6.11.2014 Stranica/Termi 36

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: PODUZETNIČKA ZONA Žanr:

Površina/Trajanje: 1.273,27 Naklada: 11.500,00

Ključne riječi: ŠTEDNJA ENERGIJE, FASADA, Novogradnja, projekti u graditeljstvu,

D ionaNovca za energetskuali uz stručnost, vrijemNA PANEL DISKUSIJI STRUCNJACIIZ SLOVENIJE, AUSTRIJE I ITALIJEPREDSTAVILI SU NACIONALNE I

REGIONALNE MODELE I PROJEKTEENERGETSKE OBNOVE ZGRADAKOJI SU POKRENULI GOSPODARSKEAKTIVNOSTI I OSTVARILI VELIKEUŠTEDE VLASNICIMA I STANARIMA

Ima

li Hrvatska dovoljnonovca za energetske obnove?

No, isto tako, ima lihrvatska dovoljno političke

volje i administrativnih kapaciteta

za krenuti u jaču energetskuobnovu zgrada, koja može bitispas za građevinsku industriju,pokretač gospodarstva i spas za

kućne proračune - glavna su pitanja

koja su postavljena paneldiskusiji „Ima li Hrvatska dovoljno

novca za energetske obnove?"

31. 10. u Zagrebu u organizacijiHrvatske udruge proizvođačatoplinsko fasadnih sustava -HUPFAS. Zaključak sudionika

jest da novca ima i da će ga biti,

jedino što je put do njega dug jerzahtijeva stručnost, vrijeme i temeljite

pripreme i informiranostinvestitora ali i ostalih sudionika

ovog procesa. I dok s jednestrane postoji veliko zanimanjevlasnika obiteljskih kuća i suvlasnika

(više)stambenih zgrada nalokalnim razinama, gdje interes

premašuje raspoloživa sredstva,

javne zgrade koje bi trebale predvoditi

cijelu priču i biti uzor kaskaju

u energetskim obnovama,

zapravo, još uvijek ih i nema.

Stručnjaci iz Slovenije, Austrije iItalije predstavili su nacionalneali i regionalne modele i projekte

energetske obnove zgrada koji su

pokrenuli gospodarske aktivnostii ostvarili velike uštede vlasnicima

i stanarima. U HUPFASu

vjeruju kako ta iskustva i uspješni

primjeri iz država EU mogupomoći našoj politici energetske

obnove. Diskusija je bila dio

europske kampanje RENOVATE

EUROPE, koja ima za ciljsmanjenje potrošnje energije u

zgradama u EU za 80% do 2050.

Finale kampanje je REDay2014konferencija u Bruxellesu 5. studenoga

u kojoj sudjeluje 15 partnera

iz 11 zemalja članica EU,

među kojima i članice HUPFAS -

a koji je nacionalni partner ove

kampanje. Skup su pozdravili i

Ivo Josipović, Predsjednik RH iAdrian Joyce, direktor Renovate

Europe Campaign putem video

poruka.

Davor Škrlec, zastupnikEuropskog parlamentaEU troši u prosjeku 27% energijena grijanje u području zgradarstva,

Hrvatska je tu iznadprosjeka

jer mi na grijanje trošimootprilike 40 energije. Ulaganjeu energetske obnove ovojnica

zgrada je stoga od primarnevažnosti za RH iz više razloga.Smanjuje nezaposlenost i stva6.

STUDENOGA br.

SUDIONICI PANEL DISKUSIJEkoja se proteklog petka održala u Zagrebu

raO lokalna radna mjesta uproizvodnji,

instalacija i održavanju.Također, smanjuje ovisnost o

uvozu energije jer se oslanjamo

na lokalne resurse - obnovljiveizvore energije. Zato na ENU treba

gledati kao na investiciju a nekao na trošak. Također, direktive

EU potiču i proizvođačena korištenje en. učinkovitijih

proizvodnje od

strojeva koji troše manje

električne energije,

pogona koji gube manjetoplinske energije i dr.

Bernard Jakelić,

zamjenikglavnog direktoraHUPaMislim da rad na energetskoj.

obnovi otvaraniz mogućnosti poseb

1697 bussiness. hr

5

Novca za energetsku obnovu ima, ali uz stručnost, vrijeme i pripreme

izvješće

Business.hr

6.11.2014 Business.hr Stranica/Termi 36

Hrvatska

6

uštede građanima štedimo

energiju, štitimo okoliš

Ivan Lovrinović,ekonomski analitičarOvaj sektor se može promatratii na razini mikro i makro ekonomije.

Hrvatske se vladegodinama

od 2008. vrtei u krugutražeći izlaz iz ne više recesijeveć depresije. Proizvođači sami ina ovakav način traže izlaz iz togzačaranog kruga. Potencijal hrvatskoga

građevinarstva je velikali je ono danas u lošoj situacijii nerealno je očekivati da će doćido nekog velikog buma gradnje,jer su Hrvati poslije Mađara narod

koji ima najviše nekretninapo glavi stanovnika - Mađari na100 stanovnika imaju 95 nekretnina

a mi 92. Stoga bi građevinskisektor trebalo uposliti na energetskoj

obnovi tih zgrada. Ali pitanje

je kako ćemo to financiratijer sredstva EU nisu dovoljna? Anovca ima dovoljno ali on spavaneiskorišten u bankama. ali tose ne čuje tamo gdje treba.

Za sve to nužna je jača političkavolja, jačanje administrativnih kapaciteta

radi bolje pripreme projekata

kako bi mogli jače krenutiu energetsku obnovu zgrada, kojamože biti spas za građevinsku industriju,

pokretač gospodarstva i

spas za kućne proračune.

6. STUDENOGA br. 1697 bussiness. hr

zgrada i uglavnom su građene u

razdoblju od 19401990 gdine ito su zgrade koje imaju vrlo nisku

ili nikakvu toplinsku izolaciju

zbog tadašnjih konstrukcijskihrješenja, te da bi njih trebalo prvekrenuti obnavljati radi veće uštede

bnovu ima,i pripreme

smanjujemo emisiju C02.

Omogućili smo uvjete, zakonodavni

okvir i sredstva,ali je ograničeni je periodza pripremu i početak projekata

energetske obnove.Jer imamo jako puno potreba

na tržištu i ne možemo

imati razumijevanja za

nedovoljno pripremljeneprojekte, kao i nedovoljnokvalitetne ugovore izmeđuprojektanata i izvođača. Svi

moramo dići razinuodgovornosti.

Dorijan Rajković,predsjednik udruge HUPFAS

Nastavljamo tradiciju razmjeneiskustava nacionalne projekte

energetske obnove zgrada iz

susjednih nam država EU kojimogu biti putokaz našoj politici

energetske obnove. Također,ovom diskusijom htjeli smo ukazati

na važnost građevinarstvaza gospodarski oporavak zemlje.HUPFAS je hrvatska udrugaproizvođača toplinskofasadnihsustava - 15 renomiranih tvrtki s

1. 500 zaposlenih u građevinskojbranši koje se bave proizvodnjomi prodajom toplinskofasadnihsustava i ostvaruju prihode od1, 7 milijardi kn. Udruga educira

izvođače, informira javnost0 prednostima gradnje toplinskofasadnih

sustava te potiče1 promovira njihovo korištenjeu novogradnji i obnovi starijihgrađevina. Okupili smo sve dionike

procesa energetske obnovei pokušali smo naći odgovorena neka pitanja koja nas muče u

praksi. Nadam se da smo svi na

pravom putu, jer postoji dovoljnodobre volje i znanja da se energetska

obnova iskoristi na koristsvih.

Irena Križ Šelendić, voditeljicaslužbe za energetsku učinkovitost

u zgradarstvu, Ministarstvograditeljstva i prostornog uređenja

Naglasila je da u nacionalnomfondu zgrada posto obiteljske ivišestambene zgrade čine 86

no za mnoštvo malih i srednjihkompanija, a vaše djelovanje imaniz prednosti za društvo u cjelini.Trebali bi zajedno raditi na kampanji

osvješćivanja javnosti o koristima

energetske obnove. Takoće i izvršna vlast brže shvatiti

dugoročne koristi od vašeg radai što bi nam trebao biti prioritet.

Maja Pokrovac, predstavnicaMinistarstva poduzetništva iobrtaMINPO je u suradnji s ključnimpartnerima napravilo vodič za

gospodarstvo koji sadrži sve informacije

i odgovore na pitanja o

energetskoj učinkovitosti za proizvođače,

kako bi bolje povezali

javni i privatni sektor te da se narazini tvrtki postave energetskimenadžeri koji će raditi na uštedama

energije. Čini nam se datreba imati puno više informativnih

kampanja i edukacija,Sven Miiller, direktor Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Fond je spona između zakonai provedbe i osigurava da se europske

direktive provedu. Ove

godine napravili smo napredakjer je odobreno je projekata u

vrijednosti od 400 milijuna kn,

koji su pokrenuli još 800 milijunakn investicija. Tako profitiraju i

projektanti, nadzorni inženjeri iproizvođači i vlasnici zgrada. Uz