of 59/59
Sufinancirano sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Analitička podloga za Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine Energetski sektor Srpanj 2019.

Energetski sektor

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Energetski sektor

Analitika podloga za Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine
Energetski sektor
Srpanj 2019.
Zahvale
Ova analitika podloga izraena je u okviru Ugovora o savjetodavnim uslugama „Potpora uspostavi
sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem te izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030”.
Glavni tim Svjetske banke vodili su Donato De Rosa (vodei ekonomist, voditelj tima), Josip Funda
(viši ekonomist, suvoditelj tima) i Catalin Pauna (bivša voditeljica tima); tim su inili Stanka Crvik
Oreškovi (koordinatorica projekta) i Bogdanka Krtinic (programska asistentica). Tim je radio pod
vodstvom Arupa Banerjia (regionalnog direktora Svjetske banke za zemlje Europske unije), Elisabette
Capannelli (direktorice ureda Svjetske banke u Republici Hrvatskoj) i Galline Andronove Vincelette
(menaderice sektora).
Pripremu analitike podloge vodio je Rome Chavapricha (viši strunjak za energetiku). Glavni autori
analitike podloge su Tatyana Kramskaya (viša strunjakinja za energetiku), Paul Andres Corral Rodas
(ekonomski strunjak za analizu siromaštva), Ana Maria Boromisa (konzultantica) i Stephanie Ekaette
Trpkov (konzultantica). Pripremu analitike podloge vodili su Sameer Shukla (menader globalnog
sektora za energetiku i ekstraktivne industrije za Europu i srednju Aziju), Dejan Ostojic (vodei
strunjak za energetiku) i Andrea Liverani (voditelj programa).
Tim ove analitike podloge zahvaljuje sljedeim osobama i organizacijama u Hrvatskoj:
• Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU za ukupnu koordinaciju i vodstvo, osobito Ani
Odak, pomonici ministrice, i njezinom timu;
• Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, osobito Kristini eli, naelnici sektora, i njezinom
timu za sastanke i konzultacije koji su doprinijeli ovoj analitikoj podlozi;
• Ministarstvu graditeljstva i prostornog planiranja, osobito Maji-Mariji Nahod, pomonici
ministra, i Ines Androi Braji, naelnici sektora i njihovu timu za sastanke i konzultacije
koji su doprinijeli ovoj analitikoj podlozi.
Bilješka
Ova analitika podloga proizvod je zaposlenika Grupacije Svjetske banke. Nalazi, tumaenja i zakljuci
u ovom izvješu ne odraavaju nuno stajališta Grupacije Svjetske banke, njezina Odbora izvršnih
direktora ni vlada koje zastupaju. Grupacija Svjetske banke ne jami tonost podataka ukljuenih u ovo
izvješe, a koji su preuzeti iz više vanjskih izvora. Sadraj ovog dokumenta ne predstavlja i ne smatra
se ogranienjem ili odricanjem od povlastica i izuzea Grupacije Svjetske banke, koji su svi posebno
zadrani.
1 Pregled globalnih trendova i društvenih izazova (ukljuujui najbolje prakse) ................................... 6
2 Pregled kretanja u Hrvatskoj .............................................................................................................. 13
3 Ocjena glavnih razvojnih izazova i prilika za Republiku Hrvatsku ................................................... 32
4 Prioritetne preporuke javnih politika .................................................................................................. 35
5 Meusektorska pitanja i njihov utjecaj na javne politike ................................................................... 37
6 Predloeni plan provedbe ................................................................................................................... 42
7 Prijedlozi za strateške („Flagship”) projekte ...................................................................................... 45
8 Dodatak 1: Primjena biomase i prilike za Republiku Hrvatsku ......................................................... 47
Reference ............................................................................................................................................... 59
Analitika podloga energetskog sektora Republike Hrvatske
Republika Hrvatska se pridruila Europskoj uniji 2013. godine i provodi reforme u energetskom sektoru
u skladu s obvezama EU-a u pogledu energetske uinkovitosti, integracije obnovljivih izvora energije i
smanjenja emisija staklenikih plinova1 kao i hrvatske energetske strategije, što ukljuuje i uspostavu
trišta elektrine energije i razdvajanje operatera prijenosnog i distribucijskog sustava od sektora
proizvodnje i opskrbe elektrinom energijom.
HEP grupa u veinskom vlasništvu Republike Hrvatske prošla je vertikalno razdvajanje, ime su
uspostavljeni izdvojeni subjekti za proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu. Nove tvrtke ušle su u
posao opskrbe elektrinom energijom i prirodnim plinom, a cijene elektrine energije i prirodnog plina
postupno su deregulirane, poevši od poslovnih korisnika. Burza elektrine energije CROPEX zapoela
je s radom 2016. godine, a dvije godine kasnije, u srpnju 2018. godine, povezala se sa slovenskom
burzom. Spajanje trišta bilo je krajnje uspješno i rezultiralo je eksponencijalno veim volumenom
trgovanja elektrinom energijom, (449 305 MWh u listopadu 2018. godine), što premašuje iznose
kojima je CROPEX trgovao tijekom itave prve dvije godine postojanja. Regionalna trgovina
elektrinom energijom i likvidno, transparentno i konkurentno trište omoguavaju kupcima pristup
povoljnijim izvorima proizvodnje energije. Usto, konkurentna regionalna trgovina elektrinom
energijom omoguuje proizvoaima bolju uinkovitost i proizvodnju elektrine energije, kada i gdje
je ona najisplativija. Konkurencija meu opskrbljivaima energije rezultira smanjenim brojem sati rada
neuinkovitih termoelektrana, ime se takoer doprinosi smanjenju emisija. To je stvorilo preduvjete da
Republika Hrvatska poboljša fleksibilnost sustava potrebnu za smanjenje volatilnosti cijena i da
preuzme višak obnovljive energije kada sustav proizvodi previše elektrine energije kako bi brzo
poveao proizvodnju kada nestane sunca ili stane vjetar te da uvozi elektrinu energiju kako bi pokrila
zimsku i ljetnu vršnu potranju u vrijeme kada je to ekonominije od proizvodnje u skupim domaim
termoelektranama.
Energetska intenzivnost Republike Hrvatske, potaknuta poboljšanjima energetske uinkovitosti,
opada, ali ne tako brzo kao kod nekih njezinih susjeda u Europskoj uniji. Razlog uglavnom lei u
neuinkovitom korištenju energijom u graevinskom i prometnom sektoru kao i zbog sve vee potranje
za rashladnom energijom u jadranskoj regiji u kojoj raste ljetni turizam. Hrvatska je pripremila
niskougljinu strategiju (NUS) i u procesu je izrade svoje nove nacionalne energetske strategije. To e
skupa dovesti do oblikovanja Nacionalnog akcijskog plana za energiju i klimatske promjene
(NECCAP). Kao zemlja lanica EU-a, Republika Hrvatska duna je dovršiti NECCAP do kraja 2019.
godine. U pripremi je i Nacionalna strategija razvoja koja se bavi pitanjima energetskog sektora, kao što
su rješenja za dominantnu ulogu sektora turizma u potranji i ponudi energije, ekološki prihvatljivi
obnovljivi izvori energije, elektrina vozila i napredne primjene pametnih elektroenergetskih mrea.
1 Obveze EU-a 2020. na podruju energetike saete su u tri sveobuhvatna cilja: (i) smanjenje emisija staklenikih plinova za
20 posto (s razine emisija iz 1990.), (ii) 20 posto energije u EU-u iz obnovljivih izvora, (iii) 20-postotno poboljšanje
energetske uinkovitosti, koji su razraeni u direktivama EU-a (kao što su EPBD (2010/31/EU, EED 201/27/EU) i prenesene
u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo i akcijske planove (poput etvrtog Nacionalnog akcijskog plana za energetsku
uinkovitost). Ciljevi za 2030. godinu postaju zahtjevniji (poput smanjenja emisija staklenikih plinova za 40 posto u
usporedbi s razinama iz 1990., minimum 27 posto udjela potrošnje iz obnovljivih izvora energije i okvirnog cilja za
poboljšanje energetske uinkovitosti na razini EU-a od najmanje 27 posto). Više pojedinosti o zakonodavstvu EU-a potraite
na poveznici https://eur-lex.europa.eu/summary/chapter/energy.html?root_default=SUM_1_CODED=18
Energetski sektor 5
Hrvatska je neto uvoznik energije te uvozi energije u vrijednosti od oko 5 posto BDP-a (u 2016.
godini). Hrvatska uvozi gotovo 40 posto svojih potreba za elektrinom energijom, 40 posto svojeg
prirodnog plina i 80 posto nafte. U 2016. godini uvezena je gotovo polovica ukupne neto opskrbe
primarnom energijom (PES), od ega najvei dio otpada na uvoz nafte i pline (76 posto uvezene ukupne
primarne energije). Uvezeni ugljen iznosio je gotovo 8 posto PES-a. Biomasa, ukljuujui i ogrjevno
drvo, ostala je u Hrvatskoj znaajna: iznosi 15 posto udjela u PES-u i svake godine raste za 1,7 posto
zbog upotrebe biomase za grijanje u gotovo polovici hrvatskih kuanstava. Proizvodnja prirodnog plina
u Hrvatskoj pala je te njezina prosjena godišnja stopa iznosi 7,5 posto. Hidroenergija je inila 7 posto
PES-a, bez novih veih kapaciteta u izgradnji. Iako je upotreba solarne energije i energije vjetra u
Hrvatskoj znaajno porasla u zadnjih nekoliko godina, uz godišnju stopu rasta od 34,8 posto, njihov
doprinos ukupnoj opskrbi primarnom energiji i dalje je iznimno mali, manji od 2 posto (što je u velikoj
mjeri rezultat kontinuiranog oslanjanja na fosilna goriva u sektoru prometa). Sveukupno gledajui,
opskrba primarnom energijom u Hrvatskoj se u prosjeku smanjivala za 0,6 posto godišnje od 2011. do
2016.
Cilj ove analitike podloge jest procijeniti energetski sektor u Republici Hrvatskoj kao i podlogu
za izradu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske koju priprema Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova EU-a RH. Ona je namijenjena vladinim dunosnicima, nevladinim organizacijama i
strunjacima u energetskom sektoru, slijedi pozadinsku analizu Svjetske banke2 i sastoji se od sedam
dijelova/sekcija:
II) Pregled kretanja u Hrvatskoj
III) Ocjena glavnih razvojnih izazova i prilika za Republiku Hrvatsku;
IV) Prioritetne preporuke javnih politika;
V) Meusektorska pitanja i njihov utjecaj na javne politike;
VI) Prijedlog plana provedbe; i
VII) Prijedlog strateških („Flagship”) projekata.
Prva dva dijela (poglavlja 1. i 2.) pruaju kvalitativne i kvantitativne procjene trendova i izazova
na svjetskoj razini i u Republici Hrvatskoj. Preostali dijelovi jesu sinteza nalaza dobivenih takvom
procjenom i savjetovanjem s dionicima u Republici Hrvatskoj. Autori nastoje prikazati preostale
dijelove (3. do 7.) na netehniki nain, u skladu s ciljevima ove Analitike podloge.
Dodatni detalji o primjenama i prilikama u vezi s biomasom nalaze se u Prilogu 1.
2Pozadinska analiza pojavljuje se u izvješu o energetskom sektoru Republike Hrvatske, rujan 2018., Svjetska banka.
Energetski sektor 6
1 Pregled globalnih trendova i društvenih izazova (ukljuujui najbolje prakse)
(a) Energetska intenzivnost i energetska uinkovitost3
Kao rezultat poboljšanja energetske uinkovitosti, opada energetska intenzivnost Republike Hrvatske,
ali ne tako brzo kao kod nekih susjeda Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Da bi se to bolje razumjelo,
korisno je istraiti svjetske trendove. Prema Izvješu o energetskoj uinkovitosti za 2017. godinu
Meunarodne agencije za energiju (IEA), energetska intenzivnost svjetske ekonomije nastavlja padati,
s prosjenim godišnjim poboljšanjem od priblino 2 posto u zadnjih nekoliko godina (kao što se moe
vidjeti na ilustraciji 1.1.). I razvijene zemlje i zemlje u razvoju zabiljeile su konstantan pad energetske
intenzivnosti u zadnjih nekoliko desetljea, što znai da se proizvodi više jedinica BDP-a po svakoj
jedinici energije. Na svjetskoj razini, energetska intenzivnost smanjila se za 13 % izmeu 2000. i 2016.
godine. U zemljama razvijenog gospodarstva najvei pad ostvaren je u Velikoj Britaniji (23 %), Japanu
(21 %) i Sjedinjenim Amerikim Dravama (15 %).4 Meu 28 zemalja Europske unije prosjean
godišnji pad energetske intenzivnosti (izmeu 2005. i 2016.) iznosio je 2,1 posto. Nasuprot tomu, u
Hrvatskoj je u istom razdoblju iznosio samo 1,6 % (detaljnija analiza trendova energetske intenzivnosti
Republike Hrvatske prikazana je u sljedeem dijelu)5.
Ilustracija 1.1. Godišnje promjene u globalnoj primarnoj energetskoj intenzivnosti, 2016. (IEA)
Poboljšanja energetske uinkovitosti i energetskog intenziteta (njegovo smanjenje) takoer
doprinose smanjenju emisija staklenikih plinova. Smanjenje energetske intenzivnosti zasluno je za 77
posto od ukupnog smanjenja globalnih emisija iz rasta BDP-a od 2014., dok je promjena energetskog
miksa (više prirodnog plina i obnovljivih izvora energije) dodala preostalih 23 posto, kao što se moe
vidjeti na ilustraciji 1.2.
3Energetska intenzivnost (EI) jest mjera potrošnje energije po jedinici proizvedenog BDP-a. Potrošnja energije moe se
mjeriti u razliitim fazama, primjerice u fazi primarne ponude/potranje ili u završnoj fazi potrošnje energije. BDP se mjeri u
odnosu na zadanu poetnu godinu. EI se moe mjeriti na razini ukupne ekonomije ili odreenog sektora, ovisno o
dostupnosti podataka. 4 https://www.iea.org/publications/freepublications/publication/Energy_Efficiency_2017.pdf 5 https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/total-primary-energy-intensity-3/assessment-2
Energetski sektor 7
Ilustracija 1.2. Globalni GHG-ovi povezani s energijom od 1990. godine (lijevo) i analiza
imbenika koji utjeu na emisije staklenikih plinova, 2014. – 2016. (desno) (IEA)
Na promjene globalne primarne energetske intenzivnosti utjeu poboljšanja energetske
uinkovitosti i na strani potranje, npr. smanjenje potrošnje energije u zgradama ili poboljšanje
standarda uinkovitosti goriva u prometu, i na strani ponude, npr. kroz poboljšanja uinkovitosti
proizvodnje elektrine energije i sektora grijanja/hlaenja. Vano je naglasiti da na energetsku
intenzivnost utjeu i promjene u gospodarskoj strukturi, kao što je preusmjeravanje gospodarske
aktivnosti s energetski intenzivnih industrija na manje intenzivne uslune sektore.
Na strani potranje, uinak poveanja energetske uinkovitosti najoitiji je u stambenom sektoru u
kojemu su poboljšanja intenziteta grijanja (potrošnja energije po jedinici površine), uinkovitije
osvjetljenje (korištenje CFL i LED arulja) i minimalne razine energetske uinkovitosti za kuanske
ureaje rezultirali stalnim padom potrošnje energije. U svijetu se energetska uinkovitost u zgradama i
dalje poboljšava zahvaljujui politikama i aktivnostima koje su prvenstveno usmjerene na toplinske
ovojnice zgrada.
Primjerice, prema IEA-inim izvješima, Danska i Njemaka zabiljeile su iznimna poboljšanja u
energetskoj uinkovitosti zgrada nakon znatnih ulaganja u njihove toplinske ovojnice. Visokouinkovite
toplinske ovojnice omoguuju upotrebu uinkovitije opreme i izvora energije, kao što su otpadna toplina
niske temperature, dizalice topline i obnovljivi izvori energije. Meutim, potreban je vei napredak kako
bi se unaprijedile javne politike vezane za opremu, ime bi se obnovila oprema za grijanje, ventilaciju i
klimatizaciju (HVAC). U svijetu, s izuzetkom Japana i June Koreje, na globalnom trištu zgrada i dalje
prevladava oprema na pogon fosilnih goriva i konvencionalna elektrina oprema, koja ini više od 80 %
fonda opreme za grijanje zgrada. Iako je kapacitet solarnih toplinskih instalacija u zadnjem desetljeu
povean za 250 %, a prodaja toplinskih crpki raste na mnogim trištima, treba uloiti dodatne napore.
Sustavi centralnog/podrunog grijanja i dalje imaju veliku ulogu u zadovoljavanju potranje za
grijanjem (pogotovo za grijanjem prostora) u mnogim dijelovima Europe, Ruske Federacije i Narodne
Republike Kine. No još uvijek treba uloiti znatne napore za smanjenje ugljinog intenziteta podrunog
grijanja. To se posebno odnosi na zemlje poput Republike Hrvatske, gdje se polovica svih kuanstava
za grijanje koristi biomasom.
Hlaenje prostora još je jedno podruje u kojem su potrebna vea ulaganja. Sveukupno, hlaenje
prostora ini samo 2 posto globalne potrošnje energije, ali viši ivotni standard i migracije prema
toplijim regijama uzrokuju naglo poveanje potranje za rashladnom energijom, gdje su standardi
uinkovitosti najslabiji. IEA predvia da e se tijekom sljedeih triju desetljea korištenje klima-ureaja
za hlaenje stambenih objekata i uredskih prostora dramatino poveati i postati jedan od glavnih
pokretaa globalne potranje za elektrinom energijom. Kako rastu prihodi i broj stanovnika, posebno
Energetski sektor 8
u toplijim dijelovima svijeta, tako upotreba klima-ureaja postaje sve uobiajenija. Meunarodna
komisija za klimatske promjene (IPCC) procjenjuje da je oko 75 % poveane potranje posljedica
prihoda u zemljama u razvoju, a 25 % rezultat klimatskih promjena. Strategija EU-a za grijanje i
hlaenje predvia snano poveanje potrošnje rashladne energije u stambenim objektima, tj. s oko 35
TWh u 2015. na 137 TWh u 2050. za referentni scenarij te 78 TWh za scenarij energetske uinkovitosti
2050. godine. Hlaenje prostora moe initi veliki udio vršne potranje elektrine energije,
predstavljajui dodatni pritisak na elektroenergetski sustav, osobito u razdobljima ekstremno visokih
temperatura6.
Kao što e se detaljnije razraditi u drugom dijelu Analitike podloge, energetska intenzivnost u
Republici Hrvatskoj smanjuje se zbog poboljšanja energetske uinkovitosti, ali ne tako brzo kao kod
nekih od njezinih susjeda u Europskoj uniji. Potranja za hlaenjem u Hrvatskoj posebno raste u
jadranskoj regiji gdje turisti esto oekuju klimatizacijske sustave u nekretninama za odmor koje
iznajmljuju.7
(b) Konkurencija u globalnim energetskim sustavima
S obzirom na lokaciju Republike Hrvatske blizu središta Europe i njezinu ovisnost o uvozu primarnih
energenata, kao što su prirodni plin i ugljen, kao i o uvozu elektrine energije, kljuno je razmotriti
globalne energetske trendove. Konkurencija je pokretaka snaga inovacija i uinkovitijeg korištenja
resursa na strani ponude. Današnji globalni energetski sustavi integriraniji su i konkurentniji negoli
ikada prije zbog poveane trgovine primarnim izvorima energije, regionalne koordinacije trišta
elektrine energije i brzog širenja disruptivnih tehnologija (od solarnih instalacija na krovovima do
elektrinih vozila). Konkurencija i uurbana potreba za procesom dekarbonizacije u svjetskim
energetskim sustavima kako bi se smanjili uinci globalnog zagrijavanja dodatno e potaknuti inovacije
i uinkovitije korištenje resursa. Na primjer, mobilnost LNG tereta i mogunost da ga se preusmjeri kao
odgovor na cjenovne signale znai da kretanja cijena na globalnom trištu plina postaju sinkronizirana,
baš kao i cijene nafte i ostalih trišnih roba.
Pad cijena tehnologija vjetra na kopnu i na moru te pad cijena elektrinih baterija i solarnih
tehnologija diljem svijeta utjeu na tzv. energetski miks potrošnje primarnih energenata i energije u
razvijenim i zemljama u razvoju. ista obnovljiva energija (OIE) konkurentnija je negoli ikad prije i
predvia se da e rasti bre od bilo kojeg drugog izvora energije, predstavljajui više od polovice porasta
globalne proizvodnje energije. Na ilustraciji 1.3. prikazuje se predskazana stopa rasta obnovljivih izvora
energije u sljedeim desetljeima, iz ega se moe uoiti da svijet postaje sve manje ovisan o fosilnim
energentima i da ima vei izbor izvora goriva i energenata negoli ikad prije.
6 Visoke temperature i toplinski udari mogu dosta poveati potranju za elektrinom energijom. Na primjer, toplinski val u
Francuskoj u kolovozu 2003., kada su temperature porasle na oko 40 °C u veem dijelu zemlje, poveao je potrebe za
elektrinom energijom za oko 4 000 MW, oko 10 posto više od uobiajene ljetne vršne potrebe za elektrinom energijom.
Takva dramatina poveanja potranje za elektrinom energijom obino rezultiraju naglim porastom cijena, esto dva do
etiri puta višima od cijena energije po kWh pri bazinom optereenju mree. Naime, u vrijeme vršne potrošnje elektrine
energije moraju se upogoniti samo najskuplji vršni agregati kojima se inae ne koristi (zbog visokih troškova goriva poput
prirodnog plina ili nafte). Oslanjanje na nove vršne generatore esto je skupo jer im, iako rade samo nekoliko sati godišnje,
treba kompenzacija kako bi bili dostupni tijekom cijele godine. Stoga se mnoge zemlje na integriranom zajednikom trištu
elektrine energije u EU-u odluuju osloniti na uvoz kako bi pokrile svoje potrebe za vršnim kapacitetom, posebno ako u
susjednim regijama obino nema istodobne nestašice. 7https://www.eea.europa.eu/publications/trends-and-projections-in-europe-2018-climate-and-energy/at_download/file
Izvor: Energetsko izvješe British Petrola za 2018.
Potrošai diljem svijeta potiu inovacije u potranji na strani potranje s obzirom na to da pametne
mrene tehnologije i napredni sustavi oitanja omoguuju vei broj trišnih transakcija u kojima
sudjeluju mnogi novi dionici, odnosno „prosumeri” i agregatori, na nebrojenim novim tokama ulaska
i izlaska. Na potrošae energije u Hrvatskoj utjeu brze tehnološke promjene i trendovi kao i na
potrošae u mnogim drugim zemljama EU-a koji zahtijevaju više kontrole nad time kako, kada i po
kojoj cijeni troše energiju. Napredni digitalni, raunarski i operativni alati, koji omoguuju detaljnije
odreivanje cijena u smislu lokacije i vremena, stvaraju uvjete za korištenje distribuiranih energetskih
resursa (kao što su solarne fotonaponske elektrane, reakcija na vršnu potranju, baterije za pohranu,
optereenje elektroenergetskog sustava EV punjenjem, optereenje minimree i dr.). Blockchain (kao i
senzori koji podravaju blockchain) takoer e igrati kljunu ulogu u pogledu sigurnosti podataka i u
omoguavanju transakcija u stvarnom vremenu izmeu klijenata i tvrtki koje se bave komunalnim
uslugama kao i izmeu samih distribuiranih proizvoaa energije. Od distribuiranih energetskih trišta
oekuje se i interakcija s mreama inteligentnih elektrinih stanica za punjenje i transport koje e morati
biti dobro integrirane s ostatkom elektroenergetskog sustava.
Europske zemlje krenule su ambicioznom putanjom prema niskougljinim gospodarstvima
poveanim uvoenjem obnovljivih izvora energije kao i unapreenjem energetske uinkovitosti i
elektrifikacijom prometnog sektora. Do 2040. godine europske zemlje namjeravaju obnovljivim
izvorima energije pokriti do 80 posto potranje i smanjiti emisije ugljinog dioksida za 80 do 90 posto
u usporedbi s razinama iz 1990. godine8. Kako bi se smanjila koliina nepreuzete energije, europska
trišta optimiziraju geografsku rasprostranjenost obnovljivih izvora i razmatraju najbolja
komplementarna rješenja poput pohrane energije i jaanja uvozno/izvoznih mrenih interkonekcija
meu dravama EU-a. Ovo je osobito vano zbog promjenjive prirode proizvodnje iz tehnologija vjetra
i sunca. Sustavi moraju biti dovoljno fleksibilni da podnesu velike varijacije u neto potranji za
elektrinom energijom. Ovo takoer podrazumijeva veu volatilnost cijena, s veim vršnim cijenama
energije zbog vee varijabilnosti baterija ili plinskih turbina, što podie cijene, i niim cijenama izvan
vršnog optereenja zbog manjih varijabilnih troškova vjetra i solara, što spušta cijene. Poveavanje
udjela obnovljivih izvora energije u sustavu ne dolazi bez prateih troškova. Kao što je to prikazano na
ilustraciji 1.4. u nastavku, troškovi zemalja EU-a za obnovljive izvore energije poveali su se s
prosjenih 6 posto u 2012. na 14 posto u 2017. godini.
8 https://tyndp.entsoe.eu/tyndp2018/
kuanstva u glavnim gradovima 2012. – 2017. (u postotcima)
Relativni udio energetske komponente (koja veinom odraava trošak kupnje elektrine energije i
prirodnog plina na veleprodajnom trištu, ali i operativne troškove opskrbljivaa za voenje posla i
profitnu maru) u konanoj je cijeni pao s 41 posto u 2012. godini na 35 posto u 2017. godini. U
Hrvatskoj ona iznosi oko 43 posto.
Ilustracija 1.5.10 Pregled standardnih usluga za elektrinu energiju davatelja usluga
kuanstvima u glavnim gradovima – studeni/prosinac 2017. (%)
Kao što je to prikazano na ilustraciji 1.6., prosjene cijene elektrine energije za kuanstva porasle
su za više od 25 posto, dok su cijene za industrijske kupce (koje su esto osloboene plaanja troškova
za obnovljive izvore energije) porasle za 3,7 posto tijekom zadnjeg desetljea (2008. – 2017.)
9 Izvor: Agencija za suradnju energetskih regulatora i Vijee europskih energetskih regulatora (ACER i CEER)
https://www.acer.europa.eu/Official_documents/Acts_of_the_Agency/Publication/MMR%202017%20-%20RETAIL.pdf 10 Izvor: Agencija za suradnju energetskih regulatornih tijela i Vijee europskih energetskih regulatora (ACER i CEER)
https://www.acer.europa.eu/Official_documents/Acts_of_the_Agency/Publication/MMR%202017%20-%20RETAIL.pdf
(centi eura/kWh i primjena indeksa, 2008. = 100).
Izvor: Agencija za suradnju energetskih regulatora i Vijee europskih energetskih regulatora – ACER i CEER
U istom razdoblju cijene plina za kuanstva ostale su relativno stabilne, kao što je prikazano u
nastavku, dok su cijene za industrijske potrošae zabiljeile znaajan pad od 28 posto.
Ilustracija 1.7. Trendovi u krajnjim cijenama prirodnog plina za domainstva/kuanstva i
industrijske potrošae u zemljama lanicama EU-a od 2008. do 2017. (centi eura/kWh i primjena
indeksa, 2008. = 100)
Izvor: ACER – izrauni raeni na osnovi EUROSTAT-ove metodologije, grupa D2: 20 – 200 GJ (potrošnja plina u kuanstvima) i grupa I5: 1 000 000 – 4 000 000 GJ (industrijski potrošai plina) – 29. 5. 2018.
(c) Energetsko siromaštvo
Energetsko siromaštvo uglavnom podrazumijeva nemogunost potrošaa energije da odgovarajue
pristupe izvorima energije za osnovne potrebe kao što su rasvjeta, kuhanje, grijanje i rashlaivanje
prostora. Ne postoji zajednika definicija energetskog. U EU-u se primjenjuje odreen broj zamjenskih
pokazatelja koji ukazuju na energetsko siromaštvo, kao što su udio stanovništva koje kasni s plaanjem
rauna za komunalne usluge (dospjele neplaene obveze), udio troškova energije u prihodima kuanstva
i nemogunost odravanja odgovarajue zagrijanosti doma11. U prosincu 2016. Europska komisija
11 Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira odgovarajue toplinsko grijanje stambenog prostora (standard) na nain
da dnevna soba stambenog prostora mora biti zagrijana na 21 stupanj Celzijev (21 °C) dok je u ostalim prostorijama
stambenog prostora dovoljno da temperatura bude 18 stupnjeva Celzijevih (18 °C).
Energetski sektor 12
osmislila je Projekt promatranja energetskog siromaštva u EU-u (projekt EPOV)12 kako bi pomogla
lanicama i zemljama EU-a u mjerenju i rješavanju energetskog siromaštva. Statistika projekta EPOV
2016. ukazuje na to da u EU-u u prosjeku 10,5 posto stanovništva kasni s plaanjem rauna za
komunalne usluge, a 11,2 posto stanovništva ne moe odravati svoj dom odgovarajue zagrijanim.13
U jugoistonoj Europi (SEE) zajednika pitanja energetskog siromaštva jesu neodgovarajue
grijanje, loša izolacija stambenih objekata, oneišenje zraka u zatvorenim prostorima stambenih
objekata zbog kuhanja i grijanja biomasom, nepriuštivost komercijalne energije (pri prijelazu s
ogrjevnog drva na prirodni plin) kao i potencijalno poveanje cijena energije i volatilnost cijena nakon
liberalizacije energetskog trišta.
Prema izvješu „Energetsko siromaštvo u jugoistonoj Europi: Preivljavanje hladnoe” iz 2016.,
iako je potrošnja energije po stanovniku u zemljama jugoistone Europe otprilike upola manja od
potrošnje u Europskoj uniji (EU), zbog neuinkovitosti fonda zgrada kuanskih ureaja i sustava
grijanja, za pruanje jednake razine udobnosti potrebna je mnogo vea koliina energije negoli u EU-u.
12 https://www.energypoverty.eu/about/role-and-mission 13 Jednaka statistika za Hrvatsku pokazuje da 21,5 posto stanovništva kasni s plaanjem rauna za komunalne usluge, a 12,3
posto stanovništva navodi nemogunost odgovarajueg zagrijavanja doma.
Energetski sektor 13
a) Energetska intenzivnost i energetska uinkovitost
Uinkovitost na strani potranje
Raspoloivi podaci pokazuju da je energetska intenzivnost u Hrvatskoj vea od prosjeka zemalja EU28.
Energetski pokazatelj: primarna energetska intenzivnost u Hrvatskoj se od 2005. do 2015. smanjivala
sporije od prosjeka zemalja EU28, djelomino kao posljedica neuinkovitog sektora grijanja stambenih
zgrada i izostanka strukturnih promjena u energetski intenzivnom sektoru transporta kao i u
graevinskom sektoru. Hrvatska stoji bolje u usporedbi s drugim zemljama srednje i istone Europe, ali
još uvijek ima prostora za daljnje poboljšanje energetske intenzivnosti.
Ilustracija 2.1. Energetska intenzivnost zemalja EU2814
Zemlje Relativna energetska intenzivnost 2014.
(GDP 2010, EU28 = 100)
Bruto unutarnja potrošnja po
Zahvaljujui napretku u mjerama energetske uinkovitosti u cijeloj Europskoj uniji smanjuje se
energetska intenzivnost. „Izmeu 2005. i 2014. bruto unutarnja potrošnja energije u zemljama EU28
smanjivala se po stopi od 1,4 posto godišnje, dok je BDP rastao 0,8 posto godišnje. Kao posljedica toga,
energetska intenzivnost u zemljama EU28 u tom se razdoblju prosjeno smanjivala za 2,2 posto
godišnje” (Energy Intensity, 2016.).
Najvei potrošai energije u Hrvatskoj, poredani po sektorima, od najveeg do najmanjeg jesu:
kuanstva, graevinarstvo, usluge (uglavnom sektor turizma), promet i industrija.
Poveana potranja za hlaenjem
U 2016. godini drugi put u povijesti vrhunac potrošnje elektrine energije u Hrvatskoj bio je u ljetnim
mjesecima, u doba godine u kojem se turisti koji posjeuju obalna podruja Hrvatske sve više oslanjaju
na klimatizaciju.
Ljetni turizam u Hrvatskoj je u porastu te privlai brojne posjetitelje iz drugih zemalja lanica EU-
a u kojima je rasprostranjenije korištenje klima-ureajima15. Potranja potaknuta turistikim sektorom,
14 U 2018. godini Europska agencija za okoliš poela je objavljivati podatke o energetskoj intenzivnosti izraunane na
temelju BDP-a pariteta kupovne moi (umjesto nominalnog BDP-a). Vrijednost relativne energetske intenzivnosti Hrvatske u
2014. godini na temelju BDP PKM-a bila bi 104. 15Iako je teško uspostaviti izravnu vezu izmeu sektora turizma u RH i poveanja potrošnje elektrine energije, HERA,
hrvatsko regulatorno tijelo elektrine energije, u svojem najnovijem godišnjem izvješu navodi da je prema HOPS-u,
operatoru prijenosnog sustava, „razlog za to iznimno blaga zima i dobra turistika sezona (poveana upotreba
klimatizacijskih ureaja)”. https://www.hera.hr/en/docs/HERA_Annual_Report_2016.pdf
Procjenjuje se da trenutana potranja za rashladnom energijom u Hrvatskoj iznosi 1 TWh, ali bi se
mogla udvostruiti, što bi rezultiralo potrebom za dodatnih 260 MW instalirane snage (ili uvoza
elektrine energije)16.
Na ilustraciji 2.2. prikazuje se da se procijenjeni prosjek potencijala potranje za hlaenjem u
Hrvatskoj moe pribliiti onoj potranji za tom vrstom energije u Velikoj Britaniji (po stanovništvu
mnogo veoj, ali sjevernije smještenoj, zemlji) i susjednim zemljama jugoistone Europe kao što su
Bugarska i Rumunjska.
Izvor: Jakubcionis and Carlsson: „Procjena potencijala hlaenja prostora stambenog sektora Europske unije”, Energetska politika (2017.).
E-mobilnost za dodatno poveanje potranje za elektrinom energijom
Danas jedna treina ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj proizlazi iz sektora transporta, a više od 90
posto vozila u cestovnom prometu koristi se dizelom ili benzinom.17
Kako bi smanjila energetsku intenzivnost u prometnom sektoru, Republika Hrvatska svojim je
graanima i tvrtkama ponudila nove poticaje za kupovinu elektrinih vozila (EV). U tu svrhu izdvojeno
je više od 3,3 milijuna eura:1,62 milijuna eura za graane, a 1,75 milijuna eura za društva. Fizike osobe
mogu primiti do 40 % vrijednosti vozila iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost. Poticaji
16 Vidjetihttps://ac.els-cdn.com/S030142151630653X/1-s2.0-S030142151630653X-main.pdf?_tid=d7b999cf-796a-4d09-
Energetski sektor 15
iznose i do 10.700,00 eura (80.000,00 kuna)18 za elektrine automobile. Fond je ve isplatio oko 6,75
milijuna eura subvencija, što je pomoglo kupcima da nabave oko 1 420 elektrinih i hibridnih vozila.
Meutim, ciljevi i oekivani dugoroni uinci tih subvencija još uvijek moraju biti razraeni. U
Hrvatskoj trenutano postoji oko 200 stanica za e-punjenje. Procjene predviaju da e do 2030. godine
ak 35 posto novih vozila na cestama biti elektrino.19 Neke nestandardne procjene primjenjuju se za
kvantificiranje utjecaja veeg udjela elektrinih vozila na trištu na ukupnu potranju za elektrinom
energijom u Hrvatskoj u nadolazeim desetljeima, a globalne prognoze ukazuju na mogue poveanje
optereenja elektroenergetskog sustava u rasponu od 10 do 20 posto. Hrvatski elektroenergetski sektor
trebao bi istraiti kako integrirati stanice za punjenje EV-a u svoje strategije jer bi veina vlasnika
automobila zahtijevala prikladnu lokaciju za svoje automobile kako bi se mogli napuniti preko noi.
Usto, proširenje mree stanica za punjenje du glavnih autocesta u RH moglo bi dodatno poveati
povezanost Hrvatske s ostatkom Europe. Inovacije u tom sektoru mogle bi olakšati meusektorsku
suradnju i razvoj segmenta usluga na trištu.
Uinkovitost na strani opskrbe
Do 2016. godine prosjena uinkovitost rada termoelektrana u Republici Hrvatskoj iznosila je 32,5
posto, uz znatan potencijal za daljnja poboljšanja. Konkretno, nove/planirane termoelektrane s
kombiniranim ciklusom (CCGT) elektrine i toplinske energije – kogeneracije (npr. EL-TO Zagreb od
150 MW, kogeneracijsko postrojenje od 446 MW u Osijeku) imaju potencijal i prostor poveanja
uinkovitosti prema 50 posto i smanjenja emisija CO2 u odnosu na proizvodnju elektrine energije iz
termoelektrana koje se koriste naftom i ugljenom.
Sustavi podrunog grijanja
Veina toplana u RH radi na prirodnom plinu. Prva razina gubitaka topline – od generatora topline do
razliitih vrsta potrošaa – zadnjih je godina iznosila oko 6 posto. Postoje dodatni gubici unutar svakog
sustava centralnoga grijanja: na primjer, izvješe Svjetske banke za 2010.20 ukazuje na gubitak toplinske
energije od 9,45 posto za zagrebaki sustav toplana i 6,8 posto za osjeki sustav toplana. Izvješe za
2015. godinu, koje je naruila institucija IFC, ukazuje na 22 posto gubitka topline u Karlovcu i 26 posto
u Rijeci. Postoje mogunosti da se za centralno grijanje iskoriste biomasa (ukljuujui drvnu sjeku ili
slamu), otpadna toplina iz industrije, spaljivanje otpada i geotermalna energija.
Prijenos i distribucija
Republika Hrvatska uspjela je smanjiti gubitke u distribuciji i prijenosu elektrine energije s 14,4 posto
u 2000. na oko 10 posto u 2016. godini (1,807 milijuna kWh)21, no poboljšanja su od 2010. bila manja
od 1 posto. U budunosti e Hrvatska morati provesti mjere kako bi se smanjili tehniki gubici koje bi
mogla zahtijevati kapitalna ulaganja (za koja treba analizirati troškove i prednosti), i riješili netehniki
gubici (kraa).
18 https://balkangreenenergynews.com/croatia-gives-new-incentives-to-citizens-companies-for-ev-purchases/ 19 https://www.total-croatia-news.com/business/21952-major-subsidies-coming-for-electric-vehicles-and-infrastructure
20 Projekt toplinskog grijanja u Hrvatskoj: „Izvještaj o završetku i rezultatima provedbe”, prosinac 2010. 21 Gubici prijenosa ~ 2,2 % (podaci za 2015. i 2016. dok je 1,9 % u 2017.), gubici u distribuciji ~ 8,1 %. Izvori: HOPS,
Enerdata, Energija u Hrvatskoj 2016.
Energetski sektor 16
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Opskrba elektrinom energijom u
mrei (mil. kWh) 18 528 18 186 17 922 17 507 18 190 18 350
Gubici u mrei (mil. kWh) 1 831 1 887 1 994 1 764 1 802 1 807
T&D gubici ( %) 9,9 % 10,4 % 10,8 % 10,1 % 9,8 % 9,8 %
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2016.
Gubici prirodnog plina u prijenosnom i distribucijskom sustavu odnose se na koncepte „Izgubljeni
i nestali plinovi (LAUF)”. LAUF obuhvaa sve komponente gubitaka, kao što su prirodni plin kojim se
koriste operatori prijenosa i distribucije, prilagoeni za pogreške u brojilu, pitanja ciklusa naplate i druga
razmatranja kao i curenja, odzraivanja, krae itd. Sveukupno, gubici prirodnog plina u Hrvatskoj niski
su i u skladu s industrijskim normama.
Financiranje energetske uinkovitosti
Trište energetskih usluga u Hrvatskoj jest zrelo. No iako postoje temelji financiranja energetske
uinkovitosti, još uvijek je prisutan veliki neiskorišteni potencijal. Društva za energetske usluge
razvijaju, provode i ponekad financiraju projekte energetske uinkovitosti koji se zatim kompenziraju
uštedom energije. Hrvatska ima više od desetljea iskustva s modelom ESCO-a. Prvo takvo društvo,
HEP ESCO d.o.o., osnovano je 2003. u sklopu društva HEP d.d. (danas HEP grupa)22 u svrhu osiguranja
financijske potpore za poboljšanje energetske uinkovitosti u javnim zgradama (školama, bolnicama,
uredima), javnoj rasvjeti, stambenom sektoru te komercijalnom i industrijskom sektoru. Razmatra se
korištenje financijskih instrumenata u ukupnom iznosu od oko 70 milijuna eura (od ega se otprilike
polovica odnosi na europske strukturne i investicijske fondove, a druga polovica na poslovne banke koje
sudjeluju u tom instrumentu)23.
Izmeu 2003. i 2009. godine HEP je bio jedini pruatelj usluga ESCO-a u Republici Hrvatskoj.
Budui da je HEP u potpunom dravnom vlasništvu i podloan je ogranienju javnog duga, to je
ograniilo sposobnost društva HEP ESCO d.o.o. da povea obujam jedne od svojih glavnih usluga –
ugovora o energetskoj uinkovitosti (EPC)24 jer su EPC-ovi smatrani dunikim obvezama koje treba
otplatiti ili smanjiti (Zakon o proraunu 2008.). Proširenje EPC-a usvojeno je tek 2014. kada je na snagu
stupio Zakon o energetskoj uinkovitosti (NN 127/14) kojim je provedena direktiva EU-a o energetskoj
uinkovitosti (Direktiva 2012/27/EU). Tom se direktivom od drava lanica zahtijeva da potiu javna
tijela da za financiranje obnove primjenjuju, tamo gdje je to prikladno, modele ESCO-a i ugovore EPC.
Nadalje, pri raspisivanju ugovora o uslugama s znaajnim energetskim sadrajem, javna tijela trebaju
procijeniti mogunost sklapanja dugoronih EPC-ova koji osiguravaju dugoronu uštedu energije. Iako
je ova direktiva trebala potaknuti korištenje usluga EPC-ova u Hrvatskoj, tijekom nekoliko godina
nakon ove direktive broj provedenih projekata EPC-ova i dalje je bio manji od deset. Provedba programa
energetske uinkovitosti za javne zgrade u razdoblju 2014. – 2015. dovela je do obnove 69 zgrada i
uštede od 60 GWh/godišnje. Neki od temeljnih uzroka za ogranienje (izvedbe i provedbe) projekata
EPC-ova ukljuuju nepovjerenje zbog negativnih iskustava iz prošlih projekata, ogranienja pri nabavi
(posebno za klijente u javnom sektoru), relativno niske cijene energije u Hrvatskoj, premali opseg
22 Potpomognut Projektom energetske uinkovitosti Svjetske banke koji je odobren 2008. godine. 23 Javne konzultacije o financijskom instrumentu završene su u prosincu 2018. godine 24 EPC-ovi su ugovori ESCO-a koji jame minimalne performanse mjerama poboljšanja energetske uinkovitosti (npr.
rasvjeta, grijanje i hlaenje, proizvodni procesi).
Energetski sektor 17
visokim troškovima zaduivanja.
Trenutano je u Hrvatskoj aktivno desetak ESCO-ova. Unato prisutnosti ESCO-ov2a, ankete i
percepcija struke i dalje ukazuju na ogranieno raspoloivo financiranje za EE, uglavnom kao rezultat
visokih kamatnih stopa. Glavne financijske institucije openito nisu aktivne u financiranju energetske
uinkovitosti.
plin)
b-1 Veliina i lokacija Hrvatske ine povezivanje sa susjednim zemljama prioritetom. Hrvatska je
jedna od najmanjih zemalja Europe, a nalazi se u blizini geografskog središta Europe. U 2016. godini
potrošnja elektrine energije u Hrvatskoj iznosila je 17,7 TWh26. To je bilo oko 10 posto manje negoli
prije ekonomske krize 2008. – 2009. i samo pola postotnog boda više negoli u 2015. godini. Na
umjerene trendove rasta potrošnje elektrine energije u Hrvatskoj utjeu i promjene u njezinu ukupnom
gospodarstvu jer se Hrvatska odmie od energetski intenzivnih industrija kao što su industrija cementa,
kemijska i metalopreraivaka industrija (koje se obino opskrbljuju visokim naponom) u korist
turizma, industrije papira, tiskarstva i prehrambene industrije (koje se opskrbljuju srednjim i niskim
naponima).
Republika Hrvatska gotovo polovicu svoje elektrine energije dobiva iz domaih hidroelektrana,
što ini gotovo polovicu instalirane snage (2 112 MW od 4 762 MW). Uvezeni energenti pokreu pet
postrojenja za proizvodnju elektrine energije na prirodni plin i loivo ulje, jedno postrojenje koje radi
samo na loivo ulje kao i jedno postrojenje za proizvodnju toplinske i elektrine energije na ugljen.
Osim domaih hidroelektrana, elektrana na prirodni plin i ugljen, HEP Proizvodnja d.o.o. u svojem
portfelju posjeduje 50 % udjela u nuklearnoj elektrani Krško (696 MW) u Sloveniji, u blizini hrvatske
granice. Udjeli pojedinih izvora elektrine energije od 2007. do 2016. godine prikazani su u nastavku.
Ilustracija 2.4. Udjeli pojedinih izvora elektrine energije (u GWh)
Izvor: HERA – Godišnji pregled, 2016. godina27
Republika Hrvatska jest neto uvoznik elektrine energije. U 2016. godini uvoz je dosegao 12 TWh,
a došao je iz Bosne i Hercegovine (38 %), Maarske (30 %), Slovenije (21 %) i Srbije (11 %), dok je
25 Sloena nabava poveava transakcijske troškove, smanjuje povrat ulaganja, što moe biti pogubno za male projekte. S
druge strane, veliki projekti imaju vee rizike i pristup financiranju moe biti otean. 26 Za usporedbu, potrošnja u Italiji u istoj godini iznosila je oko 285 GWh 27 https://www.hera.hr/en/docs/HERA_Annual_Report_2016.pdf
Energetski sektor 18
izvoz elektrine energije (6 TWh) uglavnom išao u Sloveniju (74 %) i BiH (19 %). Uvoz je esto
ekonominiji u usporedbi s nadogradnjom ili izgradnjom novih pogona termoelektrana.28
Tijekom vršne potranje Republika Hrvatska uvozi do 40 posto svoje elektrine energije.
Dijagrami iz ilustracija 2.5 i 2.6. u nastavku pokazuju sposobnost Hrvatske da zadovolji ljetnu i zimsku
vršnu potranju kao i ovisnost o uvozu.
Ilustracija 2.5. Sposobnost Republike Hrvatske da zadovolji ljetnu vršnu potranju za
elektrinom energijom
elektrinom energijom
Izvor: ENTSO-E, Zimski izvještaj, 2017. – 2018. (ENTSO-E Winter Outlook 2017-2018)
28https://docstore.entsoe.eu/Documents/SDC%20documents/Winter%20Outlook%202018-
mjeseci uvelike je uzrokovana rastom turistikog sektora du jadranske obale.
Hrvatska je u 2016. godini ostvarila znatan napredak u svojim naporima da otvori svoj
elektroenergetski sektor trišnom natjecanju. Od ulaska u Europsku uniju (EU) 2013. godine,
Hrvatska je provela niz direktiva EU-a iji je cilj otvaranje elektroenergetskog sektora za trišno
natjecanje i njegovo integriranje u jedinstveno trište elektrine energije u EU-u.
Konkurencija na hrvatskom trištu elektrine energije i dalje je vrlo ograniena. Potrebne su
trišne reforme kako bi se poboljšala investicijska klima i stvorili poticaji za nove sudionike. HEP
Proizvodnja d.o.o najvee je društvo za proizvodnju elektrine energije, s 85-postotnim trišnim
udjelom.29 Na veleprodajnoj razini, trište se u velikoj mjeri temelji na bilateralnim ugovorima u kojima
proizvoai elektrine energije i kupci (maloprodajna društva za opskrbu elektrinom energijom i veliki
kupci) izravno pregovaraju i dogovaraju se o cijeni elektrine energije. CROPEX je od svojeg otvaranja
u veljai 2016. registrirao 17 lanica, ukljuujui njemako društvo RWE iji je udio oko 7 posto
hrvatskog trišta elektrine energije.30
U srpnju 2018. CROPEX se povezao sa slovenskom burzom. Spajanje trišta bilo je iznimno
uspješno. Broj kupaca i prodavaa (dionika na burzi) poveao se sa šest u 2017. na 16. Obujam trgovanja
elektrinom energijom iznosio je 449 305 MWh u listopadu 2018. godine, ime je premašio koliinu
istrgovanu na CROPEX-u tijekom njegove prve dvije godine postojanja te se pribliio obujmu kojim se
trguje na slovenskoj burzi elektrine energije – BSP South Pool (699 040 MWh u listopadu 2018.).
Likvidno trište s više kupaca i prodavaa elektrinom energijom osigurava bolje ekonomske signale i
širi trište za postojee i nove proizvoae kao i za „prosumere”. Ono trgovcima elektrinom energijom
omoguuje da iskoriste razlike u reimima dotoka vode na cijelom trištu, divergenciju u vremenskim
uvjetima i „nesluajnost” uzoraka optereenja. Tekue, transparentno i konkurentno trište rezultira time
da kupci imaju pristup ekonominijim izvorima proizvodnje. Slino tome, likvidno trište prua signale
za uinkovitiju proizvodnju – proizvodnju elektrine energije u trenutku ili na mjestu gdje je ona
najisplativija.
Izvješe Svjetske banke „Doing Business” iz 2018. godine pokazuje da je još uvijek dosta skupo
dobiti elektrinu energiju u Hrvatskoj za pokretanje novog poslovanja (ilustracija 2.7.) i da elektrina
energija nije toliko pouzdana koliko bi mogla biti, s visokim pokazateljima za prekide u opskrbi. Prema
izvješu „Doing Business”, Hrvatska je zauzela 75. mjesto meu više od 190 zemalja, što ukazuje na to
da su potrebne strukturne promjene31.
29 HOPS, Godišnji pregled za 2016., stranica 38.
http://www.hep.hr/UserDocsImages//dokumenti/Godisnje_izvjesce_EN//2016Annual.pdf 30 Njemaka energetska grupa RWE trai vei trišni udio u Hrvatskoj. Izvor Reuters, 23. veljae 2018.,
https://uk.reuters.com/article/uk-croatia-energy-rwe/german-energy-group-rwe-seeks-bigger-market-share-in-croatia-
Izvor: Svjetska banka (World Bank), 2018.
b-2 Elektrina energija iz obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska obvezala se dekarbonizirati svoj energetski sektor ekspanzijom obnovljivih
izvora energije i smanjenjem emisije iz fosilnih goriva. Uvoenje dodatnih obnovljivih izvora energije
u sustav moglo bi pomoi dekarbonizaciji hrvatskog energetskog sektora zamjenom fosilnih energenata
poput ugljena i prirodnog plina. Zahvaljujui postojeim hidroelektranama32 i nedavno upogonjenim
vjetroelektranama i solarnim elektranama, Republika Hrvatska premašila je cilj EU-a za 2020. godinu
vezan za obnovljivu energiju od 20 posto udjela u potrošnji finalne energije (39 posto u proizvodnji
elektrine energije i 20 posto u grijanju i hlaenju). Hidroelektrane su u 2016. imale najvei udio
instaliranih kapaciteta elektroenergetskih postrojenja (45,37 %), slijede termoelektrane (42,10 %),
vjetroelektrane (10,05 %), elektrane na biomasu (1,32 %) i solarne elektrane (1,16 %). Vjetroelektrane
i solarni kapaciteti (solarne fotonaponske elektrane) inili su 11 posto (539 MW) instaliranih kapaciteta
za proizvodnju elektrine energije u Hrvatskoj (u 2016.).
32 Nova hidroelektrana u Hrvatskoj bila bi relativno skupa u usporedbi s drugim zemljama jugoistone Europe jer se mnoge
rijeke ve koriste za proizvodnju elektrine energije.
http://www.irena.org/-/media/Files/IRENA/Agency/Publication/2017/IRENA_Cost-
competitive_power_potential_SEE_2017.pdf
Izvor: Publikacija EU-a i Energetske unije („Energy Union Factsheet Croatia”), izdanje 2017. godine
Na ilustraciji 2.9. prikazana je tablica instaliranih kapaciteta u Hrvatskoj.
Ilustracija 2.9. Hrvatska – instalirani kapaciteti postrojenja iz obnovljivih izvora energije
Vrste postrojenja Instalirani kapaciteti (MW)
hidroelektrane 2.198,7
vjetroelektrane 483,1
Potreban je okvir za daljnje korištenje obnovljivih izvora energije.
Postizanje ciljeva do 2030. bit e povezano s krupnijim izazovima kao što su: (i) Republika Hrvatska
zaostaje za planiranim rasporedom za postupno ukidanje postojeeg sustava potpora i uvoenjem novih
trišnih naela; (ii) tehnike (napredno mjerenje), zakonodavne i regulatorne barijere (ukljuujui dizajn
elektroenergetskog trišta Republike Hrvatske koji oteava uinkovitu integraciju elektrine energije
proizvedene iz obnovljivih izvora); (iii) uloga krajnjih korisnika na trištu elektrine energije ograniena
je; (iv) manjkava metodologija za raspodjelu troškova uravnoteenja energije za obnovljive izvore
energije i (v) nema trišta za pomone usluge.
Bivši sustav „feed-in“ tarifa podravao je proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracija od 2007. godine. Vlasnicima elektrana koji su ušli u kvote i potpisali
ugovore „feed-in” tarifa jami regulirani tok prihoda tijekom razdoblja od 14 godina, a rije je o
proizvoaima energije iz vjetroelektrana, solarnih elektrana, hidroelektrana, elektrana na biomasu i
geotermalnih energana. Visina i iznos „feed-in” tarife razlikovala se ovisno o tehnologiji i veliini
instalacija i još uvijek se prilagoava na temelju ekonomske inflacije. Za velika postrojenja „feed-in”
tarifa u sustavu poticaja odreivala se i odreuje se prema referentnoj cijeni koja se izraunava na
Energetski sektor 22
natjeajni postupci za nove kapacitete na dravnom zemljištu. Postojee velike hidroelektrane u
vlasništvu HEP grupe nisu bile prihvatljive za „feed-in” tarifu. Kao dodatnu mjeru, Hrvatska banka za
obnovu i razvoj (HBOR) osigurava mogunosti financiranja projekata obnovljivih izvora energije kroz
zajmove koji pokrivaju do 75 % troškova projekta. Nadalje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku
uinkovitost podrava male projekte obnovljivih izvora, kao što su solarne elektrane, geotermalne
elektrane i toplinske pumpe.
opskrbljivae te negativno utjee na razvoj trišta opskrbe. HROTE d.o.o., dravni operater na
hrvatskom trištu, prikuplja sredstva za plaanje otkupnih tarifa od krajnjih potrošaa i opskrbljivaa u
Hrvatskoj. Openito, u Hrvatskoj, tarife za proizvodnju elektrine energije iz OIE odraavaju njihove
troškove.33
• Ukupna elektrina energija proizvedena u elektranama u sustavu poticaja: 1,7 TWh, odnosno 9,7 % od ukupne potrošnje
elektrine energije (podatak iz 2016.).
• Ukupno plaanje proizvoaima u sustavu poticaja iz obnovljivih izvora energije: 1,9 milijardi kuna (podatak iz 2017., 260 milijuna eura).
• Prosjena cijena po sustavu poticaja: 0,84 kn/kWh za elektrinu energiju proizvedenu u postrojenjima, što je više nego dvostruko viša cijena od prosjene godišnje cijene elektrine energije na hrvatskoj, maarskoj i slovenskoj burzi elektrine energije (podatak iz 2017.).
Izvor: HROTE
Krajnji potrošai plaaju naknadu koja je ukljuena u njihov raun za elektrinu energiju.
Opskrbljivai su duni kupiti elektrinu energiju proizvedenu u sustavu poticaja, u iznosu koji je
proporcionalan njihovu trišnom udjelu (u smislu ukupne isporuene elektrine energije potrošaima).
Krajnji kupci plaaju ili 0,007 kn/kWh (oni koji su obvezni ishoditi dozvolu za emisiju staklenikih
plinova) ili 0,105 kn/kWh (primjenjuje se na sve ostale kupce). Do rujna 2017. godine te su naknade
iznosile 0,005 kn/kWh i 0,035 kn/kWh. Opskrbljivai su obvezni kupovati elektrinu energiju
33Postoje vrlo ograniene izravne dravne proraunske subvencije za energetske proizvode; tarife elektrine energije i
prirodnog plina pomau u pruanju unakrsnih subvencija za tarife podrunoga grijanja.
0.00
500,000,000.00
1,000,000,000.00
1,500,000,000.00
2,000,000,000.00
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
NAPLATA „FEED - IN“ TARIFE U HRVATSKOJ (HRK)
Prikupljeno Isplaeno
Energetski sektor 23
proizvedenu u sustavu poticaja po reguliranoj cijeni od 0,42 kn/kWh (prije 2016. godine ta cijena
iznosila je 0,53 kn/kWh).
U 2017. godini društvo HROTE d.o.o. isplatilo je više od 1,9 milijardi kuna poticaja, a prikupilo
samo 1,8 milijardi kuna, kao što je prikazano na ilustraciji 2.10. Taj iznos raste porastom broja
postrojenja pokrivenih sustavom FiT, unato tome što novi projekti ne ispunjavaju uvjete od 2015. jer
postrojenja koji su primljena u sustav od 2007. do 2015. kumulativno proizvode veu koliinu energije
po zajamenim ugovorima. Kada objekti koji su potpisali ugovore s društvom HROTE stupe u pogon,
dodatno e se poveati troškovi sustava poticaja. Obveze društva HROTE u vezi s plaanjem za
postrojenja s ugovorom trebale bi završiti oko 2030.34 Prihodi koje prikupi društvo HROTE nee biti
dovoljni da se u potpunosti pokriju troškovi sustava. Nije definirano kako e društvo HROTE prikupljati
sredstva kako bi ispunilo svoje obveze. Usto, postrojenja snage do 500 kW i dalje imaju pravo na sustav
poticaja FiT. Stoga e se obveze plaanja nastaviti i nakon 2030.
Kašnjenjem u provedbi elemenata trišnog natjecanja pri dodjeli dravne potpore
proizvoaima iz obnovljivih izvora energije guše se investicije. Kako bi promovirala obnovljive
izvore energije u skladu s novim smjernicama EU-a, Republika Hrvatska usvojila je Zakon o
obnovljivim izvorima energije i visokouinkovitoj kogeneraciji (2015.). Taj Zakon omoguava drabe,
koje su obino isplativije pri mobiliziranju financiranja obnovljivih izvora energije iz privatnog sektora.
U Zakonu su predstavljena dva razliita tipa drabe: prvi nudi klizne premije za postrojenja s
kapacitetom veim od 30 kW, a drugi nudi zajamenu otkupnu cijenu za postrojenja manja od 30 kW.
Prije nego što su te odredbe stupile na snagu, izvršene su izmjene i dopune Zakona (usvojene u prosincu
2018.) kojima je prag kapaciteta postrojenja povean na 500 kW. Zakonom je propisana multitehnološka
shema u kojoj mogu sudjelovati sve vrste proizvodnje elektrine energije temeljene na obnovljivim
izvorima energije kao i visokouinkovite kogeneracije. Zakon opisuje mogunost uvoenja kvota za
odreene tehnologije i/ili veliine instalacija. Meutim, došlo je do zastoja u provedbi novog sustava u
ijem je cilju bilo postupno ukidanje mehanizma potpore i uvoenje trišnih cijena. Vlada nije donijela
potrebne provedbene propise (podzakonske akte). Umjesto toga, Vlada je usvojila dva propisa,
odgaajui uvoenje modela premija i provedbu odgovornosti za uravnoteenje – isprva do 1. sijenja
2018., a zatim ponovno do 1. sijenja 2019. godine.
Kašnjenje u osnivanju eko-bilanne skupine imalo je negativan utjecaj na opseg unutardnevnog
trgovanja jer su ostali sudionici na trištu morali pokriti neravnotee, što je rezultiralo dodatnim
financijskim optereenjem za društvo HOPS d.o.o. Nametanje odgovornosti za uravnoteenje sustava
potaknut e proizvoae i vlasnike OIE-a u Hrvatskoj da instaliraju bolji softver za prognoziranje vjetra
i suneve energije kao i vee kapacitete za pohranjivanje elektrine energije, što e rezultirati manjim
odstupanjima od planiranih rasporeda u sustavu, a time i minimiziranjem troškova uravnoteenja. To bi
takoer poboljšalo pouzdanost sustava, posebno u razdobljima intenzivnog dotoka u akumulacije
hidroelektrana koji se podudaraju s jakim razinama vjetra (u oujku 2018. to je uzrokovalo odreene
probleme s regulacijom)35.
Budui da se postojei „feed-in” sustav primjenjuje samo na ve postojee povlaštene proizvoae
koji su potpisali sporazume o kupnji elektrine energije prije 2016., a novi mehanizam poticaja još nije
uspostavljen, ne grade se nova postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a otkazano je
stotine megavata projekata OIE-a. Postoji shema subvencija za solarne fotonaponske elektrane za
34 Plaanja proizvoaima prema potpisanim ugovorima, koje izvršava HROTE, zapoinje s radom postrojenja proizvoaa i
mogu trajati do 14 godina. Proizvoai koji su potpisali ugovore do 31. 12. 2015., a trebali bi poeti s radom nekoliko godina
kasnije, morat e izai iz sustava poticaja 2030. godine. (npr. proizvoai koji su poeli proizvoditi 2017. morat e izai iz
sustava 2030., što je krajnji rok rada sustava poticaja). 35https://docstore.entsoe.eu/Documents/SDC%20documents/Winter%20Outlook%202018-
2019_Report(final).pdf?deliveryName=DM6962
vlastitu potrošnju u industriji. Za takve investicije predviene su subvencije, ali takva postrojenja ne
mogu biti ukljuena u sustav poticaja „feed-in” tarifom.
Prijelaz na dobro strukturirane i transparentne drabe bit e pozitivan za razvoj Hrvatske
jer e joj omoguiti poveanje domae opskrbe iz obnovljivih izvora energije i smanjivanje
ovisnosti o uvozu energenata, uz najmanje troškove. U prosincu 2018. u Hrvatskom saboru usvojene
su izmjene i dopune zakona. Odnose se na obvezu otkupa udjela energije koju proizvedu povlašteni
proizvoai (definirane kvotom) i funkcioniranje eko-uravnoteenja. Udaljavanjem od „feed-in” tarifa
Hrvatska e smanjiti financijsko optereenje krajnjih korisnika. Dugoroni ugovor o otkupu elektrine
energije i otkupna premija (obvezna kupnja sve proizvedene elektrine energije iz obnovljivih izvora po
cijeni s dnevnog trišta, uz dodatak naknade za obnovljive izvore energije ako je trišna cijena za dan
unaprijed ispod cijene postignute na drabi), ako su dobro osmišljeni i pravilno provedeni, mogli bi
pruiti transparentno i predvidljivo okruenje za investitore i financijere, ime bi se smanjio trošak
kapitala i cijene na drabi. Posebne kvote za dravnu potporu (prema lokaciji, vrsti proizvodnje itd.),
mogu, u naelu, omoguiti Vladi RH da potakne proizvodnju obnovljivih izvora energije koja bi imala
najveu vrijednost za cjelokupan elektroenergetski sustav.
Politika „feed-in” sustava poticaja odigrala je vanu ulogu u poboljšanju gospodarske privlanosti
obnovljivih izvora energije, potiui njihovu poetnu primjenu kao i kontinuirane tehnološke inovacije
i smanjenje troškova u Hrvatskoj i diljem svijeta. Meutim, „feed-in” tarife po svojoj prirodi pokušavaju
postii smanjenje troškova tehnologije koje je bre od oekivanog, što rezultira relativno skupim
razvojem. Dok za vjetroelektrane velike snage i solarne fotonaponske sustave na kopnu više nisu
potrebni izravni financijski poticaji za privlaenje novih ulaganja, oni još uvijek zahtijevaju trišni okvir
koji osigurava dugoronu sigurnost prihoda. Mnoge zemlje, poput Njemake, Danske, Brazila, stoga
prelaze na drabe za energiju iz obnovljivih izvora. Njihove prednosti i nedostaci prikazani su u tablici
u nastavku.
Sustav „feed-in” tarifa Aukcije OIE
Prednosti
tehnologije u razvoju)
potrebe za javnim financiranjem
smanjuje troškove
utemeljena na lokalnim politikama
• pruaju veu kontrolu nad koliinama, a
mogue i nad smještajem postrojenja
• omoguuju transparentnost i provedivu obvezu
izgradnje postrojenja
sloeni proces prilagoavanja tarifa
cijenama elektrine energije
ponuae i za organizatore drabe
• rizik nedovoljne izgraenosti sustava, kašnjenja
itd.
draba elektrine energije iz OIE-a. Primjerice, Hrvatska bi trebala predvidjeti izbjegavanje scenarija
u kojem se kvote odreuju bez provedbe dostatno vrste analize tehnike i ekonomske izvedivosti
integracije sustava proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Takoer treba razmotriti razinu premije
za opskrbu „feed-in” sustavom. Neke zemlje, poput Velike Britanije, odluile su smanjiti optereenje
za potrošae tako što su osigurale da su proizvoai u potpunosti izloeni na objema stranama trišta pri
veleprodaji elektrine energije. U sluajevima kada je veleprodajna cijena elektrine energije vea od
na drabi postignute cijene energije dobivene iz OIE-a, ugovorom se zahtijeva da proizvoa plati
Energetski sektor 25
drugoj ugovornoj strani. Republika Hrvatska mogla bi razmotriti upotrebu takvih mehanizama. Takoer
je vano razmotriti hoe li se odrati draba za svaku pojedinanu tehnologiju ili e se odrati jedna
draba za sve tehnologije. Jedna draba za sve tehnologije potaknut e veu konkurenciju i rezultirati
najniim ukupnim troškovima. Meutim, tehnološki neutralne aukcije vjerojatno e promicati usvajanje
samo najnaprednijih komercijalnih tehnologija. Neke zemlje EU-a, poput Nizozemske, organizirale su
tehnološki neutralne drabe. Druge zemlje EU-a odluile su se za specifine drabe, primjerice
Francuska i Njemaka (solarne fotonaponske elektrane) i Danska (odobalne tehnologije vjetra). Zemlje
koje nisu lanice EU-a, kao što su Juna Afrika i Brazil, takoer su organizirale tehnološki specifine
natjeaje. Nadalje, Hrvatska bi mogla razmotriti mogunost regionalne drabe, ograniene na odreenu
geografsku lokaciju, gdje je dostupan prijenosni kapacitet. U takvim sluajevima takoer je kljuno da
nadlene institucije naznae sudionicima drabe sve prijenosne spojeve u kojima postoji prostor za
meusobno povezivanje. Ako ponua ne moe osigurati prijenosni spoj zbog ogranienja snage (MW)
ili zbog cijene, tada bi taj subjekt trebao moi odabrati drugi spoj (ako taj spoj ima prostor i ponuena
cijena je zadovoljavajua). Na kraju, ali ne i najmanje vano, Republika Hrvatska mogla bi razmotriti
redoslijed ogranienja na temelju ekonomike postrojenja ili sposobnosti ublaavanja lokalnih zagušenja.
Osim proizvodnje energije iz OIE-a, Republika Hrvatska mora uzeti u obzir potrebu
poboljšanja regulatornog okvira za razvoj decentraliziranih ili distribuiranih rješenja za
proizvodnju obnovljive energije. Izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i
visokouinkovitoj kogeneraciji predvieno je zadravanje otkupnih tarifa za male instalacije ukupnog
kapaciteta do 500 kW. To bi Hrvatskoj omoguilo da razvije distribuiranu proizvodnju i diversificira
ulaganja u obnovljive izvore energije, pomogne lokalnim gospodarskim razvojnim skupinama i uskladi
sustav s pravilima EU-a o dravnim potporama. Takva ulaganja ne bi trebala biti ograniena na krovne
solarne instalacije, ve bi se trebala primjenjivati i na toplinske pumpe, pohranu elektrine energije,
minimree i druge nove tehnologije. Trenutano se hrvatski sustav poticaja za mjerenje neto vrijednosti
primjenjuje samo na stambene i industrijske solarne instalacije na krovu do 500 kW. Iako je tim
postrojenjima dopušteno prodati višak proizvodnje elektrine energije natrag u mreu, tipino razdoblje
povrata investicije iznosi više od 10 godina za industrijske korisnike i 20 godina za privatne korisnike
zbog velikog (oko 50 %) udjela (neenergetskih) troškova korištenja mree. To ukljuuje troškove
korištenja elektroenergetske mree i naknade u cijeni elektrine energije koje nisu „netirane” i moraju
biti u cijelosti plaene za svaki kilovat-sat preuzet iz mree. Usto, višak energije proizveden i poslan u
mreu ne obraunava se u cijelosti, ve je umanjen za 90 %. Nadalje, obraunsko razdoblje jest jedan
mjesec, što dodatno smanjuje ekonomsku isplativost sheme jer sezonsko uravnoteenje nije dopušteno.
Oekuje se da e Fond za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost, koji ve podrava industrijski i
komercijalni sektor, dodijeliti subvencije pojedincima za kupnju opreme. No to nije dovoljno da kune
instalacije postanu isplative, ak i ako bi subvencije bile podjednako dostupne kuanstvima. Hrvatska
bi sa svojim udaljenim otonim regijama mogla imati koristi od razvoja sustava za proizvodnju energije
iz obnovljivih energetskih izvora. Razvoj minimrea u Hrvatskoj jest u pilot-fazama na nekoliko otoka
(npr. Unije, Lastovo).
Hrvatska ima dugu povijest istraivanja i iskorištavanja prirodnog plina. Izgradnja prvog magistralnog
plinovoda od mjesta Janja Lipa36 do Zagreba zapoela je 1954. godine, a plinska mrea otad se širila
dravom da bi obuhvatila istoni i juni dio Hrvatske.37 Plinska mrea povezana je s Maarskom
(sjeveroistok) i Slovenijom (sjever), što omoguava meunarodni transport plina.
36 100 km jugoistono od Zagreba 37 Tehniki kapacitet prijenosnog sustava plina u Hrvatskoj jest oko 9 mlrd. m3 godišnje (269 mil. kWh/dan). Izvor: Plinacro
Energetski sektor 26
U Hrvatskoj je prirodni plin drugi najvei primarni izvor energije nakon nafte38. Prirodni plin
uglavnom se upotrebljava za proizvodnju elektrine i toplinske energije, za grijanje kuanstava i
kuhanje. Korištenje prirodnog plina u industriji i transportu u Hrvatskoj je relativno slabo zastupljeno
(s izuzetkom tvrtke za proizvodnju umjetnih gnojiva „Petrokemija” iz Kutine koja je godišnje trošila 0,6
mlrd. m3 plina). Usporedno s poveanjem udjela obnovljivih izvora u sljedeem se desetljeu postupno
smanjuje potrošnja ugljena i sve više kupaca prelazi na iše izvore energije te se procjenjuje se da e
rasti i potranja za prirodnim plinom.
Do 2016. godine dokazane rezerve prirodnog plina u RH iznosile su 13,2 milijardi kubinih metara
(mlrd. m3), a domaa proizvodnja 1,65 mlrd. m3. Jedino postojee skladište prirodnog plina u Hrvatskoj
nalazi se u Sisako-moslavakoj upaniji, s projektiranim kapacitetom za skladištenje 0,55 mlrd. m3
plina. Istodobno, domaa proizvodnja sirove nafte pokriva oko 20 posto potranje39.
Tablica 2.12. Hrvatska opskrba prirodnim plinom i potranja za prirodnim plinom 2011./2016.
2011. (mlrd. m3) 2016. (mlrd. m3)
Proizvodnja u Hrvatskoj 2,47 1,65
Uvoz 0,88 1,26
Izvoz (0,26) (0,39)
Kuanstva 0,67 (21 %) 0,56 (21 %)
Industrija 0,33 (11 %) 0,20 (8 %)
Uslune djelatnosti 0,17 (5 %) 0,22 (8 %)
Poljoprivreda 0,02 (1 %) 0,03 (1 %)
Transport 0,8 milijuna –manje od
1 %
Izvor: Energija u Hrvatskoj
Bez predvienog poveanja zaliha prirodnog plina, oekuje se da e se hrvatska proizvodnja
prirodnog plina smanjiti na 0,6 mlrd. m3 godišnje u sljedeih nekoliko godina. Stoga Hrvatska planira
poveati uvoz plina kako bi zadovoljila domau potranju i proširila meunarodni tranzit plina. LNG
projekt na otoku Krku jest projekt-kandidat za nadomještanje opadajue domae proizvodnje i
poveanje meunarodnog tranzita plina. Još jedan meunarodni kandidat za opskrbu plinom jest Jonsko-
jadranski plinovod (IAP) koji e Transjadranskim plinovodom preko Albanije i Crne Gore u Hrvatsku
donositi plin iz Kaspijskog mora. Prirodni plin pomoi e Hrvatskoj u prelasku s uvoza ugljena na istu
energiju i bre smanjiti emisiju staklenikih plinova u Hrvatskoj.
(c) Energetsko siromaštvo
Deregulacija hrvatskih energetskih trišta izazvala je zabrinutost u pogledu dostupnosti energije.
Donošenjem novog Zakona o energiji i Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti Republika Hrvatska
deregulirala je svoja energetska trišta u skladu s Treim energetskim paketom Europske unije.40 Ova
38 Primarna opskrba energijom iznosila je 8,4 milijuna tona ekvivalenta nafte ( u 2015.), nafta (40 %), plin (27 %), biomasa /
gorivo (17 %), ugljen (8 %), hidro (7 %), geotermalna / vjetar / solarno (1 %). Izvor: IEA. 39 U 2016. godini proizvodnja sirove nafte bila je 31,47 PJ, a uvoz 107,32 PJ, EIHP. 40 Cilj Treeg energetskog paketa Europske unije jest djelotvornije trište energije u EU-u i stvaranje jedinstvenog trišta
plina i elektrine energije, uz najnie mogue cijene, viši standard usluga i veu sigurnost opskrbe.
Energetski sektor 27
nedostatak dobro osmišljenih mjera za zaštitu socijalno ugroenih slojeva. U izvješu Svjetske banke iz
2016.41 naglašeno je da su siromašna kuanstva u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama EU-a, sklona
namijeniti vei dio kunog prorauna osiguravanju svojih energetskih potreba. Posljedino, u izvješu
je naglašena potreba za politikama za ublaavanje optereenja siromašnih graana, usporedno sa
zahvatima usmjerenima na energetsku uinkovitost.
Dostupne intervencije za pruanje podrške socijalno ugroenim kuanstvima nisu izrekom
jasne jer se hrvatska kuanstva oslanjaju na širok izbor izvora energije, kao što su biomasa,
elektrina energija, prirodni plin i podruno grijanje. Korišteni izvori energije variraju u znatnoj mjeri,
ovisno i o zemljopisnom poloaju i o prihodnim skupinama. Usto, postoje problemi pristupanja –
primjerice, centralno/podruno grijanje nije dostupno u cijeloj zemlji, a ogrjevno je drvo u širokoj
primjeni i u ruralnim i u urbanim podrujima.
Dodatno zabrinjava nemogunost kuanstava da plate raune na vrijeme. Prema podacima EU-
SILC-a42 iz 2013. (posljednja godina za koju su podaci dostupni), gotovo 30 posto kuanstava prijavilo
je kašnjenje pri plaanju rauna za komunalne usluge. Prema najnovijim raspoloivim podacima, udio
kuanstava koja su prijavila kašnjenje s plaanjem rauna za komunalne usluge pao je na 25 posto do
2016. godine. Ovaj razvoj, iako pohvalan, još uvijek ostavlja mnoga kuanstva u neizvjesnoj situaciji
jer kuanstva obino navode da bi eljela izbjei rizik od iskljuenja komunalnih usluga. To se osobito
vidi tijekom zimske sezone kada kuanstva navode davanje prioriteta plaanju ovih rauna nad mnogim
drugim potrebama.
Nadogradnje mjera energetske uinkovitosti takoer su potencijalni izvor za poboljšanje
uštede energije i njezine dostupnosti. No unato tome što se takve nadogradnje subvencioniraju i u
iznosu do 60 posto od ukupnih troškova, troškovi nadogradnje, kao što je izolacija, mogu biti previsoki
i za energetski siromašna i za ekonomski siromašna kuanstva. Ekonomski siromašna kuanstva esto
nemaju pristup financiranju, a ak i ako su svjesna potrebe poboljšanja energetske uinkovitosti, nemaju
izbora osim odustati od provedbe takvih projekata.
Usto, kuanstva koja se oslanjaju na višetarifno mjerenje potrošnje, gdje se na potrošnju elektrine
energije primjenjuju razliite tarife, ovisno o dobu dana, pokušavaju zadovoljiti svoje potrebe koristei
se elektrinom energijom u vrijeme jeftinijih tarifa, izvan doba vršne potrošnje. Nevršni su noni sati
(nakon 22 sata u zimskim mjesecima i 21 sat ljeti). To, meutim, moe negativno utjecati na kvalitetu
ivota lanova kuanstva koji tijekom dana ostaju kod kue, a to su obino ene koje nadziru i obavljaju
kuanske poslove.
Rješavanje pitanja dostupnosti energije u Hrvatskoj
Od objave Izvješa Svjetske banke za Hrvatsku o dostupnosti energije 2016. godine radi se na
rješavanju ovog problema. Dvije glavne intervencije politike poluuju uinak od 2015. godine. Prva
je uvoenje naknade za ugroenog kupca energenata koja je vezana uz zajamenu minimalnu naknadu
za kuanstva koja ispunjavaju uvjete programa. Druga izravno utjee na pitanje cijena smanjenjem
poreza na dodanu vrijednost (PDV) za elektrinu energiju.
Zajamena minimalna naknada koju dodjeljuje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i
socijalnu politiku program je koji je izriito namijenjen najsiromašnijima u Hrvatskoj, a daje se u obliku
41 Svjetska banka (2016.), Obezbjeenje dostupnosti energije u Republici Hrvatskoj 42 Nacionalno reprezentativna anketa SILC-a provodi se od 2010. i prua sve potrebne informacije za izraun pokazatelja
relativnog dohodovnog siromaštva, materijalne oskudice i ukljuenosti u trište rada, nunih za mjerenje udjela populacije
koji ivi u riziku od siromaštva i društvene iskljuenosti (engl. AROPE), što je glavni podatak vezan za siromaštvo na
europskoj razini i u pojedinanim lanicama EU-a.
Energetski sektor 28
naknade za osnovne ivotne potrebe. Zajamena minimalna naknada jest program temeljen na provjeri
materijalnog stanja, namijenjen kuanstvima u Republici Hrvatskoj iji je prihod ispod praga nunog za
zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba, a ovisi o znaajkama i sastavu kuanstva. Potencijalni
korisnici trebaju se prijaviti u Centru za socijalnu skrb (CZSS) u mjestu prebivališta. Takvi centri
rasprostranjeni su po cijeloj zemlji, stoga putni troškovi za veinu pojedinaca nisu veliki (ilustracija
2.13., lijevo).43 Iz analize arišnih toaka (ilustracija 2.13., desno) uoava se da su putovanja za
pojedince najkraa u okolici Zagreba, dok u nekim od najsiromašnijih podruja RH (vidi ilustraciju
2.14.) postoje zone koje nisu odgovarajue pokrivene Centrima za socijalnu skrb.44
Ilustracija 2.13. Lokacija Centara za socijalnu skrb i arišne toke po kriteriju duljine putovanja
do njih
Izvor: Svjetska banka i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske (2017.)
Ilustracija 2.14. arišne toke dohodovnog siromaštva
Izvor: DZS (2016.)
43 WB i MDFYSP (2017), Procjena uinkovitosti socijalnih naknada. 44 To su naselja ija udaljenost do Centra za socijalnu skrb znatno prelazi nacionalni prosjek.
Energetski sektor 29
Svi korisnici zajamene minimalne naknade45 takoer imaju pravo na pogodnosti za kupce iz rizine
skupine koje su uvedene u listopadu 2015., a koje mogu pokriti najviše 200 kn (ili oko 200 kWh
elektrine energije, po proraunu iz svibnja 2018.) rauna za energiju pojedinog korisnika. Raun se
plaa izravno opskrbljivau elektrine energije, novac se ne prebacuje korisnicima, a svaki višak
prebacuje se na sljedei mjesec. Dodatna novana potpora ili potpora u naturi predviena je za opskrbu
korisnika zajamene minimalne naknade ogrjevnim drvom. Ovaj oblik pomoi namijenjen je onima koji
za grijanje upotrebljavaju ogrjevno drvo, a sastoji se od jednokratne godišnje isporuke 3 m3 ogrjevnog
drva ili isplate odgovarajueg iznosa u gotovini.
Iako se zajamenom minimalnom naknadom rješavaju energetske potrebe ekonomski siromašnih
graana, ne postoje nikakve mjere za energetski siromašna kuanstva. Primjer energetski siromašnog
kuanstva jest kuanstvo s jednim osobnim dohotkom u iznosu minimalne plae koje je tehniki iznad
granice siromaštva, ali ima poteškoa s plaanjem rauna (od ega plaanje rauna za potrošenu energiju
ini znatan iznos). Jednokratna isplata u iznosu od 2.500,00 kuna, koja se moe podii do 10.000,00
kuna, dostupna je socijalno ugroenima za kupnju kuanskih aparata, plaanje rauna za medicinske
usluge ili popravke krova. Pri kupnji kuanskih aparata korisnici mogu izabrati bilo koju marku, ne
nuno i energetski najuinkovitiju opciju.
Iako analiza zajamene minimalne naknade na razini kuanstava nije dostupna,46 analiza na
razini opina sugerira da je zajamena minimalna naknada prostorno progresivna, što
podrazumijeva da sredstva idu stanovništvu s prebivalištem u najsiromašnijim podrujima
zemlje (ilustracija 2.15). Otprilike 60 posto sredstava dobilo je 40 posto stanovništva koje ivi u
najsiromašnijim opinama Hrvatske. Podaci o raspodijeljenoj stvarnoj naknadi za ugroenog kupca
energenata nisu dostupni47. No, budui da je dodatak dostupan svim kuanstvima primatelja zajamene
minimalne naknade, sa sigurnošu se moe pretpostaviti da e program takoer biti prostorno
progresivan.
45 Primatelji osobne invalidnine takoer su korisnici naknade za ugroenog kupca energenata 46 S obzirom na veliinu programa (otprilike 49 tisua kuanstava primatelja u 2016.), on nije precizno evidentiran u
anketama o kuanstvima. 47 Kuanstva koja su primatelji zajamene minimalne naknade ili osobne invalidnine jednom mjeseno primaju bon u
vrijednosti od 200 kn, a novac se uplauje izravno pa ga korisnik ne prima. Stoga bi stvarna vrijednost transfera mogla biti
znatno manja od 200 kn.
Energetski sektor 30
ugroenog kupca energenata
Izvor: Svjetska banka i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske (2017.)
Trebalo bi preispitati neciljane potpore, poput smanjenja poreza na dodanu vrijednost za
elektrinu energiju. Republika Hrvatska smanjila je 2017. porez na dodanu vrijednost (PDV) na
elektrinu energiju: PDV na obinu robu i usluge iznosi 25 posto, a za elektrinu energiju sada iznosi
13 posto. Prosjena cijena po kilovatsatu u Hrvatskoj u drugoj polovici 2016. bila je blizu 1 kn, a do
prvog kvartala 2017. godine pala je na 0,89 kn48. Udio poreza i pristojba koji plaaju potrošai u
kuanstvima u Hrvatskoj nakon smanjenja PDV-a iznosi 15,5 posto. Oekuje se da e smanjenje PDV-
a predstavljati veliko olakšanje siromašnijim kuanstvima jer ona troše razmjerno vei dio svojih
rashoda na elektrinu energiju od bolje stojeih kuanstava. No siromašni nisu jedini korisnici ove
mjere: budui da ona pogoduje svima (i mnogoljudne obitelji i dobrostojea kuanstva skloni su veoj
potrošnji elektrine energije), veina prihoda kojeg se Vlada odrekla vjerojatno nee ii siromašnima.
Oekuje se da e smanjenje PDV-a na elektrinu energiju smanjiti financijsko optereenje hrvatskih
kuanstava glede troškova za energiju. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku49, otprilike 5
posto ukupnih rashoda kuanstava u Hrvatskoj tijekom 2014. godine otpadalo je na plaanje rauna za
elektrinu energiju. U kuanstvima bez zaposlenih osoba otprilike 13,6 posto rashoda kuanstava otpada
na plaanje rauna za energiju. Kao rezultat toga, smanjena stopa PDV-a poništila je uinak poveanja
naknade za obnovljive izvore energije i odravala raune za elektrinu energije na jednakoj razini kao i
prije promjene.
Unato uvoenju naknade za ugroenog kupca energenata i smanjenja PDV-a na elektrinu
energiju, oekuje se da e mnoga kuanstva i dalje imati problem s energetskim siromaštvom.
Poboljšanja su u budunosti mogua na mnogim podrujima, a posebno na podruju energetske
uinkovitosti, dok e kuanstvima s niskim prihodima biti potrebna znatna pomo kako bi se poboljšala
energetska uinkovitost. Za to postoje dostupna sredstva: Hrvatska izmeu 2014. i 2020. na raspolaganju
48 Eurostat http://ec.europa.eu/eurostat/web/energy/data/database. Definirani kao potrošai srednje veliine s godišnjom
potrošnjom u rasponu od 2 500 kWh do 5 000 kWh. 49 Rezultati Ankete o potrošnji kuanstava, 2014., Dravni zavod za statistiku
Energetski sektor 31
ima 50 milijuna eura za energetski uinkovite intervencije. No taj iznos ipak vjerojatno nee biti
dovoljan pa e vjerojatno biti potrebne i druge mjere.
Mjera od koje se oekuje da e znatno poboljšati energetsku uinkovitost jest ona koja e
olakšati unaprjeenje energetske uinkovitosti meu energetski ugroenim kuanstvima
unaprjeenjem uvjeta stanovanja. Mjera je navedena u etvrtom nacionalnom akcijskom planu za
energetsku uinkovitost Republike Hrvatske50, a podrazumijeva zamjenu starih kuanskih aparata i
prozora kao i unaprjeenje sustava grijanja i poveanje izolacije. To donekle zahtijeva i intervencije na
teret vlasnika zgrada, od kojih su neki i sami socijalno ugroeni potrošai, pogotovo u kuanstvima s
niskim prihodima. Program e se oslanjati na pravodobne pokazatelje praenja dobivene od Dravnog
zavoda za statistiku, koji e omoguiti identifikaciju energetskog siromaštva na nacionalnoj razini.
Oekuje se da e se programom izmeu 2017. i 2026. obuhvatiti oko 330 kuanstava u Hrvatskoj
godišnje. Dodatne intervencije energetske uinkovitosti za koje se oekuje da e smanjiti teret troškova
energije meu potrošaima usmjerene su na višeobiteljske kue izgraene prije 1987. godine. Fokus je
na obnovi tih zgrada u skladu sa standardima energetske uinkovitosti. Plan e se sufinancirati iz
europskih fondova za regionalni razvoj.
50 https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/hr_neeap_2017_en.pdf
3 Ocjena glavnih razvojnih izazova i prilika za Republiku Hrvatsku
Glavni izazovi i prilike:
(i) Energetska intenzivnost visoka je i mogla bi se znatno poboljšati.
Republika Hrvatska ima više od desetljea iskustva u aktivnostima i financiranju energetske
uinkovitosti (EE). Meutim, EE uje Hrvatskoj i dalje 55 posto viši od prosjeka EU-a, uglavnom zbog
neuinkovitosti u graevinskom i prometnom sektoru. Oslanjajui se na svoje iskustvo i institucije u
podruju EE-a, Hrvatska moe napraviti iskorak i ostvariti ambicioznije ciljeve na podrujima EE-a i
EI-ja preispitivanjem podsektorskih ciljeva za EE i EI predvienih 4. hrvatskim akcijskim planom za
EE (kuanstva, graevinarstvo, usluni i industrijski sektor) koji je predan Europskoj komisiji. U obzir
treba uzeti rastuu meuovisnost podsektora, zajedno s razvojem dinamike korištenja elektrine
energije. Hrvatska se takoer mora usredotoiti na poboljšanje energetske uinkovitosti u prometnom
sektoru kao i na rješavanje neuinkovite potrošnje energije u siromašnim kuanstvima. Na strani
ponude, pomak pri uvoenju vrhunskih plinskih turbina u kombiniranim ciklusima i poveanje
uinkovitosti centralnog i podrunog grijanja unaprijedit e ostvarivanje ciljeva energetske uinkovitosti
i energetske intenzivnosti u Republici Hrvatskoj.
(ii) Sljedea faza projekata obnovljivih izvora energije treba podršku.
Hrvatska se obvezala dekarbonizirati energetski sektor širom upotrebom obnovljive energije i
smanjenjem emisije ugljika iz fosilnih goriva. Kljuno je pitanje: „Kako se u Hrvatskoj moe pokrenuti
razvoj upotrebe obnovljivih izvora energije?” Poveanje udjela obnovljivih izvora energije, iji je
potencijal i dalje uvelike neiskorišten, moglo bi pomoi u smanjenju emisija CO2 zamjenjujui fosilna
goriva poput ugljena i prirodnog plina u Hrvatskoj. Još uvijek postoji znatan prostor za porast kapaciteta
za iskorištavanje vjetra i sunca jer on iznosi 11 posto (539 MW) umreenih instaliranih kapaciteta za
proizvodnju elektrine energije (2016.). Potencijalni hidroenergetski projekti suoeni su s ekološkim i
socijalnim problemima51. Iako su ukupni troškovi energije vjetra i sunca smanjeni, oni su i dalje viši od
veleprodajnih cijena elektrine energije u Hrvatskoj. Sustav za promicanje obnovljivih izvora energije
obustavljen je 2015. Primjena Zakona o obnovljivoj energiji ostvarena je samo djelomino, što je
zaustavilo razvoj nove generacije projekata obnovljivih izvora energije. Oekuje se da e izmjene
Zakona, usvojene u prosincu 2018., pomoi u poticanju razvoja novih projekata. Hrvatska burza
elektrine energije mogla bi potaknuti sudjelovanje obnovljive energije omoguavanjem kraih, 15-
minutnih ponuda, koje pogoduju isprekidanoj proizvodnji, poput one u vjetroelektranama ili solarnim
postrojenjima, koja moda nee moi isporuivati energiju u trajanju od cijelog sata. Konano, u
Hrvatskoj bi se mogao postii vei zamah sustavima za proizvodnju energije koji se koriste obnovljivim
izvorima poput distribuirane proizvodnje i minimrenih sustava. Hrvatska bi, s udaljenim otonim
regijama, mogla imati koristi od razvoja takvih energetskih sustava koji se temelje na obnovljivim
izvorima energije.
51 Trenutano je oko 2 200 MW instaliranog kapaciteta u velikim hidroelektranama. Postoji 56 malih hidroelektrana
(45,14 MW). Otprilike je 6,2 TWh neiskorištenog hidropotencijala. Otprilike 10 % tehniki dostupnog kapaciteta jest
potencijal malih vodotoka. Tehniki potencijal za velike hidroelektrane procjenjuje se na 1 694 MW (4,74 TWh godišnje), za
crpne hidroelektrane na 2 276 MW (4612 GWh godišnje) i 149 MW (412,92 GWh godišnje) za male hidroelektrane (do
5 MW).
(iii) Unaprjeenje zdravlja s pomou iste energije.
Oneišenje zraka jedan je od glavnih zdravstvenih rizika okoliša u Hrvatskoj i pridonosi preuranjenoj
smrti. Meu dravama lanicama EU-a, Hrvatska ima šestu najvišu stopu smrtnosti koja se moe
pripisati oneišenju zraka. Znatan broj smrtnih sluajeva u Hrvatskoj moe se pripisati oneišenju
zraka u kuanstvima zbog grijanja na kruta goriva52. Znatan dio hrvatskog stanovništva u urbanim
podrujima i dalje je izloen koncentraciji estica (PM2,5) višoj od razine koja se smatra sigurnom za
ljudsko zdravlje. Upotreba biogoriva u domainstvima, posebno u ruralnim podrujima, doprinosi
zagaivanju vanjskog zraka. ak tri etvrtine emisija PM2,5 u Hrvatskoj potjeu od izgaranja u
neindustrijskim peima. Stoga je nuno pobolj&scaron