~etvr-

tine sprata u zgradi M 1 u Mo}evcu,

cijena po dogovoru. Tel 064/822-83-60

i 064/218-71-31.

Prodajem ku}u povr{ine 100 m2

u

Zlodolu u Ulici 20. novembra. Ku}a je

sa dva sprata sa podrumom i gara`om.

Telefon 069/637-454.

Prodajem ku}u povr{ine 145 m2

u

Ulici RVI broj 23, sa dvori{tem,

povr{ine 1000 m2, i ucrtanom ~esti-

com za izgradwu jo{ jedne ku}e. Ku}a

je sa parnim grijawem i termoizo-

lacijom. Telefon: 069/425-118.

Prodajem ku}u sa ~etiri trosobna

stana, dvije gara`e, dvije su{are i

~etiri ostave. Ulica RVI br. 51, Potr-

lica. Telefon 069/313-118.

Prodajem ku}u u Ulici Save Kova~e-

vi}a, novogradwa. Tel. 069/287-466.

Prodajem ku}u 10 puta 10 metara, novo-

gradwa, prizemqe, sprat, potkrovqe,

centralno grijawe. U prizemqu 40 m2

poslovnog prostora. Na istoj parceli

stara ku}a. Ulica Podgori~ka 26.

Telefoni 321-662 i 069/441-770.

Prodajem ku}u 144 m2, novogradwa, cen-

tralno grijawe, spoqa ura|ena termo-

fasada i poslovni prostor u sklopu

ku}e. Ku}a useqiva, ura|ena savre-

meno, imaju ura|ene (dvije) plo~e. Cije-

na po dogovoru. Telefon 067/336-422.

Prodajem u Beogradu, Miqakovac 3,

ku}u 60 m2

i 6 ari placa (struja, voda,

kablovska TV), 95.000 eura. Za infor-

macije obratiti se na telefon 063/873-

6181 od 18 do 21 sat. Mogu}nost kupo-

vine jo{ 5 ari 60.000 eura.

Prodajem stan 70 m2

+ 6m2

u Pqevqi-

ma u ul. Mila Peruni~i}a br. 13. Tel.

069/792-402.

Prodajem stan od 75 m2

na drugom

spratu od ~etiri u Ul. Mi{e Cvetko-

vi}a M-1, dvostrano orijentisan sa

dvije terase i posebno odvojenim spa-

va}im dijelom. Stan sa KTV, tel. i

pripadaju}im podrumom. Cijena po do-

govoru. Tel. 064/218-71-31 i 064/822-83-

60.

Prodajem stan u Mo}evcu, GM 1. Tele-

fon 068/689-749.

Prodajem stan u Pqevqima 85 m2GM 6

pored Tre}e osnovne {kole. Telefon

068/645-186.

Prodajem dvosoban stan u Ulici Vuka

Karaxi}a bb (preko puta [kolskog

centra). Stan je u dobrom stawu.

Povr{ine 83 m2, sa eta`nim grijawem

i dvije terase. Informacije na tele-

fon 068/643-322.

Prodajem stan u centru grada, 56 m2,

sre|en, centralno grijawe. Hitno, po-

voqno. Telefoni 069/698-605 i 321-

643.

Prodajem jednosoban stan od 45 m2

iznad restorana "Mo}ev~i}", ~etvrti

sprat. Telefon 068/714-360.

Prodajem stan u Kupusi{tu, 57 m2.

Telefon 067/388-538.

Prodajem ili izdajem garsoweru u

Ulici Omerbega Bajrovi}a broj 6.

Telefon 067/804-658.

Na sedmom kilometru puta Pqevqa -

Prijepoqe, Ko{u do prodajem povo-

qno Etno restoran (80 m2) sa central-

nim grijawem, dvije nedovr{ene sobe

840 m2

sa centralnim grijawem, osta-

va - gara`a (kotlarnica ) 45 m2, terasa

75 m2, dva bunara - izvora (3,5 -8,5 m

2),

rezervoar za vodu (bazen 20 m3) park-

ing (30 ari i plus pet hektara zemqe).

Sve za 170.000 eura. Mo`e svaki dogov-

or. Tel. 069/295-532.

Prodajem u Zabr|u imawe povr{ine

4,13 ha obezbije|ena struja, voda sa

dva vodopada prirodnim izvorima i

rijekom Vezi{nicom. Imawe je sa

isto~ne strane zagra|eno odraslom

`ivom ogradom. Kroz imawe prolazi

asfaltni put. Pored puta postavqena

je telefonska linija. Tel. 052/356-

530.

U centru Greva dva i po kilometra od

Pqevaqa sa desne strane asfaltnog

puta Termoelektrana - brana Otilo-

vi}i povoqno prodajem parcelu

povr{ine 9.174 m2. Parcela je ogra|e-

na. Na parceli je struja i voda i

pogodna je za placeve. Telefon

052/323-992.

Prodajem parcelu u Potpe}u

povr{ine 1,5 ha, na lokaciji zvanoj

Vodoplav. Tel. 068/30-30-11.

Prodajem plac na Gukama, preko puta

{kole, 300 m2, uredna gra|evinska do-

zvola, naliveni temeqi. Cijena po

dogovoru. Telefoni: 069/425-084,

069/724-907 i 068/748-827.

Prodajem imawe na 8 km od Pqevaqa

prema ^ajni~u. Telefon 052/321-747.

Prodajem stan od 83 m2sa parnim gri-

jawem preko puta Zelengore. Tel.

067/558-141.

Prodajem jednosoban stan kod Bolnice

40 m2, veoma povoqno, poseban ulaz i

parking. Tel. 067/548-757.

• • • Sobe, stanovi izdavawe • • •

Izdajem za stanovawe nenamje{ten jed-

nosoban stan (soba i kuhiwa) sa kupa-

tilom, {pajizom, terasom i podrumom

za ogrev, poseban ulaz, vidjeti. Cije-

na po dogovoru, nalazi se u Ulici n.

revolucije 46, Pqevqa. Telefoni 322-

534, 068/713-590 i 068/467-631.

Na Varo{i izdajem nenamje{ten jed-

nosoban stan, sa centralnim grejawem.

Ulaz poseban. Kontakt tel. 067/517-

611 i 069/827-982.

Ulciw, Velika pla`a - izdajem sobe,

svi uslovi obezbije|eni. Kuhiwa na

raspolagawu svima koji `ele da je

koriste. Parking obezbije|en. Tele-

fon 069/696-287. Safet Kaltak.

Izdajem sobe i apartmane u Baru. Tele-

fon 069/474-237.

Izdajem namje{ten jednosoban stan,

Ulica Omladinska, 130 eura. Telefon

069/533-411.

Izdajem namje{tenu sobu. Telefon

068/463-152.

Izdajem namje{ten jednosoban stan u

centru grada. Telefoni 069/123-350 i

067/894-409.

Izdajem namje{ten stan 78 m2

Ulica

kraqa Petra 66, studentima ili fi-

rmi. Telefon 067/814-147.

Izdajem dvosoban stan u Ulici Save

Kova~evi}a bb. Novogradwa. Telefon

069/433-438.

Izdajem namje{ten jednosoban stan u

Ulici kraqa Petra, sa parnim gri-

jawem. Telefon 067/230-715.

Izdajem namje{tenu garsoweru u Pod-

gorici 30 m2

na Malom brdu blizu

Ekonomskom i Pravnog fakulteta.

Telefon 069/041-560.

• • • Lokali, radwe • • •

Izdajem poslovni prostor od 35 m2

kod

Vukove ~esme (dvije prostorije). Telefon

067/262-502.

Izdajem poslovni prostor ili kao kance-

larijski, iza buvqaka. Telefon 067/318-

537.

• • • Usluge • • •

Vr{im ugradwu Total TV. Tel.

068/647-548 i 067/517-995.

Radim uklesivawe slova i osvje`avawe

slova i slika na nadgrobnim spome-

nicima. Telefon 069/516-568.

Izra|ujemo kuhiwe, komode, ormare,

stolove (radne, kancelarijske...). Sve po

mjeri i `eqi kupca. Od 30 dezena Vi

odaberite najboqi. Pozovite 067/814-

202 i 069/453-673. ZIM UNIVER.

Povoqno vr{im molerske usluge. Tele-

fon 068/451-274, Bo`idar.

• • • Vozila, motori • • •

Prodajem traktorsku prikolicu,

motokultivator 509, 214 KS, dizel pre-

su za sijeno. Tel. 067/558-719 i 067/514-

709.

Prodajem "golf 3" GT, 1994. godi{te u

izvanrednom stawu sa daqinskim sis-

temom zakqu~avawa, AC klimom, ABS

sistemom ko~ewa, servo upravqa~em,

rikardo sportskim sjedi{tima, alu

felnama i muzikom. Zvati na: 067/628-

516 i 067/268-267.

Prodajem xip "hundai" - galoper 2,5

TDI, 1997. godi{te, 5.000 eura, hlad-

wa~u - vu~enu, dupli to~kovi, termok-

ing na struju, dimenzije 4 puta 2 m,

cijena 2.500 eura. Tako|e prodajem

"BMW" 730, benzin - plin, 1994.

godi{te, 1.900 eura, traktor IMT 560,

9.000 eura, frezu 2,2 m 1.400 eura, gra-

bilicu 400 eura, vile za traktor 200

eura, cisternu 2,5 m3 1.400 eura, trak-

torsku pumpu sa sistemom za navod-

wavawe 2.000 eura. Telefon 069/482-

212.

• • • Poqoprivreda • • •

Prodajem nove, popravqam neispravne

i prepravqam stare `ivine ~oban-

ice. Tako|e prodajem baterije sa

puwa~em za ~obanice. Telefon

067/546-019.

Pravim i prodajem ko{nice za p~ele

dve vrste: "Dabablatove" sa 12 ramova

i "Rutove" sa 10 ramova. Sa po jednim

nastavkom, zbjegom, podwa~e na izvla-

~ewe, opkovane i ofarbane. Daska od 3

cm. Vidjeti, cijena po dogovoru od 50

do 60 eura. Ulica narodne revolucije

46, Pqevqa. Telefoni 322-534,

068/713-590.

• • • Razno • • •

Zbog selidbe prodajem elektri~ni

{poret po cijeni od 50 eura, }ilim 30

eura, frizersko ogledalo i frizer-

sku haubu. Javiti se na telefon 069/-

242-017.

Prodajem ma{inu za dubinsko usi-

savawe i ~i{}ene tepiha "Rainbou".

Cijena po dogovoru. Telefon 068/064-

012.

Prodajem "alfu 9" na ~vrsto gorivo

zbog uvo|ewa parnog grijawa, dva po-

lovna bojlera i dvije termo pe}i kao

i nov bojler neupotrebqavan, veoma

povoqno. Zvati na 067/628-516.

Prodajem 3 televizora, 50 eura, 70 e,

130 e, zamrziva~ 410 l - 180 e, itison

22 m2

- 60 e, kau~ - 70 e, kada, lavabo,

vodokotli} - 100 e, muzilica za krave

nova 399 e, betonski blokovi 1600 kom

20 puta 20 puta 40 cm - 0,60 e komad.

Telefon 067/318-537.

Prodajem ku}u 85 m2, atraktivno

dvori{te, plus podrum, gara`a

i ba{ta. Povoqno. Milorad Ve-

mi}, Wego{eva 35, Mo}evac.

Telefon 351-328.

Izuzetna ponuda.

Tel. 069/433-111

Povoqno vr{im vodoinsta-

laterske usluge. Macanovi}.

telefon 067-575-239

Molimo vas da va{e oglase dos-

tavite blagovremeno. Ukoliko

va{e oglase dostavite redakci-

ji do 13. jula smawujete mogu}nost

{tamparske gre{ke.

Uz ~itko napisan tekst napisati

i kontakt telefon na koji se mogu

dobiti dodatne informacije.

Redakcija Pqevaqskih novina

KOMBI PREVOZ do KBC "Pod-

gorica"

8 mjesta i 2 mjesta za invalid-

ska kolica.

Nov, klimatizovan, siguran.

Termini polaska i povratka

prilago|eni radnom vremenu

KBC "Podgorica".

Telefon 067/554-257.

1910

Prodajem plac 20 ari sa starom

ku}om 180 m2 i ~etiri pomo}ne

zgrade ukwi`ene. Urbanisti~ki

mogu}e pet placeva ili jedan za

gradwu ve}eg objekta. Lokacija

Dolovi. Telefoni 063/256-340

ili 011/3613-908.

Brzo, kvalitetno, povoqno!

Fasade D.D

Vr{imo ugradwu demit fasada

po vrlo pristupa~nim cijenama

sa va{im ili na{im materija-

lom. Izvodimo i molersko - fa-

rbarske i gipsarske radove.

Telefoni: 068/649-039 i

069/541-140.

Izrada internet prezentacija.

Telefoni: 069/693-418 i 052/323-

834.

Izrada maturskih, diplom-

skih, seminarskih i svih drugih

stru~nih radova. Veoma povoq-

no.

Maksimalno brzo i profesio-

nalno.

Telefoni: 069/394-072, 069/394-

073, 067/450-317 i 353-397 posli-

je 15 sati.

Ne{to novo u na{em gradu

Nejsavremenije ot~epqewe

sanitarnih ~vorova, sve vrste

kanalizacionih odvoda sa spe-

cijalnom elektri~nom ma{inom,

kvalitetno, brzo i povoqno. Do-

lazim po pozivu. Tel. 068/290-

081 i 067/444-387.

Izdajem dvosoban stan u Ulici

Save Kova~evi}a bb (novograd-

wa), posebno ulaz, struja, voda.

Po potrebi stan mo`e i namje-

{ten. Cijena po dogovoru. Konta-

kt telefon 067/620-191 i 067/450-

402.

Prodajem dva stana, jedan u

Ulici 37. divizije 40 m2, a drugi

na Varo{i 62 m2. Cijena po dogov-

oru. Telefon 067/548-098.

Prodajem garsoweru 28,5 m2,

Ulica prijepoqska, iza Po{te.

Novogradwa. Cijena 28.500 eura.

Kontakt telefon 067/413-513.

CENTRALNO GRIJAWE ^A^AK

Za Va{u ku}u, stan uradi}emo

projekat instalacija centralnog

grijawa, sa na{eg lagera i pro-

davnice iznad Pqevaqske ba-

nke - predstani{tvo u Pqevqi-

ma, isporu~iti najkvalitetniji

materijal po najpovoqnijim

cijenama, isti veoma brzo i

kvalitetno ugraditi i dati po-

trebne garancije. 40 godina is-

kustva, garancija kvaliteta iz-

vedenih radova. Tel. 069/698-433.

Izdajem dvosoban stan u stro-

gom centru grada, mo`e i za sm-

je{taj radnika sa 4 do 10 le`aje-

va, sa kuhiwom i trpezarijom,

KB. TV. Telefon 067/207-539.

Mijewam ekstra dvosoban stan

u zgradi za mawi jednosoban ili

garsoweru uz dogovor, ili za po-

slovni prostor na potezu od Ja-

lije do Zelengore. Mogu}a i pro-

daja. Telefon 069/698-433.

11551. jul 2010. D J E ^ I J A S T R A N A

Dragi drugari,

donosimo vam radove

va{ih vr{waka iz

osnovne {kole.

[aqite nam i vi

va{e radove koje }emo

rado objaviti.

Va{a Redakcija

Radivoje An|u{i}, IV razred

O[ “Bo{ko Buha” Komini

Majka

Kada u {kolu krenem

majka me bri`qivo prati

i nestrpqivo ~eka

kada }u da se vratim.

I beskrajno je sre}na

kad opet do|em ku}i,

we`no me qubi i ka`e:

"Ti samo, sine u~i."

Smije{kam se i ka`em mami:

"Te{ko je u {koli, mati,

neki su zadaci te{ki,

a pone{to se ne shvati."

Miluju}i me umornom rukom

odgovara mi majka:

"Mora se u~iti mnogo,

u~ewe nije bajka."

Ni{ta joj nije te{ko

samo da budem sre}na,

i da bezbri`no rastem,

jer to je wena sre}a.

Na svijetu je jedina

majka i qubav wena,

nesebi~na i sna`na,

~vrsta ko granit stijena.

Katarina Alori},

u~enica tre}eg razreda

O[ "Jakub Kubur" Potkova~

Listawe

Raspjevaj sve svoje ptice

da ti proqe}em donesu

zvuke glasnih pjesama,

u osvit kad strune ponesu.

Negde ne quqaju talasi

morima slanim od znoja

potr~i stazom uhvati

sva listawa svoja.

I kada korakne{ putem

neva`nim u ba{ti rascvje-

tanih

boja uz ogwi{te sva sre}a

bi}e opet tvoja.

Aleksandra Te{ovi},

u~enica {estog razreda

O[ "@ivko Xuver" Bobovo

Qetwi ciklus @ito-

produktove nagradne igre

za najboqu foto - vijest

po~iwemo fotografija-

ma koje je na Qubi{wi

napravio Slavoqub Po-

povi} iz Beograda, koji

je izme|u ostalog prvi

pretplatnik elektron-

skog izdawa Pqevaqskih novina.

Pored zelene qepote Qubi{we,

Popovi} je zabiqe`io endemsku vrstu

klekove, ali i snagu groma na 2.300 mnm.

Budite kao Popovi}, {aqite nam

Va{e fotografije, ali ne zaboravite

pretplatu. @itoprodukt }e Vas nagra-

diti vau~erom u nekom od svojih malo-

prodajnih objekata, a elektronsko iz-

dawe bi}e Vam dostupno na svim

meridijanima.

D.M.

Konkurs Pqevaqskih novina i @itoprodukta za najboqu

Led i gromLed i grom

Tel/fax. 052 300 108, 052 300 109, Pekara 052 311 637

Jo{ jedna zajedni~ka

{etwa mali{ana vrti}a

Eko - bajka osta}e im u

lijepom sje}awu. Godine

dru`ewa. Neki su i od

jaslica bili zajedno, a

sada kre}u u novu {k-

olu.

Kao veliki maturan-

ti samouvjereno i raz-

dragano djevoj~ice u

lepr{avim haqinica-

ma, a dje~aci u odijeli-

ma, {etali su glavnom

ulicom.

Pet vaspitnih grupa

mali{ana, tri iz mat-

i~nog vrti}a i po jedna

iz vrti}a "Lane" i sa

@abqaka - 125 djece na-

pustilo je svoje dosa-

da{we drugare. Mnogi

od wih }e mo`da opet

biti zajedno. Mali{ani

sigurno ne mogu zaborav-

iti dane provedene u vr-

ti}u kao i vaspita~ice

koje su bile uz wih svo

vrijeme.

Po zavr{etku {etwe

mali{ani su u vrti}u

slavili i dru`ili se

dokazaju}i da su sp-

remni za nova iskust-

va.

S.Z.

Mali maturanti vrti}a "Eko - bajka"

Odva`no pro{etaliOdva`no pro{etali

U sklopu projekta

"Sport da - droga ne"

NVU "Sportom protiv

droge" je 19. juna orga-

nizovala izlet na Taru

za u~enike osnovnih i

sredwih {kola.

U~enici su imali

priliku da na prelije-

pom terenu Kqajevi}a

Luke u`ivaju u basketu,

malom fudbalu i odboj-

ci. Planinari PSD

"Qubi{wa" su u~enici-

ma pokazali na otvo-

renom niz prakti~nih

savjeta i vje`bi, bilo je

muzike, novih poz-

nanstava i u`ivawe u

ru~ku na otvorenom. Sve

aktivnosti u toku izle-

ta bile su usmjerene ka

zdravim stilovima

`ivota i zna~aju spo-

rtsko - rekreativnih

aktivnosti koje su

neophodne za u~enike

koji su sad na raspustu i

nemaju organizovano

vrijeme za rekreaciju.

Izletnici su imali

priliku da posmatraju

i promotivne banxi

skokove, sport pun hra-

brosti i adrenalina.

Prema rije~ima Izvr-

{nog direktora NVU

"Sportom protiv droge"

Mensura Xankovi}a,

interesovawe u~enika je

veliko kako za sam pro-

jekat tako i za budu}e

aktivnosti sli~ne ovom

izletu, {to govori o

opravdanosti i osmi-

{qenosti projekta.

Pored u~enika i akti-

vista NVU "Sportom

protiv droge", izlet su

u~e{}em podr`ale NVO

"Atalanta" i NVO "Pq-

evaqska alternativna

rok asocijacija".

D.M.

"Sportom protiv droge"

Edukativni izlet na TaruDonator Ambasada SAD u Podgorici.

Sara Baji} II razred O[ “Mihailo @ugi}” Borovica

1166 1. jul 2010.P O R O D I C A

@ivot je nau~io da ne vjeruje

previ{e qudima. Prerano je sazrela i

nau~ila da je u ̀ ivotu najva`nije biti

skroman, istrajan i uporan. Znala je

kako je nemati pa imati, ali ka`e da

je nikada i ni{ta ne}e promijeniti.

Nevena - Nena Milinkovi} je mlada

poslovna ̀ ena koja je prije sedam god-

ina otvorila butik ̀ enske konfekci-

je, a kasnije i dje~ije. Planira da

otvori i tre}i butik mu{ke garderobe.

- Imala sam ~etiri godine kada su se

roditeqi razveli. Te{ko mi je razvod

pao, ali jo{ te`e odvajawe od djede za

koga sam bila mnogo vezana. Od o~eve

porodice samo mi je djeda kasnije poma-

gao i posje}ivao me. Poslije razvoda

oti{li smo u Boqani}e kod maj~inih

roditeqa, kod kojih sam sa rado{}u

provodila svaki qetwi raspust. Bili

smo korisnici materijalnog obezb-

je|ewa, imala sam pravo svake godine

da idem na more, ali sam radije i{la

na selo kod babe i djede - sje}a se Nena.

Nenina majka Zagorka je cijeli

`ivot posvetila k}erki, radila je u

Ugostiteqstvu kao higijenski radnik,

odr`avala ulaze, lokale, prala tepi-

he samo da bi obezbijedila egzistenci-

ju sebi i k}eri. Jedna drugoj bile su

stalna podr{ka.

- Majka je cijeli `ivot naporno

radila, bili smo podstanari do prije

pet godina. Stalno smo se selili. Neki

stanovi su i proki{wavali. @ivjeli

smo skromno, nekada nismo imali ni za

osnovne potrebe, ali qubavi mi nika-

da nije mawkalo. Majka je uvijek bila

tu za mene. I ja sam bila skromno dij-

ete, odli~an |ak. Uvijek sam gledala da

joj pomognem koliko mogu - pri~a Nena.

U drugom razredu Sredwe ekonomske

{kole Nena je shvatila da `eli da

studira ̀ urnalistiku. Dvije godine je

radila kao spiker u radio "Panorami".

Naporedo sa {kolom posao joj je bio

zanimqiv.

Nenine planove omela je maj~ina

bolest. Tada je shvatila da ne}e imati

mogu}nosti da studira jer je sada ona

morala preuzeti odgovornost i za majku

i za sebe.

- Bilo mi je te{ko. Hrabrila sam se

pred majkom da mogu sve da izdr`im,

ali samo ja znam kako mi je bilo te{ko.

Kada je majka dobila astmu, morala je

da se lije~i. Vi{e nije mogla da radi.

Ugostiteqstvo se privatizovalo,

poslata je na Biro rada. Taj period od

2000. do 2003. godine je najte`i u mom

`ivotu. Radila sam u butiku, zatim u

prehrambenoj radwu. Trebalo je plati-

ti stan, lijekove. Iako mi je posao bio

nu`an, zbog tereta koji sam podnosila

morala sam da napustim taj posao -

iskrena je Nena.

Uvijek }e biti zahvalna tetki Miqi

koja joj je ponudila pozajmicu i poz-

vala u Beograd da kupi robu i po~ne

posao kojim se i danas bavi.

- Nisam imala u{te|evine, da nije

bilo tetke ne znam kako bih po~ela.

Kada sam zakupila prostor za prvi

butik radila sam naporno od jutra do

mraka, stalno i{la za robu. Shvati-

la sam da ne smijem izgubiti tetkino

povjerewe, i uz mnogo rada i truda usp-

jela sam da joj vratim pozajmqeni

novac. Ti po~eci bili su mi ba{

te{ki. Sve sam morala sama, od sre-

|ivawa papira, putovawa za robu,

brige oko majke. Snagu i ohrabrewe da

}u uspjeti u ovom poslu dala mi je

Nada Draga{, koja je tada radila u

Ugostiteqstvu, a sada je moj kwigovo|a.

Tada, jo{ na po~etku nisam znala

ni{ta o ovom poslu, Nada me uvijek

saslu{ala, pomogla i shvatala

ozbiqno kao da sam godinama u poslu.

Ni~ije dobro nikada ne zaboravqam,

tako da }u pored majke i tetke i Nadi

uvijek biti zahvalna - ka`e Nena.

Nena ima dva butika "Valentino".

Zaposlila je tri radnice i ona je sva-

kim danom, osim nedjeqe na poslu.

Stalno putuje za robu u Podgoricu,

Srbiju, Bosnu... Planira jo{ jedan

butik, ali nagla{ava da su to samo

planovi. Ova mlada djevojka pokazuje da

je svoje dosada{we planove realizo-

vala upornim radom i sa mnogo odri-

cawa.

- Danas mladi qudi `ele da se obo-

gate preko no}i. Ja nikada nisan

vjerovala u bajke. Ozbiqno sam shvata-

la svoje obaveze. Za proteklih sedam

godina jednom sam oti{la na godi{wi

odmor. Mnogo sam se odricala, dok su

moje drugarice izlazile i zabavqale

se, ja sam bila na putu i zimi i qeti.

@ivot me nau~io da mnogo ne vjerujem

qudima. Ako roditeq mo`e da te iznev-

jeri, kako da vjeruje{ drugima. Majka

mi je na prvom mjestu i za wu bih sve

u~inila kao i za prijateqe koji su

bili uz mene sve vrijeme - nagla{ava

Nena.

Isti~e da je zadovoqna poslom, iako

mnogo radi, ali je navikla da nikada ne

dobija ni{ta bez truda i rada. @eqela

je i da majku stambeno obezbijedi. Prije

pet godina od u{te|evine i kredita

kupila je staru ku}u koju je renovi-

rala. Uspjela i kredit da vrati.

Nena sa osmijehom na licu zavr{ava

svoju pri~u uz opasku da ~ovjek pored

napornog rada mora ponekada imati i

malo sre}e. Kada je zavr{ila Sredwu

{kolu kao i sve mlade djevojke ̀ eqela

je da ide na matursko ve~e. Znala je da

je to veliki izdatak za wih i ra-

zmi{qala je da li da ide. Me|utim

sre}a joj se ovog puta osmjehnula kada

je na top voleju dobila 400 maraka, i od

tog novca kupila je haqinu i uplati-

la voza~ki ispit. S.Z.

@ena i `ivot: Nevena Milinkovi}

Majci za qubavMajci za qubav@urnalistika - neostvarena `eqa

Kada su krenuli iz Zenice u avgustu

1992. godine nisu ni slutili da se dvade-

set godina ne}e vratiti. Mo`da nikad

vi{e?

Nenad Tanovi} sa suprugom Korsom i

k}erkom Dajanom je kao izbjeglica do{ao

u Pqevqa. Ni{ta nisu uspjeli da pone-

su, ali ka`u da je najbitnije da su

pre`ivjeli. Krenuli su od po~etka, ali

pomo} nikada nisu ni tra`ili, a ni

o~ekivali. Uvijek su se oslawali na svoj

rad i trud. Najva`nije da su optimisti i

ne ̀ ale se, isti~u}i da kukwavom ~ovjek

samo novu nevoqu mo`e da prizove.

Nije ni malo lako po~iwati `ivot

iznova, a naro~ito kada ~ovjek ostavi

sve ono {to je godinama sticao i

zara|ivao.

Korsa je ro|ena u Zenici u selu

Ti{ina, a Nenad je iz Pobla}a kod Pqe-

vaqa. Oti{ao je iz rodnog grada zbog

zaposlewa. U Zenici je radio u @eq-

ezari koja je u to vrijeme bila velika

firma sa 22.000 zaposlenih. Plate su

bile redovne, svakog 1. i 17. u mjesecu.

Nenad je u po~etku radio kao majstor za

ugradwu vaqaka, a kasnije kao poslovo|a

dok je Korsa radila kao konobarica u

hotelu "Metalurg".

- U Zenici se prije rata dobro ̀ ivje-

lo. Nije se vodilo ra~una o nacional-

nosti. Imali smo prijateqe Hrvate,

Muslimane, Srbe. Moj pokojni otac je od

jedne plate {kolovao pet k}erki. Hotel

u kojem sam radila bio je u to vrijeme

elitni. Kada se zaratilo u martu 1992.

godine, ja i Nenad smo imali radnu

obavezu. Dajana je imala tri godine,

sre}a je {to su moji roditeqi `ivjeli

u blizini pa su je oni ~uvali. Bilo je

stvarno te{ko i stresno tih nekoliko

mjeseci raditi u takvim uslovima.

Policijski sat je bio od devet, mada su

u to vrijeme harali pqa~ka{i, pa nije

bilo sigurno. Hranu je bilo te{ko kupi-

ti. Od ujutru su bili redovi, jednog

~lana je sledovala ~etvrtina hqeba, a na

drugom mjestu moralo se ~ekati mli-

jeko. Kada smo shvatili da moramo

napustiti Zenicu, mislili smo da }e

to biti privremno i da }emo se opet

vratiti - pri~a Korsa.

Krenuli su sa porodicom Mili}

prema Busova~i, prvoj slobodnoj teri-

toriji pod hrvatskom kontrolom. Bio

je dogovor da se vr{i razmjena sa Hrva-

tima. U Busova~i su bili dva dana gdje

ih je prihvatila hrvatska porodica.

Korsa ka`e da im je samo Bog pomogao

kada da ih je Nenad prona{ao u konvo-

ju na sarajevskoj teritoriji. Korsa je sa

k}erkom i porodicom Mili} krenula

autom, a Nenad kamionom.

- Put je bio lo{. Ja sa djetetom u

naru~ju koje pla~e, nema ni vode ni

hrane. Auto se pokvarilo i mi smo

morali da stanemo. U jednom selu

nai{li smo na djedu i babu. Ispod te

ku}e tokom dana poginuli su na{i

vojnici. ̂ uli su se pucwi, nismo imali

vremena ni u ku}u da se sklonimo ve}

smo stali pored zida. Kada smo na{li

vodu da pijemo i umijemo se bila je to

radost za nas, a kada se i Nenad pojavio

nisam mogla da vjerujem da je pre`ivio.

Sam Bog ga je uputio prema nama - sje}a

se Korsa uz izviwewe za suze koje nije

mogla zadr`ati.

Te{ko je bilo prebaciti se do Pala;

iako je do Pala trebalo sat vo`we oni

su putovali cijeli dan. Tu su preno}ili,

uspjeli da se jave svojima da su `ivi i

slede}i dan krenuli u Pirot kod

Nenadovog brata. Samo da se sklone,

kako su tada mislili.

Poslije dva mjeseca dolaze u Pobla}e

kod Nenadovih roditeqa.

Sada `ive kao podstanari u garsow-

eri na Varo{i, bez kupatila. Griju vodu

za kupawe. Ali optimizam i vedro

raspolo`ewe Korsu nikada ne napu{ta.

K}erka Dajana je upisala Visoku hote-

lijersku {kolu u Beogradu.

- Ja joj ka`em da nikada ne dozvoli

sebi da poklekne, da ne pomi{qa nazad.

Zacrtaj sebi ciq i tako }e{ pobijedi-

ti sve neda}e. Ve} petnaest godina radim

u kafani "To~ak" kao konobarica, dok

je Nenad zaposlen u korporaciji "Vek-

tra - Jaki}". Iako smo po~eli ovde da

gradimo ̀ ivot od po~etka nikada nisam

voqela sa`aqewe. Sami smo se izbo-

rili, niko nam nije pomogao, osim na

po~etku pomo}i iz Crvenog krsta. Volim

pozitivne qude, ne volim namra~ene,

~ak mi i sumorno vrijeme smeta - iskre-

na je Korsa.

Po wenim rije~ima dok je radila u

Zenici u hotelu "Metalurg" ugostite-

qsko osobqe je uva`avano, dok ovdje

mnogi konobarice tretiraju na druga-

~iji na~in.

- Nai{la sam u Pqevqima na razumi-

jevawe. Prihvatili su me qudi. I u

kafani mogu da iza|em na kraj sa svima,

znam zbog ~ega sam tu i da moram da

zaradim platu. Odlazimo i u Pobla}e.

Svekrva je nepokretna i mi je ~uvamo

~etiri mjeseca tokom godine kao i

Nenadov brat i sestra. Vrt obra|ujemo,

a livadu pokose drugi samo da ne ostane.

Moji su svi u Bijeqini, niko nije ostao

u Zenici - obja{wava Korsa.

Ova porodica dokazuje da ~ovjek u

`ivotu mo`e da savlada sve probleme i

nevoqe i da uvijek gleda naprijed samo

ako vjeruje u sebe i ako nikada ne pok-

lekne. S.Z.

Porodica Tanovi} od Zenice do Pqevaqa

Korsin to~ak `ivotaKorsin to~ak `ivotaOpet novi po~etak, ali sa mnogo optimizma i vjere

Nenad sa k}erkom Dajanom

Korsa - uz osmjeh je sve lak{e

Predstavqeno je djelo mlade

slikarke iz Podgorice Ane Lakovi}.

Wena tre}a samostalna izlo`ba

otvorena je u holu SC "Ada" 29. juna.

Ana Lakovi} je diplomirala

slikarstvo na Akademiji likovnih

umjetnosti u Trebiwu 2006. godine u

klasi profesora Marka Musovi}a.

U~esnik je vi{e kolektivnih

izlo`bi i likovnih kolonija. ̂ lan

je ULUCG od 2007. godine.

Izlo`bu Ane Lakovi} otvorio je

@ivko Radovi}, slikar - konzerva-

tor, savjetnik u JU Muzeji i galer-

ije Podgorice.

- Iako je na po~etku svoje karijere

Ana na we`an i suptilan na~in

slika `enske portrete zanosne

qepote i figure sa rasko{nim

draperijama, a gotovo na svakoj slici

mo`emo prepoznati samu slikarku.

Slikarstvo Ane Lakovi} mo`emo

uporediti sa starim majstorima

vizantijskog slikarstva i freskom

Simonide u Bogorodici Qevi{koj

i ostalim `enskim portretima u

rasko{nim ode`dama na zidovima

na{ih manastira ili ga uporediti

sa de{avawima na modnim pistama.

Ana u svom radu na neosjetan na~in

prelazi sa figuralne forme na

apstraktne motive, na kojima je,

tako|e, tu negdje, prisutna vidno ili

skriveno `enska figura kao osnov

Aninog slikarstva - istakao je

Radovi}.

M.T.

Samostalna izlo`ba slika

Ane Lakovi}

@enska figura u

sredi{tu

likovnog mozaika

U subotu 3. jula u Domu vojske, sa

po~etkom u 20 ~asova, odr`a}e se

pozori{na predstava "Kursaxije".

Gostovawe popularnih Grandovih

zabavqa~a organizovao je Sekretari-

jat za dru{tvene djelatnosti op{tine

Pqevqa, a kako saznajemo Kursaxije

sti`u u kompletnom sastavu. Ulaz-

nice po cijeni od 2 eura prodava}e se

na dan predstave ispred hotela

Pqevqa. Z. D.

GostujuGostuju

KursaxijeKursaxije

11771. jul 2010. K U L T U R A

- Pqevqa su grad koji ve}

mnogo godina neguje humor, negu-

je duh ~ovekov na ovaj najple-

menitiji na~in, na na~in koji

qudima omogu}ava smeh... ̂ esto

se pitam da li je sa ovih pros-

tora eks Jugoslavije sakupqeno

i sabrano sve ono {to je najl-

ep{e i najsme{nije u qudskoj

prirodi. Mislim da jeste i da

}e se to nastaviti i u budu}e.

Mi humoristi celu godinu

vredno radimo, proizvodimo

humor i gde bi sa tim tovarom

da nema Pqevaqa, koja otku-

pquju i prikupqaju celokupnu

godi{wu "proizvodwu smeha".

Da nema Pqevaqa vaqalo bi ih

izmisliti - istakao je pri-

likom dodjele nagrade Babi}.

U ime op{tine Pqevqa dane

humora je sve~ano otvorio Dra-

gan Paldrmi}, sekretar Sekre-

tarijata za dru{tvene dje-

latnosti. Sve~ano ve~e je

obiqe`io kola` glumaca i

aforisti~ara koji su sjedeli

za stolovima na pozornici,

daju}i utisak neobavezne boe-

mske atmosfere. Iskusni bar-

dovi pozornice Jelica Sreten-

ovi}, Tawa Bo{kovi} i Milan

Caci Mihajlovi} su nastupe

nagra|enih i aforisti~ara

"filovali" gluma~kim anegdo-

tama iz predstava i Cacijeve

kwige "Uspomenar". Glumac

Simo Trebje{anin je izne-

na|uju}e uz Ne{a "Galiju" bio

zadu`en za muzi~ku pratwu na

akusti~noj gitari, a ve~e je

vodila Ivona ^ovi}.

U ne{to u`em sastavu, koji je

do salvi smijeha u sali kon-

centrisao humor, aforisti~ari

su tradicionalno bili sredi-

{te ve~eri.

Aleksandar Baqak iz Beo-

grada, prisutne je nasmijao

crnohumornim komentarima

aktuelne politi~ke situacije.

"Kod nas se ne zna ko je od koga

lu|i, iako se o tome izja{w-

avamo svake ~etiri godine."

"Srbija je mnogo lepa zemqa,

koji god deo da uzmete ne}ete

pogre{iti". Savo Martinovi}

sa Cetiwa, se `ustrim par-

adoksima okomio na temu braka.

"Pametnijim sam od ̀ ene, boqe

sam se o`enio nego {to se ona

udala". "@ena mi je pobijegla sa

prijateqem i nikad vi{e ne}u

na}i tako dobrog prijateqa".

Sabahudin Haxiali} iz Saraje-

va, je iznio humorno jetke para-

lele demokratije i polnosti.

"Koja je razlika izme|u dik-

tature i demokratske vlasti?

Ovi drugi koriste kondome". "U

~emu je razlika izme|u jednos-

trana~ja i vi{estrana~ja? Ovo

drugo je kao grupni seks." Milo-

rad Jokni} iz Pqevaqa je sati-

ri~no pokazao "drugu" stranu

medija. "Da nije "Farme" ne bi

znali koliko imamo ~obana".

"Oglas: Tra`im sigurnog `i-

ranta. Rata po dogovoru".

Dragan Koprivica iz Nik-

{i}a se modernim vi|ewem

zagrobnog `ivota pozabavio

putem cini~nih oglasa. "Svojoj

babi sre}an put na onaj svijet

`ele unuci uz poznatu narodnu

pjesmu: Dug prema zemqi vr}at

se mora". "Ako u na{oj agenci-

ji naru~ite pla}eno ubistvo,

imate gratis likvidaciju kom-

{ije po izboru". Vladimir

Mi}kovi} iz Podgorice se par-

odijski poigrao sa zna~ewem

poznatih maksima. "Nakon {to

sam ru~ao jaretinu konobar mi

nije vratio kusur. Ka`e: Ne

mo`e i jare i pare". "Blago

onom ko dovijeka `ivi. Ne

izla`e svoje najbli`e pogr-

ebnim tro{kovima". Zoran Rao-

ni} iz Pqevaqa je dao ironi-

~nu ideolo{ku vizuru

savremene politi~ke scene.

"Opozicija ne voli vlast, zato

ne}e ni pobijediti na izbori-

ma". "Na{a "qevica" kapital-

istima do|e kao desna ruka".

Aleksandar ^otri} iz Beogra-

da se "naivno" ludisti~ki oko-

mio na temu polne nemo}i. "Moj

seks je kao pesma, zavr{ava se

za dva - tri minuta". "Prvo

nema{ gde, potom nema{ kad i

na kraju nema{ ~im".

Dejan Mili~i} iz Pqevaqa je

autoironi~no ukazao na abe-

racije savremenog mentalite-

ta. "Hvala saveznicima {to su

koristili osiroma{eni urani-

jum". "Organizujem sa~eku{e,

mo`e i na po~ek".

Organizator sve~ane ve~eri,

odr`ane 19. juna, kao i svih

de{avawa u okviru "Dana humo-

ra i satire" bila je op{tina

Pqevqa, odnosno Sekretarijat

za dru{tvene djelatnosti.

M.T.

Dani humora i satire "Vuko Bezarevi}"

Sve~ano ve~e u sve`oj boemskoj atmosferi

The books of knjige je crnogorski humoristi~ki bend. ̂ lanovi

ove grupe poznaju se jo{ od djetiwstva jer su zajedno odrastali

na Cetiwu. Grupa se sastoji od ~etiri ~lana: Gajo (Veselin

Gajovi}), Popaj (Aleksandar Radunovi}), Goran (Goran Vujovi})

i Zowo (Zoran Markovi}). Aktivni su od devedesetih godina.

Objavili su jedan zvani~ni album "Moja domovina", kao i

jo{ neke pjesme van tog albuma. Tako|e, tu su i wihove brojne

reklame, TV i radio emisije. Ime wihove grupe predstavqa

apsurd, jer kwige su prevod rije~i books.

- Mi do sada nikada nismo primili ni jednu nagradu, tako

da se osje}amo ~udno. Istovremeno koliko god da se bavimo

alternativnim humorom i nismo ba{ u ovoj pri~i potpuno, jako

nam je drago da je neko prepoznao to {to radimo. Nagrade

prijaju u svakom slu~aju. Pqevqima hvala, sigurno }emo se

ovdje vratiti, ako ni{ta drugo, onda da se dobro dru`imo i

da jedemo, ako napravimo kakvu predstavu - isti~e Popaj.

Goran je najavio nove mogu}e projekte i iznena|uju}e dao

gotovo ozbiqan intervju.

- Za razliku od onih kli{ea da }emo se truditi da oprav-

damo povjerewe, mi }emo se truditi da pravimo jo{ gore

stvari u narednom periodu. [to gore, tim gore...

Ideja ima puno, hvala Bogu, toga nam ne fali, ali kakva je

situacija u Crnoj Gori s obzirom da na{e televizije nemaju

para, a ni posebnu zainteresovanost, osim TV dnevnika, te{ko

da }emo na ovim prostorima ne{to ozbiqnije raditi. Imamo,

ipak, neke dogovore sa qudima sa prostora biv{e Jugoslavi-

je, koji su zainteresovani za na{e proizvode, dosta lo{e, ali

eto mo`e se ne{to desiti - ka`e Goran.

Buksovci dali ozbiqan intervju!

Vrati}emo se da se

dru`imo i da jedemo

- Zaista nisam o~ekivala

da }u da dobijem nagradu,

toliko sam bila iznena|ena,

pa uzbu|ena, pa su se skupile

sve te emocije. Velika mi je

~ast da sam dobila jednu

ovakvu nagradu. Rado }u

konkurisati i na slede}im

Danima humora jer atmos-

fera je divna... Tek prije

par godina sam aktivno

po~ela da pi{em. Ina~e,

vodim {kolu glume u Budvi,

u okviru koje radim pred-

stave, re`iram, pi{em tek-

stove i glumim - istakla je

Radmila Stojkovi} Kne-

`evi}, dobitnica nagrade

za najboqu satiri~nu pri~u.

Grand prix na 17.

konkursu za kari-

katuru "Risto Peja-

tovi}" dobio je Sava

Babi}, karikatur-

ista iz Loznice.

Dvije ravnopravne

specijalne nagrade

dobili su Jugoslav

Vlahovi} iz Beogra-

da i Darko Drqevi}

iz Kola{ina. @iri

za dodjelu nagrada su

~inili Jovan Pr-

okopqevi}, predsjed-

nik i ~lanovi Mi-

rko Marjanovi} i

@eqko ^abarkapa.

Oni su pregledali

88 radova 36 autora,

a dodjela specijal-

nih nagrada je oba-

vqena tokom izlo-

`be karikatura koja

je organizovana 19.

jula u holu Doma

Vojske. Uz diplomu

o nagradi laureati

su dobili 10 mini-

malnih cijena rada

za grand prix i po

tri minimalne cij-

ene rada za speci-

jalne nagrade.

Publici je dije-

qen prigodan kata-

log o konkursu "Ri-

sto Pejatovi}", a o

nagra|enim radov-

ima i manifestac-

iji je govorio Jovan

Prokopqevi}.

- Ove karikature

koje su prezentovane

`iriju imaju sve

relevantne elemente

koje ih ~ine posebn-

im i daju kvalitet

ovogodi{wem takm-

i~ewu. One su aktu-

elne, a posebnu dra`

daje to {to govore o

aktuelnostima koje

karakteri{u svak-

odnevni `ivot i

problematiku u dr-

`avama na prostoru

nekada{we Jugosla-

vije. Konkurs za

karikaturu "Risto

Pejatovi}" i ove

godine je dao {ansu

mladim autorima sa

prostora biv{e

SFRJ da u duhu tra-

dicije manifesta-

cije poka`u svoje

poimawe i domete

karikature... Pos-

ebno bih naglasio da

je ova 17. po redu

manifestacija

izuzetno kvali-

tetna i jedin-

stvena pa je kao

takvu treba odr-

`avati i bogatiti

prostore jedinst-

venog Muzeja kar-

ikature - rekao je

Prokopqevi}.

Na otvarawu

izlo`be @eqko

^abarkapa je pozvao

prisutne da minutom

}utawa odaju po{tu

nedavno preminulom

karikaturisti Mio-

dragu Veli~kovi}u

iz Leskovca. Veli~-

kovi} je 2004. godine

dobio glavnu nagradu

pqevaqskog salona,

jo{ dva puta je bio

laureat specijalne

nagrade, a vi{e puta

je predsjedavao `i-

rijem konkursa za

karikaturu "Risto

Pejatovi}". M.T.

Kvalitetni radovi na 17. konkursu za karikaturu "Risto Pejatovi}"

Grand prixGrand prixSavi Babi}uSavi Babi}u

Radmili Stojkovi} Kne`evi} nagradu uru~ila Kovina Bra{anac

Specijalna nagrada - Jugoslav Vlahovi}

Nastavak sa strane 1

Nagrada

iznena|ewe i ~ast

Prepuna Milet ba{ta i

veliki odziv u~esnika potv-

r|uje je da je ova manifes-

tacija postala jedna od najz-

na~ajnijih na na{im

prostorima.

Prenose}i svoje umjetni~ke

darove i smijeh

na druge, umjet-

nici se "Mileti-

sawem" (17. jun)

odu`uju Vuku

Bezarevi}u, kako

oni ka`u, za

vedrinu koju nam

je zave{tao, kako

bismo pobijedili

tamnu stranu

s v i j e t a .

Poru~uju: "Smi-

jeh je ~ovjeku

oduvijek svo-

jstven, neka se

smije ko je ~ojs-

tven."

Program je

zapo~eo kantau-

tor Dragan Ili}

iz U`ica, koji je

sa nekoliko

p r o v j e r e n i h

hitova na samom po~etku

razveselio i opustio pub-

liku. Zatim su nastupili

na{i sugra|ani - aforist-

i~ari Senad Struji}, Husein

^uturi} i Rajko Palibrk.

- Ve`ite se tonemo; Geni

}e se prenositi sa koqena na

koqeno sve dok padamo na

koqena; U ̀ eqi da ispravim

krivu Drinu, proglasi{e me

krivim; Zaronili smo duboko

sa plitkim idejama; Lako je

praznu glavu di}i u vis; Ako

nijesi budala, ti stvarno

nijesi normalan; Te{ko je

imati zdrav razum kad ti je

okolina bolesna. Samo su

neki u nizu aforizma koji

su se na{li na repertoaru

ove ve~eri.

Posebnu pa`wu publike

privukao je gost iz Nik{i}a,

glumac Velizar Kasalica .

Wegov nastup i neobi~no

pojavqivawe na biciklu, nas-

mijali su sve prisutne gled-

aoce.

Skandirane najmla|ih iza-

zvao je Ra{a Popov zvijezda

brojnih dje~ijih emisija.

Smijeh nije izostajao tokom

~itave ve~eri, a publika je

imala priliku da vidi na

sceni i glumca Milenka

Dani humora i satire "Vuko Bezarevi}"

Miletisawe od Banata

do PivePavlova koji se predstavio sa

tri monologa, od kojih je onaj

sa Titom u bijelim ruka-

vicama - najintrigantniji.

Kao specijalni gost nas-

tupila je Madam Piano, a kraj

programa je pripao doma-

}inima, to jest KUD-u "Vol-

o|a", koji su izveli "humo-

resku" iz Banata, koreografa

Hajrudina Ciga Tabakovi}a.

Sve je bilo u duhu humora

pa i voditeqski par Jelena

Lazarevi} i Tode Nikoleti}

(Crvenka). Oni su tokom cijel-

og programa {aqivim pjesma-

ma i vicevima zabavqali pub-

liku.

Drugo ve~e 24. Dana humora

i satire donijelo je dobro

raspolo`ewe, mnogo "mileti-

sawa" u prijatnom ambijentu

Milet Ba{te, a gledaoci su

oti{li zadovoqni i prepuni

humora. A. Kordi}

Miletisawe odu{evilo Pqevqake

1188 1. jul 2010.P O R O D I C A

Porodica Baji} iz Lijeske

isti~e da je ve} 200 godina na

istom imawu. Slave svetog

Arhi|akona Stefana kada se

okupqa mnogobrojna famili-

ja. Vreme{ni Savo (77) i Mar-

gita (79) imaju k}er i ~etiri

sina: Mioqku, Miloja, Mil-

ana, Ivka i @ivka. Kada su tu

sinovi sa unucima pune su obje

ku}e, a prava moba je i ove

godine me|u prvima pokosila i

poplastila imawe. Mi smo ih

posjetili 20. juna i svi su bili

na okupu osim najstarijeg brata

Miloja i wegove porodice koji

`ivi u Beogradu. Isti~u da on

redovno dolazi i zimi i qeti

sa djecom da pomogne na imawu,

poma`e i finansijski, a znao

je da dovede radnike iz Beogra-

da da rade na ku}i. Stara ku}a

je potpuno obnovqena i

povezana betonskom stazom sa

novom izgra|enim 1999. godine,

koja po opremqenosti i kom-

foru ne zaostaje za bilo kojom

u gradu.

- Ostalo je jo{ stotinak

bala u otkosima. Sve smo ura-

dili za 10 dana - isti~e Ivko,

koji je 20 minuta stariji od

brata blizanca @ivka, i u

{ali dodaje kako ~esto kor-

isti tu prednost.

Iako je wihova ku}a na 900

metara nadmorske visine, zbog

redovnog |ubrewa livada i

dobrog, osun~anog polo`aja i

zemqe koja zadr`ava vlagu oni

su gotovo zavr{ili poqske

radove na porodi~nom imawu

od osam i po hektara, od ~ega je

oko hektar pod {umom.

Sa majkom i ocem na imawu

`ivi wihov drugi sin Milan

sa suprugom Radinkom i troje

djece Anom, Nikolom i Alek-

sandrom.Aleksandar, iako

najmla|i, vrijedno i ozbiqno

poma`e majci u mnogim posl-

ovima.

- On vodi ra~una o kravama,

naro~ito kada sam ja zauzeta.

Umije i ho}e da mi pomogne u

svemu. Pomuze krave uz pomo}

muzilice, procijedi mlijeko

za sir, polo`i sijeno, potjera

krave na pa{u... - ka`e Radin-

ka.

Milan je 13 godina radio u

Gra|evinaru, Uzoru, OGP-u iz

Podgorice, a zatim je ostao

bez posla. Otada `ivi i radi

na imawu, a upla}uje novac za

penziju. Ipak, najve}i izvor

prihoda su mu poslovi sje~e i

vu~e gra|e u privatnim {u-

mama. Ima tegqa~a za izvla-

~ewe gra|e i dva para volova.

U poslu mu poma`u sinovi i

bratani}i.

- Qudi mawe sijeku gra|u u

privatnim {umama, a i cijena

joj je ni`a. Te{ko je prodati

robu, a i kada se proda napla-

ta je ~esto problem. Morao sam

da idem u Bosnu da bih na{ao

dijelove za tegqa~a, jer u

Pqevqima niko nije znao da ga

popravi - isti~e Milan.

Na imawu Baji}a su brojni

objekti i gotovo svi su novi

ili obnovqeni, a na wima su

najvi{e radili Ivko i @ivko.

Tu su stara adaptirana i nova

ku}a, dvije pomo}ne zgrade,

dvije pojate, nova {tala,

su{ara, mqekar, prostorija za

rakiju, zgrada za drva i ugaq i

dr. Imaju, tako|e, zajedni~ku

porodi~nu ku}u u Pqevqima

sa posebnim ulazima.

Blizanci Ivko i @ivko su

2003. godine ostali bez posla u

KID-u "Velimir Jaki}" sa

preko 20 godina sta`a, od tada

rade privatno kao majstori

gra|evinci, a radili su i u

Moskvi. Wihovi poslovi im

ne smetaju da redovno do|u i

poma`u na imawu. Nisu samo

Baji}i slo`ni, to je ka`u

odlika stanovnika sela Lijes-

ke koje se nalazi na dvadesetak

kilometara od Pqevaqa.

- Cijelo selo Lijeska se

svake godine sastaje na

Prokop, a skup organizuje neka

od porodica iz sela. Veoma smo

slo`ni, rado se priska~e

kom{iji u pomo}, nema niko-

ga da sa nekim ne pri~a. Ovo

selo je prvo koje je osvijetqeno

u pqevaqskoj op{tini 1952.

godine - isti~e Savo.

Savovi unuci, opet isti~u

drugu vrstu okupqawa, kada se

igra fudbal, u ~emu mla|i

redovno pobije|uju starije.

Kraj ku}e je i ko{ za ko{a-

rku. Ipak, mladi dodaju da je

~etvorici bra}e Baji}, najs-

trasniji hobi igrawe karti,

odnosno "betla". Zimi znaju

da igraju ovu igru 48 ~asova

neprekidno.

Baji}i uzgajaju sedam krava,

junicu i ~etiri vola. To je pun

kapacitet nove {tale, opre-

mqene muzilicom i pojilica-

ma.

- Dvije rasne krave kupio

sam u Gorwem Milanovcu i

platio ih po 1.800 eura. Jedna

daje u najve}oj mqe~nosti 38, a

druga 33 litra mlijeka dnevno

- isti~e Milan.

Godi{we Baji}i proizvedu

preko tri tone sira za proda-

ju. Prodaja i naplata sira su

redovni, a svu koli~inu uzima,

ve} ~etiri godine, nakupac iz

Podgorice. Nemaju problema

ni u otkupu teladi.

Ukose oko 300 metara sijena

godi{we, sa svog imawa i

imawa koje zakupquju, a za

prihranu stoke potro{e jo{

osam tona prekrupe. Siju

lucerku, krompir, a tu je i vrt

sa ostalim povr}em. Imaju 150

stabala {qiva, 10 jabuka i

nekoliko stabala divqih

kru{aka. [qive rijetko

ra|aju, pa ih ~e{}e kupuju. Za

porodi~ne potrebe proizvedu

do 500 litara rakije.

Od mehanizacije Baji}i

imaju ru~nu kosa~icu, bali-

rku, a planiraju da nabave

traktor. Sve su nabavqali i

radili od svojih sredstava,

Milan isti~e da nikada nije

koristio kredit.

Struja je dobra, trofazna.

Imaju dva vodovoda za tri

doma}instva Baji}a, koji zado-

voqavaju sve wihove potrebe i

ne presu{uju. Preko zime

potro{e dvije tone ugqa i

preko 15 du`nih metara drva.

Put se zimi redovno ~isti, ne

pro|e 24 sata da se ne pro~-

isti, a Baji}i isti~u zalagawe

na tim poslovima wihovog

kom{ije Milka @ivkovi}a.

M.T.

Brojna porodica Baji} iz Lijeske ve} 200 godina na istom imawu

Slo`na bra}a ku}e gradeSlo`na bra}a ku}e gradeMe|u prvima do 20. juna pokosili i poplastili imawe

Kada je ovog qeta Mile Dra-

ga{ kao i posledwih pedeset

godina - stigao iz Rijeke u

rodno Kru{evo, zatekao je

staru gume ispred ku}og praga.

Ne ka`e da li ga je bilo stid od

supruge Milene, Slovenke.

Neshvatqivo za wihovo poi-

mawe za{tite "okoli{a",

Mile je na jedvite jade ugurao

gumu u gepek i ovdvezao u jedan

gradski kontejner. Lo{i pute-

vi i nebriga o predivnoj `i-

votnoj sredini jeste ono na {ta

upozorava ovaj bra~ni par

kojima su se i imena skladno

poklopila.

Milorad (Slobodanov) Dra-

ga{ (1935) zavr{io je Polici-

jsku pododoficirsku {kolu u

Kamenici. Slu`bovao je 9 god-

ina u Se`ani, na granici, a

potom po slu`benoj du`nosti

premje{ten na Rijeku.

Milena je iz Novog Mesta,

iz centra auto-industrije bila

je stipendista Uprave carina i

zaposlila se na Rijeci. Cijeli

vijek je radila u istoj firmi,

cijeli vijek "sa jednim pe~-

atom". Poslovna vjernost pod-

razumijeva i porodi~nu. Vjen-

~ali su se 1965. poslije

nekoliko mjeseci poznanstva.

Milena je inicijator da svake

godine do|u u Kru{evo, ona je

svakako veoma zaslu`na za

porodi~ni sklad tri izdvojene

ku}e Draga{a, ali dok smo

bili kod Milovog bratani}a

Simeona, pristigli su jo{

neki Draga{i iz Kru{eva. Da

se proba i wihova kru{ka, pa

jo{ po jedna... Kao i u drugim

porodicama - krenu razgovor o

politici, tako da nam Milena

ostaje najboqi sagovornik:

pokazuje nam propagandnu

bro{uru "Montenegro Travel"na slovena~kom. Ponosno je

{to je u turisti~kom brendu i

pqevaqski sir.

Ranijih godina u Kru{evo su

dolazile i k}erke: starija

Jolanda je udata, ima dvoje

djece, `ivi u Italiji.

Cvetana ̀ ivi u Rijeci. Poz-

vala jer roditeqe u vrijeme

na{e posjete. jedino {to je

intersovalo Mila i Milenu

jeste nebo nad Dolwskim

Toplicama: bilo je ki{e, mogu

da ostanu jo{ koji dan. Ina~e

bi morali da `ure da zaliju

vrt, na koji su ponosni. I ko-

m{ije - Slovenci priznaju im

primat.

Nekada najjugoslovenskiji

grad - "crvena" Rijeka. Rijeka

sa lu~kim i turisti~kim te-

meqima. Uspomene na radni~ku

i fudbalsku mo} Kantride:

Jantoqak, Desnica, Bursa}...

Milena se sje}a da su dobijali

Pqevaqske novine, sad ih

~itaju na Internetu!

Dobrodo{lica u ku}i Dra-

ga{a - sa slovana~kim i kra-

ji{kim duhom... Mile - vital-

ni sedamdesetpetogodi{wak,

iskoristio je prednosti ben-

eficiranog radnog sta`a u

MUP-U biv{e Jugoslavije,

ali vitalnost svakako duguje

rodnom kraju i genetskoj

strukturi. Rumen, pravilnog

dr`awa, sna`nih ruku i

ple}a. Srda~an. U Dolewsku je

odnio kosu iz Kru{eva. Kosi

ru~no posjed u Dolewskoj Bi-

strici.

Sve je ekolo{ko u wihovom

vrtu, sami proizvode i humus.

Pozivaju nas da do|emo u

Dolewske Toplice. Pored ter-

malne vode o~ekuje vas topla

dobrodo{lica na slovena~ko-

hrvatsko-crnogorski na~in.

Wihov dom je uvijek otvoren,

znaju to oni koje put nanese u

sjeverno hrvatsko primorje

ili u isto~nu Sloveniju...

Odla`u}i povratak za koji

dan Mile i Milena imaju jo{

jednu obavezu: da nabave gusle

sa Wego{em, orlom i Ostro-

gom. To je naru~io Milenin

brat Franc ^ernej. Opremio

je mali JU-muzej, gdje je sve u

znaku trobojke, a eksponati su

od Kurana do pravoslavnog

Svetog pisma i Biblije. Sada

}e komopletirati i crnogorsku

postavku; postavku gostoprim-

stva.

Pozdravqawe sa Draga{ima,

i pozdrav za Franca!

D.Mili~i}

Draga{i - Milena i Mile

Pogledi u eks-Ju neboPogledi u eks-Ju nebo@ivot izme|u Rijeke, Dolewskih Toplica i Kru{eva

Kru{evo - Draga{i od Dolewske do Boke

Margita i Savo sa sinovima @ivkom, Milanom i Ivkom i wihovim porodicama

Ve} poko{eno imawe Baji}a

Tradicionalna mani-

festacija "Prva kosa Crne

Gore" Pqevqa odr`a}e se 10.

jula 2010. godine na Kosani-

ci. Odbor NVU "Prva kosa

Crne Gore" poziva gra|ane,

qubiteqa sela, prirode da

svojim masovnim prisustvom

uveli~aju ovaj doga|aj. Kao

i prethodnih godina gosto-

va}e najboqi kosci sa Rajca,

iz Mrkowi} Grada, Pqe-

vaqa, @abqaka uz brojna

propratna takmi~ewa i akt-

ivnosti. Otvarawe mani-

festacije je predvi|eno za

11 ~asova 10. juna, a potom

slijedi takmi~ewe kosaca,

trka veterana, bacawe kame-

na s ramena, skok u daq,

navla~ewe konopca i prog-

la{wewe pobjednika u svim

disciplinama.

Organizatori pozivaju

malu privredu da se pred-

stavi na ovom doga|aju, tak-

o|e su otvoreni za sve spon-

zore, koji bi doprinijeli

kvalitetnijoj organizaciji.

Posebnu zahvalnost orga-

nizatori duguju Turisti~koj

organizaciji Pqevaqa zbog

anga`ovawa na populari-

sawu i unapre|ewu wihovih

aktivnosti.

M.T.

Najve}a poqoprivredna

manifestacija u Crnoj

Gori

Prva kosa

10. jula na

Kosanici

11991. jul 2010. ^ I T U Q E

Dana 23. juna 2010. godine iznenada je u 46. godini `ivota preminuo na{ dragi brat, djever i stric

DEJAN Ne|eqkov ]UR^I]

Te{ko je pomisliti da vi{e nijesi me|u nama. Prerano si nas ostavio. @ivot sa tobom bio je sre}an i ponosan. Hvala ti na ~asnom i

dostojanstvenom `ivqewu. Oti{ao si ne~ujno kao {to si i `ivio.

Sve te{ko}e `ivota, a bilo ih je mnogo, savladavao si hrabro i li~nim primjerom pokazao da se uvijek ~asno i po{teno mo`e `ivjeti.

Bio si nam uzor u qepoti `ivqewa, dobrote, po{tewa i ~estitosti. Divili smo se tvom neumornom radu. Mnogo je pa`we i dobrote oti{lo

sa tobom.

Tvoj odnos prema porodici, kom{ijama i prijateqima slu`i}e nam kao primjer kako treba po{tovati i cijeniti qude.

Velikim srcem i plemenitom du{om, ~asnim `ivotom zaslu`io si na{e do`ivotno sje}awe i po{tovawe.

Dirnuti pa`wom i iskrenim saosje}awem velikog broja na{ih prijateqa, kom{ija, ro|aka, kumova, wegovih drugova i poznanika koji na

vijest o smrti pohita{e da budu uz nas, podijele bol i tugu sa nama i masovno isprati{e na{eg dragog Dejana na vje~ni po~inak, na ~emu smo

vje~no zahvalni.

Hvala svima koji putem telegrama ili na drugi na~in izrazi{e sau~e{}e.

O`alo{}eni: bra}a Gojko, Nikola, Mom~ilo, ^edo, Milovan, Dragan, sestre Desa, Novka, Milojka i Mira, snahe Dana, Desa, Gordana i

Stanica, sinovci, sinovice i ostala rodbina

120

Posqedwi pozdrav dragom kolegi

DEJANU ]UR^I]U ]URETU

Kolege iz smjene "C":

Kubur, Vito, To{a, Kla~o, Beli, Laco, Vesko, Me{a, Lalovi}, Nada, Muwa, Petra, Mi}o,

Borkan, Mirko, Gaga, Mate, Slobo, Xole, Gale, Bea, Cule i Kamber

1322

2200 1. jul 2010.^ I T U Q E

Dana 3. jula 2010. godine navr{i}e se {est godina od kada nije

s nama na{ dragi

MOM^ILO [EPI]

1928 - 2004.

Lako je obrisati suze, ali je te{ko iz srca izbrisati tugu.

Godine prolaze bez tebe, ali ti }e{ biti ve~no u na{im srci-

ma, mislima, pri~ama...

Mnogo nam nedostaje{.

Tvoji najmiliji

1232

DU[ANA GOLUBOVI]A

Dvanaest je godina od smrti na{eg

KRSTINE

GOLUBOVI]

Deset je godina od smrti na{e

MIROSLAVA

GOLUBOVI]A

Dana 26. juna navr{ila se godina

od smrti na{eg

Godine ne}e izbrisati na{u qubav prema vama.

Dana 26. juna u 11 sati davali smo godi{wi pomen i otkrili spomenik

na{em dragom Miroslavu.

Mira i Sne`ana sa porodicom

1221

TANASKO

@IVKOVI]

SLAVKA

@IVKOVI]A

Dana 19. juna navr-

{ilo se pola god-

ine od kako nije

sa nama na{ dragi

[estog juna navr-

{ilo se tri god-

ine i sedam mje-

seci od smrti

dragog oca

Va{ ~asni ̀ ivot obavezuje nas da vas s pono-

som pamtimo i po{tujemo ne zaboravqaju}i

Va{e uzorne qudske vrijednosti koje ste pos-

jedovali.

Neizreciv je bol za vama.

Sestra i k}erka Ranka sa porodicom

1152

Devetnaestog juna navr{ile su se dvije godine od iznenadne smrti

na{eg dragog i voqenog

MARIJANA PAPI]A

Pro|o{e dvije godine tuge i bola, a mi jo{ uvijek ne mo`emo da

prihvatimo surovu istinu da si nam zauvijek oti{ao.

Te{ko je `ivjeti bez tebe, bez tvoje vedrine, dobrote, plemenitosti i

tvog osmijeha. Tvoj dragi lik osta}e uvijek u nama.

Tvoj lik ne mogu swegovi pokriti, tvoj lik ne mogu ki{e izbrisati,

tebe nam ne mo`e vrijeme oduzeti. Dok mi `ivimo i ti }e{ `iveti i

zauvek }emo te voleti. Nemogu}e je tvoj nestanak pravdati sudbinom, a

bol lije~iti vremenom.

@ivje}e{ uvijek u na{im rawenim srcima duboko me|u uspomenama.

Sje}awa na tvoju neizmjernu dobrotu, plemenitost, toplinu i sigurnost

daje nam snagu da istrajemo u ovoj surovoj sudbini. Neka te u ti{ini

vje~nog mira prati na{a neizmjerna qubav ja~a od vremena i zaborava.

S du`nim po{tovawem,

tvoji najmiliji: majka Zorka, supruga Rada, sinovi Du{ko i Bo{ko,

snaha Ivona, unu~ad \or|e i Na|a

1227

Prijatequ

MIROSLAV GOLUBOVI]

Ti si sa nama i mi sa tobom.

S po{tovawem:

Milenko, Vujo{, Pop, Qubo, Bato, Veqo K, Ne{o, Savo,

@eqko, Svrle, \oko i Milko

1236

Godina je dana od smrti na{eg dragog

DOBRILA GOGI]A

Dana 10. jula u 11 sati posjeti}emo wegovu

vje~nu ku}u pa pozivamo rodbinu, kumove,

kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e.

Supruga Vasiqka, sin Blagoje, snaha

Branka i unu~ad

1240

Draga majko

GORA DESPOTOVI]

Bolne su suze {to kvase

ove redove koje ti pi{em.

Mnogo mi nedostaje{... Sve

vi{e i vi{e. I daqe te

pomiwem u svakoj mojoj

pri~i, i daqe se nadam da

}e{ me pozvati, ali uza-

lud.

Samo postoje veliki bol

i tuga, ogromna praznina.

Surova istina u koju ne

`elim da vjerujem i ne}u.

Jer, smrt ne}e prekinuti

tvoj `ivot u mom srcu i

najqep{u uspomenu na

tebe.

Tvoja k}erka Zorica, zet

Lale i unuk Nemawa

Svrkota

1243

Dana 14. juna 2010. godine poslije kra}e bole-

sti preminuo je u 71. godini ̀ ivota na{ dragi

otac, suprug, brat i djever

MILENKO MILE TERZI]

Tvojim odlaskom izgubili smo veliku pa`wu,

qubav, toplinu koju si pru`ao svima nama.

Plemenitom du{om, ~asnim i dostojanstve-

nim `ivotom zaslu`io si na{e vje~no

sje}awe i po{tovawe. Neka tvoja du{a po~iva

u miru.

Dok `ivimo `ivje}e{ i ti u na{im srcima.

Zahvaqujemo kom{ijama, prijateqima, kumo-

vima, ro|acima i svima onima koji nam pomo-

go{e da ispratimo na{eg Mila do wegove

vje~ne ku}e. Tako|e zahvaqujemo i onima koji

putem telegrama izrazi{e sau~e{}e i podi-

jeli{e bol sa nama.

O`alo{}eni: supruga Milu{a, sin Dejan,

k}erke Gorica i Zorica i sestra Dobrila

1245

Posqedwi pozdrav

MILENKU MILU TERZI]U

U na{im srcima i mislima osta}e zauvijek

urezani tragovi tvog ~asnog `ivotnog puta

sa prepoznatqivim osobinama radnog,

po{tenog i dostojanstvenog ~ovjeka.

Po dobroti }emo te pamtiti, sa po{tovawem

pomiwati i vje~no ~uvati od zaborava.

Po~ivaj u miru.

Strina Radojka sa djecom

1248

Dana 14. juna preminuo je u

71. godini `ivota na{

dragi brat, stric i djever

MILENKO MILE

TERZI]

Te{ko se mirimo sa isti-

nom da vi{e nisi sa nama.

Sve {to bi rekli malo je

za ono {to osje}amo.

Bol i tuga nisu u rije~ima

ve} u srcu.

@ivje}e{ vje~no u nama.

Tvoji: brat Radoje, brati}

Neboj{a, bratani~ina Bi-

qana i snaha Milojka

1246

Dragom bratu

MILENKO MILE

TERZI]

U ti{ini vje~nog mira neka

tvoja du{a spava, a mi }emo

te dragi brate ~uvati od

zaborava.

Brat Radenko i snaha

Neda

1247

Na{em voqenom djedi

DOBRILU GOGI]U

Dragi djeda, radovale smo

se svakom susretu sa

Tobom. Mnogo smo te voqe-

le i po{tovale. Puno je

lijepih uspomena i trenu-

taka da te pamtimo, o tebi

s ponosom pri~amo i da te

nikad ne zaboravimo.

Tvoje: Milica, Ru`ica i

Buba

1240

22111. jul 2010. ^ I T U Q E

Posqedwi pozdrav suprugu i ocu

DU[ANU (Petra) MARKOVI]U

1933 - 2010.

S pam}ewem lijepih vremena tvoje qubavi i pa`we prema

nama, dugujemo ti veliko hvala i vje~ni nezaborav!

Po~ivaj u miru!

Dana 10. jula 2010. godine u 11 sati dajemo ~etrdesetodnevni

pomen u [ulima pa vas pozivamo da tog dana zajedno sa nama

posjetimo wegovu vje~nu ku}u!

Supruga Milanka, sinovi Milivoje i Milorad - Beko

1230

Dana 3. jula 2010. godine navr{i}e se 40 dana od smrti na{eg

voqenog i nikad pre`aqenog

QUBA Perote ^ABARKAPE

Tuga je velika, a praznina jo{ ve}a. Ostavio si tragove koji se

ne bri{u, sje}awa koja ne blijede i dobrotu koja se ne zabo-

ravqa.

Ovim putem porodica zahvaquje svima koji su svojim pri-

sustvom i izrazima sau~e{}a ubla`ili na{ bol. Hvala i

onima koji su putem telegrama izrazili svoje sau~e{}e.

Obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da }emo u sub-

otu 3. jula u 11 sati posjetiti wegovu vje~nu ku}u, polo`iti

cvije}e i zaliti ga suzama.

O`alo{}ena porodica ^abarkapa

1235

Dana 29. maja 2010. godine prestalo je da kuca plemenito srce

na{e drage

GORE DESPOTOVI]

Te{ko je povjerovati u surovu istinu da te sudbina zauvijek

odvojila od nas. Sve si podnosila ~vrsto i stoji~ki, a onda

je do{ao taj sudwi dan da te odvoji od nas.

Ostavila si tragove koji se ne bri{u, sje}awa koja ne blije-

de i dobrotu koja se pamti.

Zahvaqujemo svima koji su bili uz nas tokom wene bolesti,

doktorima i osobqu Ginekolo{kog i Hiru{kog odjeqewa,

svima koji posla{e telegrame i isprati{e na{u voqenu do

vje~ne ku}e.

Dana 3. jula da}emo ~etrdesetodnevni pomen u 11 sati, povo-

dom toga pozivamo sve koji `ele da nam se pridru`e.

O`alo{}eni: suprug Milomir, sinovi @arko i Zoran, snaha

Sne`ana, unuk Matija i unuka Tawa

1243

Dana 25. juna navr{ile su se tri godine od

smrti na{eg dragog i voqenog

BLAGOJA MR[OVI]A

Vrijeme prolazi, a neizbrisivi bol ostaje

za tobom.

Nema dana ni sata da te ne spomenemo. Uspo-

mena na tebe i tvoje plemenito srce nikada

ne}e nestati.

Uvijek }emo te pomiwati i od zaborava

~uvati. Osta}e{ u na{im srcima zauvijek.

Tvoji najmiliji

1237

Desetog jula 2010. godine navr{i}e se {est

mjeseci od smrti na{e drage majke

DRAGICE DRAGE ^AMXI]

ro|ene Soki}

Vrijeme ne mo`e da izbri{e tugu i sje}awe na

tebe. Bila si na{a podr{ka i oslonac u

`ivotu. Nismo te mogli sa~uvati od smrti,

ali }emo te ~uvati od zaborava.

Dana 10. jula u 11 sati posjeti}emo wenu vje~nu

ku}u pa pozivamo sve koji `ele da nam se

pridru`e.

S tugom, ponosom i zahvalno{}u

Tvoja djeca: Vukica, Vuko, Rumica i Danica

sa porodicama

1234

Dana 3. jula 2010. godine je godina od tragi~ne

smrti na{eg sina

NEMAWE KNE@EVI]A

1987-2009.

U bolnoj te du{i nosim

i rawenom srcu mome

pa me stalno `eqa vu~e

da dolazim grobu tvome.

\e prerano mladost tvoja

pod kamenu plo~u le`e

dal postoji bola ja~eg

i na srcu rane te`e.

O proklete zle sudbine

{to nam tebe uze sine

neostvari svoje `eqe

ve} rasplaka roditeqe.

Evo pro|e i godina

ti ne do|e ku}i sine

niti do|e nit se javi

za{to na nas zaboravi.

Dal an|elska tvoja du{a

pla~ od brata mo`e slu{at,

bio si mu uzdanica

ostavi ga pla~na lica.

Ti nam ne}e{ do}i sine

jer su takve zle sudbine

dokle tvoja mladost vene

nama osta{e uspomene

uz velike na{e tuge

da nam vje~no budu druge.

Toga dana u`a rodbina posjeti}e tvoju vje~nu

ku}u.

Porodica

1265

STOJAN

Sje}awe na na{e drage

JOKSOVI]

Prvog jula navr{i}e se ~etrnaest

godina od smrti

RATKO

Sedam godina od smrti

RADAN

Trideset prvog maja tri godine od

smrti

Ne postoje rije~i kojima bi opisale koliko vas volimo i koliko nam nedos-

tajete. Sudbina je bila ja~a od nas i odvela vas u vje~ni san.

Va{a plemenitost i dobrota `ivje}e u nama dok mi `ivimo. Uvijek }emo

vas nositi u na{im rawenim srcima sa qubavqu koju smrt ne prekida i

tugom koju vrijeme ne lije~i.

Va{i: supruga i majka Vojislavka, k}erka i sestra Cica

1252

NEMAWA

Srce boli, starost ste`e,

svaki dan je sve te`e.

Zaboravio ti jesi nas, al

nijesmo mi sigurno vas.

Ni tebe ni \ola zaboravit

ne}u, dokle moju ne zapa-

le svije}u.

Po~ivajte u miru, voqeni

ne umiru.

Baba Lena, ujak @eqko,

ujna Goca i sestra Nena

1267

Dana 15. jula 2010. godine navr{i}e se

najtu`nija godina od kada nije sa nama na{a

najmilija

OLIVERA OQA AN\ELI]

Dani prolaze, zaborav ne postoji i utjehe

nema. Tuga i bol ne mjere se vremenom ve}

prazninom koju si ostavila u na{im srcima.

Draga k}erko i sestro neka te u ti{ini

vje~nog mira prati na{a qubav ja~a od zabo-

rava.

Obavje{tavamo ro|ake, kumove, prijateqe i

kom{ije da }emo dana 10. jula 2010. godine u

11 ~asova posjetiti wenu vje~nu ku}u,

polo`iti cvije}e i zaliti je suzama.

Tvoji: majka Mila, bra}a Dragan, Gajo i

Momo, snahe, bratani}i i bratani~ine

1290

Sje}awe

VOJKA R. ZE^EVI]

(1. juli 2009 - 1. juli 2010.)

I poslije preduge godine, ista tuga i prazni-

na u na{im srcima. Bila si oli~ewe

dobro~instva i otpornosti - na{ sigurni

oslonac.

S po{tovawem tvoja djeca sa porodicama

1271

Sje}awe na dragog mu`a,

oca, svekra i djedu

KADRIJU BA[I]A

Te{ko se mirimo sa isti-

nom da smo te zauvijek

izgubili i ostali bez

~vrstog oslonca i dobrog

savjetnika.

Nikad ne}emo zaboraviti

tvoju qubav, podr{ku i

dobrotu koju si nam nese-

bi~no pru`ao.

Zauvijek }e{ `ivjeti u

na{im mislima i srcima.

Tvoji: supruga Bela, sin

Nexad, snaha Rabija,

unuke Amela i Izabela

1284

KADRIJA BA[I]

Dragi o~e, rije~i su malo

da iska`emo koliko nam

je te{ko pao tvoj prerani

odlazak. Mnogo nam nedo-

staje{.

Svakim danom se sve vi{e

nadamo da }e{ nam se vra-

titi. Vrijeme prolazi, ali

ne lije~i bol. Lako je re}i

mora se, ali je te{ko mora-

ti `ivjeti bez tebe.

Vje~no }emo `aliti za

tobom i u srcu te ~uvati

od zaborava.

Tvoji: k}erka Xenana, zet

Nexad, unuk Rijad i unuka

Adelisa

1285

Dana 18. juna 2010. godine

prestalo je da kuca pleme-

nito srce na{e bake,

svekrve i majke

STANISAVE

(Pejatovi}) ^EPI]

1924-2010.

Da Ti Du{a u`iva u nebe-

skom Rajskom nasequ, i

neka Ti je laka crna ze-

mqa.

Tvoji: Jelena, Ninko, Bo-

jan, Bo{ko, Vida, Suzana,

Milo{, Milanko

1268

Draga majko

GORA DESPOTOVI]

Prolaze dani, a tuga i bol

je sve ve}a. Nedostaje nam

tvoj topli osmijeh, lijepa

rije~ i roditeqska qubav.

Po~ivaj sad u miru, ali

voqeni ne umiru.

Tvoja k}erka @ana, zet

Bo`idar i unuk Andrija-

no ^abarkapa

1243

2222 1. jul 2010.^ I T U Q E

Voqenom Neboj{i

NEBOJ[A Brankov ]A]I]

Samo nebo zna {to si mi zna~io i koliko sam Te voqela.

@ivje}e{ u mom srcu dok ja trajem.

Tetka Olga ^urovi}

1268

Dana 12. jula 2010. godine u 46. godini `ivota prestalo je da kuca

plemenito srce na{eg dragog sina, supruga, oca i brata

NEBOJ[E (Branka) ]A]I]A

(1964 - 2010)

Ne{o, neka te u ti{ini vje~nog mira prati na{a qubav ja~a od vremena

i zaborava.

Ovim putem izra`avamo neizmjernu zahvalnost kom{ijama, prija-

teqima, ro|acima, kumovima, poznanicima i Neboj{inim drugovima

koji na{eg dragog Ne{a isprati{e do wegove vje~ne ku}e, kao i onima

koji li~no ili putem telegrama izjavi{e sau~e{}e i sau~estvova{e u

na{em velikom bolu.

O`alo{}eni: majka Dragiwa, supruga Stana, sin Aleksandar, k}erke

Aleksandra i Awa i sestra Svetlana

1296

Dragi

NE[O

Sudbina je htjela da `ivi{ kratko, ali s qubavqu koju smrt

ne prekida u mom srcu `ivje}e{ vje~no.

Tvoja Stana

1296

Dana 14. jula 2010. godine navr{i}e se {est

mjeseci od smrti na{e jetrve, strine i bake

DOBRINKE SAVI]

Vrijeme koje je pro{lo i koje }e pro}i ne}e

izbrisati tvoj lik, tvoju dobru du{u i veli-

ko srce.

Neizmjerno tu`ni zbog tvog odlaska

`ivje}emo sa divnim uspomenama i vje~nim

sje}awem na tebe.

Mira sa porodicom

1274

Dana 17. jula 2010. godine navr{i}e se godi-

na od kada nije sa nama na{ voqeni suprug,

otac, svekar, djed i pradjed

MILOVAN BIJEDI]

Tvoj ~astan i dostojanstven `ivot zaslu`io

je da s ponosom ~uvamo uspomenu na tebe.

U nedjequ 11. jula 2010. godine u 11 ~asova pos-

jeti}emo wegovu vje~nu ku}u i otkriti spome-

nik, pa pozivamo rodbinu, kumove, prijateqe

i kom{ije da nam se pridru`e.

Tvoji najdra`i: supruga Danica, sinovi

Milivoje i Radivoje i k}erka Milka sa

porodicama

1277

NELE

Ni suze, ni rije~i - skamewena.

Samo muk i praznina.

Tvoja Seka

1296

TATA

Boga molimo da je ovo san iz kog }e{ nas pro-

buditi sa osmijehom punim qubavi i dan nam

u~initi vedrim i bezbri`nim kao {to si

samo ti znao.

Te{ko je bez tebe. Boli... ali krijemo suze

jer ho}emo da budemo jaki, ho}emo da budemo

kao ti.

Vole te i ~uvaju u srcu tvoji: Awa, Sa{ka

i Aco

1296

SINE

Sre}o moja, bol nije u rije~ima i suzama ve} u mom srcu. Neka

te u ti{ini vje~nog mira prate an|eli, an|ele moj, a ja dok

`ivim `ivje}e{ i ti.

Tvoja neutje{na majka Dragiwa

1296

Dana 14. juna 2010. godine poslije kra}e i

te{ke bolesti prestalo je da kuca srce na{eg

dragog i voqenog brata, strica i djevera

MILORADA MILA KE^INE

Nije lako prihvatiti istinu da si nas zauvi-

jek napustio. Tvojim odlaskom ostavio si

veliku prazninu i bol u na{im srcima. Tvoje

hrabro srce nije izdr`alo ovoga puta. Osta-

vio si nas da vje~no tugujemo za Tobom, a odla-

zi{ tamo gdje te ~ekaju tvoji i ni{ta mawe

Dragi.

Hvala svima onima koji u ovom nama te{kom

trenutku priteko{e u pomo}.

Posebnu zahvalnost dugujemo medicinskom

osobqu Hiru{kog odjeqewa Pqevqa, a poseb-

nu zahvalnost dugujemo doktoru Milanku

Terzi}u.

Tvoj brat Mikailo sa porodicom

1295

Dana 29. juna 2010. godine

navr{i}e se {est mjeseci

od smrti na{e drage i

voqene

SLOBODANKE

JA[OVI]

Te{ko je povjerovati da si

zauvijek ostavila tvoje

najmilije da vje~no tuguju

za tobom. Dani prolaze, a

nijedan dan bez sje}awa na

tebe. Prazno je mjesto u

tvom domu koje si sa mnogo

qubavi i topline gradi-

la. Rije~ima ne mo`emo

opisati ono {to osje}amo,

da te vi{e nema me|u nama.

Nemo}ni smo da bilo {to

promjenimo u tvom odlas-

ku. Po~ivaj u miru, a na{a

srca nikada te ne}e zabo-

raviti.

Tvoji nezaboravni:

suprug Milovan i sin

Mitar

1249

NEBOJ[A ]A]I]

S po{tovawem se opra-

{tamo od tebe.

Mi{ko, ]aka, Na|a i

Miki

1263

22331. jul 2010. ^ I T U Q E

Posqedwi pozdrav drugu, prijatequ, kolegi

NEBOJ[I ]A]I]U

-]AFIRU-

Bio si i ostaje{ dio nas.

Vje~na ti slava!

Tvoji:

Milkan, Kla~ar, Sado, Kamber, Tabo, Mire, Anes, Vojina, Krle, Reqa, Mijat, Salko, Esko, Andro,

Lola, Pop Zoran, Maka, Dragan, Boba, ^ura, Golubica, Pipo, Lobawa, ^ale, Jo{ko, To{a, Goga,

Goran, Kara, Muta, Jovica, Mitar, Lon~o, Mi}a, Vajo, Ivan, Gruja, [unda, Damjan, [ele, Marka,

Cvijo, Nikola, Deca, Bato, Fiski, Slavko, Muriz, Stojan, ]eso, Strajo, Mali{i}, Bo{ko,

Mrdeqa, Bojana, Sabina, @eqka, Mensura, Mersada, Mi}ko, Mosur, Avram, Milomir, Cveka,

Mane, Maxa, ^aslav, Doj~ilo, Bra{wo, Dejo, Ne|o, Ne{o, Top, Zo}o, Leka, D. Vesko, Bo}a, Terzo,

Je~o, Nikola B, Vasko, Jestra, Kubur, Malac, Cvijo R, Marka V, Regan

1287

2244 1. jul 2010.^ I T U Q E

Dragi Neboj{a

NEBOJ[A Brankov ]A]I]

Po~ivaj u Bo`ijem miru, NA[ AN\ELE, jer To Ti zaslu`uje{.

Tetka Dana, sestra Ana, bra}a Predrag i Nenad Vukovi}

1286

Sa tugom i nevjericom opra{tamo se od na{e drage

RADOJKE KRSTONIJEVI]

dipl. ing.

1965 - 2010.

Dana 12. juna 2010. godine u saobra}ajnom udesu prekinut je wen

`ivotni put vrijedan divqewa.

U na{em }e trajnom sje}awu ostati potvr|ena wena ogromna dobrota,

po`rtvovanost i plemenitost koju nam je pru`ala, kao i tuga zbog

wenog preranog odlaska.

Porodica Vu~eti} iz Beograda i Kanade

1308

Posqedwi pozdrav svom iskrenom drugu i prijatequ

PREDRAGU ^EPI]U - BRALU

Koliko je samo u tebi bilo optimizma! Volio si ̀ ivot, volio

qude, svoju porodicu. Zato na~in na koji si odlu~io da ode{

jo{ vi{e boli i ostavqa pitawe za ~itav `ivot: "Za{to?".

Neka Gospod primi tvoju dobru i plemenitu du{u u Carstvo

nebesko.

Vukovi} Vladan sa porodicom

1309

Posqedwi pozdrav svom velikom drugu i prijatequ

PREDRAGU ^EPI]U - BRALU

^asnim `ivotom, velikim srcem i plemenitom du{om,

zaslu`io si veliko po{tovawe.

U ime svih godina zajedni~kog dru`ewa ne mogu se pomiriti

sa tvojim tragi~nim krajem.

Neka tvoja du{a na|e mir u rajskom vrtu gdje po~ivaju sve

dobre i ~estite du{e.

Mi}a Rabrenovi} sa porodicom

1309

Dragom bratu

NEBOJ[A ]A]I]

Toplina tvoje du{e i dobrota tvoga srca zau-

vijek }e nam nedostajati.

S ponosom i po{tovawem ~uva}emo uspomenu

na tebe.

Bra}a Qubi{a i Dragi{a sa porodicama

1306

Dragom Ne{ku

NEBOJ[A ]A]I]

Tvoja plemenita du{a i ~astan `ivot

zaslu`uju vje~no sje}awe i po{tovawe.

Stric Mi{o

1306

Dana 9. jula 2010. godine navr{i}e se godina

od smrti na{eg voqenog sina, supruga, oca,

brata, djevera i djede

NE\EQKA LEOVCA

Lako je izbrisati suze i zapaliti svije}u,

ali te{ko iz srca izbrisati tugu. Godina

pro|e bez tebe, ali ti }e{ ostati vje~no u

na{im srcima, mislima, pri~ama. Neka ti

na{e suze i jecaji du{e ne naru{e vje~ni mir.

Dana 3. jula 2010. godine u 11 sati posjeti}emo

tvoju vje~nu ku}u, pa pozivamo rodbinu,

kom{ije, kumove i prijateqe da nam se tog

dana pridru`e.

Tvoji: otac Sreten, supruga Zora, sin

Rado{, k}erke Dana i Mira, brat Branko,

snajke Staka i Budimirka, unuke Marija

i Ana

1262

BO[KA

]A]I]A

DU[ANKE

]A]I]

Dana 8. jula 2010.

godine navr{i}e

se godina od smr-

ti na{eg dragog

Dana 19. septem-

bra 2010. navr{-

i}e se ~etiri god-

ine od smrti

na{e drage

Va{a dobrota, plemenitost, ~astan i dosto-

janstven `ivot zaslu`uju vje~no sje}awe.

Po~ivajte u miru, a mi }emo vas ~uvati od zab-

orava.

Va{i: k}erka Qiqana, zet Milovan, unu~ad

Vladan, Borko i Biqana

1261

Dana 14. juna 2010. godine preminuo je na{

dragi

MILORAD Spasojev KE^INA

Neka tvoja ~ista i plemenita du{a po~iva u

miru, a mi }emo te ~uvati od zaborava.

Ovim putem porodica se zahvaquje dr Milan-

ku Terzi}u i osobqu Hiru{kog odjeqewa

medicinskog centra Pqevqa na brizi i

pa`wi tokom tvoje bolesti.

Zahvaqujemo svima koji su svojim prisustvom

ili putem telegrama izrazili svoje sau~e{}e.

O`alo{}ena porodica: bra}a Mihailo,

Milosav i Milanko sa porodicama

1302

Dana 15. jula 2010. godine

navr{i}e se godina od

smrti moje sestre, zaove i

tetke

OLIVERE OQE

AN\ELI]

Pro{la je tu`na i duga

godina od kako nisi sa

nama. Tvoj nedostatak ost-

a}e vje~na praznina u

na{im srcima.

Po~ivaj u raju, jer to zas-

lu`uje{, a mi }emo vje~no

tugovati za tobom i ~uvati

te od zaborava.

Tetka, mnogo je lijepih

uspomena da te vje~no pam-

timo o tebi govorimo. Nik-

ad te ne}emo zaboraviti.

S ponosom i qubavqu ~uv-

a}emo uspomene na tebe.

Tvoj brat Dragan, snaha

Radmila, bratanice Jele-

na i An|ela

1272

Sedmog jula navr{i}e se

14 godina od kada nije sa

nama

VASIQKA

TOMANOVI]

S po{tovawem }emo te

pomiwati i ~uvati uspo-

menu na tebe.

Tvoja porodica

1266

22551. jul 2010. ^ I T U Q E

Dana 14. jula 2010. godine deset je godina od kada nije sa nama

na{ dragi brat

TADIJA POPOVI]

kwi`evnik

1938 - 2000.

Sa ponosom i tugom

porodica Popovi}

1242

Dana 22. juna navr{ile su se tri godine od kada nije sa nama

na{

VASILIJE VASO LEOVAC

Osta}e nam zauvijek u srcima i sje}awu, a dobrotu i plemeni-

tost ~uva}emo od zaborava.

S po{tovawem i tugom tvoja porodica:

supruga, sinovi, k}er, snahe, zet i unu~ad

1270

Dana 7. jula 2010. godine, navr{avaju se dvije godine od kada

nije sa nama

NIKOLA CUPARA

Puno je lijepih uspomena da o tebi sa ponosom govorimo i

da te nikada ne zaboravimo.

Po~ivaj u vje~nom miru, jer si ga ovozemaqskim `ivotom

zaslu`io.

Tvoji najmiliji: supruga Sofija, djeca: Mirka, Mirko,

Jela, Zoran, Milan sa porodicama.

1293

JELE POSUKA

1934-2010.

MITAR POSUKA

1934-2010.

Dana 20. juna pre-

stalo je da kuca

srce na{e drage

majke i bake

Dana 5. jula navr-

{i}e se 40 dana

od kada nije sa

nama na{ dragi

otac i djeda

Va{im odlaskom smo izgubili veliki

oslonac, qubav i toplotu.

Osta}ete vje~no u na{im srcima. Po~ivajte u

miru, a mi }emo vas ~uvati od zaborava.

Va{i: sin Du{ko, k}erka Duwa, snaha Lenka,

unu~ad Marko, Goran, Dejan, Jelena i Gor-

dana

1270

Dana 3. juna 2010. godine zauvijek me napusti-

la moja majka

ZORA KE^INA

Te{ko je do~ekati svaki novi dan kad znam da

te nikad vi{e ne}u vidjeti, zagrliti i poqu-

biti. Uzalud tra`im tvoj lik mama, ali nema

te. Ne vidi{ moje suze, ne osje}a{ moj bol i

tugu.

Tiho, dostojanstveno i nenametqivo si ̀ ivje-

la i tako si i oti{la u ti{inu vje~nog mira.

@ivje}e{ vje~no u mom srcu i du{i.

Tvoja k}erka Lenka sa porodicom

1292

Dvije godine od smrti na{eg voqenog

DANKA

Nijedna rije~ nije tako velika da bi wome

opisali ̀ ivot bez tebe Danko. U svakom danu

na{eg `ivota ti }e{ biti `iva rana i na{a

tuga i bol.

Tvoji roditeqi: Dragica i Tole

1257

Dvije godine od smrti moga brata

DANKA

Kad smrt iznenadi kao {to je tvoja nas, te{ko

je stegnuti srce da ne boli, du{u da ne pati,

suze da ne teku.

Tvoji: Du{a, Dejan i Aleksa

1257

Dana 26. juna 2010. godine u 23 sata i 10 minu-

ta navr{i}e se 32 godine od kada nas je izne-

nada, vrlo mlad, u svojoj 42. godini `ivota,

zauvijek napustio na{ tata

MILANKO DUJOVI]

(iz Meqaka)

Po~ivaj u miru, a na{a qubav i sje}awe }e

vje~no trajati.

Tvoja djeca, Dragan i Dragojla sa

porodicom

1250

^etiri su godine od smrti moga oca

@IVKA PETRI]A

Velikim srcem, plemenitom du{om i ~asnim

`ivotom, zaslu`io si vje~no sje}awe.

K}erka Qiqana sa porodicom

1255

BO[KO

]A]I]

DU[ANKA

]A]I]

Sje}awe na djedu i babu

Va{u plemenitost i dobrotu, vje~no }emo

nositi u srcima i dragim uspomenama.

Va{i: Ivana, Krsto i Nina

1260

Godina dana pro|e od kada nije sa nama

NENAD N. BABI]

Ne{o, i ovaj 9. juli je te`ak kao i onaj kada si

nas zauvijek napustio.

Vrijeme koje je pro{lo i koje prolazi ne uma-

wuje bol za tobom, i svakim danom sve nam

vi{e nedostaje{.

Po~ivaj u miru.

Damjan sa porodicom

1251

Dana 9. jula 2010. godine navr{i}e se godina

od smrti dragog i voqenog

NENADA

Po dobroti }u te pamtiti, sa po{tovawem

pomiwati i vje~no ~uvati od zaborava.

Vrijeme koje prolazi bez tebe, ne mo`e uma-

witi bol za tobom, jer voqeni ne umiru.

Sestra Jelena

1251

Dana 12. juna 2010. godine navr{ilo se 40

dana od smrti na{eg dragog

BO@A PRERADOVI]A

Mnogo nam nedostaje{. Osta}e{ zauvijek u

na{im uspomenama, voqen i po{tovan.

Tvoji: sin Dragi{a i k}erka Milojka sa

porodicama

1226

Dana 9. jula 2010. godine

navr{i}e se godina od

kada te nema voqeni brate

NENADE

Te{ko je bilo ulaziti u

tvoju ku}u, a ne na}i te

tamo, ne vidjeti tvoje lice,

ne ~uti tvoj glas. Te{ko je

bilo gledati sve stvore-

no tvojim rukama, a sada

prepu{teno vremenu da

sve to uni{ti, ali osta}e

najvrijednije, a to je sje-

}awe na tebe koje je sva-

kim danom sve ja~e.

Dana 4. jula 2010. godine

da}emo godi{wi pomen pa

pozivamo ro|ake, kumove,

prijateqe i kom{ije da

nam se pridru`e, da posje-

timo wegovu vje~nu ku}u i

iska`emo po{tovawe Nen-

adovom liku i imenu.

Ujedno }emo dati i ~etrde-

setodnevni pomen majci

Polki.

Sestra Qubinka sa

porodicom

1258

Dana 8. jula 2010. godine

navr{i}e se godina od

smrti na{eg dragog

BO[KA ]A]I]A

Bol i tuga se ne pi{u ve}

se nose u srcu i du{i. Po-

stoji ne{to {to ne umire,

a to je sje}awe na tebe. Zato

}e{ vje~no `ivjeti u na{-

im srcima. Hvala ti za svu

qubav i pa`wu koju si nam

pru`io.

Dana 4. jula 2010. godine

posjeti}emo wegovu vje~nu

ku}u i obiqe`iti godi-

{wi pomen.

Tvoji: Mi{ko, Mara i

Igor

1260

Obavje{tavamo rodbinu,

kumove, kom{ije i prijate-

qe da je na{a majka

DANICA (\ur|evac)

^OLOVI]

preminula 12. juna 2010.

godine u 83. godini `i-

vota.

^etrdesetodnevni pomen

dajemo 18. jula 2010. godine

na porodi~nom grobqu

Rai{i}i - Potkova~.

O`alo{}ena porodica

^olovi}: sinovi Mile,

Milosav, Milutin, Mili-

voje i Milo{, k}eri M-

ilanka i Zorka, snahe,

unuci, praunuci

1273

2266 1. jul 2010.^ I T U Q E

Molimo vas da va{e oglase

dostavite blagovremeno.

Ukoliko va{e oglase dos-

tavite redakciji do 13. jula

smawujete mogu}nost {tam-

parske gre{ke.

Uz ~itko napisan tekst oba-

vezan kontakt telefon na

koji se u slu~aju nejasno}a,

mogu dobiti dodatne inf-

ormacije.

Redakcija Pqevaqskih novina

Dana 26. juna 2010. godine navr{ile su se

~etiri godine od smrti moga oca

@IVKA PETRI]A

Sve vi{e nam nedostaje tvoja qubav, we`ni

pogled, blaga narav, ali nam ostaje da te sa

ponosom pomiwemo, put tvoj slijedimo i tvoj

lik od zaborava ~uvamo.

Tvoja k}erka Milojka Vu~ini} sa

porodicom

1244

Posledwi pozdrav voqenoj, po{tovanoj, ple-

menitoj, dobroj i nezaboravnoj ujni

KOVIQKI LU^I]

(supruzi Du{ana Lu~i}a iz Beograda)

koja je preminula 18. juna 2010. u 73. godini.

Hvala ti na svemu {to si u~inila za nas i

na{u porodicu. Zaslu`ila si veliko

po{tovawe i ve~no sje}awe.

Tvoji: Dragan i Dragojla sa porodicom

1250

Dana 27. juna 2010. godine navr{ile su se tri

godine od smrti na{e sestre

MILOJKE PERUNI^I]

Draga sestro, mnogo je lijepih uspomena da te

pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo i da te

nikad ne zaboravimo.

Bra}a Rajo i \ole, sestre Nada, Branka i

Rada sa porodicom

1254

Mojoj voqenoj sestri~ini

i sestri

RADI

Prerano si nas napustila.

Prerano je za posqedwi

pozdrav.

^uvamo te u na{im srci-

ma.

Tvoja tetka Mileva, brat

Radivoje i Ratko, te~a

Jago{ Topalovi}

1259

Posqedwi pozdrav voqe-

noj sestri~ini i sestri

RADI

Od tetke Milke, te~e

Mom~ila i bra}e Quba,

Brana i @ara Leovca

1259

Dragoj na{oj

GORI DESPOTOVI]

ro|. Nenadi}

Te{ko je prihvatiti tu`nu istinu da nisi

vi{e me|u nama. Ali ti }e{ zauvijek ostati

u na{im mislima i srcima. Mirno po~ivaj u

zagrqaju svojih roditeqa, brata, bratani~ine

i tvoje sestre.

Tvoj brati} Aleksandar i snaha Milanka

1264

Posqedwi pozdrav mojoj

voqenoj sestri~ini i

sestri

RADI

Tuga se ne mjeri vremenom

ve} prazninom koju si

ostavila odlaze}i od nas.

Tvoji: ujak Budimir i

brat Rado{ Vu~eti}

1259

Dragi na{ striko

QUBO

Te{ko se mirimo sa bol-

nom istinom da niste vi{e

sa nama.

Vole vas va{i: Nemawa,

Filip, Dejan i Sne`ana

^abarkapa

1278

Dana 11. jula 2010. godine navr{i}e se {est

tu`nih mjeseci od smrti na{e voqene

STANE OSTOJI]

Obavje{tavamo rodbinu, kumove, kom{ije i

prijateqe da }emo 10. jula 2010. godine u 12

sati na gradskom grobqu u Pqevqima odati

du`nu po{tu i polo`iti cvije}e.

O`alo{}eni: bra}a Velimir, Branislav,

Radojica sa porodicama i ostala rodbina

1294

Dana 22. juna navr{ilo se {est mjeseci od

prerane i tragi~ne smrti na{e

VESNE BJEKOVI]

ro|. Damjanovi}

Iza svog `ivota ostavila si one najboqe

qudske vrijednosti koje }e se pamtiti i zbog

kojih se ~ovjek ra|a.

Sa ponosom, qubavqu i po{tovawem }emo

~uvati uspomenu na plemenitu i rano izgub-

qenu mladost.

Majka Vijorka, sestra Vera sa porodicom i

tetka Danica

1282

Dana 15. jula 2010. godine navr{i}e se tu`na

godina od smrti na{e voqene sestre, zaove i

tetke

OLIVERE OQE AN\ELI]

Kako nam tu`no ova godina pro|e bez tebe.

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga u na{im srci-

ma ostaje ista. Bila si na{ ponos. Sve si

podnosila ~vrsto i stoji~ki, a onda je do{ao

taj sudwi dan. Osta}e vje~no upam}ena tvoja

mladost i qepota i tvoj najtopliji osmijeh.

Po~ivaj u raju me|u an|elima jer Bog smije{ta

tamo samo najboqe du{e, a ti si jedna od wih.

Tvoji: brat Gavrilo - Gajo, snaha Violeta,

bratani}i Bo`idar i Boris

1289

Posqedwi pozdrav na{oj dragoj

SLOBODANKI SLOBI CVIJOVI]

Imala si mnogo lijepih osobina po kojima

}emo te pamtiti. Tvoja plemenita du{a, veli-

ko srce i ~astan ̀ ivot zaslu`uju da se vje~no

sje}amo tebe.

Po~ivaj u vje~nom miru uz na{e veliko

po{tovawe.

Lazar Cvijovi} sa porodicom

1275

NENADA POLKE

Godina je od trag-

i~ne smrti moga

voqenog brata

i 40 dana od smr-

ti majke

Ni dana bez sje}awa na vas.

Milka Jankovi} sa porodicom

1288

Dana 6. jula 2010. godine navr{i}e se 15 godi-

na od kada nije sa nama na{ dragi

RAJKO VUKOVI]

U na{im srcima kuca dio tvoga srca, na

na{im usnama igra trag tvog osmijeha, u

na{im o~ima iskri trag tvog pogleda. Iako

godine prolaze na{e sje}awe na roditeqsku

qubav koju si nam poklawao ne blijedi.

Tvoji: supruga Milosava, k}erke Sla|ana i

Qiqana

1298

Dana 30. juna napunila se godina od smrti

mog oca

MIHAILA TOPALOVI]A

Bio si u `ivotu ono {to je najboqe biti,

~ovjek iskrenog srca i ~asne du{e.

Vje~no }emo pamtiti sjaj oka tvoga, toplinu

tvoje du{e. Osta}e{ vje~no voqen, po{tovan

i od zaborava sa~uvan.

Tvoja k}erka Koja sa porodicom

1301

Dana 30. juna napunila se godina od smrti

mog oca

MIHAILA TOPALOVI]A

Nismo te mogli spasiti, ne mo`emo te vrati-

ti, al }emo te uvijek u srcu ~uvati, po

najqep{em pamtiti i vje~no sa ponosom pomi-

wati.

Tvoja k}erka Miladinka sa porodicom

1301

Dana 20. juna 2010. godine prestalo je da kuca

plemenito i veliko srce na{e drage bake

DU[ANKE LON^AREVI]

20.6.1935 - 20.6.2010.

Posqedwi pozdrav najboqoj baki na svijetu.

Nemawa, Nikola, Nevena i Na|a

1305

Dana 9. jula 2010. godine navr{i}e se 40

tu`nih dana od smrti na{e drage

SLOBODANKE CVIJOVI]

Prolaze dani bez tebe, ali nijedan bez

sje}awa na tebe. Mnogo nam nedostaje{.

Suvi{e smo te voqeli, suvi{e si nam pa`we

i qubavi poklawala da bismo se lako navi-

kli na `ivot bez tebe.

Vrijeme ne lije~i na{u tugu niti donosi zabo-

rav. Bol za tobom se ne da opisati rije~ima,

nosi se u srcu, sa wim se `ivi.

Za utjehu nam ostaje sje}awe na tvoj ~astan i

dostojanstven ̀ ivotni put. U na{em sje}awu

vje~no }e{ `ivjeti kroz najqep{e uspome-

ne.

U subotu 10. jula posjeti}emo wenu vje~nu

ku}u i davati ~etrdesetodnevni pomen.

Pozivamo rodbinu, kom{ije, kumove i prija-

teqe da nam se pridru`e.

Suprug Gavro, djeca Slavi{a i Slavica sa

porodicama i zaova Dragica

1311

Dana 18. jula navr{i}e se

tu`na godina od smrti

na{eg dragog

DOBRILA GOGI]A

Lako je obrisati suze,

zapaliti svije}e, ali je

te{ko iz srca izbrisati

tugu. Vje~no }emo te ~uvati

u na{im srcima, ponositi

se sa tobom.

K}erka Maca sa

porodicom

1313

Dana 18. jula navr{i}e se

tu`na godina od smrti

na{eg dragog

DOBRILA GOGI]A

Ne postoje rije~i kojima

mogu izraziti koliko mi

nedostaje{. Kako koji put

dolazim sve je te`e. Na

pragu roditeqskog doma

su me do~ekivale uvijek

ra{irene ruke, toplina

qubav i dobrota.

K}erka Borka sa

porodicom

1313

22771. jul 2010. ^ I T U Q E

Navr{avaju se dvije godine od kad nije sa

nama na{ dragi suprug, otac, svekar, djeda

MILO[ MI]O BATIZI]

Velikim srcem, plemenitom du{om i ~asnim

`ivotom zaslu`io si na{e vje~no sje}awe.

Tvoja porodica Batizi}

1316

Sje}awe na na{eg dragog

VASILIJA VAJA SIMOVI]A

1.6.2009 - 1.6.2010.

Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima voqen,

po{tovan i od zaborava sa~uvan.

Punica Milijana, {ura Milan i {uri~ina

Nada Vrane{ sa djecom

120

Dana 2. jula 2010. godine navr{i}e se tri

godine od kada nije sa nama na{ dragi otac i

djeda

BRANKO VRANE[

Tata, bio si ono {to je najte`e biti, ~ovjek

iskrene du{e i velikog srca. Postoji{ i

traje{ kroz najqep{e uspomene koje bolno

podsje}aju na sve {to smo tvojim odlaskom

izgubili. U na{im srcima zaslu`io si vje~no

po{tovawe i nezaborav.

K}erka Milena, unuka Dubravka i unuk

Du{ko Simovi}

120

Sje}awe na na{eg dragog i voqenog

RADOMIRA LALA GARDOVI]A

13.6.2007. - 13.6.2010.

Dragi brate, oti{ao si tiho, bez pozdrava

kao {to si i `ivio. Sa bolom i tugom

sje}a}emo se tebe i ~uvati od zaborava.

Sestra Dubravka i brat Du{ko Simovi}

120

PETRA

28.6.2008.

PERSA

28.10. 2009.

STOJKA

27.6.2010.

Osta}e vje~no sje}awe na

vas.

Po~ivajte u miru.

Sestre Vidosava i Kosa

1321

Pozdrav voqenom tati

LAZARU AN\ELI]U

S ponosom, s qubavqu i

po{tovawem u du{i, a s

tugom i bolom u srcu.

Voqe}emo te zauvijek.

Sin Bo{ko i snaha

Dubravka

1318

Pozdrav voqenom tati,

dedi, tastu

LAZARU AN\ELI]U

Deda, nedostaju mi tvoji

topli zagrqaji, umiqati

glas. Mama mi ka`e da sam

imao najboqeg dedu, a ona

najboqeg tatu na svetu.

Hvala ti za sve, sve.

Unuk Danilo sa mamom i

tatom

1318

^etrdeset dana je od smrti

moje majke i babe

POLKE

a godina od smrti moga

brata i strica

NENADA

BABI]A

Dragi na{i po~ivajte u

miru, a mi }emo vas ~uvati

od zaborava.

Va{i: Qubo, Pele i

Sne`ana

1320

Dana 9. jula navr{ava se pola godine od smrti

na{e voqene majke i supruge

QUBE BABI]

Draga majko, po~ivaj u miru. Ako ti `ivot

bija{e te`ak, neka ti bude laka crna zemqa.

Mi }emo te ~uvati od zaborava, jer voqeni ne

umiru sve dok `ive oni koji ih vole.

Tvoji: Predrag, Sne`ana i Qubo

1320

Dana 9. jula navr{i}e se pola godine od smrti

moje voqene majke

QUBE BABI]

Moja majko! Vrijeme prolazi, a bol i tuga zbog

tvog odlaska su jo{ uvijek prisutni. U~ila si

me kako da se borim i kora~am kroz `ivot,

ali nisi mi rekla kako daqe bez tebe. Te{ko

je prihvatiti istinu, ali moram.

Volim te i ~uvam od zaborava!

Tvoja Sne`ana

1320

Minula vremena nijesu izbrisala sje}awa na va{u dobrotu i

qubav.

Drago sa porodicom

1324

MILO[ LASICA

jul 1944

jul 2010.

Sje}awe na drage roditeqe

STANKA LASICA

5.7.1993

5.7.2010.

Sje}awe na voqenog supru-

ga

ANDRIJU VUKOVI]A

1996 - 2010.

Vrijeme prolazi, zaborav

ne postoji, a qubav prema

tebi vje~no ostaje.

Tvoja supruga Lola

1231

SLAVOQUB

VASILIJEVI]

MILOJE

MIQI]

Dana 28. juna navr-

{ilo se 40 dana

od kada nije sa

nama na{ dragi

sestri}, zaovi} i

brat

Dana 4. jula navr-

{ilo se osam mje-

seci od kada nije

sa nama na{ dragi

brat, djever i

stric

[ta re}i? Kako ̀ ivimo, kako podnosimo ove

dane bez vas? Kako da ka`emo du{i da ne

boluje, pogledu da vas ne tra`i, srcu da ne

pla~e... Svaki otkucaj srca je bol i patwa,

sudbino dal je moglo biti druga~ije...

Ponosni {to smo vas imali, a neizmjerno

tu`ni {to smo vas izgubili.

Va{i: Milko, Milojka, Radoqub i Brankica

1327

Dana 3. jula 2010. godine

navr{i}e se tu`na godina

od kada nije sa mnom moj

voqeni i nepre`aqeni

brat

NEMAWA KNE@EVI]

Najtu`niji su ovi dani jer

tebe, brate nema. Kad smrt

iznenadi kao mene tvoja,

istinu je te{ko prihvati-

ti. I daqe se nadam da }e{

mi do}i, nazvati, do~ekati

i bratski me zagrliti.

Po~ivaj u miru, a ja }u te

~uvati od zaborava.

Brat Milan Kova~evi} sa

roditeqima

1300

Pro{la je godina dana od smrti dragog nam

NEMAWE KNE@EVI]A

Istina je te{ka, tuga velika, a rije~i malo da

opi{emo koliko nam nedostaje{.

Tvoji: stric Mi{o, strina Lala, brat Radoje

i sestre Nada i Rada sa porodicama

1312

NEMAWA

3.7.2009 - 3.7.2010.

Dragi Nemawa, 3. jula je

godina kako pro|e i mnogo

}e pro}i, a ti nam nikad

vi{e ne}e{ do}i.

Brat Jovan, tetka Slavi-

ca i tetak Milovan

1310

Posqedwi pozdrav na{oj

dragoj jetrvi i strini

SLOBODANKI

CVIJOVI]

Bol i tuga se ne mogu napi-

sati, ve} se nose u srcu i

du{i.

Ana, Vera, Gordana i

Lidija

1328

Dana 10. juna navr{i}e se

{est mjeseci od smrti

na{e drage

DOBRINKE SAVI]

Prerano si nas napustila

i ostavila veliku prazni-

nu i bol. Ali postoji

ne{to {to nikada ne}e

umrijeti, a to je sje}awe na

tebe.

Tvoji: Vukajlo i Stojka

Danilovi} sa porodicom

1297

Posqedwi pozdrav stri-

cu

MILU KE^INI

Plemenito srce mog strica

Mila prestalo je da kuca

14. jula ove godine. Kratka

i te{ka bolest otela ga je

na{im ~ulima, ali nije,

niti }e na{im srcima.

@ivim sa sje}awima na

svog strica i sa molitvom

u srcu i na usnama da ga

bog primi i nastani u

rajsko naseqe u kojem

po~ivaju ~iste i plemeni-

te du{e.

Tvoja bratani~ina Jelena

sa porodicom

1203

Dragom bratu

VUKADINU KARTALU

Pro|e godina, a bol i tuga

za tobom ne jewavaju. Nema

suze kojom te mogu oplaka-

ti, nema rije~i kojom te

mogu o`aliti, niti vreme-

na u kom te mogu pre`-

aliti. Po~ivaj u miru, a mi

koji te volimo ~uva}emo

te od zaborava.

Tvoja sestra Sofija Rako-

wac sa porodicom

1280

Dragom bratu

VUKADINU KARTALU

Nismo te mogli spasiti, ne

mo`emo te vratiti, ali

}emo te uvijek u srcu

~uvati, po najqep{em pam-

titi i vje~no za tobom

`aliti.

Tvoja sestra Vinka Mini}

sa porodicom

1281

Dana 26. juna 2010. godine navr{ile su se

~etiri godine od smrti supruga i oca

@IVKA PETRI]A

Vrijeme koje je pro{lo ne}e izbrisati

sje}awe na tvoj dostojanstveni lik.

Supruga Savka, sin Milojko i k}erke

Milojka i Qiqana

1255

In memoriam

GAVRO LON^AREVI]

1935 - 1979.

na ponos i ~ast.

Mile i Milenka

1305

2288 1. jul 2010.^ I T U Q E

Osmog jula 2010. godine navr{i}e se {est

mjeseci od smrti na{e drage

MILIJANE CVIJOVI]

ro|. Terzi}

Ostavila si tragove koji se ne bri{u, qubav

i dobrotu koja se ne zaboravqa. Ponosni smo

{to smo te takvu imali.

Tre}eg jula posjeti}emo wenu vje~nu ku}u.

Sin Radivoje sa porodicom

1330

Dana 15. jula navr{i}e se 40 dana od smrti

na{e drage

MILANE TO[I]

Draga majko, neizmjerno smo ti zahvalni za

qubav i toplinu koju si nam pru`ala. Ponos-

ni smo na tvoj ~astan i dostojanstven `ivot-

ni put kao i na sve ~emu si nas nau~ila.

Jedanaestog jula u 11 sati dava}emo ~etrdes-

todnevni pomen, pa pozivamo rodbinu,

kom{ije, kumove i prijateqe da nam se pri-

dru`e.

O`alo{}eni: sinovi Miomir i Dragomir,

snaha Lenka, unuci David i Matej

1331

Posqedwi pozdrav

RADU GOMILANOVI]U

S qubavqu, tugom i po{tovawem.

Radoje, Sne`ana, Tijana i Jelena

120

Dedi i ocu

RADU GOMILANOVI]U

Uvijek }emo se sje}ati tvoje dobrote i quba-

vi koju si nam poklawao.

Po~ivaj u miru.

Stefan, Filip, Jago{ i Rada

120

RADO[ KOVA^EVI]

7.7.2006 - 7.7.2010

^etiri godine su pro{le, a i mnoge koje }e

pro}i ne mogu izbrisati sje}awe na tebe.

Tvoji najmiliji

1336

Posqedwi pozdrav bratu

PREDRAG M. ^EPI]

Dragi brate, tvojim preranim odlaskom ostavio si veliki bol

i tugu u na{im srcima.

Ponosni smo {to smo te takvog imali, a zauvijek neutje{ni {to

smo te izgubili.

Posqedwi pozdrav bratu Predragu od bra}e Vuksana i

Nenada sa porodicom i strine Cice

1339

Dana 13. juna 2010. godine u 83. godini `ivota ostali smo bez

na{eg dragog

RADA GOMILANOVI]A

Za tvoj ~astan i dostojanstven ̀ ivot, za roditeqsku qubav i

pa`wu koju si nam pru`ao ostajemo ti vje~no zahvalni.

Zahvaqujemo svima koji izjavi{e sau~e{}e i isprati{e na{eg

dragog oca do wegove vje~ne ku}e. Po~ivaj u miru vje~nog doma.

Sinovi: Radoje i Jago{ sa porodicama

120

Dana 26. juna 2010. godine napustio nas je na{ dragi suprug i otac

PETROVI] BO[KO - MIRO

1945 - 2010.

Sve je davno sa bolom po~elo, jer djetiwstva nisi ni imao. Izborio si

se i priznao da si sre}an ~ovjek sa Stojkom, tvojom Anom i Ninom.

Tvoje zdravqe, dobrotu i pa`wu na~ela je quta bolest. Vjerovali smo

da }e{ pobijediti. Uzalud.

U trenutku tvoga bola vidjeli smo u tvojim o~ima da ti je smrt milija

od `ivota. To je bila tvoja posqedwa poruka da odlazi{, a na{a suza

da te nikad ne zaboravimo.

O`alo{}eni: supruga Stojka, k}erka Ana i sin Nino

1343

Voqenom bratu i ujaku

JOVANU LON^ARU

Vrijeme nikada ne}e obrisati sje}awe na tvoj

nasmijani lik i dobrotu.

U na{im srcima osta}e{ zauvijek voqen.

Tvoja sestra Dragica sa k}erkama

1307

Dana 3. jula 2010. godine navr{i}e se pola

godine od smrti na{eg dragog

VELIMIRA V. TO[I]A

@ivot je tren, a se}awe i bol su ve~ni.

Se}awe smrt ne prekida, a ogromnu tugu vreme

ne le~i. Oprosti za moje suze, bol i tugu {to

remete tvoj ve~ni mir.

Tvoji: sestra Velimirka, zet Danilo,

sestri}i Nada i Nikola

1340

Dana 26. juna 2010. godine napustio nas je na{

dobri tetak i svak

PETROVI] BO[KO - MIRO

1945 - 2010.

Na jednoj od stranica na{ih `ivota, osta}e

tvoje ime, pa`wa i dobrota. Bi}e{ i osta}e{

na{e uzaludno `aqewe {to te vi{e nema.

@ali te Mica Dujovi} sa Draganom i Dani-

lom

1344

Dana 10. jula navr{i}e se

tu`nih 40 dana od kada

nije sa nama na{a draga

supruga, majka i baba

MIRJANA

STANIMIROVI]

ro|. Jawi}

Oti{la si tiho, kao {to

si i `ivjela. @ivje}e{

vje~no u na{im srcima,

~uva}emo te od zaborava.

Tog dana }emo posjetiti

wenu vje~nu ku}u.

Tvoji najmiliji: suprug

Ratko, k}erke Nata{a,

Qubica i Bojana i unu~ad

Milica i Sa{a

1299

Dana 5. juna 2010. godine

iznenada je preminula

na{a draga

MILANA TO[I]

Oti{la si tiho bez rije~i

i pozdrava, a nama ostavi-

la veliki bol i prazninu.

Zauvijek }e{ ostati u

na{im srcima voqena,

po{tovana i od zaborava

sa~uvana.

Tvoji: Milanko i Slavica

Ku{qevi} sa porodicom

1326

22991. jul 2010. ^ I T U Q E

Godina je tuge i neprebola od smrti na{eg

dragog

NEMAWE KNE@EVI]A

Vrijeme koje je pro{lo nije umawilo tugu i

bol za tvojim iznenadnim odlaskom. Sve {to

bismo napisali bilo bi malo da iska`emo

{to osje}amo. Vje~no }emo te ~uvati u na{im

srcima i sje}awima.

Milovan, Pero, Brana, An|a, Radica, Niko-

la, Milo{, Marko i Milenko

1329

Dana 3. jula 2010. godine navr{i}e se godina

od smrti na{eg dragog

NEMAWE KNE@EVI]A

Dragi brate, stalno si u na{im mislima i

sje}awima.

Dok mi `ivimo i ti }e{ biti sa nama.

Sestra Ana sa tatom i mamom

1329

Posqedni pozdrav mom jedinom sinu

PREDRAGU M. ^EPI]U

Sine, rano neprebolna. Ostadoh bez tebe, tvoje dobrote, qepo-

te, topline i pa`we, veliki ~ovje~e.

Sa tobom sam bila jaka i sigurna, a bez tebe tu`na i uplaka-

na, voqeni sine.

Zauvijek }u tugovati za tobom.

Neutje{na majka Stanica

1337

Posqedwi pozdrav suprugu i ocu

PREDRAG M. ^EPI]

Bio si nam dobar temeq, jak oslonac i stalna podr{ka. Znao

si samo ~asno, ~estito i po{teno.

Sa tobom smo izgubili previ{e, da bi utjehu tra`ili u vre-

menu.

Po~ivaj u miru, a mi }emo te ~uvati od zaborava.

Supruga Natalija, k}erka Bojana i sin Bojan

1337

Dragi na{ tata

PREDRAG M. ^EPI]

Mnogo je qubavi, pa`we i topline oti{lo sa tobom. Neka su

ti mirne no}i i svijetli putevi gospodwi u carstvu nebeskom,

a mi }emo te ~uvati s ponosom i po{tovawem od zaborava.

K}erka Bojana i sin Bojan

1337

Posqedwi pozdrav jedinom i voqenom bratu, ujaku i {uri

PREDRAG M. ^EPI]

@ivot ~esto rawava tamo gdje najvi{e boli. Kako da shvatim

da te nema, voqeni brate. Bio si mi velika podr{ka i oslo-

nac u `ivotu.

Za svu poklowenu bratsku qubav, veliko hvala.

Tvoja sestra Dragana, sestri} Dragan i zet Du{ko [estovi}

1338

Dana 7. jula navr{i}e se godina od tu`nog

rastanka na{eg supruga, tate i djede

LAZARA AN\ELI]A

Od tvog odlaska u vje~nost ostala je prazni-

na u na{em domu, bol i tuga u srcu i du{i.

Hvala ti za sve, sve.

Dana 4. jula posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u

i otkriti spomenik.

Supruga Mara, sin Bo{ko, snaha Dubravka,

k}erka Branka sa porodicom

1318

OBREN

GOLUBOVI]

8.7.1980

8.7.2010.

VINKA

GOLUBOVI]

ro|. Srdanovi}

25.3.2009

8.7.2010.

Sje}awe na drage roditeqe

Va{u plemenitost i neizmjernu qubav i

pa`wu koju ste nam nesebi~no darivali,

~uvamo u na{im srcima.

Va{a djeca, snahe i unu~ad

1323

JOVAN MILIJANA

Dana 5. jula nav-

r{i}e se sedam

godina i mjesec

dana od smrti mo-

ga oca

Dana 8. jula navr-

{i}e se {est mje-

seci od smrti

moje majke

CVIJOVI]

Va{a dobrota i qubav prema nama bila je

iskrena i topla. Te{ko je do}i u rodnu ku}u,

a vas tamo nema gdje ste ostavili tragove koji

se ne bri{u, sje}awa koja ne blijede, dobro-

tu koja se pamti.

U ti{ini vje~nog mira neka vas prati na{a

qubav ja~a od vremena i zaborava.

Va{a k}erka Jela sa porodicom

1334

JOVANA MILIJANA

Dana 5. jula nav-

r{i}e se sedam

godina i mjesec

dana od smrti mog

oca

Dana 8. jula nav-

r{i}e se {est

mjeseci od smrti

moje majke

CVIJOVI]

Nismo vas mogli sa~uvati od smrti, al }emo

vas sa~uvati od zaborava.

@ivjeli ste ~asno i po{teno, cio svoj `ivot

bili ste i ostali ponos porodice. Ostavili

ste nam plemenitost i dobrotu i qubav koju

}emo vje~no ~uvati.

Po~ivajte u miru, a mi }emo biti ponosni na vas.

Va{a k}erka Milena sa porodicom

1335

Dana 9. jula 2010. godine

navr{i}e se godina od

kada nije sa nama

NENAD BABI]

Bio si tu kad je bilo

najte`e,

bio si iskreni prijateq

spreman

da pru`o{ ruku podr{ke

kad god

je to trebalo.

Bio si - ali sada te vi{e

nema!

Obe}avamo ti da }e{ osta-

ti

voqen i nezaboravqen!

Tvoji: @arko i Rajka

1317

Dana 30. maja 2010. godine

preselila se u vje~nost

moja majka

POLKA BABI]

@ivjela si mu~an `ivot

hrabro i dostojanstveno.

Neka ti Gospod podari

vje~ni mir i spokoj du{i

napa}enoj.

Ovim putem `elim da zah-

valim stri~evima i wiho-

vim porodicama {to su

bili uz mene u tim te{kim

trenucima.

Zahvaqujem i kumovima,

kom{ijama, prijateqima

kao i svim onim koji su

putem telegrama izjavili

sau~e{}e.

K}erka Qubinka sa

porodicom

1258

Nema vi{e na{e bake

SLOBODANKE

CVIJOVI]

Ne do~ekuje nas wen vedri

osmijeh i topli zagrqaj.

Nedostaje nam toplina

wenog krila.

Weno mjesto u na{em domu

je prazno, ali u na{im

srcima nije.

Wena unu~ad: Radojica,

Milan, Rade i Sandra

1311

Tri godine su od smrti

moje sestre

RADE VRANE[

i

godina od smrti moje majke

KOSE VRANE[

Bol i tuga se ne mogu napi-

sati na papiru, ali se nose

u srcu do`ivotno. Sje}awe

na vas ne blijedi.

Po~ivajte u miru.

Sestra i k}erka Mila

Vrane{

1241

Dana 9. jula 2010. godine

navr{i}e se pola godine

od kada nisi sa nama

voqena snaho

QUBO BABI]

Velikim srcem i dobro-

tom zaslu`ila si vje~no

sje}awe i po{tovawe.

Zaova Qubinka sa

porodicom

1258

3300 1. jul 2010.^ I T U Q E

Dana 7. jula navr{i}e se

{est godina od smrti dra-

gog

^EDOMIRA

MARI]A

@ivot je trenutak, sje}awe

vje~nost, bol nije u rije-

~ima i suzama, ve} u srci-

ma onih koji te vole.

Supruga Mirjana sa

djecom

1238

^etrdeset dana od smrti

mog jedinog ujaka

VUKOMAN

CMIQANI]

@ivot je trenutak, a sje}-

awe vje~nost. Bol nije u

rije~ima ve} u mom srcu u

kome }ete vje~no `ivjeti,

ti ujko i moja majka.

Va{a Nada sa porodicom

1229

U subotu 10. jula 2010. godi-

ne navr{i}e se 40 dana od

smrti na{e drage

ANICE JELOVAC

ro|. Ma{i}

Obavje{tavamo rodbinu,

kumove, kom{ije i prijate-

qe da }emo tog dana u 11

sati posjetiti wenu vje~nu

ku}u na grobqu u Strahovu

Dolu.

Tvoji najmiliji

1256

Dana 19. septembra 2010.

godine navr{i}e se ~etiri

godine od smrti na{e

drage

DU[ANKE ]A]I]

Tvoja plemenita du{a i

veliko srce zaslu`uju

vje~no sje}awe na tebe.

Tvoji: Mi{ko, Mara i

Igor

1260

Pro{lo je 40 dana od kada

nije sa nama na{a draga

majka i baka

MILIJANA

MARKOVI]

Oti{la si tiho kao {to

odlaze dobre i plemenite

du{e. Hvala ti na iskre-

noj i toploj qubavi koju

si nam uvijek pru`ala.

Tvoja k}erka Lenka sa

porodicom

1269

MILKA Sava

^OLOVI]

Dvadeset dvije godine nez-

aborava i tuge za rano

uga{ene `eqe i nade.

Tvoja plemenita du{a

`ivi sa nama i uvijek }e{

biti prisutna u na{im

srcima.

Tvoji: Mile, Milosav,

Milutin, Milivoje,

Milo{, Milanka i Zorka

1273

Najdra`i moj striko

QUBO

Veliko hvala {to ste

postojali takvi kakvi

jeste. Hvala vam za sve. Dok

postojim, `ivje}ete u mom

srcu.

Tvoja Milu{a - Sawa

^abarkapa

1278

Posqedwi pozdrav dragoj

strini

SLOBI

Sve {to je lijepo, plemeni-

to i qudsko imalo je tvoje

srce u kojem je bilo mjesta

za sve nas.

Nikad te ne}u zaboraviti.

Katarina Radanovi} sa

porodicom

1276

Dana 10. jula navr{i}e se

godina otkad nije sa nama

na{ dragi

JOVAN JOLE LON^AR

Dragi Jole, ve} godinu

dana postoji velika bol i

praznina u na{im ̀ ivoti-

ma. Bio si na{ veliki

oslonac i podr{ka u sve-

mu. Vrijeme koje prolazi

ne}e izbrisati sje}awe i

uspomenu na tvoj plemeni-

ti lik.

Dana 4. jula posjeti}emo

tvoju vje~nu ku}u, okititi

je cvije}em, zaliti suzama

i otvoriti spomenik.

Supruga Slavojka, sinovi

Goran, Zoran i Bojan, k}e-

rke Bojana, Gordana,

Zorica, Tawa i Sawa, sna-

ha Mirela i unu~ad

1239

Dana 3. jula 2010. godine

navr{i}e se {est mjeseci

od smrti na{eg dragog

MILORADA

AN\ELI]A

Mnogo je lijepih uspomena

da te pamtimo, da o tebi

sa ponosom pri~amo i da

te nikada ne zaboravimo.

Tvoji: supruga Du{anka,

k}eri Nada, Rada, Rajka,

unu~ad i ostala rodbina

1253

Posqedwi pozdrav

MILORAD MILE

KE^INA

Ako je tvoj `ivot morao

stati, mi }emo se vje~no

sje}ati tebe, tvoje pleme-

nite du{e i velikog srca.

Brat Milosav, snaha Dana

i bratani} Nikola

1303

Posqedwi pozdrav

PREDRAGU ^EPI]U

Te{ko je vjerovati da te

nema, jo{ te`e je nastavi-

ti `ivot bez tebe. Tuga za

tobom je velika, a rije~i

malo da iska`emo koliko

je `ivot s tobom bio qe-

p{i.

Mnogo }e{ nam nedostaja-

ti.

Micko i Mira sa djecom

1314

DAMJAN DACO

GOMILANOVI]

7.7.1988-7.7.2010.

Vrijeme, sje}awa, uspome-

ne.

Godinama sve nam vi{e

nedostaje{.

Ana, Darko i Qiqana

1315

Dana 5. juna 2010. godine

iznenada je preminula

na{a draga

MILANA TO[I]

Te{ka je i bolna istina da

si nas zauvijek napustila.

Sa qubavqu i po{tova-

wem ~uva}emo tvoju pleme-

nitost, dobrotu i qubav

koju si nam poklawala.

Tvoj brati} Jovan Ku{-

qevi} i bratanice Rada,

Dara i Stoja sa

porodicama

1325

Navr{ava se pola godine

od smrti na{e drage

QUBE BABI]

Zauvijek }e{ ostati u

na{im srcima voqena,

po{tovana i od zaborava

sa~uvana.

Brat Milo{ i snaha Dana

1319

Dana 14. jula 2010. godine navr{i}e se {est mjeseci od smrti na{e

drage

DOBRINKE SAVI]

@ivje}e{ vje~no u na{im srcima kroz najqep{e uspomene koje }e nas

potsje}ati na vrijeme provedeno s tobom.

U subotu 10. jula 2010. godine u 11 sati posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i

otkriti spomenik. Pozivamo rodbinu, kumove, prijateqe i kom{ije da

nam se pridru`e.

O`alo{}ena porodica

1341

Dana 3. jula 2010. godine

navr{i}e se pola godine

od smrti na{eg dragog

VELIMIRA V.

TO[I]A

Vrijeme koje je pro{lo

ne}e izbrisati sje}awe na

tebe.

Tvoji: tetke Mileva i

Milena sa porodicama

1345

Dana 8. jula 2010. godine

navr{i}e se 40 dana od

smrti na{e drage

GORE DESPOTOVI]

S po{tovawem ~uvamo u

sje}awu toplinu koja je

zra~ila iz wenog vedrog

lika.

Po~ivaj u miru.

Predrag, Nada i Rade

1342

^etrdeset dana je od smrti

na{e drage

GORE DESPOTOVI]

Uvijek vedra i nasmijana,

borac u du{i, a junak u

`ivotu osta}e u na{im

sje}awima.

Radinka Despotovi} sa

porodicom

1342

Posqedwi pozdrav dragom

zetu

NEBOJ[I ]A]I]U

Po~ivaj u miru uz na{e

veliko po{tovawe i do-

`ivotno sje}awe.

Miro i Koviqka

Golubovi}

1332

NEBOJ[A ]A]I]

Dragi Ne{o, ako je smrt

ja~a od `ivota, nije od

uspomena i sje}awa na tvoj

vedri lik i plemenitu

du{u. @ivje}e{ vje~no u

na{im srcima.

Zorica, Vesna i Gina sa

porodicama

1332

[est mjeseci je od smrti

mog bratani}a

NENADA

LAZAREVI]A

Samo je vrijeme pro{lo, a

bol, patwa, tuga i uspome-

ne na tebe ostaju vje~no.

Tetka Zora sa porodicom

1333

Dana 10. jula 2010. godine

navr{i}e se 40 dana otka-

ko nije sa nama na{a draga

sestra, svastika i tetka

MIRJANA

STANIMIROVI]

ro|. Jawi}

Ne mo`emo da vjerujemo da

vi{e nisi sa nama. Tuga je

svakim danom sve ve}a, jer

te bolna sudbina otrgnu iz

na{eg zagrqaja. U du{i sve

ve}a bol, tuga i jad i samo

jedno pitawe: Za{to?

Za{to je moralo sve da

bude tako? Za{to si ot-

i{la tako tiho bez i jedne

rije~i obja{wewa? Za{to

si nas ostavila?

Svakim danom sve jedno te

isto pitawe, a odgovora

nema. Vje~no }emo te ~uv-

ati u na{im srcima i sje-

}awu, a ti po~ivaj u miru i

neka te an|eli ~uvaju i znaj

da tvoju plemenitu du{u

nikad ne}emo zaboraviti,

a tvoj an|eoski lik izbri-

sati iz na{ih sje}awa.

Tvoja sestra Vladimirka

sa porodicom

1304

Dana 10. jula navr{i}e se ~etrdeset dana od tragi~ne smrti

na{eg

TOMA[A B. POPOVI]A

Tvoj divni lik i dane provedene s tobom nikada ne}emo zabo-

raviti. Te{ko se pomiriti sa bolnom istinom da te vi{e

nema me|u nama.

Kako da naviknemo da `ivimo bez tebe, bez tvoje nesebi~ne

qubavi i podr{ke, tvoje snage i dobrote.

Ako je ̀ ivot morao biti prekinut sje}awe na tebe nikad ne}e,

jer tvoje veliko srce zaslu`uje vje~no sje}awe na tebe.

Porodica obavje{tava da }e 10. jula posjetiti wegovu vje~nu

ku}u i dati ~etrdesetodnevni pomen na{em dragom Toma{u.

Porodica Popovi}

120

Dana 26. juna preminuo je na{ dragi suprug,

otac i djed

RADENKO Blagojev POTPARA

1943-2010.

Tvoja plemenita du{a zaslu`uje vje~no

sje}awe i po{tovawe.

Ovim putem zahvaqujemo rodbini, kom{ijama,

kumovima i prijateqima koji li~no ili putem

telegrama izjavi{e sau~e{}e i u~estvova{e

u na{em bolu.

Tvoji: supruga Slavojka, sinovi Igor i

Ivan, snaha Nada, unuci Vuka{in i Lazar i

ostala rodbina

1348

33111. jul 2010.

MEGAKUPOVINE UZ MAKSIMALNOZADOVOQSTVO U MARKETIMA katarina!!!

Hotel "Pqevqa"

Organizuje sve vrste slavqa. Sve va{e

sve~anosti u salama od 250, 150 i 60 mjesta.

Svadbe, ro|endane, punoqetstva i ostala

veseqa.

Tel: 069/041-558; 067/240-390 i 067/240-383

NAJBOQI IZBOR POVR]ANAJBOQI IZBOR POVR]A

3322 1. jul 2010.

LOV]EN OSIGURAWE ADP O D G O R I C A

F I L I J A L A P Q E V Q A

“Lov}en” osigurawe AD i “Lov}en auto” nude“Lov}en” osigurawe AD i “Lov}en auto” nude

najvi{e i najpovoqnijenajvi{e i najpovoqnije

Centrala: 052/321-359 i 322-259Faks: 052/321-432Direktor: 052/300-100Likvidacija {teta: 052/322-959Poslovnica @abqak: 052/361-441

Besplatna {lep sli`ba052/321-359; 300-059

Usluga u roku od 24 h na

teritoriji op{tine

Pqevqa i @abqak

Registrujte svoje vozilo na odlo`eno pla}awe!Registrujte svoje vozilo na odlo`eno pla}awe!

•• “Lov}en auto”“Lov}en auto” ul. Prijepoqska bb Pqevqa, tel. 052/300058ul. Prijepoqska bb Pqevqa, tel. 052/300058

•• “Lov}en auto” “Lov}en auto” (a.c.“Cvijovi}”) tel. 052/322-070(a.c.“Cvijovi}”) tel. 052/322-070

•• “Lov}en auto”“Lov}en auto” (A[ “Marjanovi}”) tel. 052/300304(A[ “Marjanovi}”) tel. 052/300304

Iskoristite velike povoqnosti i registrujte svoje

vozilo kod “Lov}en auta”

LOV]EN OSIGURAWELOV]EN OSIGURAWE

SIMBOL VA[ESIMBOL VA[E

SIGURNOSTISIGURNOSTI