Nakladnik

PomorskiipovijesnimuzejHrvatskogprimorjaRijeka

Zanakladnika MargitaCvijetinovićStarac

Urednica DenisNepokoj

Autorikataloškihjedinica MaricaBalabanićFačini MargitaCvijetinovićStarac TamaraMataija NikšaMendeš IvoMileusnić DenisNepokoj TeaPerinčić RankoStarac IvanaŠarićŽic JasnaUjčićGrudenić

Lektura LadaBadurina

Grafičkooblikovanje VesnaRožman

Fotografije ZoranAlajbeg,VedranBenović,PetarFabijan, DamirKrizmanić,ŽeljkoStojanović,ArhivaPPMHPR

Administracija VesnaKeber,JadrankaMalešević

Tisak TiskaraZambelli,Rijeka

Naklada 500primjeraka

© PPMHPR,Rijekaprosinac2013.

Rijeka,2013.

MUO Muzej za umjetnost i obrt

PPMHPR Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

MBF Marica Balabanić Fačini

MCS Margita CVijetinović Starac

TM Tamara Mataija

NM Nikša Mendeš

IM Ivo Mileusnić

DN Denis Nepokoj

TP Tea Perinčić

RS Ranko Starac

IŠŽ Ivana Šarić Žic

JUG Jasna Ujčić Grudenić

5

DenisNepokoj

Predgovor

DenisNepokoj

Guvernerovapalača

DenisNepokoj

Carskačaša

RankoStarac,JasnaUjčićGrudenić

Arheološkiodjel

IvanaŠarićŽic

Etnografskiodjel

MargitaCvijetinovićStarac,TamaraMataija,IvoMileusnić,DenisNepokoj,TeaPerinčić

Kulturnopovijesniodjel

NikšaMendeš

Odjelpovijestipomorstva

Literatura

7

120 godina – 120 predmetasimboličanjenazivmonografijeiizložbekojomPomorskiipovijesnimu­

zejHrvatskogprimorjaRijekaobilježava120godinaorganiziraneikontinuiranemuzejskedjelatnosti

uRijeci.

Anjujepotaknulajednacarskačašainepokolebljivo,ustrajnohtijenjegrađanakojiveć1875.počinju

prikupljatipredmeteda bi se i u Rijeci mogao obrazovati muzej.1

Ipak,odčašekoja1875.,zahvaljujućiNjegovu veličanstvu Franji Josipu I.,dolaziuposjedGradado1893.,

kadjeuMuškojosnovnojškolinaDolcuotvorenMuseo Civico Fiume (GradskimuzejRijeka),prošloje

punihosamnaestgodina.Pokazalosedaupornostihtijenjemoždanisuodlučujući,alidasuitekako

važnizadolazakdocilja,jerGradjenavelikozadovoljstvosvojihgrađananapokondobioMUZEJ.

Natimsuriječkimiskustvimamoždaučiliisušačkiintelektualcikoji–zahvaljujućientuzijazmudr.

AndrijeRačkogirazumijevanjugradonačelnikaGjureRužića–upotkrovljuGradskevijećnicenaSuša­

ku1933.osnivajuMuzejgradaSušaka.

Od1893.iMusea Civica,odnosno1933.iMuzejagradaSušakado1961.kadjenakonnizaorganiza­

cijskihpromjenaosnovanPOMORSKIIPOVIJESNIMUZEJHRVATSKOGPRIMORJARIJEKAmu­

zealcisu,unatočpoteškoćama,okolnostimakojeimponekadnisubilenaklonjene,nerazumijevanjupa

iapsurdimapoputonogkadseugraduintenzivneizgradnje,udrugojpolovici19.stoljeća,godinama

nepronalaziprimjerenprostorzasmještajmuzeja,uspjelipokazatikoliko je važno novoj generaciji saču-

vati ona dobra koja se mogu zaboraviti, a potiču od naših uvaženih djedovakakojoš1887.pišeLaBilancia.

Natemeljimaštosuihjošu19.stoljećupostaviliriječkiisušačkiintelektualciisbrižljivoprikupljanom

građomkojasvjedočiovišestoljetnojpovijestiGradaiŽupanije,nekinovinaraštajidanasnastavljaju

putzapočetprijevišeodjednogstoljeća.VrijednezbirkepredmetaštosečuvajuuArheološkom,Etno­

grafskom,Kulturnopovijesnomodjelu,OdjeluzapovijestpomorstvateMuzejskojzbirciKastavštinei

EtnografskojzbirciotokaKrkauDobrinjusukussuznanja,iskustva,ljubavii,moždavišeodsvega,

strastikolegaodkojihsmobaštinilibogatstvomaterijalnekultureokojojdanasskrbimo.Upravood

njihučimo imibitiponosničuvariponekad imalih,aliuvijekneprocjenjivovažnihdokazavlastita

identiteta.Stotineizložbenih,edukativnihiizdavačkihprojekata,nagradeipriznanjaineupitnaprepo­

znatljivostnahrvatskojkulturnojscenipripomoglisudaPomorskiipovijesnimuzejHrvatskogpri­

morjaRijekabudenezaobilaznomjestosusretasbaštinom,stjecanjaznanjaonjezinojvrijednosti i

spoznajaoulozimuzejaunjezinuočuvanju.Itakopunihstotinuidvadesetgodina!Inijetukraj.Naš

seputnastavlja,sosloncemnaprošlostčvrstopovezanusasadašnjošćuibudućnošću.

Predgovor

1LaBilancia,17.7.1875.

8

Nauzvisiniskojeseotvarapogledpremagraduilucivećgotovostotinuidvedeset

godinapogledprivlačipalačakojasnagomsvogarhitektonskogizričajamarkiraurba­

numatricugradaisvjedočidogađanjimakojasuoblikovalapolitički,kulturniijavni

životRijeke.

Guvernerova palača,danaspalačaPomorskog ipovijesnogmuzejaHrvatskogpri­

morjaRijeka.Gradisezapotreberiječkogguvernerakrajem19.stoljećakadjeRijeka,

kaoizdvojenotijelo(corpus separatum) usklopuAustro­UgarskeMonarhije,podizrav­

nomupravomvladeuBudimpešti.Od1870.ponovnoseuspostavljaKraljevskiguber­

nijzaRijekuiHrvatskoprimorjenačelusguvernerom,aRijekapostajeglavnaizvo­

zna luka Ugarske i važno trgovačko, industrijsko i lučko središte koje zahvaljujući

snažnomurbanomiurbanističkomzamahubrzoprerastaokviremalogmediteran­

skoggradaipostajepravisrednjoeuropskigrad.Reprezentativniobjektikreirajunove

gradskevizure,aahitektonskoseliceRijekeoblikujepouzorunaeuropskemetropole.

Kadje1892.novimriječkimguverneromimenovangrofLajosBatthyány,nazirese

početakrealizacijenajznačajnijegarhitektonskogprojekta–noveGuvernerovepalače.

IzradaprojektapovjerenajeuglednommađarskomarhitektuAlajosuHauszmannu.

Kaoiskusanarhitektimpozantnagraditeljskogopusa,profesoričlanMađarskeakade­

mije znanosti, Hauszmann za izgradnju vladarske palače odabire najsjeverniju točku

grada–onuskojećepalačadominiratinadgradom,aliionunakojućebjelinapročelja

Guvernerova pala~aGuvernerova palača – Palača

Pomorskog i povijesnog muzeja

hrvatskog primorja rijeka

arhitekt:AlajosHauszmann

godinaprojekta:1892/93.

godinaizgradnje:1896.

Palačaje1961.godineupisanauRegistarnepokretnihspomenikakultureRegionalnogzavodazazaštituspomenikakultureuRijeci,a2002.uRegistarkulturnihdobaraRepublikeHrvatske–Listuzaštićenihkulturnihdobara.

9

privućipogledsvimakojibrodombuduuplovljavaliuRijeku.Takoseuneposrednoj

blizinivilenadvojvodeJosipaotkupljujezemljišteivećukolovozu1893.započinjeiz­

gradnjapalačekoja će biti izgledna i komforna kako zahtijeva ugled Monarhije i Rijeke, njezine

glavne luke pišejoš1892.dnevnikLaBilancia.Unatočteškomterenuizgradnjapalače

teklajebrzopajevećkrajem1894.upriličenasvečanostnjezinapostavljanjapodkrov,a

mnogobrojnisuuglednicizadivljenimonumentalnomljepotompalačeodalipriznanje

profesoruHauszmannu,koji je ovom spomeniku dao umjetnički izgled kojem se divimo zbog

plemenite jednostavnosti klasike koja zadivljuje sve one koji vole ozbiljnu i vječno pravu umjet-

nost pišeLaBilancia.

Punimsjajempalačajezasjalaurujnu1895.nakončegajeuslijedilouređenjeokoliša.

IspredpalačeHauszmannprojektirafrancuskiparksdvjemafontanama,acijelipro­

storzatvarakamenomogradomi rešetkamate impozantnimvratimaodkovanoga

željezaslijeveidesnestranepročelja.Ulipnju1896.gradjedobioGuvernerovu pa-laču – jošjedan–moždanajblještaviji–arhitektonskidragulj.Građenapouzoruna

talijanskurenesansu,rafiniranevanjštineinenametljiveelegancijeinterijeraGuver­

nerovajepalačaremek­djeloarhitektureiunutrašnjeguređenja,simbolmoći,vlasti,

raskošiielegancijevremenaukojemjenastala,aliisvjedokpovijesnihdogađanjau

gradubogateiburneprošlosti.Unjojseispisivaodioriječkepovijesti:onazapravoi

jestpovijestjersvejeunjojsprošlošćuuvezi,povezanosdogađajimailjudimakojisu

ineslutećiostavilitrajantragnakojemgradimoriječkosutrajerGuvernerovapalača

inijenegoGrad:njegovaprošlost,njegovasadašnjostinjegovabudućnost.yDN

10

NiNjegovoVeličanstvocarJosipII.zacijelonijemogaonaslutitidaćenjegovtajni

posjetRijeciijedna,samonaizgledobičnačaša,stotinugodinakasnijepokrenutilavi­

nudogađanjakojaćenaposlijetku,1893.dovestidoosnivanjamuzeja.Tuneobičnu

pričusretnogazavršetkaiščitavamoizPovijesne bilješke o čaši kojom se za stolom u domu

generala Nicolòa de Lumage de Millekronaslužilo Njegovo veličanstvo Josip II. car Austrije

dana 13. svibnja 1775. kojasekaodragocjenifragmentpovijestidanasčuvauPomor­

skomipovijesnommuzejuHrvatskogprimorjaRijeka.

Asvejepočelo13.svibnja1775.kodstaroga i hrabroga generala NicolòadeLumagede

MillekronakojemjeCarželioiskazatipoštovanjeposjetivšigaunjegovudomu.Gene­

ralčije su rane rječito govorile o velikome prinosu koji je dao Presvijetloj Austrijskoj Kući

spremioječašuizkojejeNjegovoVeličanstvotadapiloisačuvaojekao milu uspomenu

na blagonaklonost Vladara.

Tudragocjenuuspomenu,uzpreporukudačaša zavazda od njegovih nasljednika bude

sačuvana,generalostavljaunasljedstvosvomunukuFrancescudeLumagideMille­

kronu.Čašapotom,uvijekbrižljivočuvana,mijenjavlasnike,svedo13.svibnja1875.

tj.točnojednostoljećeodposjetaNjegovaVeličanstvacaraJosipaII.kadugradstiže

Njegovo Carsko-Kraljevsko Apostolsko Veličanstvo FranjoJosipI.

FrancescoSav.Descovichučijemjevlasništvučašatadabila,pokazaojeCarupovije­

snučašukaospomen na Njegova Preuzvišena Prethodnika koji toli mile uspomene za sobom

ostavi kod stanovnika Rijeke,aCarzaželidasečašapohraniugradskommuzeju.Želja

caranijesemoglasamotakozanemaritipagrađaniRijeke,najozbiljnijeispunoentu­

zijazma,počinjurazmišljatiomuzeju.

Takosudvojicacarevaijedna,samonaizgledobičnačašausmjerilikotačićpovijesnih

događanjapremaosnivanjuustanovekojaidanas,stotinuidvadesetgodinaodosnut­

ka, jednakimžaromprikuplja,čuva,obrađujei izlažepredmetevezaneuzpovijesti

kulturuPrimorsko­goranskežupanijeigradaRijekekaonjezinasredišta.yDN

Carska ~ašaPutna čaša

AustrijailiČeška,oko1775.

bezbojnostaklo,matiranistaklorez,pozlaćeno

vis.11,3cm,Øpodnožja5,7cm,Øoboda9,8cm

natpisAVSDIESENGLASHATDER.KEISER/JOSEFDERII./DEN13.MEI.ANO1775.

PPMHPKPO­ZUO3447

11

14 Neoliti~ko kameno oru|e15 Bakrena sjekira16 Kerami~ka posuda18 Keramika iz Podosojne pe}i20 Kerami~ka uljanica s erotskim prizorom22 Kerami~ka šalica23 Bron~ana fibula iz Tarsati~kog principija24 Od vu~ice do ovna26 Anti~ko bron~ano posu|e iz podmorja Ilovika28 Starohrvatska kerami~ka posuda29 Kresivo moravskog tipa30 Ogrlica od staklenih i srebrnih perli31 Par ~etverojagodnih naušnica32 Par ostruga s garniturom za prikap~anje na obu}u34 Koštani tuljac36 Luksuzna dugmad37 Amatorij38 Posu|e s hidroarheološkog lokaliteta Mala Jana40 Vr~ i zdjela41 Kerami~ka lula

arheolo{ki odjel

14

Kamena sjekira

Rijeka,Kantrida

4.tisućljećeprijeKrista

kamen,glačano

9×4,4cm

PPMHPAO­PPZ969

Kameni klin

Rijeka,Kantrida

4.tisućljećeprijeKrista

kamen,glačano

17,3×4,4cm

PPMHPAO­PPZ970

Neoliti~ko kameno oru|ePrigodomizgradnjestambenevišekatnicenaKantridi1964.godineradnicisupronaš­

lidvaprimjerkaglačanogkamenogoruđa.Nisupoznateokolnostinalaza.Činisedaje

riječ o ostavi dragocjenih predmeta, koje možemo ubrojiti u najstarija materijalna

svjedočanstvaoboravkuljudinapodručjugradaRijeke.

Najbližinaseobinskilokalitetnakomeseodvijajuarheološkaistraživanjanalazisena

vrhubrijegaSoliniznaduvaleMartinšćica.Onjezaposjednutkrajemmlađegneoliti­

ka, a nekoliko ulomaka keramičkih posuda iz depoa našeg Muzeja, pronađenih na

područjuGračišćakodVelogvrhaiznadPulca,takođerpripadajutragovimanaseobine

skrajaneolitičkograzdoblja.NalazsKantridemožemoatribuirati isključivoprema

tipološkimkarakteristikama.Sobziromnanačinobradekamenaiveličinupredmeta

onisemogusvrstatiuvrloširokvremenskirasponodrazvijenogneolitika(petogti­

sućljećaprijeKrista)doranogeneolitika(krajačetvrtogtisućljećaprijeKrista).

Većijepredmetručniklin–udarač,amanjijesjekira;načinjenisupoliranjemmekog

eruptivnog kamena iz skupine tufita, kakav ćemo pronaći na području Banovine i

srednjeBosne.1Riječjeodragocjenimpredmetima,kojisubiliufunkcijiobradeor­

ganskih materijala, odnosno skidanja kože i mesa s tijela ubijenih životinja. Jedna

malalovačkastanica,odnosnozakloništepradavnihskupinalovacaisakupljača,bila

jeiupećinicinasuprotSveteAneuSušačkojDragi,alijetajlokalitetuništenizgrad­

njomželjezničkepruge.2PredmetisKantridezasadasujedinosvjedočanstvookreta­

njimamalihskupinalovacaisakupljačapriobalnimobroncimauzRiječkizaljev,stari

najmanješesttisućagodina.yRS

1TihanaTežak­Gregl,"GlačanekamenerukotvorineneolitičkogieneolitičkograzdobljauHrvatskoj",Opvscula archaeologica,25,Zagreb2001,str.7–25.

2RankoStarac,"OdkremenihsjekiradogromovnikaPeruna",Lica kulturnog identiteta,TZKvarner,Opatija2009.

15

Prigodomproširivanjacesteuzpoložajstarecrkvicesv.JakovauKrmpotama1951.

godineradnicisunakonminiranjapronašlibakrenusjekiru.1Nisupoznatidetaljina­

laza,spominjuseljudskekosti,međutimuzcrkvicususenalazilinovovjekovnigrobo­

vi,kojisubeznadzoraprekopavani.Činisedajecrkvicasv.Jakovabilaizgrađenana

pretpovijesnoj grobnoj kamenoj gomili, a nalaz sjekire mogao bi potjecati iz groba

nekog istaknutog pojedinca, ukopanog tijekom prve polovice trećeg tisućljeća prije

Krista. Riječ je o veoma rijetku nalazu iz razdoblja razvijenog eneolitika (bakrenog

doba).NajadranskompriobaljupostojitekjedansličanpredmetpronađennaGripa­

mauSplitu.

OvakvebakrenesjekirečestesuuvrloudaljenimregijamaistočnogPodunavljaioko

Karpata,doobalaCrnogmora,anajčešćinjihoviposjednicipripadnicisutzv.bodro­

gkereszturskekulturneskupine.2Pripadniciovognarodasvojepokojnikeukapajuu

zgrčenompoložaju,okrenutenabok,utradicijistarijihmlađekamenodobnihvjerova­

nja.KrajemčetvrtogtisućljećaprijeKristaistočnuidijelovesredišnjeEuropezaplju­

skujunarodneskupinepodrijetlomizcrnomorskihstepa.Noveskupinenomada,rat­

nika–stočaraindoeuropskezajednicenarodapremazapadupotiskujupoljoprivredno

starosjedilačkostanovništvo.Upravoovorazdobljeetničkihpomicanjaisukobapre­

klapasesraširenomuporabomoruđaioružjanačinjenasloženomtehnikomlijevanja

bakraudvodijelneglinenekalupe.SjekiraizKrmpotasvjedočinamojednomslabo

poznaturazdobljuljudskeprapovijesti.Sjekiresujošodrazdobljamlađegakamenog

dobabilepredmetisjasnimznačenjemstatusnogsimbolaisimbolamoćipojedincau

zajednicisuznapredovalimdruštvenimraslojavanjem.yRS

Bakrena sjekiraBakrena sjekira

Krmpote,SvetiJakov

1.pol.3.tisućljećaprijeKrista

bakar,lijevano,brušeno

19,5cm×5,8cm,težina884g

PPMHPAO­PPZ1051

1RadmilaMatejčić,1951,"Značajan

arheološkinalazizKrmpota",Riječki list,49,Rijeka1951.

2ZdenkoŽeravica,"AxteundBeileaus

DalmatienundandereTailenKroatien,Montenegro,BosnienundHerzegovina",

PBF,9,vol.18,FranzSteinerVerlag,Stuttgart1993.

16

Kerami~ka posudaKeramička posuda

Ćićarija,Golupskajama

početak2.tisućljećaprijeKrista

keramika,pečeno,urezano

16,4×21cm

PPMHPAO­PPZ19226

Krajemeneolitika(bakrenogdoba)nasjevernojadranskopriobaljepristižunovesku­

pineveomapokretnihnomada, i to izdvajupravaca. Iz istočnogPodunavljapreko

bosanskihseplaninadoDalmacijespuštajuskupinestočara,kojiseupotrazizapaš­

njacimapolakošireizdalmatinskezagorepremamorskojobaliiotocima.1Stapanjem

pridošlicaizatečenogstanovništvaformirasenarodnositeljatzv.cetinskekulture.S

drugestranesobronakaseistočnihAlpaiLjubljanskekotlinepremaIstriiKvarneru

spuštajunositeljikasnoeneolitičkeljubljanskekulture.2Onisestapajusazatečenim

mediteranskimstanovništvomte tijekomdrugogtisućljećaprijeKrista,odnosnou

brončanomdobustvarajumoćnuplemenskuskupinunamanepoznata imena,koja

gospodariširokomzonomodtršćanskogKrasadosrednjodalmatinskihotoka.Prema

brojnimarhitektonskimostvarenjimaovognaroda–gradinamaikamenimgomila­

ma,nazivamoihpripadnicimatzv.kašteljerskekulture.3

Odabraniprimjerkeramičkeposudenastaojenazačetkuovebrončanodobneciviliza­

cije.SlučajnojeotkrivennapovršinijednogsporednogpećinskogkanalauGolupskoj

jaminaĆićariji.Pronađenačetiriulomkaspojenasuuzrekonstrukcijunedostajućih

dijelova.Posudajekuglastaoblikatijela,ravnadna,skratkim,laganoizvijenimvra­

tom.Vanjskepovršinestijenkiukrašenesudubokourezanimirovašenimgeometrij­

skimornamentom,beztragovainkrustacije.

Dubokourezivanjeiutiskivanjeujošmekuglinunakonmodeliranjaposudekarakte­

rističnojezanizpodunavskihkulturnihskupina,kojesepostupnopreseljavajuprema

zapadutetakokonačnodopiruidoĆićarijeuzaleđuIstre,odaklesespuštajudoIstre

iKvarnera,odnosnokvarnerskihotoka.4Posudaimadvije"supkutane"ušice,anjezin

oblikinačinuresaizvedenduboreznomtehnikompodsjećanauzorenačinjeneuor­

ganskommaterijalu.yRS

1BrunislavMarijanović,Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale,FilozofskifakultetZadar,Monografije,sv.2,Zadar2000.

2StojanDimitrijević,Problem eneolita na istočnoj jadranskoj obali,Praistorija jugoslavenskih zemalja III,CentarzabalkanološkaispitivanjaAkademijenaukaBosneiHercegovine,Sarajevo1979.

3NikšaPetrić,"Introduzioneallapreistoriadell’Istria",Atti del Centro di ricerche storiche 10,Rovinj1978–79,str.185–248.

4RankoStarac,"OtragovimanajstarijihljudskihstaništauRijeciiokolici",Zbornik Sveti Vid VII,Rijeka2002.

17

18

Keramika iz Podosojne pe}iLončić s jednom ručkoma

MošćeničkaDraga,Podosojnapeć

prvapol.2.tisućljećaprijeKrista

keramika,pečeno

vis.15,5cm,Øoboda9cm

PPMHPAO­PPZ16974

Lonac s jezičastim aplikacijama

MošćeničkaDraga,Podosojnapeć

prvapol.2.tisućljećaprijeKrista

keramika,pečeno

vis.19,3cm,Ø6,5cm

PPMHPAO­PPZ21518

Razvijenobrončanodoba,ukomeseuzkoštanaikamenaoruđasvečešćeupotreblja­

vajuipredmetinačinjeniodslitinebakraikositra–bronce,trajalojeizmeđu1800.i

1200.godineprijeKrista.Utomsevremenuprviputmasovnijenaseljavakvarnersko

otočjesuskimpriobalnimpojasomsjevernogaHrvatskogprimorja,očemusvjedočei

danasvidljiviostacisuhozidnimbedemimaomeđenihgradina.Nekisupoložajitoliko

pomnoodabraniistrateškiodličnopostavljenidasenanjimaživot,unatočsvimet­

ničkimpromjenama,nastavljadodanašnjihdana.TakvisulokalitetinapriobaljuBr­

seč,Mošćenice,Veprinac,Kastav,Grobnik,Trsat,Bakar,Bribirilipoložajinaotocima

poputOmišlja,gradaKrka,Belog,Lubenica,Osora,Raba.Neznamoimenarodačija

sekulturaprotežeodtršćanskogKrasadosjeverneDalmacije.1Uznaseobinenaista­

knutim,lakobranjivimvrhuncima,onigradeipriobalnanaseljapovrhzaštićenihuva­

laimorskihtjesnaca,štoznačidasusebavilinesamopoljoprivredomistočarstvom

većitrgovinomsasusjednimregijama.2Ipak,činisedaimjeosnovniizvorprehrane

predstavljalostočarstvosezonskogatipa,štosedobrovidinaprimjerujednogmalog

pećinskogstaništakaoštojePodosojnapećuzaleđuMošćeničkeDrage.3Upećinije

ustanovljenohorizontalnouslojavanjetaložina,odnosnoizmjenjujusetankislojevi

pepelaigarasaslojevimašišmiševaizmeta,takodaupresjekuiskopanepovršineta­

ložineimajuizgledtortesbrojnimtanjimidebljimslojevima.Tajobliknaslaganasta­

jeprigodomsezonskogilipovremenogboravljenjamanjeskupineljudiupećinskom

zakloništu.Oniboravenagradinskimnaseljima,kojasusmještenanaistočnimobron­

cimaUčkeizmeđu600i800metaranadmorskevisine.Tijekomzimevisokopoloženi

pašnjacizaleđenisuilipodsnijegom,itadaseljudispuštajuustaništabližemorskoj

obali,nauzvisineizmeđu100i300metaranadmorem.Utimsezonskimmigracijama

povremenosukorištenaipećinskazakloništa.

Podosojnapećbilajepovremenimstaništemudugomrazdobljuodpočetkarazvije­

nogbrončanogdobapasvedopočetkaželjeznogdoba.Predstavljeniprimjercikera­

mičkihposudaoblikovanisunanačinkarakterističanzabrončanodobaIstreiKvar­

nera.Ovaupraviluneukrašenakeramikaimavrloplastičnooblikovanetzv.jezičaste

ručke,kaoikoljenastopresavijeneručkesasedlastoproširenimgornjimdijelom.Še­

ćućisepogradinamanašegkraja,idanassejošmoženaićinaulomkeovakooblikova­

nihposudaikarakterističnihručica.TakveoblikenovoformiraninarodiHistraiLibur­

nauželjeznomdobuvišenekoriste.yRS

1KlaraBuršić­Matijašić,Gradinska naselja – gradine Istre u vremenu i prostoru,Leykaminternationald.o.o.,Zagreb2008.

2BertrandHansel,DamirMatošević,KristinaMihovilić,BibaTeržan,"OsocijalnojarheologijibrončanodobnogutvrđenognaseljaigrobovanaMonkodonji",Histria archaeologica,38–39,Pula2007/2008,str.81–122.

3RankoStarac,"RezultatinajnovijiharheološkihistraživanjaobavljenihnapodručjuLovranštine,MošćeništineiBrseštine",Liburnijske teme,8,Opatija1994,str.9–30.

19

20

Kerami~ka uljanica s erotskim prizoromKeramička uljanica

Omišalj,uvalaSepen

1.pol.1.stoljećanakonKrista

keramika,lijevano,pečeno

3×7×4,5cm

PPMHPAO­AZ19369

Brojnisuiraznovrsnireljefniprikazinalucernama–keramičkimsvjetiljkamaukoji­

masepaliostijenjuronjenumaslinovouljeudugomrazdobljutrajanjaRimskogCar­

stva.Ovajsvakodnevnipredmetprijekopotrebanukućanstvubiojeprilaganiugro­

bovimapokojnika,gdjejetrebaosimbolizirativječnosvjetlodušamaumrlihnaputu

prekorijekeštoodvajasvijetživihodsvijetaumrlih,kojivječnoboraveuHadu.Uz

uobičajenesceneizmitologijeisvakodnevnogživotaRimljanarjeđesenanjimanala­

zeierotskescenesvrlovjernimprikazimaljubavnogčina.Ovdjeprikazanauljanica

pronađenajekaogrobniprilogunutarvelikeranorimskenekropoleuzuvaluSepen,na

rubuantičkoggradaFulfinuma,uneposrednojbliziniOmišlja.1Predmetjepronašao

sakupljačiljubiteljstarinaMarijanBolf,kojijeprijeizgradnjepetrokemijskeindustri­

jeondjeljeti,kupajućiseisunčajućisenaplaži,neumornoiskopavaogrobovečijesu

položajeotkrivalivaloviljetnihneverina.

Našauljanicaizrađenajelijevanjemukalupuipečenjemusjevernoitalskimradioni­

cama tijekom prvog stoljeća nakon Krista.2 Uljanice s erotičnim prizorima bile su

omiljeneukućnominventarumornaraivojnika,akorištenesuiujavnim kućama.3

PoznatjenalazuljaniceslikomPrijapaizBaške,nakojojsenaslućujehumoristična

crtaprikaza jedneerotsketeme.Neobičnigrobniprilogmožda jealuzijanaburan

životpokojnika.ZnasedajeantičkiOmišaljbioboravištemisluženihrimskihvojni­

ka, koji su ondje nakon dugog iscrpljujućeg ratovanja u zaklonjenoj uvali živjeli u

miruiblagostanju.yRS

1VelikaDautova­Ruševljan,"RanorimskanekropolauuvaliSepenkodOmišljanaotokuKrku",Diadora,6,Zadar1973,str.181–206.

2RankoStarac–NinoNovak,Antičko staklo Fulfinuma–katalogizložbe,OpćinaOmišalj,Omišalj2005.

3MargitaCvijetinovićStarac,Ars erotica–katalogizložbe,PPMHPR,Rijeka2010.

21

22

Kerami~ka šalicaKeramička šalica

Grobnik,Grobišće

1.pol.1.stoljećanakonKrista

keramika,lijevano,pečeno

9×6,7cm

PPMHPAO­AZ746

NekolikostotinametarajužnijeodzidinaGradaGrobnikanalaziseledinaGrobišće.

Prigodomvađenjapijeskauvišesunavratatijekom19.stoljećaotkopavanigrobovis

bogatimprilozimaizrazdobljaželjeznogdobairaneantike.1Tijekompokusnogson­

dažnogistraživanja1987.godine,kojejevodilaŽeljkaCetinić,kustosicaPomorskogi

povijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijeka,otkrivenisuostacigrobovasdijelovi­

manošnje,nakitomipopratnimpredmetima,ukopanimutlouprvimdesetljećima

prvogstoljećanakonKrista.2Utovrijemerimskajedržavanavrhuncumoći,proces

romanizacijezatečenihautohtonihplemenaLiburnaiJapodaupunomjezamahu.To

značidasuipogrebniobičajisvugdjebiliizmijenjeni–odukopavanjatijelaugrobne

rakeprelazisenaspaljivanjetijelaumrlihnačesticiuznekropolu,potomnapažljivo

prikupljanjepepelaispaljenihostatakauurne,kojesezakapajuutlo.

DavniprecinašihGrobničananisuprihvatiliobičajspaljivanjatijelapokojnika,tada

općenitoprihvaćenširomHrvatskogprimorja,većsvojepokojnikeidalje,popretpo­

vijesnommjesnomobičaju,sahranjujuuiskopanerake.Pokojnicisadavišenenose

nakitnepredmeteautohtonogpodrijetla,većsekiteiuztijelaprilažupredmetena­

bavljenetrgovačkomrazmjenomilikupnjomizradionicanateritorijusjeverneItalije

ilipredalpskogzaleđa.Takoseuz tijelo jednogpokojnikanašla idvojnakeramička

šalica (skifos)sdvjemanasuprotnimmalimkružnimručkama.Šalica jenačinjenau

sjevernoitalskojradionicipougledunapoznatamajstoraSariusa Surusa,odnosnonje­

govaučenika,čijeseimeClemens ističereljefnoistaknutimlatiničnimslovimaizmeđu

vegetabilnihmotivanadonjemdijeluposudice.3Izvrsnooblikovanjeikvalitetnopeče­

njesasjajnomnarančastomglazuromodlikajetadašnjihkeramičarskihproizvodakoji

suseizvoziliširomCarstva.Šaliceipeharikojisubilizakopaniuztijelapokojnikadi­

jelovisustolnihgarniturazapiće,odnosnozaispijanjevina,ukomesuuživalinjihovi

vlasnici,astomsuugodomtrebalinastavitiipozavršetkuzemaljskogživota.yRS

1ŠimeLjubić,Popis arkeologičkoga odjela Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu,Zagreb1889.

2ŽeljkaCetinić,"Grobnik–Grobišće,željeznodobnaiantičkanekropola",Arheološki pregled 1987,Ljubljana1989.

3ZdenkoBrusić,"ReljefnasjevernoitalskaterrasigillataizLiburnije",Diadora,11,Zadar1989,str.98–104.

23

Bron~ana fibula iz Tarsati~kog principijaBrončana fibula

Rijeka,Starigrad

3./4.stoljeće

bronca,lijevano

2,5×5,5×6,5cm

PPMHPAO­AZ27629

Mali priobalni trgovački gradić Tarsatika doživljava potpunu urbanističku transfor­

maciju tijekom druge polovice 3. stoljeća nakon Krista. Sve češći upadi barbarskih

pljačkaškihskupinaprimoralisurimskudržavunasustavnuizgradnjuvojno­fortifi­

kacijskihobjekatailogističkihbaza,sveuciljuobraneistočnihgranicaItalije.1Stvoren

jeprostranobrambenisustavnadzornihpostajaibedemskihzatvarača,kojiseprote­

žeodRiječkogzaljevadoLjubljanskekotline,nazvanClaustra Alpium Iuliarium,aznan

ipodpopularnimnazivomLiburnijskilimes.2PovršinaTarsatikeznatnosepovećava

izgradnjomveomačvrstihdvostrukihlinijabedemskihopasača.Ugraduboravevojne

jedinicekojesudjelujuuizgradnjiLimesa,zapotrebesepovećanabrojakorisnikapro­

širujestarisklopgradskihtermi,ausredištugrada,nakamenitom,dotadaneizgrađe­

nomobronkuizgrađenjepravokutnisklopupravnihzgrada–Principij,ukomejebilo

sjedištevojneuprave.Principijjebiozaposjednutvišeodjednogstoljeća,napuštenje

tekzagotskihnavalanaCarstvopočetkom5.stoljeća.3

Dragocjenosvjedočanstvooboravkurimskihvojnikausredištunašegagradapred­

stavljainalazbrončanelukovičastefibule–sponezazapinjanjeodjeće.4Pokarakteri­

stičnimlukovičastooblikovanimzavršecimafibulajedobilanaziv,apredstavljenom

primjerkunedostajejednalukovica.Tijekomnajnovijiharheološkihistraživanjapro­

nađenjejošjedanulomakistogtipafibule.UzzapadnebedemeTarsatikeurazdoblju

izmeđudvajusvjetskihratovaslučajnojebiootkrivenbogatukopmuškarcaslukovi­

častom fibulom i priloženim keramičkim posudama, ali su predmeti iz ovog groba

nestaliuratnomvihoru.Muzejuje1953.godinedarovanjedandjelomičnooštećen

primjeraklukovičastefibule,pronađenunaseljuBrig–SušačkaDraga.NalazizDrage

možemo povezati s kretanjima rimske vojske trasom državne ceste koja prolazi uz

BrigiuspinjesekSvetomKuzmu.Lukovičastefibulebilesuufunkcijikopčanjana

ramenu gornjeg dijela paludamentuma, vojničkog plašta rimskog vojnika. Jeftinije

izrađenefibulenosilisuobičnivojnici,askupljeinačicespozlatomiuresimaoddra­

gogkamenjanosilisuvisokivojnizapovjedniciicarevi.yRS

1MartinaBlečić,"Prilogpoznavanjuantičke

Tarsatike",Vjesnik Arheološkog muzeja Zagreb,XXXXIV,Zagreb2001,str.65–122.

2RankoStarac,"Prilogpoznavanju

materijalnekulturestanovnikaTarsatičkeLiburnijeizmeđupetogidevetogstoljeća",

Zbornik Sveti Vid,IX,Rijeka2004,str.21–35.

3LukaBekićidr.,Tarsatički principij,Grad

RijekaiHrvatskirestauratorskizavodZagreb,Rijeka2009.

4RemzaKoščević,Antičke fibule s područja

Siska,Centarzapovijesneznanosti–Odjelzaarheologiju,Zagreb1980.

24

Skulptura vučice

Rijeka,GornjaVežica

1.stoljeće

bronca,lijevano

4,5×2,5×7cm

PPMHPAO­AZ21596

Skulptura ovna

Baška,SvetiMarko

4.stoljeće

bronca,lijevano

2×1,5cm

PPMHPAO­AZ16940

Ponekadidimenzijamanevelikipredmetimogubitipodlogomzapričuodavnoživućim

ljudimainjihovimvjerovanjima.Zahvaljujućientuzijazmuskupinenastavnikaiučenika

osnovneškoleGornjaVežicauRijeci,pokrenutajepričaobaštinibrijegaSvetiKrižiznad

istoimenognaseljanaistokugradaRijeke.Brijegnakomedominirajuvizureplanetarija

idrevnecrkviceprepunjebunkerairovovaizDrugogasvjetskograta.Strateškiznačaj

ovogpoložajaprepoznalisuidavnižiteljinašegkraja,paseovdjenailazinatragovena­

seobineizrazdobljaliburnskevladavineuposljednjemtisućljećuprijeKrista.Pažljivu

promatraču neće promaknuti i površinom tla rasuti ulomci ranoantičkih keramičkih

amfora,kojisuovamodospjelikrajemRimskeRepublike,odnosnotijekomprveetape

romanizacijenašegkrajauposljednjemstoljećustareere.Činisedajenekiodredrimske

vojske ovdje imao privremenu promatračku postaju ili logor, pri čemu su se koristili

prirodnomnepristupačnošćuterenaizatečenimliburnskimsuhozidnimbedemima.U

podnožjubrijega,nedalekospomenutezgradeosnovneškole,prigodomzemljanihrado­

vauokućniciobiteljskekućepronađenajestaromzelenompatinomprekrivena,djelo­

mice oštećena brončana skulpturica koja predstavlja lik rimske vučice. Pronađeni je

predmetučenikdoniouškolu,aškolagajepredalaMuzeju.

RimskavučicajedanjeodključnihmotivaupričioosnutkugradaRima.Vrlosečesto

prikazuje(uzorla)nakovanomnovcu,državnomznakovlju,javnimiprivatnimspo­

menicima.1Međutimrijetki susačuvaniprikaziu sitnoj lijevanojbronci.Naravno,

fašističkaMussolinijevaItalijauskrsnulajeprikazivanjavučice,nonašprimjerakima

patinuioštećenjakojasvjedočeodugotrajnuležanjuukamenitomtlu.Premapoloža­

jutijelaioštećenjimanogučinisedajevučicabilaaplicirananapodloguodkojeje

nasilnoodlomljena,amoglajebitidiovojneopremeiliuresasbornihkola.

SdrevnogsimbolaopstojnostistarihLatinavraćamosenadrugilik,maluskulpturu

ubroncikojaprikazujeovna.Skulpturajepronađenaprigodomiskopavanjaantičko­

kasnoantičkenekropoleuzcrkvicusv.MarkauBaškinaotokuKrku.2Nekropolajebila

uuporabiodprvogdopetogstoljećanakonKrista,nanjezinumjestuupetomjesto­

ljećubilaizgrađenadvojnaranokršćanskacrkvasbaptisterijemzapokrštavanjenovo­

krštenika.Ovca,janjeiliovansimbolisuprvihkršćana,jošizvremenakadajekršćan­

stvobilotajnomizabranjenomvjerom.3

Ovca je dijelom stada, koje poslušno slijedi Kristovu riječ, a ovaj mali prikaz ovna

pripadao jenekomnepoznatomkršćaninuskraja3. ili spočetka4. stoljećanakon

Kristovarođenja,kojiješirioKristovnaukuzbašćanskuplažu.Rimskapoganskavu­

čicatadajevećbilapalauzaborav.yRS

1KornelijaGiunuo,"MonumentalnižrtveniksprikazomvučicesRomulomiRemomiscenamažrtvovanjaizAserije",Asseria,1,Zadar2003,str.133–135.

2LukaBekić–JosipVišnjić,"JužnidioantičkenekropolenapoložajuSvetiMarko–Baška",VAMZXLI,Zagreb2008,str.209–258.

3LjudmilaPlesničar­Gec,Starokrščanski center u Emoni,MonografijeNarodnogmuzeja,br.21,Ljubljana1983.

Od vu~ice do ovna

25

26

Anti~ko bron~ano posu|e iz podmorja IlovikaBrončani vrč

podmorjeotokaIlovika

2.stoljećenakonKrista

bronca,lijevano,cizelirano,kovano

20×12cm

PPMHPAO­AZ13262

Brončana tava – patera

podmorjeotokaIlovika

2.stoljećenakonKrista

bronca,lijevano,kovano

20×5,4cm,dužinaručke12cm

PPMHPAO­AZ13263

Kadajedavne1962.godineotkrivenantičkibrodsteretomamforanasjevernomdi­

jeluIlovičkihvrata,izmeđujužneobaleLošinjaiotokāSvetiPetariKozjak,nijeseni

slutiostvarnirazmjerkatastrofekojaćetekuslijediti.Napješčanomdnunalaziose

brodsoko600amforaupovršinskomsloju.Nakonnekolikogodinaustanovljenaje

pustošuzrokovanatemeljitompljačkomlokalitetaodstranesakupljačaitrgovacaan­

tikvitetima.UorganizacijiisuradnjiPomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskogpri­

morjaRijekaitadašnjegRepubličkogzavodazazaštituspomenikakulture,uzpomoć

lošinjskihronilacauvišejeetapaizmeđu1973.i1980.godinerealiziranoprvosustav­

nohidroarheološkoistraživanjeupodmorjunašegdijelaJadrana.1Premaveličinibro­

dainovootkrivenimamforamaudubljimslojevimapijeska,nabrodujeutrenutku

potonućabilodo2000amfora.Uzamfore,kojimasuprevozilovinoizjužneItalije,

pronađenisuidijelovibrodskeopremeteinventaraposadeikapetanabroda.Upravo

inventarukapetanabrodapripada iservisbrončanogstolnogposuđa.Brončanivrč

ukrašenstiliziranimvegetabilnimmotivimaimavisokuizdignutukaneliranuručku,

čijajedonjaatašaizvedenaulikubucmastogdječačića,najvjerojatnijeerota.Drugije

predmetbrončanaplitkaposuda–patera,smasivnomšupljomručkomkojazavršava

ulikupantereililavice.Izvrčasenajčešćetočilovino,apaterajeplitkaposudaukoju

selijevalavodanamijenjenaabluciji–ritualnompranjurukuprijeobroka.Patereu

praviluimajuručkuukrašenuantropomorfnimilizoomorfnimprikazom.2Ugrobovi­

maistaknutihpojedinacaširomrimskedržaveobaseoblikaposuđanalazezajedno,iz

čegasemožeprotumačitinjihovaulogaunekomnamamalopoznaturitualu.Ukom­

binacijispateromvrčjemogaoslužitiizalijevanjevode.Drugipredmetipronađenina

lokalitetu,poputkeramičkihtanjura,vrčeva,zdjelicaslužilisuzaposluživanjehrane,

aizstaklenihsebočicalijevalomaslinovoulje.Naovombrodunijepronađenbrodski

žrtvenik,kojijeimaosvakirimskibrod.Vjerojatnojenestaoupljačkiprijeistraživa­

nja.Prematipovimazastupljenihamforaidrugoginventaratepopronađenomnovči­

ćucaraTrajana,brodolomsedogodiouprvojpolovicidrugogstoljećanakonKrista.

TjesnacizmeđuotokaIlovikiSvetiPetarujužnomdijelulošinjskogarhipelagaoduvi­

jekjebiopouzdanimsidrištemizakloništemodsvihvjetrovaiolujanapomorskom

putuizmeđuZadraiPule.Uslučajuiznenadniholujnihvjetrovaantičkisusepomorci,

kaoisuvremeninautičari,nastojaliuvućiutjesnac,alimnogesuolujnivaloviipoto­

pili.SveganekolikokilometarasjevernijeuzotočićOrjuleumorujezavršioipoznati

brončanikipApoksiomena.yRS

1MarijanOrlić,Antički brod kod otoka Ilovika,Republičkizavodzazaštituspomenikakulture,Zagreb1979.

2JelenaJovanović,"RimskobrončanoposuđeizArheološkogmuzejauSplitu",Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku,vol.1,no.103,Split2010,str.191–232.

27

28

Starohrvatska kerami~ka posudaLonac

Tribalj,Njivica

9.stoljeće

keramika,pečeno

vis.21cm,Øotvora17cm,Ødna11,5cm

PPMHPAO­SZ16961

ArheološkimistraživanjimaranosrednjovjekovnenekropoleTribalj–Njivica,provede­

nima1997.godine,utvrđenojedajenekropolapoljoprivrednimzahvatimatrajnodeva­

stirana.Unatočtomeuspjelose izdvojitipetsačuvanihgrobnihcjelina.1Kaoprilogu

jednomodgrobovapronađenajeiovastarohrvatskakeramičkaposuda,kratkauvučena

vratairazvrnutaoboda,čijejerameukrašenovalovnicom.Grobukojemjepronađena

pripadastarijemhorizontupokapanja,kojijezabilježennastarohrvatskimgrobljimau

Hrvatskoj,akojitrajeodkraja8.stoljećadopočetka9.stoljeća.Spomenutihorizont

karakterizirajupoganskiritualniobičaji.Oniuključujuprilaganjeposudaiostalihpred­

metasvakodnevneupotrebeugrobove.Takoseugrobovimanalazeiželjezninoževi,

britve,kresivaskremenjemzapaljenjevatre,koštanituljci,recipijentizasolioružje.Uz

ovuuinventaruseSrednjovjekovnezbirkeArheološkogodjelaPomorskogipovijesnog

muzejaHrvatskogprimorjaRijekanalazijošdvadesetcjelovitosačuvanihposuda,koje

pripadajustarohrvatskomkulturnomkrugu:petnaestpronađenihnalokalitetuStranče

–GoricauVinodolu,jednananekropoliGrobnik–Grobišće,jednaizOsoraitrislokali­

tetaRijeka–Principij.Ovesuseposudeizrađivaleodpročišćeneglinenaspororotiraju­

ćemlončarskomkolu,lošesupečeneiukrašenevalovnicom.Potječuizlokalnihkerami­

čarskihradionica.

Usklopustarohrvatskihpoganskihpogrebnihobičajaprilikomukopapokojnikaodvijao

seobredstrave–oblikkarmina,prilikomčegasenadgrobompalilavatrairazbijalesuse

posude.Vjerovalosedasepokojnicitakooslobađajuodzlihduhova.2Uposudekojesu

seprilagaleugrobovestavljalasehranaipiće,itokaopopudbinazazagrobniživot,tj.

kaomrtvačevudiouzajedničkimkarminamakojesuseodržavaleunjegovučast.yJUG

1ŽeljkaCetinić,Stranče – Vinodol,PPMHPR,Rijeka2011,str.24.

2MajaPetrinec,Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države,Muzejhrvatskiharheološkihspomenika,Split2009,str.114.

29

Kresivo moravskog tipaKresivo moravskog tipa

Stranče–Gorica

početak9.stoljeća

željezo,lijevano

3,4×7,3cm

PPMHPAO­SZ842

Učovjekovuevolucijskomrazvojuiznimnojevažanbiotrenutakkadajeuspioupaliti

vatru.Vatrasepalilauzrazličitapomagala,ameđunjihspadaiovaalatkakojabaca

iskru.Kresivoinekolikoulomakakremenjapredstavljakomplet.Upotrebljavalisuse

takodaseujednojrucidržalokresivopokojemuselupnulokremenomkojisedržao

udrugojruci.Pritomsestvorilaiskrakojabizapalilavatru.Kakobikresivouvijekbilo

priruci,nosiloseukožnojvrećiciobješenojzapojas.Ovosrednjovjekovnokresivo

pronađenojenalokalitetuStranče–Gorica,umuškomgrobu135.Pripadatzv.mo­

ravskomtipukresivasvišeputapovijenimkrakovima,kojinijepoznatuostalimsta­

rohrvatskim nekropolama, a analogije nalazimo na nekropolama velikomoravskog

kulturnogkruga.1OsimovoguSrednjovjekovnojzbirciArheološkogodjelačuvasejoš

petkresiva.Onapripadajunajučestalijemtipuslavenskihkresiva,kresivimauobliku

lire,adatiranasuu8.i9.stoljeće.yJUG

1ŽeljkaCetinić,Stranče – Vinodol,PPMHPR,

Rijeka2011,str.229.

30

Ogrlica od staklenih i srebrnih perliOgrlica

Stranče–Gorica

sredina8.stoljeća

srebro,staklo,filigran,granulacija

dužina19,5cm

PPMHPAO­SZ822

NaprostoruVinodoladosadajeotkrivenopetsrednjovjekovnihnekropola,odkojihje

najvećainalazimanajbogatijaonauokoliciselaStranče,naprostorukojisenazivaGo­

rica.SustavnaistraživanjaspomenutenekropolePomorskiipovijesnimuzejHrvatskog

primorjaRijekazapočeojeveć1974.godine,aistraživanjasesprekidimaprovodedo

1997.godine.Upravoovdjeje1997.godinepronađenaogrlicasmetalnimistaklenim

zrnima,kojajebilaprilogdječjemgrobu127.Ogrlicasesastojiod16srebrnihjagoda

ukrašenihapliciranimkružnicamaodfiligranskežiceteod83stakleneperleplave,žute,

crne,bijeleisedefneboje.Ovakveogrlicepredstavljajuiznimnorijetkearheološkenala­

ze,aosimnaStrančupronađenesunalokalitetimaKašić–MaklinovobrdoiGrborezi

kodLivna.1Osimogrliceugrobsubilepriloženeidvijekeramičkeposudemanjihdi­

menzija. Ogrlice s metalnim i staklenim zrnima predstavljaju nastavak kasnoantičke

tradicije,apojavljujusevećod4.stoljeća.2 Izrađivanesuumediteransko­bizantskim

radionicamatenanašemprostorupredstavljajuimport.3yJUG

1ŽeljkaCetinić,Stranče – Vinodol,PPMHPR,Rijeka2011,str.209.

2MajaPetrinec,Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države,Muzejhrvatskiharheološkihspomenika,Split2009,str.138.

3ŽeljkaCetinić,Stranče – Vinodol,PPMHPR,Rijeka2011,str.210.

31

Sredinom9.stoljećamijenjasepogrebniritualzabilježennastarohrvatskimgrobljima,

tj.dolaskomkršćanstvapoganskiobičajibivajupotiskivani.Izgrobovanestajuprilozi,a

javljasevelikakoličinanakitaiukrasnihdijelovanošnje.Ovajparnaušnicapronađenje

udječjemgrobu120nanekropoliStranče–Gorica.Posrebrenesuteukrašenefiligran­

skomniti.Nazivajuseisljepoočničarkejersusenosileokoprostorasljepoočnica,obje­

šeneovrpcuiliupleteneukosu.Četverojagodnenaušnicepredstavljajunajosebujniji

tipsljepoočničarkimeđunakitomstarohrvatskogkulturnogkruga,nonisuuobičaje­

nesamounošnjiHrvata.Iakouneštoizmijenjenuobliku,nalazimoihikoddrugih

slavenskihnaroda,apreuzetesuizkrugabizantskogzlatarstva.1

NajvećasekoličinanakitananekropoliStranče–Goricamožepripisatidalmatinsko­

hrvatskomkulturnomkrugu,zbogčegaseovupopulacijumožeietničkiodrediti.Po­

znatesuraznevarijantekaričica,naušnica,sljepoočničarkiteprstenjeiogrlice.Nakit

seizrađivaoodbronce,srebra,pozlaćenebronceisrebra,stakla,aimagaodjednostav­

nihprimjerakadobogatoukrašenihfiligranomigranulacijom.Utjecajirazličitihkul­

turnihskupinaštosemogurazabratinanakitusvjedočeotrgovačkimvezamairaz­

mjenidobaraodsredine9.dokraja11.stoljeća,akojaseodvijaladužvećpostojećih

antičkihprometnica,izmeđuvinodolskog,istočnoalpskog,panonskogtemediteran­

sko­bizantskogprostora.yJUG

Par ~etverojagodnih naušnicaNaušnice

Stranče–Gorica

2.pol.9.stoljeća

srebro,filigran

11,5×6,5cm

PPMHPAO­SZ631/1­631/2

1MajaPetrinec,Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države,

Muzejhrvatskiharheološkihspomenika,Split2009,str.219.

sačimedazamjenim?????

32

Par ostruga s garniturom za prikap~anje na obu}uOstruge

Stranče–Gorica

1.pol.9.stoljeća

željezo,mjed,kovano,lijevanoostruga18×9,5cm

kopča4,5×4cm

jezičac5,8×3cm

udiljka2×4cm

PPMHPAO­SZ611–614

Ovajparmasivnihželjeznihostrugasgarnituromzaprikapčanjenaobućupronađen

je1980.godineprilikomistraživanjalokalitetaStranče–Gorica,itougrobumuškar­

cakonjanika–ratnika.Nakrajevimakrakovaostruganalazesepravokutnepločespo

dvjemazakovicama,avrhlukazavršavaizduženimtrnom.Trnjepresvučenmjede­

nimlimom,kojijeukrašengraviranimgeometrijskimornamentom,audonjemdijelu

obrubljenprstenastimzrnatimnizom.Garniturazaprikapčanjenaobućusastojise

oddviju jednostavnihželjeznihkopči,dvaju jezičaca idvijuudiljki.Uzgarnituru je

pronađen iželjezniokov, čija se funkcijanijemoglaodrediti.1Ovakav tipželjeznih

ostruganastaojepremapredloškuluksuznihkarolinškihostrugaiuobičajenjeisklju­

čivonapodručjuranosrednjovjekovneHrvatske,2anajbližeanalogijenašimostruga­

manalazimonastarohrvatskomgrobljuNin–ŽdrijaciKašić–Maklinovobrdo.3Ostru­

gesuprvipočeliupotrebljavatiKeltiveću3.stoljećuprijeKrista,uantičkodobanji­

hovaseupotrebaznačajnoširizapotrebekonjicerimskevojske,aposebnosusečesto

upotrebljavaleuranomesrednjemvijeku.4Naprostorhrvatskedržavedošlesupočet­

kom9.stoljeća,posredstvomfranačkihmisionarakojiširefranačkeutjecaje.Tadana

našemprostoruzapočinjeiprocespokrštavanja.yJUG

1ŽeljkaCetinić,Stranče – Vinodol,PPMHPR,Rijeka2011,str.216.

2MajaPetrinec,Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države,Muzejhrvatskiharheološkihspomenika,Split2009,str.168.

3ŽeljkaCetinić,Stranče – Vinodol,PPMHPR,Rijeka2011,str.217.

4DušanJelovina,Mačevi i ostruge karolinškog obilježja u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika,Muzejhrvatskiharheološkihspomenika,Split1986,str.11.

33

34

Koštani tuljacKoštani tuljac

Stranče–Gorica

sredina9.stoljeća

kost,urezano

10,6×4,7cm

PPMHPAO­SZ642

Ovajkoštanituljaccilindričnaoblikapronađenje1979.godinenanekropoliStranče

–Gorica,uženskomgrobu58,upredjelupojasa.Tuljacjeukrašenizrezbarenimorna­

mentomodvišeprutihvrpca,kojetvoregeometrijskimotiv,većeimanjerombove.Na

vrhu i dnu tuljca probušene su okrugle rupice kroz koje je bila provučena vrpca ili

lančić.Pomoćuvrpceililančićatuljacjebioovješenopojas.

Sličantuljacpronađenjeiudječjemgrobu91naistomlokalitetu,uzlijevubedrenu

kost.Analogijezaovajpredmetnaprostorunašedržavenalazimonastarohrvatskim

grobljimaNovigrad–Goričine,Knin–Spas,GomjenicakodPrijedoraiSolin.1Iakoim

izvornafunkcijanijesasigurnošćupoznata,smatrasedasuimalipraktičnunamjenu.

Opisanisukaotobolci,futrolezanošenjestrelica,igleniciiliposudice–etuijizanoše­

njeosobnogpribora.Podrijetloovihnalazatrebatražitiuavarsko­slavenskomkultur­

nomkrugu,anjihovaseupotrebaumlađem,kršćanskomhorizontustarohrvatskih

grobljatrebadovestiuvezusprežitkomobičajaizprethodnograzdoblja.2yJUG

1ŽeljkaCetinić,Stranče – Vinodol,PPMHPR,Rijeka2011,str.231.

2MajaPetrinec,Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države,Muzejhrvatskiharheološkihspomenika,Split2009,str.262.

35

36

Luksuzna dugmadDugmad

Stranče–Gorica

2.pol.9.stoljeća

pozlaćenosrebro,filigran,granulacija

4,8×2,6cm

PPMHPAO­SZ643/1,643/2

MeđuvrednijenalazesastarohrvatskenekropoleStranče–Goricaubrajamoiukra­

snudugmad.Ovajparsrebrnihpozlaćenihdugmetaotkrivenjeudječjemgrobu77,u

predjelulijevogramena.Ovalnasuoblika,navrhusenalaziušicazapričvršćivanjei

luksuznosuukrašenatehnikomfiligranaigranulacije.Navrhudonjepolutkenalazise

kasetasumetnutimstaklomplaveboje.Dugmadisteovevrstepronađenajeinasta­

rohrvatskimlokalitetimakodSolinskogpolja,Pridrage,KašićaiBribira.1Nalaženaje

upodručjuprsnogkošauženskimidječjimgrobovima,pasesmatradasedugmad

koristilazazakopčavanjegornjegdijelaodjeće.Moglisusijepriuštitisamobogatiji

članovidruštva.OvakvaluksuznadugmadposebnojezastupljenanateritorijuSlo­

vačkeiČeške,ananašemprostorujeizrađivanapobizantskimuzorimaudomaćim

radionicama.2yJUG

1ŽeljkaCetinić,Stranče – Vinodol,PPMHP,Rijeka,2011,str.212.

2Isto.

37

AmatorijZdjela

Cres,Osor

zadnjačetvrtina15.,16.stoljeće

keramika,pečeno,urezivano,glazirano

vis.7cm,Øotvora29cmØdna10,7cm

PPMHPAO­RNZ13252

1DasenVrsalović,Istraživanja i zaštita

podmorskih arheoloških spomenika u SR Hrvatskoj,Republičkizavodzazaštitu

spomenikakulture–Zagreb,Zagreb1974,str.68.

2TatjanaBradara,Kasnosrednjovjekovna

i renesansna keramika s područja Istre,ArheološkimuzejIstre,Pula2006,str.25.

3Isto,str.26.

PomorskiipovijesnimuzejHrvatskogprimorjaRijekaiRepubličkizavodzazaštitu

spomenikakulture1971.godineprovelisuhidroarheološkorekognosciranjenapo­

dručjuosorskeluke.1Prilikomrekognosciranjapronađenjeiovajrenesansnigravirani

tanjur s figuralnim prikazom, što spada u vrstu keramike koja se naziva amatorija.

Amatorije su tanjuri i zdjele ukrašene prikazom ljudskih ili životinjskih likova koji

aludiranavrline,apoklanjalesuseprilikomzarukailisvadbe.2Usredišnjemdijelu

našegtanjuranalaziseprikazpoprsjamuškarcauprofilu.Prikazanimuškaracokrenut

jenalijevustranu.Oslikanježutim,zelenimiljubičastimtonovima,apozadinajeis­

punjenatočkastimredovimaizvedenimkotačićem.OsimovogauPomorskomipovi­

jesnommuzejuHrvatskogprimorjaRijekačuvasejošjedanamatorijsprikazompsa,

kojialudiranavjernost(PPMHPAO­RNZ13254).Osimpsaurenesansnojsegravira­

nojkeramicijavljajuidrugeživotinjekojenasimboličannačinupućujunavrline:zec

– plodnost; lane – blagost, krotkost; jelen – plemenitost roda; jednorog – čistoća.3

OvajjetanjuruvezenizItalije,aproizvedenjevjerojatnonaprostoruVenetakrajem

15.ilipočetkom16.stoljeća.yJUG

38

Posu|e s hidroarheološkog lokaliteta Mala JanaUbliziniGlavotokanaotokuKrkunalazisehidroarheološkilokalitetMalaJana,gdje

sunadubiniod27metaraotkriveniostacibrodolomaskraja16.stoljeća.Uinventaru

Pomorskog ipovijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijekačuvase trideset i jedan

predmetizronjensaspomenutoglokaliteta:nekolikoneglaziranihkeramičkihlonaca,

velikbrojdubokihtanjuraukrašenihgraviranimornamentomcvijeta,rozete,ružei

palmetezdjelice.Teretujepripadalaiovaokruglakeramičkazdjelicasdvjemaručka­

mazaprihvatuoblikupalmete.Zdjelicajemajolikiranasukrasompalmeteidvama

nizovimakoncentričnihokersmeđihkružnica izmeđukojih tečepojaszeleneboje.

ProizvodjeuglednijekeramičarskeradionicesprostoraVeneta.1Drugiizdvojenipred­

metsovoglokalitetazdjelajeukrašenavišebojnimslikanjemuzelenim,plavimina­

rančastimtonovima,aunutarkoncentričnihkružnicanalaziseprikaztulipana.Jed­

nostavniornamentinaposuđugovoredajebilonamijenjenozasvakodnevnuupotre­

buuskromnimuvjetimaživota,tesepretpostavljadajeteretbionamijenjenfranje­

vačkomsamostanunaGlavotokuiliuPortu.2yJUG

Zdjela

Glavotok,MalaJana

kraj16.stoljeća

keramika,pečeno,oslikano,glazirano

vis.6cm,Øotvora24,5cmØdna9,5cm

PPMHPAO­RNZ21517

Zdjelica

Glavotok,MalaJana

kraj16.stoljeća

keramika,glazirano,pečeno

vis.6cm,Øotvora18cmØdna8cm

PPMHPAO­RNZ13245

1RadmilaMatejčić,"NalazigotičkeirenesansnebojanekeramikenaotokuKrkuiuluciOsoru",Krčki zbornik,PovijesnodruštvootokaKrka,br.5,Krk1972,str.155.

2Isto,str.154.

39

40

Vr~ i zdjelaVrč

Rijeka,PodKaštelom

17.stoljeće

keramika,pečeno,slikano

vis.17cm,Øotvora9,5cmØdna7,5cm,Øtrbuha13cm

PPMHPAO­RNZ21564

Zdjela

Rijeka,PodKaštelom

kraj16.stoljeća,početak17.stoljeća

keramika,pečeno,slikano

vis.4,5cm,Ø17,5cm

PPMHPAO­RNZ21565

1FerdinandHauptmann,"PregledpovijestiRijekedoBachovaapsolutizma",Rijeka – Zbornik,Maticahrvatska,Rijeka1953,str.206.

2RadmilaMatejčić,"Jučerašnjasvakodnevica",DometiIV,br.3,Maticahrvatska,Rijeka1971,str.62–67.

3Isto,str.163.

4HelgaZglav­Martinac,Ulomak do ulomka...,MuzejGradaSplita,Split2004,str.160.

PrvivelikirazvojRijekekaotrgovačkoggrada,nakonantičkograzdoblja,dogodioseu

15.stoljeću,kadajegradfunkcioniraounutarzidina.TojerazdobljeprevlastiMletač­

keRepublike,kojaželiosiguratimonopoltrgovineiplovidbenaJadranu.Stogatije­

kom16.stoljećaonavršipomorskeblokadeRijekejerjojonapredstavljaprijetnju.U

tomnemirnomvremenuvelikproblemležiučinjenicidariječkiteritorijnemažita

kojimbisenahranilopučanstvo.Stogautomrazdobljupostojestrogeodredbeoza­

braniizvozažita,1agradeseipodzemnispremnici.ŽitnicepronađeneuRijecinisu

bilespremištaopćinskogfontika,većsusegrađani,zbogprijetnjenestašice,samibri­

nuliosmještajužita.2NapodručjuriječkogStaroggradadosadasužitniceotkrivene

na sedam različitih lokacija, no nažalost nisu na odgovarajući način prezentirane.

Ovaj kasnomajolički vrč pronađen je 2011. godine prilikom zaštitnih arheoloških

istraživanjažitnicanalokalitetuPodKaštelomuriječkomStaromgradu.Imatrolisni

otvor itrakastudršku,anapodručjutrbuhaivrataukrašenjevišebojnooslikanim

motivomvertikalnihvalovnicairavnihcrta.Premapronađenimanalogijamadatira­

mogau17.stoljeće,aproizvedenjeuItaliji,vjerojatnonarimskompodručju.3

Drugiizdvojenipredmetsovoglokalitetarestauriranajezdjelicaoslikanablijedopla­

vim jednostavnim motivom. Ona pripada tipu venetsko plave slikane engobiate, a

premaanalogijamanjezinuproizvodnjusmještamonavenetskopodručje–Akvileju.4

Rubnidioukrašenjevalovnicomunutarkoncentričnihkružnica,aokosredišnjegpo­

ljakoncentričnosepružajustiliziranilistićiivitice.yJUG

41

Od1969.do1973.godinePomorskiipovijesnimuzejHrvatskogprimorjaRijekausu­

radnjijesaSportskimribolovnimdruštvomKostrenaiSaveznimcentromzapodvodna

istraživanjauRijeciprovodiohidroarheološkarekognosciranjanaakvatorijuHrvatskog

primorja.1Godine1970.rekognosciranjelokalitetLuliceuuvaliČikatnaMalomLoši­

nju,gdjejelociranonovovjekovnosidrištesotpadnimmaterijalommeđukojimsudo­

miniralekeramičkelulice.2Dvijegodinekasnijerekognosciranojepodručjeokootoka

Unije.OndjejenapodručjuVruljatakođerpronađenvelikbrojkeramičkihlula.Unutar

RanonovovjekovnezbirkeArheološkogodjelaPomorskogipovijesnogmuzejaHrvat­

skogprimorjaRijekasuinventiranetridesetitrikeramičkelule.

DuhanizAmerikeuEuropudolazisredinom16.stoljeća,aobičajpušenjaiproizvod­

njalulazapočinjeuEngleskojoko1570.godine.3Svelulepripadajuistočnomilimedi­

teranskomtipulula,kojesuizrađeneodcrvenegline,asastojeseodčašice,kamišai

usnika.OvdjeizdvojenalulaproizvedenajenaprostoruItalije,apotječeizradioniceu

Chioggi(Veneto),gdjejeproizvodnjalulatrajalaod1655.do1945.godine.4Rađenaje

ukalupu,čašicajojjedvostrukodužaodtuljcaibačvastajeoblikateukrašenatrima

vodoravnimreljefnimcrtama.Čašicaituljacpovezanisutrimaveznimrupicamakroz

kojejeprolaziodim.yJUG

Kerami~ka lulaLula

Vrulje,Žaline

18.stoljeće,19.stoljeće

keramika,pečeno

6,6×5×3,2cm

PPMHPAO­RNZ13516

1DasenVrsalović,Istraživanja i zaštita

podmorskih arheoloških spomenika u SR Hrvatskoj,Republičkizavodzazaštitu

spomenikakulture–Zagreb,Zagreb1974,str.34.

2Isto,str.34.

3LukaBekić,"Uvoduproblematikuglinenih

lulanapodručjuHrvatske",VAMZ,sv.XXXII–XXXIII,ArheološkimuzejuZagrebu,

Zagreb1999–2000,str.250.

4KarlaGusar,"Arheološkinalazikeramičkih

lulazaduhanizzbirkeNarodnogmuzejauZadru",Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu,br.25,Institutzaarheologijuu

Zagrebu,Zagreb2008,str.138.

44 Svadbena kruna – jirlanda46 Muški kaput s kapulja~om – kaban48 Kamenica49 Pek(v)a50 Žensko oglavlje – rub51 Naprava za ljuštenje jabuka52 Suknja od krzna – kotiga54 Ribarski pribor – svitilo56 Zviždaljka u obliku konja s jaha~em – fiš}et57 Žara58 Mlinac – broštulin59 Škrinja60 Ogrlica – kolajna61 Cipele – penganipostoli

etnografski odjel

44

Najosebujnijidiosvadbeneopremesvakakojemladenkinooglavlje,vijenacilikruna,

koječestoodlikujužarkeboje.Unjemujekoncentrirannajvećidiosimboličnihima­

gijskihporukaiznačenja:ponjemusemladenkupoznaje,alionjeištititeiskazuje

njezinprijelaznistatusizmeđudjevojaštvaistaležaudatihžena,ponjemutradicijsko

okružjeprepoznajedajenastupilonovo,bračnostanje.1

Etnološkaistraživanjagovoreovijencuiovjenčavanjunevjestekaoelementučinaskla­

panjabrakajošuvrijemeslavenskezajednice.Jedanodrazvojnihstadijanevjestinskih

vijenacazornoprikazujeupravojirlandasotokaSuska.Ranijacrvenabojaovogukrasa

prešlajeujirlandiusvijetloružičastu,uskladusukusom18.stoljeća,aisamnazivjirlan-

da,girlanda,dakleukrasnevrpcekojimazavršavaovajnevjestinskivijenac,govorioka­

snommletačkomoblikovanju.Svielementi,ogledalca,perje,staklenozrnje,umjetno

cvijećeivrpceupućujunadugrazvojštogajeprošlanevjestinskakrunaodprvotnoga

magijskogapotropejskogsadržajuurazdobljuodsrednjegvijekasvedooblikakasnog

rokokoa,kadsupredajombaštinjenielementiizgubiliprvotnismisao.2

Mladenkinvijenacilikrunaustarijejevrijemebiodomaćeizrade,doksusekupovni

vijenciibijelabojaproširilipodutjecajemgradskemode,urazličitovrijemeurazliči­

timkrajevima.Svadbenisusevijencičuvaliuobiteljimakaodragocjeneuspomene,

čestouposebnimormarićima.

SpecifičnojživostiženskenošnjeotokaSuskapridonoseidrugiodjevnipredmeti,po­

putsuknjeilipregače,kojesetakođerodlikujujarkimbojama.yIŠŽ

Svadbena kruna – jirlandaSvadbena kruna – jirlanda

Susak

početak20.stoljeća

ogledalca,perje,umjetnocvijeće,svilenevrpce,ukrasnežičiceikuglice,tkanina,nizano,šivano

142×27×17cm

PPMHPEO991

1ZoricaVitezidr.,Mladenka u hrvatskim svadbenim tradicijama,EtnografskimuzejZagrebiInstitutzaetnologijuifolkloristiku,Zagreb1996,str.87.

2MarijanaGušić,Tumač izložene građe,EtnografskimuzejZagreb,Zagreb1955,str.120.

45

46

Kaban

otokKrk

19.stoljeće

vuna,tkano,bojano,stupano

125×88cm

PPMHPEO1176

1JasnaČapoŽmegačidr.,Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskoga puka,Maticahrvatska,Zagreb1998,str.112.

2TerezaPaulić,Terenske bilješke iz Vrbnika na otoku Krku,neobjavljenaarhivaEtnografskogmuzejaZagreb,Zagreb1946,str.91.

Posvejednostavnakroja,ravnihrukava,dopunjenkukuljicom,dugačkikabanpredstav­

ljaoječest,paiprijekopotrebanelementmuškenošnje.Istkanodgrubedomaćevunene

pređe,zatimvaljan,kabansedugozadržaouuporabi.Premdasemogaozakopčatipo­

moćukučica,većinomsesamozagrnuo.Kabanseustrukuvezivaojednostavnimkono­

pomkakosenebi rastvarao, čuvajući tako toplinu ljudskog tijela.Premdasu kabani

uglavnombilijednobojni,smeđiilicrni,njihovsujednostavanukraspredstavljaleraz­

nobojnesuknenevrpce(crvena,modra,zelena)opšivenepolinijiprednjice,čestoiku­

kuljiceilirukava.

Kaban sunosilipastiri,aliiribari,tejepredstavljaoidiosvakodnevnemuškenošnje.

Kakojebiovrlotrajan,ušalisegovorilodasugaprvihdvadesetgodinanosiliblagda­

nom,drugihdvadesetradnimdanom,asljedećihsusedvadesetgodinajošnjimepo­

krivaliupostelji.1Pojedinietnografskizapisispominjukakosuiženeznaleodjenuti

kabanenebilitako,prerušeneipokrivene,neprimijećenoprisustvovalemuškimraz­

govorima.2yIŠŽ

Muški kaput s kapulja~om – kaban

47

48

Dovoljnojespomenutimaslinovouljedabismoprizvalisvemirise,slikeiokuseMe­

diterana.Ustarimsekonobamatadragocjenatekućinačuvalaukamenicama.Okru­

gleilikvadratične,različitihzapremina,bilesuizdubljeneizkamenihblokovaiobično

suihradililokalnimajstoriklesari.Drvenipoklopac,fiksiranukamenotijelo,štitioje

ukamenicupohranjensadržaj.Unapređenjemagrotehničkihmjerainačinačuvanja

ulja kamenice gube bitku sa suvremenim spremnicima za maslinovo ulje, najčešće

izrađenimaodnehrđajućegčelika.Nesumnjivojedajetakavnačinčuvanjapospješio

očuvanjesvihorganoleptičkihznačajkiulja,alićemoseipaksnostalgijomprisjetiti

starihnačinapohranetedragocjenetekućine.

Kamenicepoputoveprizivajuivremenakadaseustarimmlinovimazamasline–to-

ševima, toraćima, toćima, uz pjesmu, proizvodilo maslinovo ulje na drugačije načine

negodanas.Tehnologijaproizvodnjemaslinovauljapomoćutoševagotovojenepro­

mijenjenaodantičkihvremena.Primjerice,upodzemnojprostorijiamfiteatrauPuli

izloženjeantičkitošsistarskogpodručja,kojiimaelementeidentičneonimakakvei

danasnalazimo,azasigurnopripadajunovovjekovnomrazdoblju.Promjenesuočite

samouuporabljenimmaterijalima(drvojeponegdjezamijenjenoželjezom)imanjim

lokalnimvarijacijama,aliosnovajetehnologijepreradeostalagotovonepromijenjena.

"Dokledopirumasline,dotlejeMediteran."Tomčestocitiranomtvrdnjomnemislise

samonaprirodneznačajke toggeografskogprostoraveć inaposebnostikulturnih

tradicijaiobilježjanačinaživotanasredozemnomprostoru.Najadranskompriobalju

maslinajeodantičkihvremenakontinuiranoprisutnanamirnica,doksedanassve

češćepromovirakaozdravstvenopoželjna,skupocjenaivrhunskadelicija.yIŠŽ

KamenicaKamenica

Hrvatskoprimorje,lokalnaradionica

18–19.stoljeće

kamen,klesano

vis.45cm,Ø68cm

PPMHPEO863

49

Pek(v)a

Kaline

početak20.stoljeća

keramika,žica,pečeno,pleteno

vis.13,5cm,Øotvora29,4cm

PPMHPEO726

1JasnaČapoŽmegačidr.,Etnografija: svagdan

i blagdan hrvatskoga puka,Maticahrvatska,Zagreb1998,str.12.

Uzdominantanslavenskislojuhrvatskojsekulturinalaziinizelemenatakojipotječu

izdrugihkultura.Primjerice,možeseutvrditidaje,izmeđuostaloga,zemljanaposu­

dazapečenjenaotvorenomognjištu–pek(v)astarobalkanskogpodrijetla,daklekul­

turnodobrokojesuHrvatipreuzeliodkulturakojesusenalazilenadinarskomepro­

storuprijenjihovanaseljavanja.1Primjenajebilavrlojednostavna:zvonolikisepoklo­

pacprekrivaožeravicomitoplimpepelom.Čestosutakvepeke,bezglazure,bileukra­

šene jednostavnimgeometrijskimmotivimauviduvalovnica ilicik­cak linijate isu

malepodvijejednostavnoprofiliraneručice.

Lončarstvo,tj.umijećepravljenjaposudaodgline,iakoprapovijesnogpodrijetla,jošje

dosredine20.stoljećapostojaloikaovještinaseljaka.Lončarskisuseproizvodikupova­

linamjesnimsajmovima,kojisunajčešćebilivezaniuzmjesnepučkesvečanosti.Lon­

čarstvomsusebaviliuonimmjestimaukojimasupostojaliizvorilončarskezemlje.

Glavnopomagalolončarimabilojeručnoilinožnolončarskokolo.Ručnojekolopri­

prostije,dokjeradnanožnomkolusavršeniji.Suđenamijenjenouporabinaotvore­

nomognjištuproizvodilosenaručnomlončarskomkolu.Naovomsupodručjunaj­

poznatijalončarskasredištabilaRakaljiHumuIstri,LadvićiKotorkrajCrikvenice,

Liplje u Gorskom kotaru te Kaluđerovac u Lici. Tim su se poslom uglavnom bavili

muškarci,osimuRaklju,gdjesuglineneposudeizrađivaleižene.

Suvremeniugostiteljisvečešćenudejelapodpekom.PoputProustovihmadeleineko­

lačića idanasspomen jelapodpekomizazivanostalgijuzasimboličkimvremenom

mirisaiokusanoninekuhinje.yIŠŽ

Pek(v)a

Žensko oglavlje – rubŽensko oglavlje – rub

otokKrk

19.stoljeće

pamuk,tkano

240×38cm

PPMHPEO973

Unošnjamajadranskezoneističusedugačkaženskaoglavljasloženanaosobitnačin,

tzv.rubovi.Uprosjekusudugačkiokodvametra,široki40–50cm,aslažusepodužini

učetiridijela.Takosloženimrubomomataseglavaženenarazličitenačine,ovisnoo

lokalitetukaoidobiistatusužene(djevojčica,udanažena,udovica).

Usporedimo li današnji rub s mnogim prikazima pokrivanja ženske glave iz ranijih

vremena,ustanovitćemodamuumnogomeodgovaravrloraširennačinpokrivanja

ženskeglaveupučkojnošnjisrednjeizapadneEuropeod11.doupočetak14.stolje­

ća.Upravo,općepoznatpovezGebende,znanikaoEnd und Gebändgotičkepučkenoš­

nje, svojim oblikom, službom, ali i semantikom same riječi odgovara krčkom rubu.

Gotičkomelementutrebapotražitipodrijetlouslavenskominventaru,paćemorub

označitikaojedanodonihmaterijalnihpredmetakojiuranomesrednjemvijekuiz

slavenskogsvijetaprodiruusrednjuEuropu,iondjepostajuopćiposjeduizdignutoj

gotičkojstilizaciji.1Podatkeorubovimanalazimoiutestamentimaiz17.stoljeća,od­

nosnouglagoljskojnotarskojknjizivrbničkognotaraIvanaStašića.

Rubjezasvakodnevnuuporabubioizrađenodbumbaka(pamuka),doksezasvečanije

prigodenosiorubodlanenogplatna,batista(laganatkaninaodpamukaililana),alii

svile,kojususamiproizvodiliuzgajajućidudovsvilac.

Rubovi suukrašenirazličitimvezenimiliutkanimvegetabilnimigeometrijskimmoti­

vima,kaoičipkomiresama.Bogatstvoukrasatakođerjeukazivalonastarosnudob

žene:upoznijimživotnimgodinamaukrasina rububilisugotovosasvimreducirani.

Podaciizdrugepolovice19.stoljećapotvrđujudasuutovrijemedjevojčicejošodlazi­

leuškolupod rubom.2Ipak,nošenjerubaizsvakodnevneuporabeiščezavavećpočet­

kom20.stoljeća.Danasjeonjošprisutanisključivoprigodomrazličitihfolklorno­tu­

rističkihmanifestacija.yIŠŽ

1MarijanaGušić,Tumač izložene građe,EtnografskimuzejZagreb,Zagreb1955,str.115.

2TerezaPaulić,Terenske bilješke iz Vrbnika na otoku Krku,neobjavljenaarhivaEtnografskogmuzejaZagreb,Zagreb1946,str.71.

50

51

Naprava za ljuštenje jabukaNaprava za ljuštenje jabuka

LockeyiHowland,USA

1856.

metal,strojnaizrada

18×18×15cm

PPMHPEO1559

Razvitakljudskevrstetemeljisenainventivnostibrojnihmislilaca,međunjimaiizu­

mitelja,kaospecifičnevrstetehnološkiorijentiranihinventivnihpojedinaca,zasluž­

nihzarazvojtehnikeitehnologije.Takoprocesstvaranjaizumapočinjesinventivnom

idejom.

U19.jestoljećuizumljenomnogorazličitihnapravazaolakšavanjekućanskihposlova.

Tesunapraverezultiraleracionalizacijomuloženogvremena.Jedanodizumabilajei

napravazaljuštenjejabukaiz1856.godine.UAmericitogavremena,gdjejenaprava

izumljena,jabukajebilaiznimnoprisutnausvakodnevnojprehrani,primjericeupotre­

bljavalasezapripremupitaodjabuka,jabučnogsoka,ilisepakrezalautankekriškei

sušila.Ovajenapravauvelikeubrzalaprocesguljenja.Principnakojemujedjelovalavrlo

jejednostavan:mehanizamjepričvršćennastol,jabukasenabodenapostojećuvilicu,a

aktivacijom rotacijskog mehanizma sječivo počinje guliti jabuku. Pomoću ovakvih se

mehanizamamoglauklonitiisržjabuke.1Nažalost,nijenampoznatokakojeovazani­

mljivanapravaameričkeprovenijencijedospjelaunašmuzej,nonesumnjivojeitojedna

neobičnapriča.yIŠŽ

1www.appleparermuseum.com/History.htm;

www.culinarycuriosity.org/

52

Suknja od krzna – kotigaSuknja od krzna – kotiga

otokKrk

2.pol.19.stoljeća

koža,runo,vuna,juta,svila,štavljeno,tkano

115×120cm

PPMHPEO964

Tekrijetkeetnografskezbirkeprimorskeregijedanasusvomfundusukrijuprimjerke

kotige,dužesuknjeodjanjećihkožicaskrznom,kojese,kakobiboljegrijalo,nosilo

okrenutoprematijelu.Takorijetkaočuvanostsuknjeukazujeinanjezinuvelikuvri­

jednost.Sastojalaseoddvajudijelova–suknjeiprsluka,aobičnojesastavljenaod

višekoža,štojeovisilooveličinisamihkoža,aliikotige.Upotrebakrznazazimskui,

uopće,zareprezentativnuodjećunaovompodručjuzajedničkajesobližnjimistarsko­

furlanskimzaleđem.

Gornjidioodsukna,tzv.kas,običnojepodstavljengrubimdomaćimplatnom.Sprije­

dajenasuknjirasporak,tzv.žepić.Uz kotigususenosilekošuljesotvorenimrukavi­

ma,nakojusuženeoblačileikratkujaknu,tzv.suknjicu od škarlata.

Kakojetoiuobičajenoutradicionalnomodijevanju,kotiga svakogakrajaimalajeponeku

osobitost,čimeseisticalameđukotigamaizokolnogaprostora.Takosuseukrasirazliko­

valiodmjestadomjesta,ponegdjejedonjiporubukrašencrvenim,ponegdjeljubičastim

suknomilipaksuknomkojedrugeboje.Tako je,primjerice,dobrinjskakotiga mogla

služitiizaradosnesvečanostiizakorotu(zarazlikuodOmišlja,gdjesubogatijefameje

imaleipodvijekotige,jednuza radost,druguza žalost,aponekadsetaskupocjenaodjeća

irazmjenjivalaunutarobitelji).1Kotigesunerijetkobileidiomirazadjevojke.

Poznatajeikotižica z rukavimiilipelijić.Takvuzimskunošnjunosilesumaledjevojčice

oddevetmjesecidošestilisedamgodina.Bilajeizrađenaodjanjećekože,većinom

bezukrasa.Podžupić,tj.gornjidiosrukavima,biojeprišivennakotižicu.2Djevojčice

starijedobinosilesukotigekaoiodrasležene.

Izradomkotiga bavilisusekotižari.JedanodcrikveničkihmajstorakotižarabiojeMa­

tejčićKotižar,kojiježivioiradionaPetaku.Onjenapetačkojobali,kojaobilujeiz­

vorimaslatkevode,vrutcima,štavio,ispiraoisušiokožeodkojihješivaokotige.Cijela

jeobiteljstogadobilanadimakKotižari.3yIŠŽ

1TihanaStepinacFabijanić,"NarodnanošnjauOmišlju",Krčki kalendar,Krk1995,str.117–119.

2TerezaPaulić,Terenske bilješke iz Vrbnika na otoku Krku,neobjavljenaarhivaEtnografskogmuzejaZagreb,Zagreb1946,str.87.

3RadivojBelobrajićidr.,Crikvenička nošnja,KatedraČakavskogsabora"Kotor"Crikvenica,GradskaknjižnicaCrikvenica,Crikvenica2012,str.43.

53

54

Ribarski pribor – svitiloribarski pribor – svitilo

Hrvatskoprimorje

19.stoljeće

željezo,kovano

133×63×34cm

PPMHPEO1048

Starokaoisamribolov,mamljenjeribesvjetlomizgarajućegdrvatradicionalanjeobi­

čajnaistočnojobaliJadrana.Željeznarešetka,nakojojjeizgaralodrvo,postavljalase

ispredpramca.Najvišesetražilodrvosmnogosmole,prvenstvenoborovoismreko­

vo,paklekovoibukovo.Tojedrvoplamsanjemdavalosvjetlost,a

ribarisugovorili:štojeplamensilniji,ribolovjeobilniji.

Svjećarica,čamactipagajeteiliguca,bilajenositeljicaželjeznogsvitila.SvjećariceHr­

vatskogprimorjaikvarnerskihotokapotkrajprošlogstoljećaimalesuposaduodtri

ribara:špijač,tj.onajkojivreba(špija)ribu,promatranjezinokretanjeidajeznakove

zanjezinonavođenje,aujednopodržavavatru;navažač veslaupravljasvjetlomsvjeća­

rice,avještjeupoznavanjukonfiguracijednairibolovnihpozicija;srdar jeglavarsvje­

ćarice,onupravljaspuštanjemmrežeumoreiujednojevođačitaveribarskedružine.

Zatakvuvrstulovaprvenstvenoplaveribebilesupotrebnevelikekoličinedrva,zbog

čegasuuvelikojmjeriopustošenešume.Odpočetkamasovnoglovamaleplaveribe

mrežamapotegačamapodsvjetlompotkraj15.jestoljećagodišnjebilouupotrebiido

400mreža.Svakojmrežipotegačizačitavujeljetnusezonubilopotrebnooko120m3

drva,štojeukupno48000m3.Upravojenabavaipripremadrvabilajednaodnajvećih

stavkiutroškovimaribolova.

Održavanje svjetlosne vatre u lovu male plave ribe bio je vrlo težak posao. Posada

svjećaricemoralajepovjetrovituvremenunavlačitinavlaženekabanicekakobimogla

izdržatiudarcevatre.Čestojeribarezahvaćaoplamen,pasusemoraligasitimorem.

Ribarisuujutrodolaziliusvojelukecrnipolicuirukama,opaljenihbrkovaiobrvate

nagorjeleodjeće.Zbogtakoteškihuvjetaradaposadasvjećaricebilajepovlaštenau

diobilovine.Dobivalajetriputavišeodlovineribeunovcuinaravinegoobičniribari

družiari iz leuta, nosioca mreže. Nedvojbeno, za sve su uložene napore i pretrpjele

mukezasluživalitakavtretman.1

Romantičan jeopisodlaskasvjećaricaskraja19.stoljeća,kojinamdonosiputopisac

Hirc:"TamonakrajuBakarskogzaljevazatitrapoputžarkaokacrvenkastosvietlo,nu

zablištiidrugo,treće,četvrto.Onobivasveveće,iskrefrcajuuzraksausijanaželjezai

padajucvrčećumore.Svietlaserasplamtišeilaganosepomiču,odsievajućumorskoj

dubiničarnimsjajem."2yIŠŽ

1JosipBasioli,Ribarstvo na Jadranu,NakladnizavodZnanje,Zagreb1984,str.148–150.

2DragutinHirc,Hrvatsko primorje,TiskaraRijeka,Rijeka1996,str.52.

55

56

Zviždaljka u obliku konja s jaha~em – fiš}etZviždaljka u obliku konja s

jahačem – fišćet

LeopoldBojc,DolenjaVas

sredina20.stoljeća

keramika,pečeno,glazirano,polikromno

12×11×4,5cm

PPMHPEO553

1JerkoBezićidr.,Tradicijska narodna glazbala Jugoslavije,Školskaknjiga,Zagreb1975,str.52.

Iglazbaloiigračka–fišćet.Keramičkefućkaliceukojeseulijevavoda,uoblikuptica,

vrčića,konjićasjahačemilibeznjega,omiljenesudječjeigračke,noupotrebljavajuse

ikaoglazbeniinstrumentizapostizanjeosobitihefekata.Fišćetisuvrstaokarine,a

visinatonovaodređenajerupicamakojesuizrađenenasviraliiprekrivajuseprstima.

Svrstanaukategorijuaerofonihinstrumenata,ovakvasviralazvukproizvodepuha­

njemkrozproreznabrid.1Takviseinstrumentiipakrazlikujusobziromnamaterijal

odkojegasuizrađeni,bilodajeriječokeramici,drvuilitrstici.

MnogimjenaraštajimadjeceuspomenanakastavskuBelunedejusvojevrsnisuvenir

djetinjstva,patakoifišćetpoznatkaopetešić kemu se vrit puše.Idanasganalazimona

tomsajmu,anekanovadjecaunjemuotkrivajuvezusprošlošću.yIŠŽ

57

ŽaraŽara

sredozemnaprovenijencija

kraj19.stoljeća

keramika,pečeno,glazirano

vis.90cm,Ø45cm

PPMHPEO18931

Lokalnojestanovništvonasajmovimakupovaloproizvodeizokolnihkeramičarskihsre­

dištaLikeiIstre,nokeramičkisuproizvoditakođerdonošeniiizdrugihmediteranskih

zemalja,poputItalijeiFrancuske.UZbircikeramikeEtnografskogodjelaosobitomjesto

pripadaposudamazapohranunamirnicaitekućine,različitimtipovimavrčeva,kera­

mičkihboca,bukaleta i,osobito,žarazadržanjevode.Veliketrbušasteposudeidanas

čestonalazimouokućnicamanašeregije.Iznutraglazirane,izvanatekdjelomično,ova­

kvesuposudedojmljivpodsjetniknamigratornuprošlostlokalnogstanovništva.

Tzv.ognjišna keramikadomaćegjepodrijetla,dokjeonaocakljenauglavnomuvezena.

KeramičkesubocekopnenimtrgovačkimputovimadolazileizItalije,doksužaresre­

dozemneprovenijencijeidonosilisuihpomorci.Zbirkakeramike,osimštojasnoocr­

tava lokalnutipologijuposuđakojeseupotrebljavaloupripremihrane,svjedoči io

značajutrgovačkihrazmjena,čestopotaknutihmigracijamastanovništva.yIŠŽ

58

Mlinac – broštulinMlinac – broštulin

Lovran

početak20.stoljeća

metal,lijevano

vis.80cm,Ø10,9cm

PPMHPEO943

Sgutljajemmirisnejutarnjekavemnogimazapočinjedan.Danas,kadaodlazakuku­

povinupodrazumijevabrzilagannačinnabavepotrebnihnamirnica,nekadašnjinači­

nipripravetogpopularnognapitkapomoćubroštulinaizazivajunostalgiju.Broštulin,

pržioniksručicomzamiješanjekave,vraćanasuvrijemekadasekavapržilanadog­

njištemikadasusekućomširilimirisisvježeprženekave.Kavaodječmailicikorije,

falso kafe,češćesespravljalanegoona"prava"–šćeto kafe.1TakoiIvanŽic,poznatikro­

ničarživotauVrbnikunaotokuKrku,uprvojpolovici20.stoljećazapisuje:"Ne pije se

već seda golo kafe, zač to je zgoritek za fameju, nego je tribi va ńega zbroštulat žita, šenice,

reže. Kafe se da va to samol za seńal, da ima nikakov gušt, voń od kafe."2Dakledabisekava

skuhala,trebalojujeprethodnospržitiisamljeti–isvesetoobavljaloukućanstvima.

Sadavećzaboravljeniručnimlincizakavu,mažinini,pretečesuelektričnihmlinaca.

Nazivitihdijelomzaboravljenihkućanskihpomagalakrijuseiuuzrečicama,čestima

unašimkrajevima,npr."Ala,ala,nebroštulaj/nemažinaj",kadanekomeželimodati

doznanjadapreviše"melje",odnosnopriča.yIŠŽ

1MarijaGračaković,Štorije od besed,KatedraČakavskogsaboraKornić,GradskaknjižnicaCrikvenica,Crikvenica,Kornić2013,str.136.

2IvanŽic,"VrbniknaotokuKrku:narodniživotiobičaji",Zbornik za narodni život i običaje JAZU/HAZU,Zagreb1899–1949,pretisakAdamić,Institutzaetnologijuifolkloristiku,PovijesnodruštvootokaKrka,Rijeka–Zagreb–Krk2001,str.138.

59

ŠkrinjaŠkrinja

sjevernojadranskiotoci

19.stoljeće

drvo,rezbareno,oslikano

59,5x53x146cm

PPMHPEO1566

Škrinječestoasocirajunatajnebakinatavana.Čuvalesuobiteljskedragocjenosti,ne­

kadasuunjimamladeženedonosilesvojmirazusuprugovuobitelj.Bogatstvooblika,

veličina,sadržajainačinaukrašavanjapunonamgovoreopojedinimobiteljima.Izgled

variraodjednostavnihdrvenihškrinja,gotovobezukrasa,doraznovrsnimmotivima

bogatodekoriranihipolikromnoukrašenih,nakojimasenalazeibravesključevima.

Najčešćirezbareniioslikanimotivinaškrinjamastiliziranesuvazescvijećem,čem­

presi,lišće,aliirazličitigeometrijskiornamenti.Rijetkiprimjerciškrinjaimajuiosli­

kanuunutrašnjostpoklopcatemanjepregradeuunutrašnjemdijelu.

Škrinjajenajstarijipredmetkojijekorištenzaunutrašnjuopremudomaipolaznije

oblikzasvekasnijetipovepokućstvanamijenjenogazaspremanjestvari.Iznjezina

osnovnogoblikaposlijesuserazviliderivati–jednokrilniidvokrilniormari,kredenci,

komodeimnogidrugi.Škrinjaimagotovouniverzalnunamjenu.Osimkaospremište

zaodjeću,nakitiobiteljskedragocjenosti,onajemoglaposlužitizasjedenjeiliprivre­

meniležaj,a–uslučajupotrebe–ikaoodarzapokojnika.

Najjednostavnijioblikškrinjekoji jerasprostranjenna jadranskomidinarskompo­

dručjuonajječijesučetiripločeoplošjameđusobnospojenenadopunjavanjemzubaca

bočnihstranica(vez na pero).Najadranskompodručjuškrinjaimaravnipoklopac,ni­

skenogarečestouoblikustiliziranihlavljihšapaterezbarenuprednjuplohu.1

Ukrašavanješkrinjakaoinjihovaizradbaprolazilisurazneetaperazvoja,aukrasse

mijenjaopremamodiupojedinomkrajuilivremenu.Unovijejedobaškrinjuizsob­

nogmobilijaraistisnulagrađanskakomoda.yIŠŽ

1ZvjezdanaAntoš,Pokućstvo u Hrvatskoj:

etnološki pogled na unutrašnje uređenje doma,EtnografskimuzejZagreb,Zagreb1998,

str.30.

60

Ogrlica – kolajnaOgrlica – kolajna

Cres,Orlec

18.stoljeće

zlato,srebro,tekstil,kovano,filigran,granulacija

20×22cm

PPMHPEO1562

SvojevrsniukrasniunikumuoblikuženskogprsnognakitanapodručjusjevernogJa­

dranapoznatjepodnazivommodaiilikolajna.Riječjeonakituizraženihvjerskihobi­

lježja,ukrašenomraznovrsnimmotivimauoblikusrca,križeva,kovanognovca,me­

daljaimedaljona.1Brojukrasa,osobitokriževa,ukazivaojeinabogatstvodjevojčine

obitelji.Ranijesutakviukrasinasljeđivanipomuškojliniji,nodanastomuvišenije

tako.Čestoovajobliknakitasvjedočiovještinilokalnihzlatarskihmajstora,kojičesto,

uzmanjeintervencije,novcudajusekundarnunamjenuuvidunakitnaukrasa.yIŠŽ

1IvanaŠarićŽic,Zlatni trag –katalogizložbe,PPMHPR,Rijeka2012,str.77.

61

"Cipelaglavučuva",vjerojatnojesvimapoznatauzrečica.Majstorepostolarekojiruč­

noizrađujucipele,nažalost,sveteženalazimo.Materijalikojimaječovjeknekadabio

okruženupotrebljavanisuizaobuću.Takosukožedomaćihživotinjačestokorištene

uizradiobuće.Jednakojetakoivunaupotrebljavanauproizvodnjirazličitihinačica

vuneneobuće.Osobitosudojmljiveženskeplitkecipeleiz19.stoljeća,penganeposto-

le,izrađeneodbijelekožeiukrašenecrvenomvrpcom.1

UzapisimaoživotuiobičajimauVrbnikunaotokuKrkuuprvojpolovici20.stoljeća

autoricaMaricaStašićMilićdonosiiovo:"Vačsuseobuvali?Vamačini2odrobiiple­

teneodvelni.Šotasejenabadaločedebje,mestopoplata.Nogisunjinvavikcveliva

mokru.Ženskesuimelikovejefinijezablagdenodvelnice,atakoipostolićefinije.Za

divojkubisebilinaručiliupostolaraodvražjekože,alodmaškalića3,mehke,vojnemi

bimorekliodantilopa.Takoizamladićalipesvenapingane4."5yIŠŽ

Cipele – penganipostoliCipele – pengani postoli

otokKrk

2.pol.19.stoljeća

koža,svilenavrpca,dugme,pamučnatkanina

10×23×8cm

PPMHPEO972

1MarijanaGušić,Tumač izložene građe,

EtnografskimuzejZagreb,Zagreb1955,str.117.

2Mačini–kućnekrpenepapuče.

3Maškalić–jelenskakožica,sušenakožaod

bravazacipele.

4Napingane–ukrašene.

5MaricaStašićMilić,Šepićani serca i mora: kazivanja o životu i običajima u Vrbniku na

otoku Krku,Adamić,Rijeka2008,str.82–83.

62

64 Pismo narudžbe plana novog dijela grada Rijeke

66 PlanimetriadellaRadadiFiume–Plan rije~kog lukobrana

68 Rodoslovno stablo obitelji Steinberg (Štemberger)

70 Isusovci u Rijeci

73 Isprava Nikole Zrinskog

74 Latinski prijepis glagoljske isprave Nikole Frankopana

76 Diploma kojom rije~ki kapetan dodjeljuje gra|ansko pravo Giuseppeu Sebastian~i}u

78 Pismo Gabriela D’Anunzzija rije~kom biskupu Isidoru Sainu

80 Gazophylacium

82 Srednjiilitipokratchenikatekizmus

84 Libreto opere RovildadiMessina

86 Zastava Hrvatskog pjeva~kog društva Jadranskavila

87 Zastava ratnih veterana

88 Zastava Društva SvetiMihovil

90 Kain ubija Abela

92 Gospa Trsatska

94 Dolazak cara Karla VI. u Rijeku

96 Sve~ano proglašenje pripojenja Rijeke Ugarskoj

98 Sveta Lucija

100 Motivi iz srednjovjekovnog života

103 Karolina Belini}

104 Quartetto

106Portret Ivana Minaka

108 Obiteljski portret

110 Giovanni de Ciotta

112 Andrija Ljudevit Adami}

114 Alegorija

116 Bogorodica s Djetetom

118 Rije~ka pietà

120 Fidelissima i indeficienter

63

kulturnopovijesni odjel

122 Bilikum u obliku kubure

123 Zdjela

124 ^eški kristal

126 Cassapanca

128 Stoje}i sat

130 Kresnikova violina

132 Klavir

133 Stolac – Grobni~kasedia

134Kabinetski ormari}

136 Mor~i}i

137 Votivna kruna

138 Džepni sat

140 Ulomak zvona s glagoljskim natpisom

142 Lokot s gradskih vrata

143 Pe~ati

144 Maketa grada Rijeke

146 Adami}evi svjedoci

148 Nadgrobni spomenik

149 Nadvratnik s natpisom majstora Gašpara

150 Dekorativni oklop grofa Lavala Nugenta

152 Sve~ana odora baruna Vinka Zmaji}a

156 Sablja Vinka Tadejevi}a

157 Ma~ s Grobnika

158 Rije~ki torpedo

160 Rije~ki i bakarski papirni novac

162 Rije~ke krune i papirni novci

164 Lire B

168 Medalja u spomen 500. obljetnice ~udotvornog rije~kog raspela

173 Kuhinjska vitrina – Vetrina

64

1ZlatkoPrikriliZdenkoKolacio,"UrbanističkirazvojRijeke",Rijeka – Zbornik,Maticahrvatska,Zagreb1953,str.189.

2DaniloKlen,ur.,Povijest Rijeke,SkupštinaopćineRijekaiIzdavačkicentarRijeka,Rijeka1988,str.153.

StoljetnudominacijuMlečananadJadranomukinuojecarKarloVI.Habsburškipro­

glasivši 1717. slobodu plovidbe ovim morem. Za razliku od svojih prethodnika on

shvaćaprednostizlazanamoreimogućnostikojesuzarazvojmeđunarodnetrgovine

pružalelukeTrstiRijeka.Stogaimdodjeljujestatusslobodnihluka,ukojimasutr­

govciimaliposebnepovlastice.1Svetoimalojezaposljedicupunjenjecarskeblagajne,

aposrednojepridonijelorazvojuovihdvajujadranskihgradova.

KarlovupolitikunastavilajenjegovakćiinasljednicaMarijaTerezija(vladalaod1740.

do1780.godine).MarijaTerezijajesvojimcarskimukazimapodupiralarazvojRijeke,

njezinoprometnopovezivanjeiotvaranje.Urazdobljujenjezinevladavinepoduzeto

nizurbanističkihintervencijautadapriličnozatvorenomlučkomgradićusmalimpri­

staništemnaušćuRječine.

TrstiRijekačestorazmjenjujuarhitekteigraditelje,ačestisuislučajeviunajmljivanja

"stranepameti"umodernizacijiovihgradova.Iztograzdobljapotječeipismopisano

francuskimjezikomukojemusetražiizradaplanaizgradnjekućaublizinimorskeobale.

UpismusepreporučujeinženjerAntunGnamb,kojibinadziraogradnjunovogdijela

gradaRijekenaobaliokodanašnjeŽabice,tj.sazapadnestranenekadašnjihgradskih

zidina,štoseutovrijemepostupnouklanjajukakobiseomogućiloširenjegrada.

Uovomdijelugradapredviđalase izgradnjagradskogvrta ikapucinskogsamostana.

Autorpisma,čijijepotpisnadnunečitljiv,takođersavjetujegradskuupravudaprihvati

prijedlogeinženjeraGnambaakobislučajnonašaoshodnimsavjetovatiineštopovrh

spomenutog,aštobibilozgodnoizgraditinaovompodručju.

AntonGnambstigaojeuRijekutek1773.ineumornoradiosvedosvojesmrti1806.

Ostaviojeneizbrisivtraguurbanojstrukturigrada.BiojeautorprojektastareGuverne­

rovepalačenadanašnjemJadranskomtrguiobnovekupolegradskogtornja,aliibroj­

nihgradskihkuća.2yTP

Pismo narudžbe plana novog dijela grada RijekePismo narudžbe plana novog

dijela grada rijeke

Trst

20.lipnja1766.

papir,rukopis,francuskijezik

35×24cm

PPMHPKPO­PZ26488

65

66

PlanimetriadellaRadadiFiumePlan rije~kog lukobranaPlanimetria della Rada di Fiume

Plan riječkog lukobrana

Trst

1.rujna1843.

papir,rukopis,talijanskijezik

71×90cm

PPMHPKPO­PZ16301

UrbanističkoširenjeRijekeodvijaloseusporedospovećanjempro­

metauriječkojluci,kojaseodpostankagradanalazilanaušćuRje­

čineumore.Većkrajem18.stoljećapočinjeseshvaćatidapostojeća

lukanijedovoljnaidaneštotrebapoduzetikakobionamoglapri­

hvatitivećibrojbrodovasdubljimgazom.Glavnijeproblemslu­

komnaušćubiotajštojerijekačestonanosilašljunakipijesaksma­

njujućitakodubinu,pogotovunasamomeušću.Stoga jebilopo­

trebnojaružatiriječnodno,štojebilonepraktičnoiskupo.

Četrdesetihgodina19.stoljećamađarskaupravauRijeciozbiljno

sebaviproblemomproširenjalučkihkapacitetaterazmatraneko­

likoplanovakojisuišliudvapravca–proširitilukunaušćuRječi­

neilikrenutiujedanposvenoviinovativanpothvatizgradnjeluke

ispredgrada.1TakvujelukuutovrijemeimaosamoMarseille.Iz­

gradnjalukeispredgradazahtijevalajevelikugraditeljskusposob­

nostsobziromnatodajebilopotrebnonapravitilukobranudu­

bokommoru,nanasipukojićebitidovoljnočvrstdaizdržiudare

velikihvalova.StogajeupravofrancuskiinženjerHilarionPascal,

koji je sudjelovao u izgradnji marsejske luke, imao udjela i u iz­

gradnjinovetršćanskeiriječkeluke.Snasipavanjemobalenapo­

dručjudanašnjeriječketržnice1841.godinezapočinje izgradnja

tzv.Mola longaimoderneriječkeluke.2Planovikojisunastalipri­

likomnoveregulacijeušćaRječineigradnjenovelukečuvajuseu

Zbircigeografskihkarata,arhitektonskihnacrtaiplanovaPomor­

skog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i važno su

svjedočanstvorazvojagrada.

OvajnacrtprikazujeušćeRiječinesplanomsidrištakapacitetaod

70brodicadubokoggaza(naviglie di alto bordo)i90barki(del ca-

bottaggio).Unastavkusevidiiprikazgradauzobalu.Izplanaje

vidljivodajeusporednosizgradnjomnovoglukobranapoduzima­

noinizradovanapoboljšanjustarelukenaFiumari.yTP

1DaniloKlen,ur.,Povijest Rijeke,SkupštinaopćineRijekaiIzdavačkicentarRijeka,Rijeka1988,str.178–182.

2ZlatkoPrikriliZdenkoKolacio,"UrbanističkirazvojRijeke",Rijeka – Zbornik,Maticahrvatska,Zagreb1953,str.189.

67

PlanimetriadellaRadadiFiumePlan rije~kog lukobrana

68

Rodoslovno stablo obitelji Steinberg (Štemberger)rodoslovno stablo obitelji

Steinberg (Štemberger)

17.stoljeće

pergamena,crtež,rukopis

41×50,5cm

PPMHPKPO­PZ16235

PorodicaSteinberg(Štemberger)dobilajeplemićkinaslovigrbnaosnovugrbovnice

koju je car Ferdinand II. Habsburški 1631. dodijelio Jurju (Goergu) Steinbergu od

Steinbergakaozahvaluzaslužbuovojvladarskojkući.Pravonaplemićkutituludodi­

jeljenojeinjegovojbraći,Jeronimu,BartolomejuiIvanu,kaoisvimnjihovimnasljed­

nicima ipotomcimaobajuspolova.Glavni je razlogdodjeleplemićke titulezasluga

JurjaSteinberga,kojijepredvodio3000vojnikauobraniBakraodmletačkeopsade

1611.godine.Ovaplemićkaporodicabilajeudvorskojslužbinekolikostoljeća.Njiho­

vajepostojbinabioutvrđenigradGutteneg,alisuimaliposjedeiuJelšanamaiKlani.

IzmeđuPivkeiDolenjaimalisusvojzamakSteinberg(Nakalce),kojijeizgrađenu17.

stoljeću,alisugakasnijeprodali.

Steinberzisuprviputzabilježenikaoriječkipatricij1652.godine.Ovajeporodicabila

aktivnaudruštvenomživotuRijeke.Mnogisuodnjihbilisuciivijećnici,azaslužnisu

izaosnivanjezakladezapomoćsiromašnima"MonsPietatis"1."MonsPietatis",odno­

snozakladazapomoćsiromašnimabilajeuobičajenainstitucijaugradskimkomuna­

mapredindustrijskogdoba.Biojetonačinpomaganjasiromašnima.Utakvimseza­

kladamauzmalukamatumogaodobitinovčanizalog.OsnivačzakladeuRijecibioje

Jeronim(Gerolamo)Steinberg,kojijeuprvojpolovici17.stoljećabiožupnikuJelša­

nama.Onjeoporučnoostavio3000forintizaosnivanjezakladetedaoizgraditioltar

sv.Petrauriječkojkatedrali.2

RodoslovnostabloporodiceSteinberg,vezanouzgrbovnicukojasečuvaufundusu

PomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijeka,zanimljivjeprikazjedne

plemićkeporodice,njezinagrbaiposjeda.UZbircirukopisatakođersečuvajudoku­

mentispomenutezaklade.yTM

1GiovanniKobler,Memorie per la storia della liburnica cittá di Fiume,vol.III,UnionedegliItalianidell’IstriaediFiume,UniversitápopolarediTrieste,Trst1978,str.181–183.

2IrvinLukežić,Riječke glose,IzdavačkicentarRijeka,Rijeka2004,str.107.

69

70

Povelja Ferdinanda II. o osnivanju riječkog isusovačkog kolegija

Beč

1633.

pergamena,rukopis

31,5×24cm

PPMHPKPO­PZ379

Isusovci u RijeciPočetkom17.stoljećauRijekudolazeisusovci.Njihovajeprvenstvenamisijaspreča­

vanješirenjaprotestantskereformacije.Utomeimajupotporuhabsburškihvladarai

nekihvelikaša.Takoveć1625.godinecarFerdinandnaisusovceprenosipravoubira­

njapoloviceriječkedesetine.JošjedarežljivijabilaudovicagroficaUrsulaThonhau­

sen,kojaimje1630.darovalaKastavskugospoštijusVeprincemiMošćenicama,kao

iznatnasredstvazagradnjusamostana,crkavaisjemeništa.

IsusovačkaškolauRijecipočelajesradomškolskegodine1627/28.Podučavalosena

latinskom jeziku, a u početnim razredima i na talijanskom. Djeca su morala imati

određenopredznanje,kojesustjecalanapripremnomtečaju.Godine1699.JurajŠoić

počeojepoučavatiinahrvatskomjeziku,međutimzbogžalbiriječkihgradskihotaca

upravagajeKolegijapremjestilaitakoprekinulanastavuna"ilirskomjeziku".

CarFerdinandII.izdaoje31.srpnja1633.godinepoveljuoosnivanjuriječkogisuso­

vačkogkolegija,kojujekasnijepotvrdioinjegovnasljednikFerdinandIII.Poveljaje

pisanalatinskimjezikomnatridesetisedamlistovapergameneiovjerenavlastoruč­

nimpotpisimavladara.Tomsupoveljompotvrđenaisvaranijadarovanja.Takvisu

uvjetiomogućilidaseriječkiisusovačkikolegijrazvijeusveučilište,štoseidogodilo

1726.TajsustudijosimRiječanapohađaliimnogistudentiizIstre,DalmacijeiKranj­

ske,doksupredavačiuglavnombilitalijanskogilinjemačkogpodrijetla.Zahvaljujući

kolegijuistudentskimpredstavamareligioznogsadržajanalatinskom,talijanskomi

hrvatskomjeziku,uRijeciserazvijaikazalište.Kolegijjezatvorennaredbomcarice

MarijeTerezije1773.godinenakonopozivaisusovačkogreda.1yTP

1MaricaBalabanićFačini,Sjaj isusovačke baštine u Rijeci,PPMHPR,Rijeka1993.

71

72

Povelja kojom Leopold I. potvrđuje riječkim isusovcima stečene povlastice

Beč

10.lipnja1661.

pergamena,rukopis

31,5×25,5cm

PPMHPKPO­PZ380

73

Isprava Nikole ZrinskogOvomispravomgrofNikolaZrinskioslobađaIvanaStiglićakmetskihobveza,čimeon

postajeslobodangrađanin.IspravajenastalaukancelarijigrofovaZrinskihuBakru.U

tojevrijemegradilukaBakarpodnjihovomupravom.Njegovisuprethodnigospodari

biliFrankopani,nood1575.gradjeprešaourukeZrinskih.FrankopaniiZrinskibilisu

dvijenajmoćnijeinajbogatijefeudalneporodicenaprostoruhrvatskihzemaljaukasno­

mesrednjemiranomenovomvijeku.Nizomženidbenihvezaudruživalisuse,dijelilii

razmjenjivaliposjede.Takojekrajem16.stoljećaiBakarzamijeniosvojegospodare.Po

smrtiStjepanaIII.FrankopananjegovisunećaciNikola,KristoforiJurajZrinski(sinovi

njegovesestreKatarine)podijelilinjegoveposjede.NikolaiJurajupravljalisuBakrom,

dokjeKristoforubrzoumro.KakobiodržavalidobreodnosesMlečanima,skojimase

najvišetrgovalo,alikojisuvojnostalnovršilipritisaknaBakar,Zrinski1583.Mlečaninu

IvanuMaurocenudajuuzakupbakarskuluku.Zavrijemetrajanjatogzakupakmetovi

ZrinskihbilisudužnisvurobukupovatikodMaurocenatenjemujeftinoprodavatisvo­

jeproizvode.Tajeobvezateškopadalakmetovimaimnogisujesenastojaliosloboditi

ilijenabilokojinačinizbjeći.Tajjenepovoljanugovoristekao1590.godine.1

PodupravomZrinskihBakarpostajejednaodnajprometnijihlukanaistočnomJadra­

nu.Ovdjesetrgovalosolju,željezomidrvom.BakarjenajvećigradukraljeviniHrvat­

skojupravozbogjaketrgovačkeaktivnostigrofovaZrinskih,štojepotrajaloinakon

smaknućaPetraZrinskoga1671.zboguroteprotivcaraLeopoldaHabsburškog.Tada

jeBakarkonfisciranistavljenpoddržavnuupravu.2yTP

1IvoMarochino,Grad Bakar kroz vjekove,GradskimuzejBakar,Rijeka1978,str.

52–53.

2GiovanniKobler,Memorie per la storia della liburnica cittá di Fiume,vol.I,Unionedegli

Italianidell’IstriaediFiume,UniversitápopolarediTrieste,Trst1978,str.240.

Isprava Nikole Zrinskog

Bakar

1584.

pergamena,rukopis

29,6×37,8cm

PPMHPKPO­PZ375

74

Latinski prijepis glagoljske isprave Nikole FrankopanaLatinski prijepis glagoljske

isprave Nikole Frankopana

StjepanIvanNovak

NoviVinodolski

4.veljače1428.

papir,rukopis

23×31,4cm

PPMHPKPO­PZ376

UispravisenavodidasubakarskisudacBlažinjegovbratAndrijadošlipredkneza

Nikolusmolbomdaimsedopustidazadržestatusslobodnjaka,kojisuimalinjihovi

prethodnici.Knezudovoljavanjihovojmolbi,štopotvrđujesvojimpečatomipotpi­

som.Ovajeispravauorginalupisananahrvatskomjezikuiglagoljicom,aprijevodna

latinskijezikilatinicuučiniojebakarskigradskinotarStjepanIvanNovak.

KnezNikolaFrankopan(Frankapan)u15.jestoljećugospodarKrka,SenjaiModruša

tebanHrvatske iDalmacije.On jeprviodknezovaKrčkihkoji sepočinjenazivati

Frangipanibus(Frankapan),itosdopuštenjempapeMartinaV.KneževiKrčkiuspješ­

nosu stoljećimabalansirali izmeđuMlečana iugarskihvladara,koji su čestobiliu

sukobu,inatajsuračunproširivalisvojeposjede.NikolaFrankopanigraojeključnu

uloguiudinastičkimborbamaizmeđuŽigmundaLuksemburškogiLudovikaAnžu­

vinca.ŽigmunduLuksemburškomposuđivaojenovac,azauzvratdobivaoposjede.1

Zahvaljujućitakvojuspješnojpoliticibiojenajmoćnijivelikašhrvatskihzemaljaka­

snogasrednjegvijeka.Kaofeudalnigospodarimaojepravododjeljivatislobodusvo­

jimkmetovima,što ječestobilopotrebno jersutrebalislužitiunjegovojfeudalnoj

vojsci.Zbogsvečešćihosmanskihprodoranahrvatsketeritorijevojskamujeitekako

bilapotrebna,amoraojepostavitiislužbenikeraznihprofilauprimorskimgradovima

kojisubilipodnjegovomupravom.yTP

1IvoMileusnić,"PosjedicrikveničkihpavlinauVinodolu",Czriquenicza 1412 – život i umjetnost Vinodola u doba pavlina,MuzejgradaCrikvenice,Crikvenica2012,str.19.

75

76

Diploma kojom rije~ki kapetan dodjeljuje gra|ansko pravo Giuseppeu Sebastian~i}uDiploma kojom riječki kapetan

dodjeljuje građansko pravo

Giuseppeu Sebastiančiću

Rijeka

14.veljače1791.

pergamena,rukopis

52×38cm

PPMHPKPO­PZ662

U15. i16.stoljećuRijekomu imefeudalnoggospodaraupravljakapetan,aodluke

važnezaživotgradskekomunedonoseVelikoiMalovijeće.Članovivijećasuiriječki

građani.Svremenomsečlanstvouvijećimaograničavasamonapripadnikeodređenih

porodica,svedo17.stoljećakadsuunjimamoglisjeditisamočlanoviodređenihpa­

tricijskihporodica,pa su iobičnigrađani svojevijećnikemoralibiratimeđunjima.

Vijećasuosimsudbeneovlastiuprvomstupnjujošraspravljalaiobiranjugradskih

funkcionara, činovnika, raspoređivanju i trošenju gradskih prihoda i sl. Osim toga

odlučivaloseiopravugrađanstva,kojegnisuimalislugeikoloni,adoseljenicisumo­

ralizadovoljitipojedineuvjete,kojisuseuglavnomodnosilinaimovnostanje.Neki

ugledniiimućnidoseljenicibilisuprimljeniimeđupatricijskeporodice.

Pravograđanstvaomogućilojepojedincu,kaoičlanovimanjegoveobiteljidasebavi

trgovinomspovlasticamakojejeuživaogradRijekasobziromnasvojstatusslobodne

trgovačkeilučkezone.Tijekomcijelogasrednjegiranoganovogvijekamnogisusta­

novnici Rijeke bili bez građanskog statusa, što ih je onemogućavalo u ostvarivanju

nekihtadašnjihgrađanskihpravaiuživanjupovlastica,uključujućiimogućnostsudje­

lovanjauradugradskogvijeća.Kapetangradakaovrhovnizapovjednikipredstavnik

vladaraimaojepravozaslužnimstanovnicimaidoseljenicimadodjeljivatigrađanska

prava.Ovadiplomasvjedočiotompostupku.yTP

77

78

Pismo Gabriela D’Anunzzija

riječkom biskupu Isidoru Sainu

GabrieleD’Annunzio

26.prosinca1927.

papir,rukopis,tisak,vosak,pečat

pismo33,6×24cm

omotnica14,5×20cm

PPMHPKPO­PZ20842

Križ s ametistom

FrancoBaronio

Milano

1927.

metal,pozlaćeno,ametist

13,5x9,5cm

PPMHP­KPO­ZUO20530

Pismo Gabriela D’Anunzzija rije~kom biskupu Isidoru Sainu

NakonzavršetkaPrvogasvjetskogratairaspadaAustro­UgarskeMonarhijebilojeneiz­

vjesnoštoćebitisgradomRijekom.Dionjezinihprojugoslavenskiorijentiranihgrađana

zahtijevadaseRijekapriključinovonastalojKraljeviniSHS,doksedio tzv.Fiumana

priklanjaidejidabiRijekatrebalabitidioKraljevineItalije.Idoktrajudemonstracijeu

gradupodkontrolommeđunarodnihtrupa,12.rujna1919.talijanskipjesnikiavantu­

ristGabrieleD’AnnunziopoduzimasnekolicinomtalijanskihvojnikamaršnaRijekuiz

mjestaRonchiubliziniTrsta.URijeciihdočekujerazgaljenagomila.D’Annunziouime

TalijanaiItalijeupravljaRijekomnastojećinatajnačinprimoratislužbenutalijansku

vlast,kaoimeđunarodnujavnost,daprihvatepriključenjeRijekeItaliji.D’Annunzioi

njegoviardititemnogobrojnitalijanskiprebjezi,najvišerazvojačenivojniciinjihovilo­

kalnipristalice–talijanskinacionalisti,eksperimentirajurazličiteoblikevlastiuRijeci,

uživajućiusvemogućimslobodamaičestoterorizirajućidomicilno,netalijanskostanov­

ništvo.Tomejepresudilaslužbenatalijanskavojska,kojajeupetbožićnihdana1920.

godineuspjelaistjeratiD’AnnunzijainjegovearditeizRijeke.

VelikapopularnostGabrielaD’Annunzianijeumanjenariječkimneuspjehom.Onjeiz

RijekeodmahodselioukonfisciranuvilunajezeruGarda,atalijanskikraljVittorio

Emanuele III. dodjeljuje mu naslov Principe di Monte Nevoso (Kraljević Snježnika).

D’AnnunzioseinadaljeusvojimpjesničkimipolitičkimistupimačestosjećaRijekete

nepropuštaprilikuRiječanimazahvaljivatinagostoprimstvu ipotporikojusumu

pružili1919–1920.Godine1927.uznakposebnezahvalnostipoklanjariječkombi­

skupuIsidoruSianukrižsametistima.D’Annunzioje,zavrijemesvojekratkotrajne

vladavineuRijeci,imaospecifičan,blizakodnosscrkvom,atimeisbiskupom.Njegov

misticizamipraznovjerjetesklonostritualimapronašlisusvojeuporišteucrkvenim

obredima,kojisutijekomnjegovevladavinečestobilipovodizajavnamasovnaoku­

pljanjauRijeci.1yTP

1TeaMayhew,D’Annunzio – Božić 1920,PPMHPR,Rijeka2009.

79

80

GazophylaciumGazophylacium

JoannisBellosztenecz

Zagreb

1740.

papir,tisak

24×22×14cm

opseg2000stranica

sign. Isaac & JJ / Rey

PPMHPKPO­ZKP17380

Gazophylacium, ij. g. n. kinchena komora, hisa, ali meszto gdeje szpravlyen kinch, tarna ko-

mora, blago, zlato-szranische

Gazofilacijililatinsko­ilirskariznicariječidvodijelnijerječnikkojisadržioko40000

latinskihriječiteoko25000ilirskih.Odiznimnajeznačajazahrvatskujezičnuzna­

nostjernavodiriječiiztrijunarječja–kajkavskog,čakavskogištokavskog.Sjedinjava­

njetrijunarječjakarakterističnojezaredpavlina,kojemujenjegovautorIvanBeloste­

nac(Varaždin1593.ili1954–Lepoglava1675)pristupio1616.Belostenecseškolo­

vaouBečuiRimu,biojepriorpavlinskihsamostanauLepoglavi,SveticamakodOzlja,

ČakovcuiCrikveniciteprovincijalredauIstri.

Književnojezičnakoncepcijaukojoj seprožimajusvidijalekti, anakojoj se temelji

Belostenčevradnadovezujesenanazoreranihpokupskihglagoljaša,hrvatskihprote­

stantskihpisacatepisacaozaljskogakruga.Postojanjerječnikadokazujedasujeziko­

slovcitražilinačineuspostavljanjajedinstvenogknjiževnogjezikaiprijepreporoda.

TemeljnislojBelostenčevihhrvatskihriječinastaojetakodajekajkavskileksikoboga­

ćenizboromizprethodnotiskanihinjemupoznatihrječnikaFaustaVrančića(1595)i

JakovaMikalje(1651)teizboromživihriječiizslavonskihgovora.

Pod zajedničkim nazivom lingua Illyrica na istom je mjestu prikupio leksičko blago

svihnarječjateujednouspostaviojedinstvengrafijskisustav.Belostenčevesurečenice

jasneibogate,ajezikprepunistoznačica,kojesvjedočeoautorovojbaroknojnaobraz­

biiobogatstvutadašnjegahrvatskogajezika.1

NakonBelostenčevesmrti1675.rječniksudovršili i1740.zatisakpriredilipavlini

JerolimOrlovićiAndrijaMužar,kojisumudaliinaslov.NakonobjavljivanjaGazop-

hylacium jepočeoutjecatinarazvojknjiževnogjezika.Postaojeiškolskimpriručni­

kom,aliiizvrsnim pomoćnimsredstvomdasemeđusobnolakšerazumijuknjiževnici

govornicirazličitihdijalekata.2

Novijipretiscirječnikaobjavljenisu1972.uizdanjuLiberaiMladostite1998.uizda­

njunakladnikaStariGradizZagreba.

PrimjerakBelostenčeveknjigeuPomorskomipovijesnommuzejuHrvatskogprimor­

jaimanaslikangrbporodiceParavićnaprvojstraniciipečatknjižniceM.MažićuBa­

kru.yTM

1DarioAbram,Filološka analiza "Gazophylaciuma" Ivana Belostenca,seminarskiradizkolegijaPovijesthrvatskogknjiževnogjezika,FilozorskifakultetSveučilištauRijeci,Rijeka2012,str.24.

2hr.metapedia.org/wiki/Ivan_Belostenec

81

82

SrednjiilitipokratchenikatekizmusSrednji iliti pokratcheni

katekizmus

S pitanjih i odgovorih izvadjen iz velikoga katekizma

TiskarabraćeKarletzky

Rijeka

1815.

papir,tisak

16,5×10,5cm

PPMHPKPO­ZKP17195

KnjigaSrednji iliti pokratcheni katekizmusjednajeodnajranijihizriječketiskareKar­

letzky.Pisanajeuoblikupitanjaiodgovora,kojiseodnosenaosnovekatoličkoguče­

nja.Darovanaje1946.GradskommuzejuSušak,čijijepečatotisnutnaprvojstranici.

Znamenituriječkutiskaru,kojajesvedo1889.zadovoljavalapotreberiječkogtiska,

pokrenuojeČehLorenzKarletzkydobivši24.srpnja1779.dozvoluodVelikogvijeća

Rijeke.NajstarijisačuvanitekstkojijeKarletzkyotisnuojestTassa medicamentorum,

dvojezičnipopislijekovanakojeseplaćajupristojbe.Tiskanesuibrojneknjigepisane

latinskim,talijanskim,njemačkim,mađarskimihrvatskimjezikomtepropagandnii

informativnimaterijalgubernijalne igradskeuprave, raznihpoduzeća i trgovacate

kazališniplakatiipolitičkiproglasi,uključujućiiprveriječkenovine.Najranijaizdanja

knjigavezanasuuzsakralneteme,anajstarijepoznatohrvatskoizdanjeknjigajePi-

smeiz1790.SlijedejeSrednji iliti pokratcheni katekizmus1815.iKnjixica – imen1819.

godine.

NakonLorenzovesmrtitiskarujevodilanjegovasuprugaRosina,zatimsinoviGiuse­

ppeiAntonio,kojisusepotpisivalikaobraćaKarletzky,anakonnjihGiuseppeovsin

FrancescoteunukGiuseppemlađi.Tiskarajeupočetkubilasmještenauprostorijama

isusovačkogSeminara,akasnijeuKućiKarletzkynaugluKorzaiTrgaRepublikeHr­

vatske.1yTP

1StanislavŠkrbec,Riječka zvijezda Gutenbergove galaksije,Rijeka1995,str.237–262.

83

84

Riječkikazališniživot iliživotnasceni,urazličitimsurazdobljimanjegova,gotovo

dvaipolstoljetnogtrajanja,obilježililjudikojisusvojimznanjem,talentomi,možda

višeodsvega,strašćuprematoj,posvemuspecifičnojgraniumjetnosti,ispisivalika­

zališnupovijestgradabogateiburneprošlosti.PovijestštosepoigravalaRijekomutje­

calajeinariječkuscenunakojojseizmjenjujukazališneskupineipojedinciostavlja­

jućinatimdaskama koje život znače trajantrag.

PoduzetniGiuseppeBono1765.gradiprvoriječkozidanokazalište,svestraniAndrija

Ljudevit Adamić fasciniran kazališnim životom Beča gradu 1805. daruje teatar ka-

kvom neima nit u Tarstu druga1, aumjetniciarhitektureHermannGottliebHelmer i

FerdinandFellnermonumentalnomarhitekturomnovogakazališta–TeatraComuna­

le(Općinskogakazališta)ispisujujednuodnajljepšihstranicaarhitekturehistoriciz­

mauRijeci.

Ipak,jednoime,jedanlikizačijeseskromnostiijednostavnostikrijetalentprepoznatu

europskimprijestolnicamaglazbeidjelokojesmobaštiniliuoblikuneprocjenjivovrijed­

naglabenogaopusa,Riječaneidanasčineponosnimsugrađanimavelikogamaestra.

Ivanpl.Zajcčijeimedanasnosiriječka,jednaodčetirijunacionalnihkazališnihkuća,

ispisao jenajsjajnijestraniceriječkogglazbenogživota.Naslijedivšisklonostprema

glazbiodsvogaocaIvanaNepomukaZajca,vojnogkapelnikaiučiteljagudačkihglaz­

bala tedirigentakazališnogorkestra, Ivanpl.Zajcvećsašestgodinanastupapred

prepunimgledalištemAdamićevakazališta.Moždajeupravotajnastupodrediobu­

dućnostmladogaZajcakoji,unatočočevuhtijenjudagausmjeriusigurnijeodvjetnič­

kevode,nastavljaškolovanjenaKonzervatorijuuMilanu.Ugradukojemjerođeniu

kojemprovodidjetinjstvo,Zajcsevraća1855.iistegodineprviputjavnonastupau

Adamićevukazalištu,tadaTeatru Civicu di Fiume.Nedugonakontogapostajeravnatelj

ikoncertnimajstorkazališnogorkestra,a1859.godinepišelibretozaoperuRovilda di

MessinaiposvećujejeBartoluBenediktuZmajiću,velikomžupanuRiječkežupanije.

Kaomali,vrijedanbiserriječkeglazbenepovijestirukopislibretaopereRovilda di Me-

ssina Ivana pl. Zajca danas se čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog

primorjaRijeka.Uvezanjeubaršunastekoricesastiliziranimzlatnimukrasimaili­

rom,auznjegajeipismoIvanapl.ZajcavitezuBartoluBenediktuZmajiću.Libretoje

1950.MuzejudarovaounukBartolaBenediktaZmajića,BartolZmajić.2

Libreto opere Rovilda di Messina

IvanZajc

Rijeka

1859.

papir,baršun,pozlata,tisak,talijanskijezik

28,4x22,5cm

PPMHPKPO­PZ

1DenisNepokoj,TEATARi povijesni prizori,PPMHPR,Rijeka2013.

2DenisNepokoj,"Kazališnazbirka",MonografijaPomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijeka,PPMHPR,Rijeka2004.

Libreto opere RovildadiMessina

85

86

Zastava Hrvatskog pjeva~kog društva JadranskavilaZastava hrvatskog pjevačkog

društva Jadranska vila

J.G.Zeplichal

Sušak

1896.

drvo,bronca,svilovez,rips,pozamanterija

144×118cm

PPMHPKPO­PZ3464

Nakonukinućabakarskogmunicipija1874.osamostaljujeseTrsatskaopćinasnase­

ljimaSušakiVežica.Uopćiniizrazitahrvatskogsastavaidruštveniježivotobilježen

hrvatskimdomoljubljem.Utosuvrijemeraširenaosnivanjačitaonica,ukojimase

odvijaovrloaktivandruštveniikulturno­prosvjetniživot.HrvatskačitaonicanaTrsa­

tuosnovanaje1887.godine.

OsimčitaonicedjelujeiHrvatskopjevačkodruštvoJadranska vila.Prvijezborovođabio

AntonSantini,učiteljpjevanjauHrvatskojgimnazijiuRijeci.UDruštvujebilodvadeset

pjevača.PredsjednikjebioAntePolić,otacJankaPolićaKamovaiNikolePolića.

Jadranska viladjelovalajegotovočetvrtstoljećaiodržalanizkoncerata.Godine1896.

proslavljenajedesetogodišnjicaDruštvaiposvećenazastava–simbolDruštva.Zasta­

vajepravokutnaoblikaiobrubljenajeresamaikićankamanakrajevima.Sprednje

strane,usredinizastavnogpoljanalazisemedaljonsalegorijskomkompozicijom–

djevojkaslutnjom,more,brodovi,planina.Sdrugestraneusredinijelutnja,liraili­

snategrančice.Zastavajenakopljepričvršćenapozlaćenimčavlićimasimenimadona­

tora.Zastavajeblagoslovljena28.lipnja1896.istajalaje600forinti.Usvečanome

činukumovalesugospođeJelkaRužić,VirginijaBačićiVinkaGlavan.1yTP

1MaricaBalabanićFačini,"Pričaojednombarjaku",Sušačka revija,54/55,Rijeka2005.

87

ZastavajepripadalaDruštvuratnihveterana(Societá militare dei veterani)Rijekeosno­

vanom1884.godine.Sjednestraneimagrbzemaljakrunesv.Stjepana,tj.Ugarskog

Kraljevstva,kojemjeutodobapripadalaRijeka,asdrugejeprikazzaštitinikāgrada

sv.Vidaisv.Modesta.

Ovojeizuzetnovrijedanručniradkojiodlikujezlatoveznasvili,auzrubsucrvenii

zeleni trokutićikaosimbolugarskezastave.Društvoratnihveteranauzpotporu je

gradskogmagistrata1885.tražiloposebnoodobrenjeNjegovaCarskogiKraljevskog

VisočanstvaFranjeJosipaI.dasenanjihovojzastavikoristecarske/kraljevskeozna­

ke.PotporusuzatodobiliiodriječkogguverneraAugustinaZichyja.Izkoresponden­

cijeDruštva,kojasečuvauDržavnomarhivuuRijeci,saznajesedasunjegovičlanovi

namjeravalizastavuosmislititakodaseupotrijebeistebojekaoiuslužbenojriječkoj

zastavi:modra,tamnocrvenaižuta,aliimtonijebiloodobreno.Ipak,udovoljenoje

njihovimželjamadasenajednojstranizastaveizvezegrbKraljevineUgarske.Članovi

udruge,kojihjebiloosamdesetoro,imalisupravousvečanimprilikamanositidijelove

vojneuniforme:kaput,košuljusazlatnomešarpomilentom,ovisnoočinu.Predsjed­

nikDruštvabiojevitezMichelangeloPolonio­Balbi.Društvojedjelovalodosvibnja

1923.godine,kadajevlastitomvoljomraspuštenouzodobrenjevlastitadašnjeSlo­

bodneDržaveRijeka.yTM

Zastava ratnih veterana

Rijeka,1885.

platno,vez

207×253cm

PPMHPKPO­PZ18307

Zastava ratnih veterana

88

Zastava Društva SvetiMihovilZastava Društva Sveti Mihovil

IgnjatSinčić

Rubeši

1907.

svila,srma,šivano,vezeno

106×133cm

PPMHPMZK142

ZastavasvetogMihovilapripadaistoimenomPripomoćnom i poučnom društvuosnova­

nom1901.uRubešimapodnoKastva.1

StanovniciKastavštine,smještenesjeverozapadnoodRijeke,udrugojsupolovici19.

i početkom 20. stoljeća iskazivali visoku razinu nacionalne osviještenosti. Političke

aktivnostivezaneuzstjecanjenacionalnihpravaodražavalesusenapoljukulturnogi

svakodnevnogživota:osnivalesusečitaoniceikulturno­prosvjetnadruštva.Čitaoni­

cesuubrzopostalesredištadruštvenogživotalokalnogstanovništva,apodnjihovim

suokriljemosnivanakulturno­prosvjetnadruštva,čijijezadatakbio"gojitiiširitina­

rodnu…pjesmu i glazbu,pjevanjemoplemenjivati srca…"2 tenjegovati ipromicati

hrvatskijezikikulturuopćenito.

Siromašno stanovništvo Kastavštine, orijentirano na poljoprivredu i obrtnu proi­

zvodnju,bilojeslaboobrazovanoiuglavnomnepismeno,tesudruštvasvojedjelova­

njeprijesvegausmjerilanaedukativneikulturno­prosvjetneprograme,kaoinafi­

nancijskopodupiranječlanstvauživotnimneprilikamaiuslučajubolestiismrti.Va­

žan dio aktivnosti ipak je bio usmjeren na širenje nacionalnih ideja, a selo Rubeši

podnoKastva,ukojem je1871.održanPrvihrvatski taboru Istri,predstavljalo je

plodnotlozato.

PodokriljemkastavskeČitaonice,osnovane1866.godine,započelojesradomprvo

društvouKastavštini,nazvanoIstarska vila,sasjedištemuKastvu.Tojepotakloosni­

vanjesličnihdruštavaiuostalimmjestimaKastavštine.Njihovoosnivanjeiradbilisu

legalni.Društvasuimalauređenuupravljačkustrukturu,svojmototesimbole,anaj­

značajnijijebilazastava.

Upotrazizaidentitetimakojinisuniugarskinigermanskivećidiomotivanazastava­

ma,iostalimsimbolima,pretkršćanskogjeslavenskogpodrijetla,pružajućidruštvi­

mačvrstoslonacupromjenjivimvremenimadrugepolovice19.stoljeća.

NazastaviDruštvaSveti Mihoviluzliru,simbolglazbeipjesništvajošizantičkograz­

doblja,prikazanajelipa,motivvezanuzpretkršćanskoslavenskonasljeđe,kojiseče­

stokoristisciljemisticanjanacionalnogidentiteta.Lipajesvetoslavenskodrvo.Nje­

zinagrančica,premapredaji,štitiodgromovaipožara,simboljeprijateljstvaislobo­

de.Onajemističnodrvoživota,zdravlja,snageiplodnosti.

Sv.Mihovil,titularmjesnecrkvepokomejeDruštvonazvano,prikazanjesasvojim

atributima,sukladnokršćanskojikonografiji,kaokrilatianđeouodjećirimskogvojni­

ka;ujednojrucidrživagu,audrugojplamenimač.Sloga,prijateljstvo,dobronamjer­

nost–izrečeniumotudruštvaJedan za sve svi za jednoga–doslovnosupreneseniu

likovnijezikkrozprikazrukovanja.Zastavaimaborduruuoblikuplamičaka,kojisu

habsburškogpodrijetla,alisadržavajubojehrvatsketrobojnice.Uuglovimasenalaze

medaljoni,unutarkojihsuizvezenimotivi(šestar,kutomjer,kliješta,pila,sjekira,mo­

tikaičekić)kojiupućujunalokalnuprivredu.yTM

1Zbornik Kastavštine VII,Kastav1999.str.83–89.

2Pravila pjevačkog i tamburaškog društva Istarska vila u Kastvu,Opatija1902,str.3.

89

90

Bakroreziligravuragrafičkajetehnikaukojojseubakrenupločuoštrimudubljivačem

urezujecrtež,apotomseudubljenjaispunjavajubojom.Tehnikaevoluiraizzlatarskog

obrta.NajranijesugravureproizvedeneuNjemačkojoko1430.godine.Kaovrhunska

umjetničkaformabakrorezsepojavljujeoko1470.godineudjelimaMartinaSchon­

gauerauNjemačkojiAndreeMantegnaeuItaliji.Svojvrhunacbakrorezdoživljavau

grafikamaAlbrechtaDürera,koji jeostaonenadmašanuizvedbidetaljaibogatstvu

nijansi.Borbomprotivreformacijepovećavasepotražnjazaslikamaučitavomekato­

ličkomsvijetu,štodoprinosirazvojugrafičkeprodukcije.

UfundusuPomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijekanalazisepet

grafikaotisnutihuradioniciHieronimusa(Jerome)Cocka,najistaknutijegpredstav­

nikaflamanskegrafičkeumjetnostiu16.stoljeću.Hieronimus(Jerome)Cockrođenje

1510.uAntwerpenu,uobiteljislikara.

Prvepoduke,zajednosbratomMatthysomCockom,dobivaodocaJanaWellensade

Cocka.Primljenje1545.godineuslikarskicehsv.Luke.URimuboraviod1546.do

1548,anakonpovratkauAntwerpenuosnivaizdavačkukućuAux Quatre Vents.Odi­

graovažnuuloguuširenjuumjetničkihdjelatalijanskevisokerenesanseucijelojsje­

vernojEuropiteobjavljujegrafikenastalepremadjelimavodećihtalijanskihslikara

(Raphael,PrimaticcioiAndreadelSarto).Odnizozemskihslikaranajzastupljenijasu

djela Fransa Florisa, Pietera Brueghela Starijeg, Maartena van Heemskercka i Hie­

ronymusaBoscha.Unjegovojradionicidjelujuistaknutigraveri,kaoštosuPietervan

derHyden,GiorgioGhisi,DirckVolckertszCoornhert,CornelisCort,PhilippeGallei

HermanMüller.Od1548.do1570.izdaojevišeodtisućuistootisaka,odkojihje

šezdesetidvasamgravirao.Umire1570.godine,aradionicupreuzimanjegovažena.

yMCS

Kain ubija AbelaKain ubija Abela

HarmanJanszenzMullerpoMaarttenuvanHeemskercku

Antwerpen,1560–1570.

papir,bakrorez

210×248(196×246)mm

sign.d.l.:H. Muller fecit / MHeemskerck Inuen. / H. Cock excudebat

ispodnatpispisanverzalom:*NONOCIDES*EXOD*xx*

PPMHPKPO­LZ3342

91

92

Gospa TrsatskaGospa Trsatska

nepoznatiautor

18.stoljeće

papir,bakrorez

48,3×36,3cm

PPMHPKPO­LZ2185

CrkvaMajkeBožjenaTrsatustoljećimaslovikaonajpoznatijehrvatskoproštenište.

Slavaprošteništapočivanapredajikojuprvispominjuloretskiljetopisciu15.stoljeću,

au17.i18.stoljećuitrsatskihistoriografiFranjoGlavinić,JurajKsaverMarotti,Petar

Francetić,KarloPasconi.

UsvojojknjiziHistoria Tersattana opatFranjoGlavinićnavodidaje1291.gospodar

TrsataknezNikolaI.Frankopan,sinBartolaV,knezakrčkog,hvarskogibračkog,te

njegovoimevežeuzlegenduoprijenosuNazaretskekućicenaTrsat.

PopredajiFranjoAsiškinaputuzaSiriju1212.godinedoživljavabrodolomiprisilno

seiskrcavanakvarnerskuobalu.Usnuvši,imavizijuoprijenosuNazaretskekućicena

Trsat.Vizijaseobistinila.Unoći10.svibnja1291.naRavnici,ublizinitrsatskegradi­

ne,pojavilaseSvetakuća,kojusuanđelidonijeliizNazaretaiukojojjeodraslaipri­

milaNavještenjeDjevicaMarija.Trigodinekasnije,10.prosinca1294,kućicanestaje

ipojavljujeseuLoretu,ubliziniAncone.Kakobiprovjerionavodepredajeoprijenosu

Svetekućice,knezNikolaI.šaljeuNazaretizaslanstvo,ukojemujeitrsatskižupnik

Aleksandar.PopovratkuizaslanstvaipotvrdiČudaprijenosa,kneznaistomemjestu

podižekapelu,kojaubrzopostajestjecištevjernika.

NekiautoriputovanjeSvetekućicepovezujuuzkrižarskevojne,odnosnouzpadtvr­

đaveAcre1291.godineurukemuslimana.

VjerojatnopovijesnoobjašnjenjeprijenosaiputovanjaSvetekućepovezanojesdjelo­

vanjemkrižarskihvojni,odnosnouzpadtvrđaveAcre,posljednjegkršćanskogupori­

štauSvetojZemlji,1291.godineurukemuslimana.TadakrižariuEuropuprenose

najvrednijeimrelikvije,međukojimasubiliiostaciNazaretskekućice.

ZalaganjemsinovaknezaBartolaVIII,StjepanaII.iIvanaV,papaUrbanV,saznavšida

jeprvotnoSvetakućabilanaTrsatuisažalivšisenahrvatskehodočasnikeuLoretu,

šaljeizRima,poocuBonifacijuNapuljcu,apostolskompropovjedniku,čudotvornuBo­

gorodičinusliku,radSvetogLuke.Slika,poznatapodnazivomMajka Milosti,zapravoje

prijenosni,putnioltarićoblikovankaotriptih.SredišnjijemotivtriptihaBogorodicas

Djetetom,anavratnicamasusceneNavještenjaiRaspeća,ispodkojihsuprikazanisve­

ci,međukojimajeiprepoznatljivliksv.Bartola.Prikaztogsvecaupućujenatodaje

samaslikauskopovezanasličnošćuBartolaVIII.Frankapana,kojiumire1360.

NadanMaleGospe,8.rujna1715.uzvelikoslavljeprepoštkaptolauNovomMestu

JurajKsaverijeMarottiokruniojezlatnimkrunama,dobivenimodVatikanskogstol­

nogkaptola,glave Isusa iMarije, i tako jeslikaTrsatskaGospaprvaMarijinaslika

izvanItalijeokrunjenakrunamaizRima.yMCS

93

94

Dolazak cara Karla VI. u RijekuDolazak cara Karla VI. u rijeku

nepoznatiautor

Rijeka

1728.

platno,ulje

150×296,5cm

PPMHPKPO­LZ1774

JedanodnajranijihprikazaRijekesačuvanjenasliciDolazak cara Karla VI. u Rijeku

1728. godine.Slikarseposlužionaslovnomtemomkakobiprikazaogradpočetkom

18.stoljeća,atojejošuvijeksrednjovjekovnaRijeka,Terra Fluminis,gradutvrđenja­

kim,širokimbedemimasnizomkulailitornjevanaistaknutimobrambenimpoloža­

jima.Gradskezidineutvrđenekulamaokruženesu jarkom,ukojiseslijevaopotok

Lešnjak.Izmeđujarkaizidinabiojeuzakprostor(barbakan),aizatogaprostiraose

pomerijalniteren(Pomerio),nakojemusezbogstrateškihrazloganisusmjelepodizati

zgrade.Nasjevernoj stranigrada,nauzvisini skoje semoženadziratiobala iušće

Rječine,uzdižeseutvrđenikaštel.Ukašteluježiviokapetansdesetakvojnika.Kape­

tanjezapovijedaogradomiubiraoporez.Ispredgradabiojemalendrvenigat,amore

jeulazilodubokouušćeRječine,gdjejeibilaluka.Ublizinigradabilisuvrtovi,vino­

gradi,masliniciioranice–posjediriječkihgrađanaisamostana.DoTrsatskogkaštela

icrkvevodeKružićevestube.

Slikujeriječkaopćina1889.godineotkupilaodpoznatesenjskeobiteljiTomasetovi­

ch.1DugojeprevladavalomišljenjedaslikaprikazujedolazakcaraJosipaII.uRijeku

13. svibnja 1775. godine. Konzervatorsko­restauratorski zahvati provedeni na slici

potvrdilisumišljenjedajeDomenicoAquaroliprirestauracijislike1898.godine,za­

vedenpredajom,prekovjerojatnooštećenalikacaraKarlaVI.naslikaodobromupo­

znatufizionomijucaraJosipaII.2

Eco del Litorale Ungaricoiz1843.godinedonosidetaljanopisboravkacaraKarlaVI.u

Rijeci,3štopobližepojašnjavaiokolnostinastankasameslike.NaimecarjeKarloVI.

1728.krenuouobilazaknasljednihaustrijskihzemaljakakobisePresvijetloj kućiiska­

zalaposebnapočastpriustoličenjunovogcaranaprijestolju.PrijeRijekecarjeobišao

Graz,Klagenfurt,Ljubljanu,GoricuiTrst.URijekujestigao15.rujna.Ispredkapucin­

skogsamostanadočekaoga jeGiovanniTudorovich,gvardijansamostana,predavši

mustručakcvijeća.Želiojetimeposvjedočitiosiromaštvu,vjerskojozbiljnostiiiskre­

nosti.4CarjebiosmještenusvečanoukrašenojodajiKaštelaspogledomnabarbakan

ikapelusv.Stjepana.Idućegjedana,učetvrtak16.rujna,ponovojcesti,kasnijena­

zvanojKarolina,akojujeizgradioinženjerijskipukovnikMattiadeWaiss,carKarlo

VI.krenuoputBakra,apotomfilugomdoKraljevice.PripovratkuuRijekunamostu

kodFiumaredočekalisugapredstavniciSenjainjihovdokapetanLucancich.Onisu

galijomstigliuRijekudamu,kaopodanicicaraiugarskogkralja,izrazesvojuvjernost

izamolegadauđenanjihovbrod.Nakonkratkeplovidbecarjepodijeliomornarima

200zlatnika.Cjelodnevnommanifestacijom17.srpnjacarujeukazanhommagenaj­

vjernijeRijeke.SljedećejutrocarjenapustioRijekuikrenuoputTrnave,gdjejeipri

dolaskukonačiokodžupnikaAntoniaSpignarolija,riječkogpatricija.

Slika jezapravoposveta isjećanjenačastkoju jecar iskazaopredstavnicimaSenja.

KakojeslikaotkupljenaodobiteljiTomasetovich(Domazetović),možesepretposta­

vitidajenetkoizteporodicebiomeđusenjskimpredstavnicimauRijeci.Najvjerojat­

1GiovanniKobler,Memorie per la Storia della Liburnica città di Fiume,vol.II,Centrodiricerchestoriche–Rovigno,Trst1978,str.35.

2RadmilaMatejčić,Kako čitati grad,IzdavačkicentarRijeka,Rijeka1990,str.79.

3IgorŽic,"DolascivladarauRijeku",Sušačka revija,br.32,KlubSušačana,Rijeka2001,str.78.

4Riječka luka, Izvještaj o dolasku Karla VI. u Rijeku,MuzejGradaRijeke,Rijeka2001,str.322.

95

nijejeriječoPavluDomazetoviću,kojijezbogizuzetnihvojničkihzaslugauborbis

TurcimaOsmanlijamaodkraljaKarlaVI.21.listopada1724.uBečudobioaustrijsko

plemstvoigrbteubrzobioipromaknutuaustrijskogbarunazaistezasluge.5

Iakonamijenjenamuzeju,slikaseod1893.nalazilauprostoruGradskevijećnice–

Municipija,jer u muzeju nije bilo mjesta za sliku tako velikih dimenzija.6Od1948.godine

slika je ponovno dio fundusa Muzeja te je izložena u stalnom postavu. Premda ne

prikazujesamdolazakcara,slikasvjedočionjegovuboravkuuRijeci,aliiosjajuneka­

dašnjeRijeke.7yMCS

5EnverLjubović, "SenjskauskočkaiplemićkaobiteljDomazetovićinjihovigrbovi",Senjski

zbornik,vol.36,Senjskomuzejskodruštvo,GradskimuzejSenj,Senj2009.

6IvaPerčić­Čalogović,Muzej Hrvatskog

primorja, Rijeka–Zbornik,MHZagreb1953,str.588.

7UInventarnuknjigaGradskoghistorijskog

muzeja– Museo storico cittadino2.srpnja1948.podrednimbrojem1068uvedenaje1 velika uljena slika Rijeke iz XVIII vijekazakoju

senavodidajeizručena iz zgrade Municipija.

96

Sve~ano proglašenje pripojenja Rijeke UgarskojSvečano proglašenje pripojenja

rijeke Ugarskoj

AndorDudits

Budimpešta

1895.

platno,ulje

231×322cm

PPMHPKPO­LZ1773

RiječkijeMunicipij1895.godinekodpoznata

mađarskogslikaraAndoraDuditsa(1866–1944)

naručioslikusprikazomdogađajakojije,kao

jedan od najznačajnijih u riječkoj povijesti,

dugotrajnoobilježiosudbinugrada.Riječjeo

pripojenjuRijekeUgarskoj1776.godine.Sli­

kajebilaizloženanaMilenijskojizložbiuBu­

dimpešti1896.godine.Tomseizložbomobi­

lježavalotisućugodinaodutemeljenjaUgar­

ske.Slikarjeovjekovječiosamčinčitanjapo­

sebnog dekreta carice Marije Terezije kojim

onaustanovljujeSeverinskužupaniju.Tažu­

panijaobuhvaćaprostorodKarlovcadoRije­

kesdesnestraneKarolinškeceste.Na taj je

načinRijekapovezanasasvojimzaleđem,što

jojjeomogućilodaljnjirazvoj.Županijajead­

ministrativnopodijeljenanadistrikte(primor­

ski i pokupski) i niže kotareve. Kotar Rijeka

obuhvaćaRijeku,Trsat,Bakar,BakaraciKralje­

vicu.Županijajeusvimposlovima–osimutr­

govini,kojomupravljaRiječkigubernij–podči­

njenaHrvatskomkraljevskomvijeću.Ugarski

plemićJózsefMayláthSzékhélyipostajeprvi

riječki guverner i županSeverinskežupanije

teriječkicivilnikapetan.Dabisezaštitilara­

nijestečenaprava iprivilegijeRijeke,Marija

Terezija23.travnja1779.izdajeposebnudi­

plomu prema kojoj se grad Rijeka s kotarom

ima i nadalje smatrati odijeljeno i Svetoj kruni

Kraljevine Ugarske pridruženo tijelo tj. corpus

separatum. Međutim ukidanjem Hrvatskog

kraljevskog vijeća Rijeka dolazi pod izravnu

upravuUgarskognamjesničkogvijeća,nate­

meljuječegaMađariisvojatajusvedosloma

Austro­UgarskeMonarhije.yMCS,TP

97

98

Sveta LucijaSveta Lucija

JacopoNegretti,zvanPalmaGiovanne(Mlađi)

Venecija

17.stoljeće

platno,ulje

134×109cm

PPMHPKPO­LZ2939

OživotusveteLucijepostojesamolegende.Podrijetlomjebilaizimućnesicilijanske

obitelji.Daćeisamapodnijetimučeništvo,saznalajedokjemolilazamajčinoozdrav­

ljenjenagrobusveteAgate.Stogajeodlučilasvesvojeimanjepodijelitisiromasima,

štojerazbjesnilonjezinazaručnikatejujekaokršćankuprijaviovlastima,kojesuje

uhitileiosudilenasmrt.LucijajemučenazavrijemecaraDioklecijana.Nisujemogli

obeščastiti,pomaknutismjesta,nitijojjevatranaškodila.Vojnikjojjeuspiobodežom

prerezativrat,itotekondakadjeLucija,prihvaćajućipretkazanomučeništvo,sklopi­

laočikakonjihovasvjetlostnebizbunjivalakrvnika.

DrugalegendaspominjedajeLucijasamasebiiskopalaočikakonebidovelaunapast

mladićaopčinjenanjihovomljepotom.Marijajujezauzvratobdarilajošljepšimoči­

ma.Zato jeumjetniciprikazujukaonebesku iscjeliteljicuočiju, spliticom,očima i,

često,nožem.

NjeziništovateljiproširilisusepoSicilijinakonpetogstoljeća,aobičajštovanjasvete

Lucijeprenesenjeinanašapodručja.Zaštitnicajevidaistaklara,krojača,kovača,pi­

sara, tkalaca,vratara i ratara.Uzblagdansv.Lucije,koji seobilježava13.prosinca,

usreddošašća,povezanisumnogipučkiobičajiiraznepobožnosti.Kakojojimedola­

ziodlatinskeriječilux, lucisiznači‘svjetlo’,simbolizirasvjetlouzimskojtamiinavje­

šćujeBožićkaorođendanSvjetla.Stogasenatajdansijepšenicadabiozelenjelado

Božića,azelenilomseprizivalaplodnostiobiljeunadolazećojgodini.OdSveteLucije

doBožićadvanaestjedanapase,prema"brojanicama",mogupredvidjetivremenske

prilikeusvakommjesecunadolazećegodine.Natajsedantamjanomposvećivaostan,

djecasubacalaupaljenodrvoupotokeirijekeitrčalakrozselanosećibaklje,vjerovalo

sedapisanjemmuškihimenanadvanaestpapirića,kojibisejedanpojedanotvarali

odSv.LucijedoBožića,djevojkenaposljetkumoguotkritiimebudućegmuža,abiloje

zabranjenorukovatišiljatimilioštrimpredmetima.1UpravonablagdanSveteLucijeu

primorskimjekrajevimauobičajenodarivanjedjecemalimdarovima,slatkišimaisu­

him voćem, a u Jurandvoru na otoku Krku običaj je okupljenim vjernicima nakon

misesazvonikacrkvesv.Lucijebacitimalenikruh,hlipcić.

Nakon provedenih konzervatorsko­restauratorskih radova slika je pripisana opusu

jednogodnajznačajnijihmletačkihslikara–JacopuPalmiMlađem.2Iakojošnijeutvr­

đennjezinnaručitelj,ovrijednostinarudžbegovorikakoimeautoratakoiskupocje­

nostupotrijebljenihpigmenata,kojiupućujunavažnostizacijelovisokucijenuna­

rudžbe.yMCS

1DunjaRihtman­Auguštin,Knjiga o Božiću,Goldenmarketing,Zagreb1995,str.27.

2Slikujeatribuiraladr.sc.VišnjaBralić,Hrvatskirestauratorskizavod,Zagreb.

99

100

Lov na lastavice

nepoznatiautor

Veneto

početak18.stoljeća

drvenaploča,ulje

118×95cm

PPMHPKPO­LZ216

Prodaja ptica

nepoznatiautor

Veneto

početak18.stoljeća

drvenaploča,ulje

112×96cm

PPMHPKPO­LZ217

UfundusuPomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijekačuvajusedvije

oslikanedrvenepločerustičnogizraza,alivrlozanimljivetematike.Jednaprikazuje

lovnalastavicepomoćudiskovaodogledalasrupomusredini,adrugaprodajumr­

tvihptica.Kakosupločebileoštećene,1aprikazinapločamaneuobičajeni,teškoje

biloodreditištouistinupredstavljaju,pasusedostadugokoristilipogrešninazivikao

štojeIgra s pticamaiProdaja riba.

Iakojesamnačinlovapomoćuogledalajošuvijeknepoznat,poznatojedasupticebile

važandioprehraneljudiusrednjemvijeku,dasujeli sve što ima krila,odkokoši,patke

ipuricedogoluba,prepeliceilastavice.DasuselastaviceusrednjovjekovnojEuropi

koristileugastronomiji,svjedočiisačuvaninazivpopularnogsanmarinskogjela–la­

stavičjivratovi.Lastavičjeseuljeuljekarništvukoristilokodliječenjaširokaspektra

bolesti,odogrebotinaimodricadoreumeibolestiokaislabavida,abilojeibitan

sastojakmagijskogreceptazanestajanje.

Drvene su ploče vjerojatno služile kao drvene vratnice ugradbenog ormara, koje je

nekivenetskislikarizradiopremapopularnimgrafičkimpredlošcima.Bilesuuupo­

trebinegdjenapodručjugradaBakratesukaodiozbirkeMatijeMažića1935.godine

otkupljenezaGradskimuzejSušak.UGradskommuzejuuBakrunalazesejošdvije

slikesličnetematikeiizrade.2Predložakzaizraduovihpločagrafikesubroj76i77iz

Venationes Ferarum, Avium, PisciumiliLov na divlje životinje, ptice i ribe,kojejegravirao

JanCollaert(1566–1628),aobjavioPhillipusGallaeusizAmsterdama.

Autorcrtežaslikarje,crtačidizajneruglavnompoznatkaoJoannesStradanus3(Jan

van der Straet, Giovanni della Strada, Giovanni Stradano), rođen u Brugesu 1532.

PrvejepodukedobioodocaJanavanderStraeta(umro1535),anakonnjegovesmr­

tidvijejegodinekodMaksimilijanaFrancka(1490–1547).Od1537.do1540.školuje

seuAntwerpenukodPieteraAertsenate1545.postajemajstoripridružujeseslikar­

skomcehusv.Luke.IstejegodineprekoLyona,gdjesurađujesCorneilleomizLyona

(CorneilledeLyon),otputovaouItaliju.UFirencidizajniratapiserijezatvornicuCo­

simade’Medicija Arazzeria Mediceatefreskeitapiserijezauređenječuvenihgrađevina

Palazzo VecchioiVilla da Poggio a Caiano,auRimusurađujesDanieleomdaVolterrana

dekoraciji vatikanskog Belvedera. Mnoge od njegovih tapiserija prikazuju lov te su

postaleizrazitopopularne.Prvujeserijupredložakaod43urezanepločesposvetom

zaCosimadeMedicijaizradioPhilipGalle1578.godine,aponovljenojeizdanjedopu­

njenografikamaA.Collaerta,J.Collaerta,C.GalleaI.iC.deMalleryateobjavljeno

1596.godine.4Opopularnostimotivasvjedočeinašiprikazi,kojisepojavljujuistolje­

ćekasnije,sudećipoodjećiženskihlikovaispecifičnimpokrivalimazaglavukarakte­

rističnimzasamkraj17.ipočetak18.stoljeća.JoannesStradanusumrojeuFirenci

3.studenog1605.yMCS

1Konzervatorsko­restauratorskeradovenaslikamaizveojeStudio RestauraizPule2007.godine.

2LanaĐaković,"Dvijegenre­slikeizGradskogmuzejaBakar",Bakarski zbornik,broj12,GradBakar,Bakar2010,str.97–126.

3www.britishmuseum.org/research/search_the_collection_database

4www.oldmasterprint.com/stradhunt

Motivi iz srednjovjekovnog života

101

102

103

Karolina Belini}Karolina Belinić

nepoznatiautor

Rijeka

2.desetljeće19.stoljeća

platno,ulje

45×38cm

PPMHPKPO­LZ489

KarolinaBelinić(CarolinaBellinich)rođenaje21.travnja1791.uRijecikaoprvorođeno

dijeteizdrugogbrakaFranjeKranjeca(1745–1823)sBečankomAnnomMarijomrođe­

nomStolz.Otacjojjebioimućanpomorskikapetan,posjednikitrgovacpodrijetlomiz

Voloskog,kojijeod1797.do1806.biobritanskivicekonzulzaUgarskoprimorje.Nakon

njegatuvisokudužnostobnašasinmuIgnacije.

KarolinajebilaudanazaAndrijuBelinića,kapetanagradskegarde,skojimjeimalačetve­

rodjece.PremapisanjuriječkogpovjesničaraIvanaKoblera,spasilajegradkadje3.srp­

nja1813.u9satii20minutaengleskaflota,usukobusNapoleonovomvojskom,zapo­

čelabombardiranjeRijeke.Upaničnubijegugradjenapustilacivilnavlastsgradonačel­

nikomPaulomScarpom,ali ivojska imnogobrojnostanovništvo.UtommetežuKa­

rolinaBelinić,ugrozivšivlastitiživot,odlaziengleskomečasnikuimoligazaspasgrada.

Zahvaljujući njezinoj intervenciji, prisebnosti, hrabrosti i šarmu, admiral Host za­

povijedaprestanakbombardiranjagradaipaljenjaluke.Rijekajespašenaodvećegraza­

ranja.ZasvojjepothvatKarolinatek1829.uspjelaishoditipriznanjekapetanskogvijeća

Rijeke,alinajvećupočastodalisujojgrađaniprozvavšijeKarolinomRiječkom.yMCS

104

QuartettoQuartetto

UmbertoVeruda

Trst

1892.

platno,ulje

140×180cm

sign.sred.d.U. Veruda 1892.

PPMHPKPO­LZ2338

1MariaMasauDan,DiegoArichdeFinetti,L’opera grafica e pittorica di Umberto Veruda,CivicoMuseoRevoltella,EdizionidellaLaguna,Trst1998.

2MargitaCvijetinovićStarac,"Zbirkaslika,grafikaiskulptura",Monografija Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka,PPMHPR,Rijeka2004,str.148.

SlikaQuartettopoznatajeipodimenomNel saloto,azajednosneštoranijenastalim

slikamaDuettoiTerzettoprikazujemondeniživotvisokogdruštvenogslojanaprijela­

zuizdevetnaestogudvadesetostoljeće.Tojerazdobljeznanoipodterminomfin du

siècle,odnosnola belle epoque,akarakteriziragasveopćioptimizam,razvojnovihteh­

nologija i znanstvenihspoznaja,podčijimutjecajemdolazi idonovogpoimanjau

umjetnosti.

TipičanpredstavniktogvremenaiautorovihslikapoznatijetršćanskislikarUmberto

Veruda(1868–1904).1NakonškolovanjanaAkademijiuMonacu(1886),gdjeprijate­

ljujesCarlomWostryjemiIsidoromGrünhutom,tepovremenihboravakauParizu,

Rimu,Berlinu iBečuUmbertoVerudavraćaseurodnigrad,gdjekaovrstancrtač,

karikaturist i ilustrator,aliprvenstvenozahvaljujući svojimportretima i slikama iz

mondenogživotapostiževelikuspjeh.

NakonštosuizloženeugalerijiGiuseppeaSchollianaslikesuotkupljenekakobise

opremioljetnikovaccariceElizabeteAmalijeEugenije(1837–1898),bavarskeprince­

zaizkućeWittelsbach,suprugecaraFranjeJosipaI.Habsburga.IakoseElizabetakao

šesnaestogodišnjakinjaizljubaviudalazaFranjuJosipaI,njihovzajedničkiživotni­

malo nije nalikovao životu iz bajke. Pod teretom dvorskog protokola i stalnom pa­

skomsvekrve,cariceSofije,Elizabetaječestopobolijevala.Shrvanaobiteljskimtrage­

dijama, smrću dvogodišnje kćeri Sofije i sina jedinca, prijestolonasljednika Rudolfa

povlačisenaKrf,gdje1890.godinegradiviluAchilleion,posvećenumitskomgrčkom

junaku Ahileju. Nakon njezine smrti vilu je od njezinih nasljednika 1907. otkupio

njemačkicarWilchelmII,akolekcionarisudošliuposjedbrojnihslika.

Svetrislikeizloženesu1922.godinenaretrospektivnojizložbidjelaUmbertaVerude

navenecijanskombijenalu,itokaovlasništvoOttaviaSchmitzaizBeča,bratapozna­

tatršćanskogknjiževnikaItalaSveva(EttoreSchmitz).OttavioScmitzbiojedugogo­

dišnjinajboljiprijatelj ipokroviteljUmbertaVerude,skojim jedijeliostrastprema

umjetnostiiboemskomživotu.KakojetridesetihgodinauRijecibilaizuzetnoživa

inicijativadaseumjestopostojećegaMusea Civica,muzejazavičajnogprofila,osnuje

Galerijamoderneumjetnosti2nabavljase,otkupomidonacijama,nizvrhunskihdjela,

međukojima1936.islikaQuartettoUmbertaVerude.yMCS

105

106

Portret Ivana MinakaIvan Minak

MicheleCanzio,TommasoDarin

Rijeka

oko1873.

platno,ulje

32×26cm

sign.sred.d.Canzio Darin

PPMHPKPO­LZ2661

UfundusuPomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijekanalazesečetiri

portretaizobiteljiMinak.IvanMinakAntonov(GiovanniMinach,Oprič1785–Vo­

losko1866)biojeusvojevrijemenajjačibrodograditeljibrodovlasniknakvarnerskoj

obali.Karijeruzapočinjekaopomorskikapetanputujućisvojimmalimjedrenjacima

dužjadranskihobala,prevozećiipreprodajućiulje,žito,vinoidrvo.Iakojezavrijeme

napoleonskihratovapretrpioogromnuštetujersumuspaljenisvibrodoviutršćan­

skojluci,dovelikogbogatstvadolazisretnimspletomokolnosti.KadajeupravoizSi­

cilijedovezaopunbrodlimuna,Trstjepoharalaepidemijakolerekojaseliječilalimu­

nom.Komadlimunaseprodavaoza1gulden,čimejeIvanMinakzaradioogromno

bogatstvo.Godine1813.oženioseMarijomAnomRajčićipreseliouVolosko.Marija

AnaRajčićvlasnica jepekareukojojsepripremaodvopekzabrodskuposadutese

izvoziouTrst.PrvobrodogradilišteIvanMinakpodiže1820.uPreluciporedVolo­

skog,a1832.vlasnikješkunera­brigantinaAdelina,suvlasnikbrodovaCorrier di Me-

ssinaiMar.Svremenomimačak13brodova,štovlastitihštousuvlasništvu,među

kojimasubrikIvo,brigantinNane B.,barkoviPadre,Figlio,Spirito.

Između Voloskog i Opatije, u Lipovici, Ivan Minak podiže brodogradilište 1861. U

njemujenakondvijegodinesagradiobarkSpirito.UsredištuVoloskog,ispodžupne

crkvepodigaojenekolikokuća,asvojujevelikukućuuVoloskomnamijeniozabolni­

cu. IzbrakasAnomMarijomRajčić imao jesinoveJosipaFrana, Ivana,Jerolima i

Benediktaitrikćeri.1BiojevlasnikdijeladanašnjegPehlinakojisenazivaMinakovo.

PortretepotpisujeradionicaCanzio–Darin,kojaseponekadjavljaikaoCanzio–Da­

rin–Beda.IzatogpotpisastojeslikariMicheleCanzioiTomasoDaRin,kojisurazvi­

liizuzetnoživuslikarskuprodukcijuizrađujućiportreteimućnihgrađanaiplemstva

poskorocijelojEuropi.yMCS

1IrvinLukežić,Riječke glose (opaske o davnim danima),IzdavačkicentarRijeka,Rijeka2004.

107

108

Obiteljski portretObiteljski portret

LeandroBasssano

Venecija

1601.

platno,ulje

103,3×119,2cm

PPMHPKPO­LZ2326

JedanodrijetkihobiteljskihportretaufundusuMuzeja,ajedinikojijenaslikanprije

19.stoljećaprikazujemuškuiženskuosobuudobiodsedamdesetgodinaidjevojčicu.

Točnihpodatakaopodrijetluslikenema.Najvjerojatnijejeriječoslicikojajepredstav­

ljenajavnostinavelikojumjetničkojizložbiuRijeci1893.godinekaoPortret dalmatin-

ske obitelji, a pripadala je imućnoj riječkoj obitelji Randić, podrijetlom iz Kostrene.

Tomprigodomizloženojevišeod400umjetnina,uglavnomslikastarihmajstora,au

vlasništvubogatihgrađanskihobiteljiizRijekeiokolice.Slikaseponovnospominje

tek1946.godinekaodioinventaraGradskoghistorijskogmuzeja–Museo historico ci-

ttadino,kojijekaoprvisljednikMusea CivicadjelovaokratkovrijemenakonDrugoga

svjetskograta.

Putsameumjetninejeneizvjestan,alidajemijenjalavlasnike,svjedočepreinakeuočene

tijekomkonzervatorsko­restauratorskihradova.1Prijeradovaslikanijeimalanikakvih

natpisa.Radovimasudetektiraninaknadnopreslikaninatpisiiskraćivanjeslikekakobi

seosiguralasimetrijadjela.Predočenidetaljiirekvizitinisuslučajnonaslikani,onisutu

kakobiprenijelipričukojućemodoneklepokušatirekonstruirati.Slikusunaručilidjed

ibakazasvojuunukukakobiseonakadodrasteprisjetilakakvisujojdjedibakabilii

kolikoljubavisujojpoklanjali.Rukaviceurukamaiprstenpečatnjaknalijevojdjedovoj

rucisvjedočeotomedajeonbioimućna,uglednaipouzdanaosoba.Bakajenježnai

emotivna,anjezinabijelamaramanavješćujesuzeiskorikraj.Ucentrunjihovaživotai

slikedjevojčicajekojaudesnojrucidržikaranfil,simbolčisteinesebičneljubavi.2Okiće­

najebiserimakojipredstavljajusuze,alisuistovremenoisimboliljepote,ljubaviisreće.

Okovratanosikarakterističannakitmediteranskogkulturnogkruga–ogrlicuodkora­

lja,kojaještitiodolujaimunja,činiiuroka,čakinapadasamogvraga.Vjerovalosena­

imedatajnakitštitiodprirodnihineprirodnihopasnostiteseonjavljaikaosnažan

protektivnitalismanzabebeimaludjecu.Nekadsekoraljnaogrlicavješalaokolijevku

novorođenčetakakobiodagnalasvakozlooddjetešca,aosimkaonakitkoristilaseikao

termometarbudućidajepripovišenojtemperaturimijenjalaboju.Narodikojinisutako

lakomoglidoćidokoraljatajsuobičajprilagodilinatajnačindasuuistusvrhuupotre­

bljavaliobičnucrvenuvrpcu.Dajeunašemprimjerubilariječouglednojobitelji,svje­

doče i dimenzije slike. Naime prije industrijske proizvodnje samo su se u izuzetnim

prilikamaupotrebljavalarijetkaiskupaplatnaširegatkanja,od7ili8kvarata,odnosno

110ili127centimetara.Izradaslikevećegformataodjednogkomadaplatna,bezšava

vidljivanalicuslike,bilajepovlasticaimućnijihnaručitelja,međukojimasuinaručitelji

našegportretadimenzija103×109cm.3

LeandroBassano(10.lipnja1557–15.travnja1622),poznatikaoLeandrodalPonte,

biojetalijanskiumjetnikizgradaBassanodelGrappa,sinJacopaBassanaimlađibrat

FrancescaBassana.Osnovnaznanjastekaojeuradionicisvogaoca,kojujeipreuzeo

kadajeFrancescootišaouVeneciju.Nakonočevesmrtiibratovasamoubojstvavodi

radionicuuVeneciji.Uslikarstvuslijeditradicijusvogaocaurealizacijisakralnihdjela,

alijetakođerpostaopoznatikaoportretist.yMCS

1PavaoLerotić,Konzervatorsko-restauratorski radovi na slici "Obiteljski portret" Leandra Bassana,Hrvatskirestauratorskizavod,Zagreb2004.

2SanjaCvetnić,"PortretiLeandraBassanauHrvatskoj",Radovi Instituta za povijest umjetnosti,28,Zagreb2004,str.87–95.

3PavaoLerotić,Obiteljski portret Leandra Bassana iz zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka,konzervatorsko­resturatorskiradovi,Hrvatskirestauratorskizavod,Zagreb2004.

109

110

GiovanniCiottarođenje24.travnja1824.uRijecikaosinbogatatrgovcaLorenzai

AdrijaneMarije,kćeriA.Lj.Adamića.Svojomjepolitičkomdjelatnošćuobilježiopo­

sljednjatridesetljeća19.stoljeća.ZavršiojeVojnuakademijuuBečutejesudjelovao

uborbamauItaliji1848–1849,anakontogaslužbovaojeugarnizonimauVeronii

Veneciji,gdjesesprijateljiosadmiralomaustrijskeflotebarunomMaxsimilianomvon

SterneckomigrofomHadikom,majordomomnadvojvodeMaxsimiliana.Izvojnese

službepovlači1859.kaovojniinženjer.Oženiose1863.Natalijomrođ.ZahonyRitter

(1832–1895)iimalisudvijekćeri,dokjeNatalijaizprvogbrakasPietromScarpom

imalajošpeterodjece.Vodilajeaktivandruštveniživot.Pisalajeiobjavljivalaromane

nanjemačkomitalijanskomjeziku.Godine1850.izabranajezapredsjednicuriječke

podružniceCrvenogakriža,a1867.osnivaSocietà Pic-nic,društvokojesebavilodo­

brotvornimradomiprikupljanjempomoćizasiromašnudjecu.

GiovanideCiottaobnašadužnostriječkoggradonačelnikaod1872.do1896.Zavri­

jemesvojeupravepostavljaurbanističketemeljemoderneRijeke.Kaoizrazitoener­

gičnaosobapokretač jebrojnihkomunalnih intervencijazahvaljujućikojimaRijeka

poprimaizgledmodernoggrada.Unjegovovrijemegradisenovokazališteikompleks

zatvorenetržnice,obnavljaiproširujeGradskavijećnica–Municipijteuređujegradska

infrastruktura.ZasvojejezaslugeodlikovanViteškimkrižemKraljevskogUgarskog

redasv.Stjepana,KomanderskimkrižemiordenomŽeljeznekruneIII.redacaraFra­

njeJosipaI,Ordenomkomanderasv.Mauricijaisv.LazaraSavojskedinastijeteOrde­

nomvitezaII.klasepruskogredaskrunom.PočasniječlanTrgovačkeiindustrijske

komoreuRijeci,predsjednikjeupravnogodboraidelegacijeopćine,predsjednikad­

ministrativnogsavjetaKreditneriječkebanke,direktorMađarskogakcijskogtrgovač­

kogdruštvaitd.ZbogpojačanecentralizacijezavrijemevladeDezsőaBánffyjadolazi

usukobsmađarskomvlašćutesepovlačispoložajaguvernera.UmrojeuLovranu

1903.godine.yMCS

Giovanni de CiottaGiovanni de Ciotta

EmanueleGallico

Rijeka

oko1875.

platno,ulje

70x54cm

sign.sred.L. E. Gallico

PPMHPKPO­LZ2345

111

112

AndrijaLudovik,sinŠimunaiAneAdamić,rođenjeuRijeci28.studenoga1766.go­

dine. O djetinjstvu, ranoj mladosti i školovanju Andrije Ljudevita Adamića zasad

nemapisanihizvora.PretpostavljasedapremaočevojželjiodlaziuBeč,gdjepohađa

trgovačkeškoleivježbeubanciFrauen & Fels.Nakonškolovanjazapočinjetrgovačko

poslovanje u rodnom gradu, a već 1786. s ocem osniva trgovačku tvrtku Simone

Adamich e Figlio.

Sdvadesetidvijegodine,usiječnju1788,A.Lj.AdamićstupaubraksElizabetomrođ.

Barčić,kćeririječkogpatricijaAntonaVidaBarčića.Ulazakustaruiuglednupatricij­

skuobiteljBarčićAdamićupučaninuomogućujepristupelitnimkrugovimatadašnje

Rijekeiaktivnijeuključivanjeudruštveno­političkiitrgovačkiživotgrada.

UbrakusElizabetomimakćeriMariju,Elizabetu,Kristinu,Andrijanu,ReginuiIvanu

te sinove Leopolda, Prima, Sekonda i Adama. Nakon Elizabetine smrti Adamić se

1813.ženiBečankomSoffijomud.Lawrence.

Urazdobljuod1799.do1807.Adamićjevlasnikmnogihgrađevina,brodovlasnik,ali

izačetniknizagraditeljskih,pomorsko­trgovačkihiindustrijskihpodviga(nacrtno­

vogakazališta,nacrtidejnogplananovecesteRijeka–BrodnaKupi,pokrećepromet

sirovomkonopljom,trgujenavelikosvomrobompristiglomnariječkotržište,držav­

ni je liferant soli, s IvanomKrstiteljemAnderlićemosniva trgovačkodruštvo, traži

dopuštenjezagradnjugostionicezasmještajstotinuljudi,dajeprijedlogzaosnivanje

tvorniceplatnazabrodskajedra).Nakonvišekratnihzamolbi1802.godineA.Lj.Ada­

mićimenovanjestalnimčlanomPatricijskogavijećaiuvrštenubakarskepatricije.

Agilni Adamić ne miruje te 1807. u Mrzlim Vodicama od francuskog poduzetnika

Michaudaotkupljujestaklanu,odtršćanskogtrgovcaBartolomeaOrasagrađevinski

kompleksnaBrajdi,gdjeuređujeljetnikovac,aodIvanaMarochinijakućuizemljište.

Godine1820.pokrećetvornicuzaekstrakthrastovadrva.Godine1821.Adamićkreće

ujošjedanindustrijskipothvat–kupujemlinLučicainalijevojobaliRječineosniva

Tvornicupapira,koju1827.otkupljujuWalterCraftonSmithiCharlesMeynier.Akti­

vanudiplomaciji,sneupitnimutjecajemuRijeci,aliinameđunarodnomplanu,Ada­

mićje1814,nakratko,engleskikonzul,a1821,kaočlandeputacije,putujeuposjet

caruFranjiI.uLjubljanu.

AndrijaLjudevitAdamić–čovjekčijiježivotobilježilauspješnatrgovačkaipolitičko­di­

plomatskadjelatnostikojijeposebnozaslužanzakulturninapredakrodnogagrada–

preminuojeuRijeci30.listopada1828.neostvarivšisvojsandaprimitolikoželjeno

visokoaustrijskoodlikovanjaredasv.Leopoldaidapostanečlanugarskogaplemstva.

CarFranjoI.dodijeliomujeugarskoplemstvoteknakonsmrti,pasunjegovisinovi

LeopoldiPrimo,temeljemdiplomeod24.lipnja1834,uvršteniuplemićkistalež.

GovoritioRijecinarazmeđustoljećaznačigovoritioAndrijiLjudevituAdamiću–in­

ventivnutrgovcu,poduzetniku,graditelju,vizionaruipolitičaru–nekadnajbogatijem

Andrija Ljudevit Adami}Andrija Ljudevit Adamić

nepoznatiautor

Rijeka

oko1804.

platno,ulje

87×64cm

PPMHPKPO­LZ2314

1MaricaBalabanićFačini,"AndrijaLjudevitAdamić–trgovac,graditelj,političar",Adamićevo doba – Tragovi vremena,PomorskiipovijesnimuzejHrvatskogprimorjaRijeka,Rijeka2005,str.25–53.

113

čovjekuRijekekojijediovlastiteosobnostiugradioudruštveniigospodarskiživotgrada

iunjegovojsvakodnevniciostavioneizbrisivtrag.OAdamićevojsveopćojprisutnostiu

gradutogvremenasvjedočizapisengleskogputopiscaPeteraEvanaTurnbulla:

Donji dio grada, nadomak moru, ima dugačku i široku cestu i lijepe ulice s pobočnim odvojcima

i lijepim zdanjima. Među svima je najljepše kazalište. Ako pitate tko ga je podigao, odgovor je

Gospodin Adamich. Tko je sagradio ostale javne zgrade? Gospodin Adamich. Tko je podigao

velike privatne kuće? Gospodin Adamich. Tko je zasadio mnoštvo zelenila, tko je projektirao ove

lijepe ceste, tko je uredio lijepe obale? Tko je, ukratko, učinio sve ono što zadivljuje oko putnika

praktičnošću i ljepotom? Dobiva se samo jedan odgovor: gospodin Adamich.1yMBF

114

Podkrošnjomstablaspoznaje (mala medica),zlatne jabuke=naranče,1ucvjetnjaku

sjediokrunjenadjevojkasružamauraspuštenojkosi.IsprednjestojiIsusidesnomjoj

rukompružagrančicustrima"jabukama",alijevombuketruža.Lijevoidesnolikovi

suizStarogzavjeta,AbrahamiMojsijekaopredstavnicivjereicrkvetevojskovođa,

vojnici,sudacipisarkaopredstavnicidržave,odnosnosvjetovnevlasti.Slikajeuuve­

denaumuzejskeknjigekaoAlegorijailiIsus i bizantska princeza,kakojujejoš1920.

godineinterpretiraoRicardoGigante(1881–1945),konzervatorimuzealac,aliiriječ­

kigradonačelnikudvanavrata.Štosekrijeizatealegorije,nijebilobašjednostavno

dokučiti. Slika je zapravo interpretacija Pjesme nad pjesma, jedne od knjiga Svetoga

pismaStarogazavjeta.AutorstvosePjesme nad pjesmamapripisuježidovskomkralj

Salamonu.Knjigučiniciklus ljubavnihpjesamanapisanihuoblikudijaloga između

zaručniceizaručnika,aliŽidoviiKršćanivideunjimaialegorijuBožjeljubaviprema

Izraelu iKristove ljubavipremazaručniciCrkvi.Bog jesvome jedinorođenomSinu

predodredioprelijepu nevjestu, bez ljage i mane.Ikaoštojemladazaručnicaupjesmi

bila oličenjemoralnečistoćekojujeprepoznaoi poštivaonjezinzaručnikIsus,tevri­

jednostiočekujeodsvojihsljedbenika,odsvojeCrkve–Nevjeste.2Slika izfundusa

MuzejanastalajepremagrafičkompredloškuslikeMaartenadeVosa(1534?–1604).

MartendeVosbiojeučenikglasovitaflamanskogslikaraFransaFlorisa,nakončije

smrti1570.postajenajvažnijimumjetnikomuAntwerpenu.Urazdobljuekonomske

recesijeipadatržištaumjetninazbogsukobaprotestantizmaikatolicizmakaoizvr­

stansecrtačposvetioizradipredložakazagrafičkelistovekojisuseizdavaliuserijama

ivećojnakladi.Premanjegovimcrtežimaizvedenojeoko1600primjerakagravura,

vrlocijenjenihzbogsvoježivosti i tematike.Alipremanjegovimslikamaidrugisu

autori izrađivaligrafike.JednoodizdanjaPjesme nad pjesmamagravirao je iobjavio

1590.godineJohannSadeler,alinašajeslikavjerojatnijenastalapremagraficinepo­

znatanamautoraobjavljenojuizdanjuClaesaJanszoonaVisschera(1587–1652)kao

drugiotisakodnjihšestuseriji(Cantica2.1).yMCS

AlegorijaAlegorija

nepoznatiautorpremaMarteenudeVosu

17.stoljeće

platno,ulje

70,5×80cm

PPMHPKPO­LZ2931

1www.turismo.intoscana.it/allthingstuscany/tuscanyarts/food­painting­uffizi/

2www.internet­crkva.com/pozivanje­kristu/vrt­zatvoren­i­zdenac­zapecacen/

115

116

Bogorodica s DjetetomBogorodica s Djetetom

AntonioGamberelliRosellino,radionica

Firenza

16.stoljeće

gips,oslikano,pozlaćeno

50×41,8cm

PPMHPKPO­LZ3236

Jedanodnajčešćihmotivaukršćanskojumjetnostiprikaz jeBogorodicesDjetetom,malimIsusomKristom.IakoselikMarije,majkesdjetetomukrilu,slikajošukatakom­bama,razvojkultapratiseod431.godine,kada jenaekumenskomkonciluuEfezuusvojenadogmatskadefinicijakojomjeMarijaproglašenaBogorodicom(grč.Theotókos).

NekolikojeosnovnihtipovaprikazaBogorodicesDjetetom,kojisepodutjecajempučkeimonaškepobožnostiusrednjemvijekuoslobađajuuprikazuemocijatesvojpuniraz­vojdoživljavajuurenesansiibaroku,kadaumjetnostpostajeosobniizričajumjetnikovagenija.1

Jošjedanjerazlogvelikepopularnostireligioznihslika,kojisvojekorijenenalaziukršćan­skojfilozofiji.SlikajeočitovanjevjerekojomseslaviBogaistogajeutočištevjernicimaunajtežimtrenucima.Pojediniprikazipostajuposebnoobljubljenitese izrađujunjihovereplike,kaoštojeslučajisnašimreljefomodgipsa.OriginalumramoruizradiojeAntonioGamberelli(Settignano1427–Firenca1479),nazvanzbogsvojecrvenekoseRossellino.Biojemeđunajdarovitijimkiparimasvojegeneracijeiuniojerealizamunačinmodelacijesvojihreljefa.ZahvaljujućiuspješnojsuradnjisbratomBernardomnaizradiarhitektonskedekoracije,otvarainizradnji(bottega)specijaliziranihzaizvozreljefaiskulpturautehnicicartapesta igipsu,kojedistribuirajureplikesvedopočetka17.stoljeća.

ReljefprikazujeBogorodicukakosjedinatronuizmeđusvijećnjakaokićenihgirlandom.UkrilunježnopridržavamalogIsusa,kojiurucidržiptičicu.Ptica je,moguće,kućniljubimacjerjebilouobičajenodasemalojdjecidajupripitomljeneptice.Tojeonoštovidimo,agovorilislikajošnešto?Vukućipodrijetloiznebiblijskihpriča,dijeteIsuspri­kazujesesraznimpticama.Uovomslučajutoječešljugar(grdelin,lat.Carduelis cardue-lis).Češljugarradojedeplodovečešljikeičička,akakosesvakobodljikavoraslinjesmatraslikomKristovetrnovekrune,isamječešljugarpostaoomiljenimsimbolomKristovemuke,aliiUskrsnuća.

JednaodlegendigovoridajecrvenamrljanaperjučešljugaranastalakadajekapnulaIsusovakrvstrnakojijepticaiščupalaiznjegovekruneprijesmaknuća.

Odantikesevjerovaloidaćebolestančovjekozdravitiakopogledačešljugarauoči.Ovojseptici,kojasečestoprikazujeuzbolesničkikrevet,pripisivalazaštitničkamoćiprotivkuge. Apotropejsku ulogu reljefa pojačava i narukvica od koraljnih perli oko Isusoveruke,kojasedjecistavljalakaozaštitaodbolestiiuroka,moždaistogaštosukoraljiiindikatoribolestijerpripovišenojtemperaturiizblijede.Jeftinijavarijantatakvezaštitecrvenijekončić.StoganečudidasusereljefniprikaziBogorodicesIsusomkojiurucidržičešljugaranalaziliupravoubolnicama.

JošjednareplikaistogdjelanalaziseuRijeci,ucrkvisv.MarijenaŠkurinjama.NjujenadvojvodaKarlo1573.godinepoklonioriječkojbolniciSvetogDuhasmještenojuSta­romgradu.Kugajeutovrijemebilačestgostunapučenim,zatvorenimgradovimačijimjeulicamateklakanalizacija,aživotinjesuživjelezajednosljudima.Izvorizarazebilisunasvakomkoraku,pasusiljudinasvemogućenačinenastojaliosiguratizaštitu,ozdrav­ljenje,aukonačniciutjehusvjeromuživotvječni.PrvadatiranaepidemijakugeuRijeci

1TomislavZdenkoTenšek,"Teologijaslikesposebnimnaglaskomnapatrističkorazdoblje",Bogoslovska smotra,vol.74,br.4,KatoličkibogoslovnifakultetSveučilištauZagrebu,Zagrebtravanj2005.

117

bilaje1599.godine,azabilježenajeuknjiziGradskogvijeća.Utojevrijemevjerojatnonabavljenireljef.Dajereljefdugobiouupotrebi,govorebrojnipreslici,apreinakekoji­majeoriginalnapločaprilagođenanekomnovomprostorusvjedočeoseljenjureljefainjegovusmještajuunekoj skučenojniši.Nakonvelikeepidemijekugepočetkom16.stoljećasagrađenajeuStaromgraducrkvasv.Roka,svecazaštitnikaodkugeikolere.Crkvajesrušena1912.godine.DiocrkvenoginventaraGradskajeupravaotkupilazaMuseo Civico,adiosubenediktinkepoklonilemuzeju.ReljefBogorodicesDjetetomupi­sanjeuinventarnuknjiguGradskoghistorijskogmuzejaiz1947.godinepodrednimbrojem392,alidrugimpodacimaneraspolažemo.Nabudućimjeistraživanjimadaot­krijumjestonjegoveupotrebekoje,usvakomslučaju,trebavezatiuzpojavukuge,odno­

snouznastojanjadaseodnjezaštiti.yMCS

118

Rije~ka pietàPietà

nepoznatiautor

3.četvrtina15.stoljeća

drvo,rezbareno,tragovipolikromije

vis.91,5×65×26cm

PPMHPKPO­LZ570

Pietà, kao talijanska izvedenica od latinskog pietas – sućut, sažaljenje ili Oplakivanje

Krista,ukršćanskojikonografijioznačujeprikazBlaženeDjeviceMarijekojaukriludrži

mrtvoIsusovotijelo.OplakivanjeKristovotemajekojasvojeizvorištenenalaziuNo­

vomzavjetu,negoupučkojtradiciji ireligioznoj liricitese,zahvaljujućihumanizaciji

religijepodutjecajemgotičkogsvjetonazoraizBizanta,u14.stoljećuproširilanazapad.

PrikazjeosobitopopularanugoticiirenesansikaomotivjedneodSedam Gospinih tuga,

kadaseposebnapozornostposvećujeizražavanjuemocija.Uplasticijepietàkaomotiv

njemačkogpodrijetla inazivaseVesperbild,prema latinskoj riječivesperaeuznačenju

‘večernje’(molitveubrevijaru),jerjeKristovotijelobiloskinutoskrižaupredvečerje.

Motiv Vesperbilda javlja seoko1320.u rajnskompodručju,odakle se širipoostalim

njemačkim,češkim,francuskimipoalpskimkrajevima(Slovenija,Istra,Venecija,Furla­

nija,Gornja Italija).1Ovisnoovremenunastanka,geografskompodrijetlu i lokalnim

sklonostimanastajenekolikoosnovnihtipovapietàtebrojneinačice.

Upočetkuprikazimasimboličkoznačenje,tenajranijiprikaziimajuvedarkarakterjer

predočujudjelospasenja.2MrtviKristsjediuspravljenuBogorodičinukrilu,nagnute

glave,dokjeliceBogorodicebezemocija,onajezapravospokojna,pomirenaipokazu­

jegledateljumrtvogSina,kojijesvojomsmrćuizvršiodjelootkupljenja.

Ukasnijimprikazimaprevladavamajčinažalost,atijelojeobilježenoznakovimapat­

nje.Sredinom14.stoljećamrtvoKristovotijeloposjednutojeunjezinukriludijago­

nalno,apočetkom15. stoljeća trup jevodoravan.Potkraj15. iu16. stoljećuKrist

klizi iznjezinakrilanatlo,gdjesjedi ili leži,aBogorodicapridržavasamoKristovu

glavuiliramena.

RiječkajePietánastalapodutjecajemalpskogkulturnogkrugatesedatirautrećučet­

vrtinu15.stoljeća.SkulpturaseprvotnonalazilaucrkviUznesenjaBlaženeDjevice

MarijeuRijeci,a1920.jegodineprenesenauMuseo civico.yMCS

1BrankoFučić,"Bogorodicasućutna",Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva,SveučilišnanakladaLiber/Kršćanskasadašnjost,Zagreb1985,str.169.

2VandaEkl,"RiječkaPietà",Živa baština, studije i eseji,IzdavačkicentarRijeka,Rijeka1994,str.227.

119

120

Fidelissima

ženskafigurasasvjetiljkom–personifikacijaRijeke

JosephvonKramer

početak20.stoljeća

staklo,mjed,bronca,lijevano

160×40×68cm

sign.J. v. Kramer

PPMHPKPO­ZGP80

Indeficienter

ženskafigurasasvjetiljkom–personifikacijaRijeke

AloisMajer

početak20.stoljeća

staklo,mjed,bronca,lijevano

160×60×68cm

sign.A. Majer

PPMHPKPO­ZGP81

Parbrončanihfiguraupodnožjudvokrakogstubišta,kojepovezujeulaznivestibuli

atrijnaprvomekatu,imafunkcijurasvjetnihtijela.Skulpturesuoblikovanekaožen­

skefigurekojeurukamauzdignutimaiznadglavedržeposvjetiljku.Tijelasuimpre­

krivenadraperijom,kojajeispodgrudipričvršćenakopčom,apoglediusmjerenina

odmorištepodnostubišta.Zakrivljene linijenjihovihtijelazrcalnosusimetričnete

tvorevizualnuisimboličkucjelinu,personifikacijuRijeke.Svjetiljkeurukamafigura

imajupočetirisjenilauoblikučaškecvijeta;trisucvjetnečaškeotvoreneiokrenute

premadolje,dokjesredišnjazatvorenaiokrenutapremagore.Sjenilasuizrađenaod

bijelog stakla i identično su oblikovana kao ona na visećim i stropnim lusterima u

atrijuPalače.

Skulpturauzlijevi(zapadni)krakstubištaimanaglavilovorovvijenac,simbolbesmrt­

nostikojimsusekrunilipobjednici ivladari.Antičkimotivupućujenapripadnost

Grada,koji jeLeopoldI.ugrbovnici iz1659.nazvaofidelissima,Ugarskojkruni.Na

postoljujesignaturaJ. v. Kramer.

JosephvonKramer(1841–1908)1školovaosenaminhenskojakademijikodprof.Wi­

edemannatekodprof.BlaeserauBerlinuod1863.do1866.Autorjedvijubrončanih

skulpturanatemuVenereuCaféLuitpolduMünchenutestubišnihskulpturaMuzeja

industrije u Keiserslauternu (u jugozapadnoj Njemačkoj), koje su uništene tijekom

Drugogasvjetskograta.2

Figurauzdesnikrakstubištaimadesnunogupoloženunaposuduizkojeistječevoda,

motivsgrbagradaRijekeistaknutnatpisomindeficienter,štoznačinepresušno,aod­

nosisenastalnuodanostGradaKruni.Napodnožjuskulptureugraviranajesignatura

A. Majer.

AloisMayer(FüssenamLech1855–München1936)školovaose,kaoiJosephvon

Kramer,naAkademijiuMünchenu.Imaojeključnuuloguuizradimemorijalnogspo­

menikaprincaLeopoldauNürnbergu,bioječlanNacionalneudrugeumjetnikaNje­

mačkeiUdrugemihnenskihumjetnika.ZasvojradnagrađenjeMedaljomLudvigaII.

Bavarskogzaznanostiumjetnost1901.godinetesrebrnomMedaljomprincaLeopol­

da1910.3

SkulptureivisećilusteriuatrijunenalazeseuprojektnimnacrtimaAlajosaHausz­

manna,arhitektazgrade,kaoninafotografijiatrijaiz1896.godine,pasunajvjerojat­

nijeizrađenikasnije.Dokumentikojibigovorilionarudžbidosadanisupronađeni.

Skulpturesu1965.uvedeneuinventarnuknjiguPomorskogipovijesnogmuzejaHr­

vatskogprimorjaRijekakaodioZbirkeGuvernerovapalača.

Nalazesenaizvornomemjestuiuizvornojfunkciji.yTM

1Allgemeines Künstler-Lexikon,FrankfurtamMain1922,II.svezak,str.387–388.

2Pfalzgalerie 1875–1975,Katalog der Gemalde und Plastiken des 19. und 20. Jahrhunderts,Keiserslautern1975,str.1–9.

3www.de.wikipedia.org/wiki/Alois_Mayer

Fidelissima i indeficienter

121

122

Bilikum u obliku kubureBilikum

Osredek

oko1882.

bezbojnostaklo,puhano,brušeno

dužina42cm,Øcijevi4cm

PPMHPKPO­ZUO14388

Bilikumoznačavazemljanivrč("srabljivec",ponekaditrizajednospojena)ilistaklenu,

srebrnuiliporculanskučašu(kupu)izkojegost,došavšiprviputunekukuću,ispija

pićedobrodošlice.Podrijetlojeriječinjemačko:willkommenuznačenjudobrodošao.1

Bilikum uoblikukubureizrađenjeuHrvatskoj,ustaklaniOsredek,kojajeosnovana

1839.godineumjestuOsredekkrajSamobora.Prvavlasnicaiosnivačicabilajebaru­

nicaWilhelminaKulmer.SredinomstoljećavlasnikompostajeVatroslavHafenBrädl,

češkistaklarkojijeustaklaniodnjezinaosnutka.Godine1869.staklanukupujuza­

grebačkitrgovciGamilšekiDinghofer.Najtipičnijiosredečkiproizvodbiojebilikum

–čašadobrodošlice,kojićeseodobičnogpokalarazvitidočašeneobičnaoblikapoput

bačvice, čizmice ili kubure. Tvornica je i u Rijeci imala svoj vlastiti dućan. Godine

1883.GamilšeksvojudioprodajeĐuriJakčinu.Početkom20.stoljećatvornicapreki­

dasradom.

Bilikumkoji jedanasuvlasništvuMuzejabiouposjeduLadislavaPolića (Karlovac,

29.10.1874–Zagreb,8.11.1927),pravnikairedovitogaprofesoraopćegdržavnog

pravanapravoslovnomidržavoslovnomfakultetuuZagrebu.BiojeirektorSveučili­

šta1919/1920.te1924/1925.yMBF

1VladimirAnić,IvoGoldstein,Riječnik stranih riječi,NoviLiber,Zagreb,2000,str.177.

123

JednoodnajznačajnijihsredištaproizvodnjestaklaotočićjeMuranostradicijompro­

izvodnjekojasežeu1291.godinu,kadasusesveradionicesvenecijanskelagunezbog

opasnostiodizbijanjapožarapreselilenatajotok.Ubrzojecehstaklarastekaougled

najcjenjenijihgrađananaotoku.Onjihovustatusugovoreiprivilegijekojesudo14.

stoljećabilerezerviranesamozaplemstvo:moglisunositimač,imalisuimunitetod

kaznenihprogona,njihovekćerimoglesuseudavatiunajboljeplemićkekuće,alis

drugestranepripadnicicehanisusmjelinapuštatiVeneciju.NatajjenačinMletačka

Republikaželjelazaštitititajnuproizvodnjestaklakaoizuzetnoskupeicijenjenerobe.

Ipak,svremenomsumnogistaklari izMurana,uzcijenugubitkaživotai imovine,

otišliizMuranaudugegradovepoItaliji,panaposljetkuiudrugezemlje.Mnogieu­

ropskivladariosnivalisustaklanetedovodilivenecijanskemajstoredaimizrađuju

stakloalafaçon de Veniseidapodučavajudomaćemajstore.Upočetkutesumanufak­

tureoponašalemletačkeuzore,alisupostupnorazvilisvojeproizvode"nanačinVene­

cije”,kojejeponekadteškorazlikovatiodpravogmuranskogstakla.

Umuranskimsuseradionicama,kojesunaraštajimavodilepojedineporodice,njego­

valenenadmašnetehnikepuhanja,tesunastajaliproizvodielegantnihirafiniranih

oblikaiblistavihboja.StaklariizMuranadržalisumonopolnaproizvodnjukvalitet­

nihstaklarskihproizvodačaknekolikostoljeća, jerse jedinouMuranuproizvodilo

kristalnostaklo,kojejejošoko1450.godineproizvodiomajstorAngeloBarovier,kao

imnogidrugistaklarskiproizvodi:emajliranostaklo(smalto),staklosazlatnimnitima

(aventurin),višebojnostaklo (millefiori),mliječnostaklo (lattimo) tebrojne imitacije

dragogkamenjanapravljenaodstakla.Venecijanskojestaklozahvaljujućisvomsasta­

vu,učijojjeosnovibilasoda,bilo"meko”staklo,tejekaotakvobiloidealnozaizvijene

formeomiljeneurazdobljubaroka.Nadmoćvenecijanskihradionicatrajecijelo15,

16. i17. stoljeće, au18. stoljećupočinje laganadekadencija, izazvanapromjenom

potrošačkogukusa,kojisetadavišeokrećečeškomisrednjoeuropskomstaklu.yMCS

ZdjelaZdjela

Murano

18.stoljeće

žućkastostaklo,staklenapasta(crna,crvena,bijela),zlatniprah

15,3×33cm,obod17,9×22,5cm,Øtrbuha21,5cm

PPMHPKPO­ZUO770

124

U17.stoljećumasivnibaroknioblici(reprezentativnibilikumirazličitihoblika,pokali

spoklopcem) i tehnike (brušenje,graviranje,matiranje,obojenostaklokoje imitira

dragokamenje)potiskujuvenecijanskostaklo.1Ugodinamakojesuslijediletehnika

seproizvodnjestaklausavršilazahvaljujućinovimpostupcimaipronalascima,poput

pronalaskastaklakojesemoglobrusitiirezati.Središtestaklarskeproizvodnjeselise

uPrag,gdjeradetalijanskiinjemačkirezačiibrusačikristala.Onisvojuvještinuobra­

dekristalapočinjuprimjenjivatinastaklu.2UČeškojseobnavljairazvijatehnikadvo­

strukogstakla,auNizozemskojsesvevišekoristiukrašavanjedijamantnomiglom.

U18.stoljećuvraćajuselaganijiiprozračnijioblicipredmeta,kojisekrajemstoljeća

oblikujuponačeluklasičnejednostavnostiifunkcionalnosti.Češkikristal(Bohemian)

postaojepoznatposvomoblikuigraviranju.Prvamanufakturnaproizvodnjastakla

napodručjuČeškezapočelajenaprijelazuiz13.na14.stoljeće.U16.stoljećueviden­

tiranesutridesetičetiritvornice.Nakonvelikauspjehau17.i18.stoljeću,kadasuse

proširilipocijelojEuropi,početkom19.stoljećazbognapoleonskihratovadolazido

padaproizvodnjeitrgovačkeizolacije.Krizanijejenjavalasvedo1815.godine.Tada,

nakonštojepotpisanmirovnisporazum,europskatržištaponovnopostajudostupna.

Doponovnaprocvatačeškestaklarskeindustrijedolazizahvaljujućiinovativnimpo­

stupcimaukrašavanjastakla,kojejeizumioFriedrichEgermann.Postaojepoznatpo

višebojnomstaklumramoriziranepovršinekojapodsjećanapoludragokamenje,tzv.

Lythialinstaklu.Međutimnajvećiuspjehpostiže1834.godine,kadajeuveocrveno

bojanje,naimebojanjeionimabakra.Takvibisestakleniproizvodipotomgraviralii

rezali,štoubrzopostajejednaodnajpopularnijihmetodaproizvodnjestaklaučeškom

graduNovýBor.Rubincrvenaboja,posebnatehnikarezanjaikarakterističniukrasni

elementi u obliku školjke, jelena i zamka prepoznatljiv su znak Egermann stakla, a

tradicijaproizvodnjesačuvalaseidodanaspodistimzaštitnimznakom.yMCS

^eški kristalBoca s čepom

FriedrichEgermann,radionica

Češka

19.stoljeće

bezbojnoiobojenostaklo,brušeno,matiranistaklorez

visina28,5cm,Øpodnožja9,5cm

PPMHPKPO­ZUO21818

Čaša

FriedrichEgermann,radionica

Češka

19.stoljeće

bezbojnoiobojenostaklo,brušeno,matiranistaklorez

visina11,5cm,Øpodnožja6,9cm,Øoboda6cm

PPMHPKPO­ZUO21819

1www.enciklopedija.hr/

2Transparentna ljepota: staklo iz hrvatskih muzeja,Muzejzaumjetnostiobrt,Zagreb2013,str.45.

125

126

CassapancaCassapanca

Mađarska

početak20.stoljeća

drvo,rezbareno,bajcano

185×223×62cm

PPMHPKPO­ZGP72

Cassapanca je specifičan firentinski renesansni tip pokućstva namijenjen sjedenju i

spremanjustvari.Nastalajetakoštoješkrinja,osnovnitipnamještaja,dobilanaslon

irukonaslone,kojisebogatoukrašavaju.Ovajecassapancapripadalaoriginalnojopre­

miGuvernerovepalače.Diojekompletakojisesastojiodstolova,komodaicassapan-

chikojisubiliposebnodizajniranizapalačupočetkom20.stoljeća,aupisanisuuin­

ventar1906.Neorenesansnistilslijedirenesansninačinuređenjaprostorija,prema

kojemusenamještajnižedužzidova,pastogastražnjastrananijeobrađena.

Površinecassapancheukrašenesufiguralnimmotivimauvisokomreljefu.Valjauočiti

kompozicijunaprednjojstraniškrinjeunutarovalnogokviraimotivenavrhunaslo­

na.Uovalujeprikazanaležećafigurastarcaoslonjenanaposuduizkojetečevoda.

Motiv,kojiseusamojpalačiponavljainaskulpturiupodnožjustubišta,preuzetjes

riječkoggrba.Označavaindeficienter,kakojeRijekuokarakteriziraoLeopoldI.Upoza­

dinisenalaziprikazTrsatskegradineizvedenuplitkomreljefu.Iznadzavršnogfriza

naslonanalaziseširokornamentalniukrasodhrastovoglišćasplodovima.Nanajvi­

šemdijelunaslona,posredini,sjedibjeloglavisupsvelikimrazmaknutimkrilimai

glavom,kojasespuštaudesnopremanaprijed.Klasičnimotivilovoraiorla,uobičajeni

naovakvimkompozicijama,zamijenjenisulokalnimmotivima.Motivhrastačestjeu

slavenskimzemljamaAustro­Ugarske,aprikazbjeloglavogsupapredstavlja lokalnu

specifičnost.

Kadaseškrinjaotvori,ispodletvicekojomjeučvršćenosjedištenalazilasenaljepnica.

Ona je djelomično premazana lakom za drvo, a desni dio nedostaje. Tekst je čist i

čitljiv. KIR. KORMÁNYZ... /Szoba sz. II /Leltári sz 17/értéke 800... (Guvernerova

palača/Prostorija2/Inventarnibroj17/Vrijednost800...)yTM

127

128

Iakojenjihovauporabauprošlostibilaraširena,sačuvanjemalibrojsatovasdrvenim

mehanizmom. Jedan takav sat, datiran u posljednje razdoblje njihove proizvodnje,

čuvaseiuPomorskomipovijesnommuzejuHrvatskogprimorjaRijeka.

SatovisdrvenimmehanizmimapočinjuseizrađivatiujužnojNjemačkojudrugojpo­

lovici14.stoljeća.Upočetkususeupotrebljavaliusamostanimakaojednostavnebu­

dilices jednomkazaljkomizvonom,apostupnoimseupotrebaproširilanacrkve,

gradskevijećniceidvorcenjemačkogplemstva.Dokraja16.stoljećajednostavnidrve­

nisatoviupotrebljavalisuseusvimimućnijimkućanstvimadiljemEurope.Iakoihje

većinabilaproizvedenauNjemačkoj,najstarijisatsdrvenimmehanizmompostavljen

jeuGradskomtornjuubelgijskomgraduGentu1376.

Vrstadrvakojasekoristilazaproizvodnjusatovavariralajeodregijedoregije.Zupčani­

cisuseuEngleskoj,NjemačkojiFrancuskojizrađivaliodhrasta,uAustrijiiŠvicarskoj

oddrvakruškeijabuke.Takođerjepogodnobilodrvocedra,breze,lijeskeišljive.Svaka

vrstadrvazahtijevalajespecifičnuobraduinačinsušenja,zaštojebilopotrebnoznanje

i iskustvo.Mehanizamsepokretaonautege,kojisubilikameni,apričvršćivalisuse

konjskomdlakom.Do17.stoljećadrvenisusesatnimehanizmirazvijaliparalelnos

metalnima,alinjihovajeupotrebabilaraširenijajerjedrvojebilolakšedostupnoijefti­

nijeodmetala.Satnimehanizamtadajebiorelativnojednostavantepreciznostobrade

sitnihdijelovakakvuomogućavametalnijebilaodključnevažnosti.

Brojnitehničkiizumiu18.stoljećukojisuutjecalinarazvojipoboljšanjesatnihme­

hanizamanisusemogliprimijenitinaoneizrađivaneoddrva.Zbognemogućnosti

izradesitnihdijelovaoddrvatezbognemogućnostimehanizacijetakveproizvodnje

dosredineje19.stoljećazamrlaizradadrvenihsatnihmehanizama.1

KućištesatakojisečuvauMuzejuvijencimajepodijeljenonatrisuperponiranecjeli­

ne:bazu,trupiatiku.Natristranebazeitrupa,unutardrvenogskeleta,umetnutesu

slikepejzažnetematike.Naslikamasesprednjestranenalazeprorezikakobisemogli

vidjeti pomični dijelovi kojima upravlja mehanizam sata. Kroz dva se pravokutna

otvoranadonjojsliciočitavajudaniutjednuidatum,akrozsegmentniotvornagor­

njojslicividisekazaljkasbrojemkojioznačavasate,ikojasekrećedužotvorapoka­

zujućiminute.Unutaratikesmještenajekuglakojapokazujedaninoć.Stražnjustra­

nukućištazatvarajudrvenavrata,izakojihjesmještendrvenimehanizamspogonom

nautege.Mehanizmunedostajuzaprečnica,njihaloizupčanik.2

Stojeći sat

nepoznatiautor

Njemačka(?)

18/19.stoljeće

orahovina,lim,staklo,uljaneboje

90×33×23cm

PPMHPKPO­ZUO2953

Stoje}i sat

1woodenharmonies.com/a­brief­history­of­wooden­clocks­ezp­18.html

2BalabanićFačini,Marica,Satovi iz fundusa muzeja,PPMHP,Rijeka1999,str.73.

129

130

Violina

kopijapremaGuarnerijudelGesù

dr.FranjoKresnik

Rijeka,1910.

javor,smreka,lak,ručnaizrada

57,2×21×7cm

PPMHPKPO­ZK19549

Dr.FranjoKresnik(Beč1869–Rijeka1943)poznatijeriječkiliječnikigraditeljviolina.

Violinaiz1910.godine,premaocjenamanekadašnjih,aliidanašnjihviolinista,pripada

skupinivrhunskihKresnikovihinstrumenata.Uunutrašnjostiviolinenalaziseetiketas

natpisomFranciscus Kresnik fecit Tersacti anno 1910.Violinajeručnorađenaoddrvaja­

voraismreketelakiranatamnosmeđimlakomutradicijikremonskeliuterije,kojusu

utemeljilisvjetskinajznačajnijigraditeljiviolinaizobiteljiAmati,StradivariiGuarneri.

Kremonskinačinizradeviolinadr.Kresnikječitavaživotaproučavaoteonjemupisao.

Oslanjajućisenakremonskakonstruktivnanačela,violinejeiizrađivao.

Priizradiviolinabitnojeodabratikvalitetnodrvo.Pogodnostsedrvazaizraduinstru­

menatautvrđivalaperkusijomjošušumiprilikomsječetrupaca.Odabranobisedrvo

postupnosušilokakobisesačuvalanjegovaprirodnahomogenost.Drvoimavlastiti

ton,naštoutječunjegovagustoća ivolumen.Gusto i teškodrvodajeviše tonove.

Ploče rezonantne kutije gudaćih instrumenata također imaju svaka svoj ton. Ton

zvučnicekojaseizrađujeodsmrekeobičnojedubljiodtonadnavioline,kojaseradi

odjavora,jersmrekaimavelikuhomogenostivodljivostzvuka.Poredakustičkihvio­

linatrebazadovoljitistatičkezahtjeve.Žicesunapeteprekokonjića,kojipritišćegor­

njupločutežinomod10do12kg,teonamorabitidovoljnedebljineiispupčenosti

kako bi izdržala pritisak. Ispupčenost i debljina dna i zvučnice utječu na kvalitetu

tona,tejenjihovooblikovanjeključnopriizradigudaćihinstrumenata.Izstatičkihi

akustičkihrazlogazvučnicajepojačanagredicomtejedušicomvezanauzdno.

Kremonskilak,kojijedr.FranjoKresniktijekomčitavaživotaproučavao,pripremase

na bazi eteriničnih ulja koja sadrže velik postotak smole. Stoga je taj lak proziran,

elastičanitrajan,ananosiseutrisloja.1

NakonstjecanjamedicinskenaobrazbeuAustrijiipovratkauRijekudr.FranjoKresnik

jeudobiodtridesetakgodinaotvoriovlastituradionicuzaizgradnjugudaćihinstrume­

nata.Instrumentikojejeizgradiotijekomprvihtrijudesetljeća20.stoljećauvelikojse

mjerioslanjajunaGuarnerijadelGesù,kojegajesmatraonajvećimmajstorom,atride­

setihjegodinaprošlogstoljećapočeorazvijativlastititipvioline.

Zaživota jedr.FranjoKresniksloviozanajboljegpoznavateljakremonskeliuterije.

ImaojevažnuuloguprilikompokretanjaMeđunarodneškolezaliuterijuuCremoni,

kojajedanasizraslaunajznačajnijuškolutevrsteusvijetu.Željamujebilapokrenuti

školuzagraditeljegudaćihinstrumenatanaSušaku,noplanjeporemetioDrugisvjet­

skirat,tijekomkojegajepreminuo.

Violina jediostalnogpostavaumemorijalnojsobidr.FranjeKresnikaidio jeZbirke

Kresnik.Izlaganajenapovremenimizložbama,anjezinaakustičkasvojstvaprezentira­

nasuinakoncertima.yTM

Kresnikova violina

1AleksandarUgrenović,predgovoruknjizidr.FranjoKresnik, Starotalijansko umijeće građenja gudačkih instrumenata,HSZU,Zagreb1951,str.12–32.

131

132

KlavirKlavir

SerafinMuner

Venecija

1804.

drvo,metal

78×160×58cm

PPMHPKPO­ZUO472

Instrumentje,premainventarnojkartici,dobavljen1947.izCresatejeupisanudo­

kumentacijukaospinet,uzpriloženucrno­bijelufotografiju.

Spinetježičaniinstrumentstipkama,vrstačembala,kodkojegsezvukproizvoditr­

zajemžice.Uztipkujevezananajčešćejednažica,kojauodnosunanjustojipodtu­

pimkutom.1Spinetimogubitirazličitihoblika,malihsudimenzijapastogaipreno­

sivi.Uuporabisuodkonca15.dokonca18.stoljeća.2

InstrumentiznašegMuzejaoblikompodsjećanaspinetiliklavikord,aliimadviježice

nasvakojtipkiimehanizamklavira.

Kodklavirskogmehanizmazvukseproizvodiudarcembatićaodozdo,nakončegaseon

vraćausvojprvotnipoložaj.Puštanjemtipkenažiceseprisloniprigušnica.Mehanizam

klavikordanijeomogućavaovraćanjebatićasvedokglazbeniknepodigneprststipke.3

Najstarijiinstrumentisklavirskimmehanizmomnastajuoko1770.uEngleskoj,gdjese

nazivajuSqare piano,teuNjemačkojgdjesuznanikaoTafelklavier,aproizvodesedo

početka19.stoljeća.Njemačkisuklaviriobičnoimalipedaluzakoljeno,kojomsepodižu

prigušnicesažica.4OvajtipinstrumentavrlosebrzoproširiočitavomEuropom.Obli­

komidimenzijamalakosemogaouklopitiurazličiteinterijeretesekoristiozakućno

muziciranje.Klavirskimehanizamnastavioseusavršavati,uporedosemijenjaoioblik

rezonantnekutijeteveličinaklavijature.

NašinstrumentposvomoblikuimehanizmupripadanjemačkomtipuTafelklavira,

a prema natpisu na metalnoj pločici izradio ga je Serafin Muner 1804. godine u

Veneciji.yTM

1ZvonimirMarković,Muzički instrumenti,Zagreb1959,str.92–103.

2Muzička enciklopedija,JLZ,Zagreb1963,str.26,27,622.

3www.squarepianos.com

4RosarioProfeta,Storia e letteratura degli strumenti musicali,Firenca1942,str.269–275.

133

Stolac – Grobni~kasedia

Posebno mjesto u fundusu Muzeja pripada namještaju nastalome na riječkom po­

dručju,odnosnonaGrobinštini,gdjestolarstvoimaneobičnoduguibogatutradiciju.

Premapučkoj legendi,kojuuputopisuskraja19.stoljećaprenosiDragutinFranić,

počecisustolarskedjelatnostivezaneuzMartinaJuretića.

(…)U Grobničkoj općini uvedeno je pučko stolarstvo, koje broji preko 150 obrtnika i njihovih

porodica, što izrađuju razne vrste pokućstva i druge stolarske tvorevine. Pripovijeda se da je

tamo zaveo stolarstvo neki Martin Juretić, koga je dozvao grof Zrinski oko godine 1660–

1700. Martin izučiv stolariju u Beču i drugim gradovima, nauči svom zanatu svih svojih

devet sinova, a ovi opet dalje svoje potomke, te ima i danas najveći broj stolara u Martinovu

selu, prozvanom tako po svom utemeljitelju i prvom grobničkom stolaru (...).1

Odkraja18.dosredine20.stoljećasvimuškičlanoviobiteljiJuretićuMartinovuSelu

iLubarskojbilisustolari.2

Grobničkijenamještaj–aisprvaseproizvodilatekposebnavrstastolica,jednostav­

nih,glatkih,tesanihodpunogdrva,pravokutnihilioblihnaslonasastiliziranomli­

rom–poznatucijelomHrvatskomprimorju,aprekoRijekeširiseinapodručjeDal­

macije.UMuzejujepohranjenodesetakstolaca,ormar,krevetivitrina.3yMBF

1DragutinFranić,S gjacima kroz Bosnu-

Hercegovinu, Crnu Goru, Dalmaciju, Jadransko more, Istru (Trst, Mletke, Rijeku i Hrvatsku),

DonjaTuzla1901.

2IrvinLukežić,Grobnički biografski leksikon,

Libellus,Rijeka1994,str.101.

3MaricaBalabanićFačini,"Zbirkanamještaja",

Monografija Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka,PPMHPR,

Rijeka2004,str.196.

Stolac – Grobnička sedia

Grobinština

19.stoljeće

hrastovina,rezbareno

93x41x34cm

PPMHPKPO­ZUO155

134

Kabinetski ormari}Kabinetski ormarić

AustrijailiNjemačka

17.stoljeće

drvo,metal,tesano,tokareno,rezbareno,bajcano,kovano

96×72×42cm

PPMHPKPO­ZUO2833

Namještajjeodrazsveukupnekulturestanovanja.Svakacivilizacijaikulturarazvilaje

specifičnestambeneprostore,imalajesvojenavikeiobičajekojisuodređivalitipove

namještajainjegovooblikovanje.Nanašempodručjuprihvaćalasemodaizsjeverne

ItalijetejužneNjemačkeiAustrije.

U17.stoljećukabinetski jeormarićpostao luksuznipredmetkojimsuseopremali

dvorovi,plemićkerezidencije,aliigrađanskiinterijeri.PrototipsejavljauKataloniji

većoko1500.–škrinjicasasistemomladicazatvorenihpreklopnompločomnamije­

njenajepohranipisamaidokumenata.Proizvodnjaovogtipanamještajauskorose

proširilauostaledijeloveEurope.Ranijiprimjercijošimajupreklopnupločunafron­

talnojstrani,alićesetijekomvremenarazvititipormarićazatvorenadvokrilnimvra­

tašcima.Nabočnimstranamanekisuprimjercizadržalimetalneokoveiprihvateka­

kvisusenalaziliinaškrinjamakakobiseormarićmogaolakšeprenositi.Uduhuba­

roknesklonostikolekcioniranjupromijenitćeimseinamjena:služitćezapohranu

numizmatičkihzbirkitezbirkidragocjenostiiraznovrsnihkurioziteta–školjki,mine­

rala,poludragogidragogkamenja.1Proizvodnjakabinetskihormarićaposebnosera­

zvila u Augsburgu, odakle najvjerojatnije potječe i naš primjerak. Kod njega se iza

dvokrilnihvratanalazikvadratičnanišaokruženastrinaestladicaraznihveličinate

šesttajnihpretinaca.yTM

1VeraKružićUchytil,Barokni namještaj,MUO,Zagreb1985,str.64–76.

135

136

Izradinakitasmorčićemprethodilajeizradakalupaupozitivu.Kalupesuzlatarisami

oblikovaliodmetalnelegure,ovisnootomekojusuvrstunakitahtjeliizraditi.Nakit

seizrađivaotakodasekaluputiskivaousipinukostkakobisedobionegativukojise

lijevalootopljenozlatodabisedobiozlatnipozitiv.Nanjegovupovršinunanosiobise

emajltebiseoblikovalaglava.Takopriređenmodelstavljaobisepeći,apotombise

dorađivaokakobisedotjeralioblici.Najraširenijitipnakitasmorčićembilesunaušni­

ce.Udrugojpolovici19.stoljećarazvioseraskošnijimuškiiženskinakitsmnogora­

zličitihvarijantiprstenja,narukvica,ogrlica,privjesaka,broševa,dugmadizarukave,

ukrasnihigalazakravatuidekorativnogpriborazajelo.

Poticajdasemorčićiupotrijebekaomotivzasloženijeradovedošaojeodaustrijske

cariceMarijeAne,suprugeFerdinandaII.Otadajednostavnimotivpostajenepresu­

šanizvorzaluksuzannakitkompozitnogtipa,svjedočećitakoovisokojraziniriječke

zlatarskevještine.

Nakonprvihmeđunarodnihuspjehapočinjezlatnodobanakitapoznatapodnazivom

moretto fiumano.OsobitezaslugezatopripadajumoretistuAgostinuGiganteu,kojise

posvetiousavršavanjumorčića.Takooni,oblikovaninjegovomizvanrednomkreativ­

nošću,postajuriječkimizvoznimproizvodomsvjetskevažnosti.PrimjerciGiganteova

nakitanagrađivanisunameđunarodnimizložbamauParizu(1878),Szekesfekeher­

varu(1879),Trstu(1882),Budimpešti(1895),Bruxellesu(1897),Rijeci(Zlatname­

dalja,1899),Parizu(1900)iLondonu(Grandprix,1906).

JedanodposljednjihriječkihmoretistaRaoulRolandi(1875–1960)Pomorskomipo­

vijesnommuzejuHrvatskogprimorjaRijekadarovaojevelikbrojraznovrsnoobliko­

vanihkalupamorčićaizdrugepolovice19.stoljeća.Njihjebaštinioodriječkogzlatara

Giraldia,anekadasupripadalinadalekopoznatojzlatarskojradioniciGigante.1yTM

Kalup za izradu naušnice s

morčićem

Rijeka

2.pol.19.stoljeća

metal,lijevano

2,1×0,9×1,1cm

PPMHPKPO­ZUO22814

Naušnice s morčićima

Rijeka

2.pol.19.stoljeća

emajl,zlato,lijevano,cizelirano,pečeno

vis.15mm

PPMHPKPO­ZUO3034

Mor~i}i

1IvanaŠarićŽic,Zlatni trag,PPMHP,Rijeka2011,str83–88.

137

Votivna krunaVotivna kruna

Rijeka,1814.

srebro,lemljeno,iskucavano,naproboj

vis.62cm,Ø46cm

natpis: Fiume armata in massa in difesa dell’ Austria liberata li

15. sett. 1813.

PPMHPKPO­ZUO22881

Krajem18.stoljećaFrancuzipodNapoleonovimvodstvomzapočinjuosvajanjesvije­

ta.NatomputunašlaimseiRijeka.SvojuvlastuovomegraduFrancuziuspostavljaju

1809.godine.NofrancuskajevlastuRijecibilaomražena.Narodjebionapaćenstal­

nimdavanjimazavojsku,regrutiranjima,brigomobrojnimvojnicimairanjenicima

kojisubilismješteniugradu.Povrhtoga3.srpnja1813.engleskajearmadanapala

gradkakobiistjeraliFrancuze.Iakosufrancuskivojnicitadapobjegli,gradjeoslobo­

đentekdolaskomLavalaNugenta26.kolovoza.Borbesuuokolici trajale jošneko

vrijeme,akonačnooslobođenjeuRijecijeproslavljeno15.rujna.Iakosumnogezgra­

deiimovinabiliuništeni,građanisu,oslobođenjemgrada,odahnuli.

Učastkonačnogoslobođenjaodfrancuskevlasti15.rujna1814.ucrkvisv.Vidaslav­

ljenajemisasposvetomsrebrnekruneuslavučudotvornograspela.Tomjeprigodom

tiskanaposebnamolitvazahvalenakojojjesredišnjimotivprikazstanovnikaRijeke

kakodarujusrebrnukrunuSvetomraspelu.Krunujegradskaupravaotkupilazamu­

zej1914.godine.yTP

138

Džepni satDžepni sat

Isaac&JJ

Engleska

1.pol.18.stoljeća

zlato,mjed,pozlata,emajl,rubin

vis.2,5cm,Ø3,5cm

sign.Isaac & JJ / Rey

PPMHPKPO­ZUO189

1MaricaBalabanićFačini,Satovi iz fundusa muzeja,PPMHP,Rijeka1999,str.14,107.

2VesnaLovrićPlantić,Džepni sat,MUO,Zagreb1998,str.1–69.

Prijenegoštose,tijekom19.stoljeća,uRijecirazviourarskiobrt,građanisukupovali

satovekojisuugraddolazilirazvijenimtrgovačkimrutamaizsrednjeizapadneEuro­

pe,štosvjedočionjihovuukusuiplatežnojmoćitepotvrđujevisokurazinukulture

ovoga prostora.1 Posebnu skupinu čine džepni satovi, koji su izumom ručnog sata

istisnutiizuporabe.

Naziv"džepni"neopisujepredmetdovoljnopreciznojersesatprvotnonijenosiou

džepu,većjebiopričvršćennalanacinosioseokovratailizapasom.Teksukrajem

17.stoljeća,uvođenjemprslukaumodu,muškarcipočelisatnositiudžepu,doksuga

ženeidaljenosilenaistinačinkaoidotada.

Pretpostavljasedajedžepnisatnastaosmanjivanjemdimenzijastolnogsata,štosu

omogućiletehničkeinovacije(zaprečnica,pružniigrebenastiizjednačivačsile).Prvi

takvisatovinajvjerojatnijepotječuizNürnberga,kojijeuzAugsburgbiovodećizlatar­

skiiurarskicentaru16.stoljeću.Cilindričanobliknjemačkihdžepnihsatovaderivirao

jeizondašnjihstolnihsatova,samoštosubiliupolatanji.

Najranijifrancuskisatovibilisuokrugliiliovalni.Upočektususeizrađivaliodlegura

bakra,novrlosebrzopočinjuupotrebljavatiplemenitimetali.Kodnajranijihsatova

estetskajevrijednostbilavažnijaoduporabne,paseuinventarimabogatašauvijek

spominjuuznakit.Osnovnesukarakteristikedžepnihsatovau16.stoljećujednaka­

zaljka,perforiranipoklopacpričvršćenšarkomtemehanizamzaizbijanjepunogsata

139

ilibudilica.Poklopcisuseperforiraliradiboljegprenošenjazvukaodmehanizmaunu­

tar kučišta u vanjski prostor. Proizvodnja džepnih satova bila je koncentrirana u

NjemačkojiFrancuskoj,odaklećeseu17.stoljećuproširitiuŠvicarskuiEnglesku.

Najraniješvicarskesatovekarakterizirajuemajliraniukrasi,aengleskiseupočetkuu

potpunostioslanjajunafrancuskeinjemačke.Engleskiurarivrlosusebrzousavršili

terazviliprepoznatljivengleskitzv.puritanskisat,kojijebiomalen,ovalnogaoblika

sastaklom,izrađenodsrebrabezdekoracije.

Izumomnemirnicesaspiralom1675.satovisupostalitočniji,čimejeporaslanjihova

uporabnavrijednost,adekorativnajeumanjena.

Godine 1704. patentirana je uporaba dragog kamenja za osovine, što je znatno

produžilovijektrajanjamehanizma.Pravonakorištenjetogizumado1790.sugodine

imalisamoengleskiurari,štojerezultiraloapsolutnomdominacijomengleskogurar­

stvasvedosredine18.stoljeća.

Početkom18.stoljeća,najprijeuFrancuskoj,čitavsebrojčanikemajlira.UEngleskojto

postajeuobičajenonakon1725.Istovremenoseuvodikazaljkazaminute,tesuutom

razdobljunesrazmjernovelikeoznakezaminute.2Tomrazbobljuengleskogurarstvapri­

pada inašprimjeraksata.Signaturasenalazinaplatini.Uzsat jepronađenaetiketa

uraraStefanuttijauTrstu.Mogućedajesatkodnjegakupljenilipopravljan.yTM

140

Ulomak zvona s glagoljskim natpisomUlomak zvona s glagoljskim

natpisom

Kastavština

16.stoljeće

bronca,lijevano

35×24×13cm

PPMHPMZK1200

CrkvenazvonaraširenasuuEuropiukasnomsrednjemvijeku.Uzvećecrkvegradese

zvonici,dokmanjecrkveimajuiznadportalapreslicu,nakojujepričvršćenozvono.

Zvonanapreslicimanjihsudimenzijaodonihkojasesmještajuuzvonike.Izrađujuse

najčešćeodbronce,lijevanjem.Čestosenanjimanalazinatpisnalokalnompismui

jeziku.Funkcijaimjepozivnaokupljanjeimolitvu.

UlomakjeslučajnopronađennakonDrugogasvjetskogrataispredcrkvesv.Viktorau

Kastvu,adarovanjeMuzeju2008.Sačuvanajeotprilikejednatrećinazvona.Cijelo

zvonobilojevisine47cmtepromjera32cm.Uzdonjirubfragmentanapisanojegla­

goljskimslovimaveličine3cm"…+LUKA+M…".

TijekomPrvogasvjetskogratabrojnasucrkvenazvonarekviriranaterastaljenakakobi

sebronca,odkojesubilaizrađena,iskoristilazaizradutopova.Zahvaljujućiorganizira­

nojkonzervatorskojslužbiuAustrijskomCarstvuteosobnomzalaganjupovjesničarai

arheologadr.AntonaGnirsa,pokrajinskogkonzervatorazaAustrijskoprimorjeiKranj­

sku, katalogizirana su sva zvona s područja Istre, uključujući i Kastavštinu. Prilikom

katalogiziranjaautorjezabilježiodimenzijeitežinusvakogzvonateprepisaonatpises

njih.SpodručjaKastvapopisaojesedamcrkvenihzvona,odkojihjedinoonoizcrkvesv.

Viktoranosiglagoljskinatpis,točnijeimenaevanđelista:Matej,Marko,Luka,Ivan.Da­

tiraoga jeu16.stoljeće, iakogodinaizradei imeautoranisunaznačeni.Poredopisa

zvonauniojebilješkudaćeseovo,kaoizvonoizcrkvesv.TrojstvapredatiKastvuteda

nećebitiuništena.1

Sljedećizapisvezanuzzvonoizcrkvesv.ViktoradonosiakademikBrankoFučić.2On

jezabilježiopostojanjecrkvenogzvonanatemeljukatalogaA.Gnirsa,aliganijeimao

prilikuvidjetitejenaveodajeizgubljeno.Nijepoznatoštosesazvonomdogađalou

razdoblju od Prvoga pa do završetka Drugoga svjetskog rata, niti kako je došlo do

njegovapuknuća.yTM

1AntonGnirs,Alte und neue Kirchenglocken,Beč1917,str.84.

2BrankoFučić,Glagoljski natpisi,JAZU,Zagreb1982,str.210.

141

142

Lokot s gradskih vrataLokot s gradskih vrata

17.stoljeće

željezo,mjed,kovano

19×12×8cm

PPMHPKPO­ZUO2381

LokotsGradskihvrataizrađenjeodkovanogželjezaimjediu17.stoljeću.Njimesu

sezaključavalavrataGradskogtornja,Porta al marenajužnomulazuugrad,itosvedo

1775.godine,kadajestupilanasnaguodlukadasegradskavratavišenezatvaraju

kakobisestanovništvuolakšalokretanje.1

NailustracijamaRijekeod17.stoljećanadaljesmorskesestranenadulazomugradvidi

prizmatičnitoranjskrovomnačetirivode,nakojemujepostavljensat.Isprednjegaje

rov,teseugradulaziprekopomičnogmosta.Tijekomvremena,zahvaljujućipromijenje­

nimpovijesnimokolnostimaiprestankuopasnosti,zidine,rovimostizgubilisusvoj

strateškiznačajtejerovzatrpan,mostskinut,azidineporušene.Osobitojenatoutje­

calonovourbanističkorješenje,okojemjeodlučenonakonsnažnapotresakojijegrad

pogodio1750.TimnovimuređenjempredviđenajeizgradnjanovegradskečetvrtiCivi-

tas Novajužnoodtornja–današnjaulicaKorzo.NaposljetkususkinutaivratasGrad­

skogtornja,tejepristupgradubionesmetan.2

LokotjekorištenumuzejskojigriMemoRi2012.OndjestojiuparusJosipomII,koji

jedonioodlukuorušenjuzidinaiskidanjulokotasgradskihvrata.yTM

1DaniloKlen,ur.,Povijest Rijeke,Rijeka1988,str.152–154.

2MaricaBalabanićFačini,Pod uron,PPMHPR,Rijeka1990.

143

Pe~atiPečat Cittá di Fiume

Rijeka

1919.

metal,strojnaizrada,gravirano

Ø3cm

PPMHPKPO­PZ1324

Pečat Istituto di credito di

consiglio nazionale Fiume

Rijeka

1919.

metal,gravirano

10×6cm

PPMHPKPO­PZ18707

Prvisvjetskirat,kojijeokončanustudenom1918.godine,uzrokovaojeraspadAu­

stro­UgarskeMonarhije te jeRijekuostaviobezvrhovnevlasti.Porednedefinirana

statusagrada,očijojsesudbiniodlučujenaVersailleskojmirovnojkonferenciji,nede­

finiranjeinovčanisustav.Takosuidaljeuoptjecajubileaustrougarskekrune,iako

državanijepostojala,alidabiseipakuveonekiredulokalnofinancijskoposlovanjei

kontroliraooptjecajnovca,gradskaupravauvodipečatiranjeaustrougarskihnovčani­

ca.Natajsenačinnastojaokontroliratidotoktog,tadabezvrijednanovca iojačati

vrijednosttzv.riječkihkruna.Takosulegalnobileuuporabisamonovčanicesasluž­

benimpečatimagradaRijeke(Cittá di Fiume)iKreditnogzavodatalijanskognarodnog

vijećaRijeke,kojejeujednoiupravljalogradom.Obapečata,kojasečuvajuuZbirci

pečataigrbovaMuzeja,služilasuzaovjerunovčanicaaustrougarskihkrunazaupora­

bu na području Rijeke. Pečati su korišteni za obilježavanje novčanica od 1918. do

1924.godine.RelativnajednostavnostokruglogpečatagradaRijekeomogućavalaje

njegovokrivotvorenje,pajevlastmoralapribjegavatiidrugimmetodamasprečavanja

krivotvorenjanovčanica.Utusvrhuserijskisubrojevislužbenopečatiranihnovčanica

objavljivaniugradskimdnevnimnovinama.1yTP

1RadmilaMatejčić,"KruneCittádiFiumei

problemvaluteuRijeciodgodine1918–1924",Numizmatičke vijesti,20/1963.

144

Maketa grada RijekeMaketa – plan grada rijeke

FerruccioJellousheg

Rijeka

1937.

drvo,rezbareno

30×150×300cm

PPMHPKPO­PZ18500

Godine1937.uRijecijeotvorenaizložbaposvećenabogatojpomorskojbaštiniRije­

keiKvarnera,kojujeorganiziralodruštvoDopolavoro Interaziendale Marina Mercanti-

le.IzložbajeotvorenaprilikomproslaveDanasv.VidaiModesta,zaštitnikāgrada.

Naizložbisubilipredstavljenibrojnimodelibrodova,čijisuautoribilistaririječki

pomorci,kaoimodelitorpedakojasuseizrađivalauRijeciteslikeifotografijespo­

morskomtematikom.PosebnojemjestozauzimalamaketagradaRijeke.Maketuje

1Abbazia e la riviera del Carnaro,XV/lipanj1937,str.29–30.

145

izradioinženjerFerruccioJellousheg,pričemujevelikupozornostobrationapreci­

znopredstavljanjeulicaisvihgradskihzdanja.1Nomaketasadržiinekeobjektekoji

susetekplaniraliizgradititestogadaje(tada)futurističkipoglednagrad.Osimdesne

obaleRječine,gdjeseprostiraogradRijekapodtalijanskomupravom,prikazan je i

Sušak–gradnalijevojobaliRiječinepodupravomKraljevineJugoslavije.Namaketi,

zanimljivo,nijebilaprikazanadržavnagranicakojajepostojalanaRječini.yTP

146

Adamićevi svjedoci naziv jezakameneportreteriječkihgrađana.Krajem18.stoljeća

daoihjeizraditiipostavitiispredsvojekućenaFiumariŠimunAdamić.Ovagalerija

riječkoggrađanstvaskraja18.stoljećadanasjevrijedanspomenikkulturnebaštine

grada,pogotovoakosepoznajezanimljivapričaonjihovunastanku.ŠimunAdamić,

veletrgovacduhanomiriječkiveleposjednik,silnoseobogatiospretnimulaganjimau

duhaniduhanskuindustriju.Pričekojesukružileuskorosuokonjegovabogatstva

splelemrežutajnovitosti,kojajesvojeuporištenašlauzavistiriječkihgrađana.Oko

1785.godinepronioseglasda jeŠimunAdamićzatajiootkrićezakopanogblagau

crkvicisv.MartinauMartinšćici,nakojojsuseupravotadavršiligrađevinskiradovi,

akojejepostalorazlogomnjegovanaglabogaćenja.ŠimunAdamićjeoptužendaje

zatajiodržavnomerarudatiodređenidioodukupnevrijednostinalaza.Optužbuje

poduprlo četrnaest svjedoka, koji su ga optužili za utaju blaga. Na temelju njihova

svjedočanstvaŠimunAdamićjeoptuženizatvorenukomorskiKašteluCrikvenici.

NjegovdvadesetogodišnjisinAndrijaLjudevitvećjetadapokazaosvojupoduzetnost.

OsobnojeotišaonaaudijencijukcaruJosipuII.iisposlovaoočevopuštanjenaslobo­

du.Odmahpoizlaskuizzatvora1787.godineAdamićjezapočeonanajprometnijem

mjestuugradu,uzRječinu,graditiobiteljskukuću,a isprednje,uzpločnik,dao je

postavitičetrnaeststupićanakojimasubileisklesaneglavečetrnaestsvjedoka–kle­

vetnika,kakobibilinajavnusramoturiječkomgrađanstvuigostima.yRS

Adami}evi svjedociAdamićevi svjedoci

Rijeka

kraj18.stoljeća

kamen,klesano

vis.cca100cm

PPMHPL1944/67

147

148

Nadgrobni spomenikNadgrobna ploča Johanna Nugenta i kćeri Margherite i Olge

Rijeka

2.pol.19.stoljeća

mramor,klesano

46×90cm

PPMHPKPO­PZ17730

OvenadgrobnepločenalazilesusenaziduobiteljskogmauzolejaNugentaukašteluna

Trsatu.Bilojeukupnoosamgrobnica.Pločesuuklonjeneprilikomrestauracijekaštela

šezdesetihgodina20.stoljeća,pričemusuvjerojatnooštećene.ZačetnikovelozeNu­

gentabiojegrofLavalNugentodWestmeatha,rođen1777.uBallynacornuuIrskoj.

VojničkukarijeruizgradiojeuslužbiaustrijskogcaraiskazavšiseuratuprotivNapoleo­

na.OženiosegroficomGiovannomRiario­Sforzom,kojajebilaurodusFrankopanima.

StogajeodlučiootkupitinjihovenekadašnjeposjedeuHrvatskoj.Takokupujedvorac

Bosiljevo, Staru Sušicu, Trsat, Dubovac, Januševac i gradi dvorac Stelnik. Ukupno je

posjedovao14dvoraca.NaTrsatu1834.smještasvojuumjetničkuzbirkuiarheološke

nalazesarheološkihiskapanjakojejefinanciraoujužnojItalijiuMinturnu.Timejeza­

pravooformioprvimuzejuRijeci.Član je ilirskogpokreta izaštitnikLjudevitaGaja.

SmatraoseHrvatom,pasunjegovisinoviArthuriAlbertgovorilihrvatskijezik.Albert

je,štoviše,slijedioočevputkaovojnikipolitičartebiogorljiviliracihrvatskidomoljub.

NezadovoljanzboguvođenjaapsolutizmaFranjeJosipaI.napustiojeHrvatskui,dokje

boravioumajčinojviliuNapulju,započeojevezusasluškinjomskojomjeimaokćer

Anu.NajmlađiodLavalovihsinova,Arthurtakođerjeizgradiovojnukarijeru,abioje

poznatiuhrvatskimpolitičkimkrugovimaudrugojpolovici19.stoljeća.Zagovaraoje

hrvatskaprava.Noobiteljdoživljavafinancijskikrah1881.pajeArthurprinuđenproda­

ti umjetnine, a arheološku zbirku, posredovanjem Isidora Kršnjavog, prodaje Narod­

nommuzejuuZagrebu1894.Nakonnjegovesmrtidolazidosukobaokonasljedstva

izmeđuAlbertovekćeriAne injezinabratićaLavalaNugentamlađeg,unukaJohana

Nugenta koji je stradao kod Brescie 1849. Ana je prisvojila dio Nugentovih posjeda

uključujućiiTrsat.Većinusuposjedavrloskoropreuzelivjerovnici,dokseAnapretva­

ralau čudakinjukoja je živjelanaTrsatudosvoje smrti1941.Dobar jedio imovine

opljačkanzanjezinaživotateosobitoponjezinojsmrti.yTP

149

Nadvratnik s natpisom majstora Gašpara

Nadvratnik s natpisom majstora

Gašpara

Rijeka

1561.

vapnenac,klesano

140×40×29cm

PPMHKPO­PZ17489

NatpisjebionadvratniknakućiVičevića,kojasenalazilaublizinicrkvesv.Vidauri­

ječkomeStaromgradu.TojejedinisačuvanikamenispomenikizRijekenakomeje

glagoljskinatpis.Oznakagodine1561.nadnulatinskogtekstaispisanajeglagoljskim

slovimač.f.m.a.Uglagoljicisusebrojkepisaleslovima,atočkajebilaznakdaslovo

trebačitatikaobrojku.

Uprijevodunatpisglasi:

+1561.dana14mjesecaoktobramajstorGašparzidarzajednosasvojomženomBar­

baromovodjelodovršisvojomrukom.OniBoguzahvaljuju.č.f.m.a.(1561.)

1VjekoslavŠtefanić,"GlagoljicauRijeci",

Rijeka – Zbornik,Maticahrvatska,Zagreb1963,str.394–397.

OvojetekmalipodsjetniknatodaigradRijekaimasvojuglagoljskubaštinu.Ovdje

seoddavnineupotrebljavaglagoljicaihrvatskijezikucrkvenom,aliijavnomživotu,

iakojesačuvanihspomenikamalo.Službenijejezikgradskeupraveu15.i16.stoljeću

biolatinski,aliseuposlovanju,osobitoutrgovini,upotrebljavamletačkidijalekt.S

drugestranehrvatskiostaje jezikobitelji iprivatnihodnosa, iako jepriličnozastu­

pljeniureligijskimobredima.Svremenomtalijanskipostajeijezikupravetejeiško­

lovanjesvečešćenatalijanskomjeziku,kojipotiskujelatinskiihrvatski,aglagoljica

svevišeizlaziizupotrebe.1Glagoljicuzadržavajusamocrkveniredovi,pasunekido­

kumentinastaliupisarnicitrsatskogfranjevačkogsamostanau17.i18.stoljećujoš

uvijekpisanikurzivnomglagoljicom.

150

Dekorativni oklop grofa Lavala NugentaDekorativni viteški oklop sa

štitom

nepoznataradionica

Italija

početak19.stoljeća

čelik,koža,kombiniranatehnika

178×60×30cm(oklop)53×65cm(štit)

PPHMPOR1

DiofundusaZbirkeoružja,vojnogpriboraimilitarijePomorskogipovijesnogmuzeja

HrvatskogprimorjaRijekapotječeiznajstarijemuzejskezbirkenapodručjudanašnje

Primorsko­goranskežupanije,kolekcijeumjetninakojujesakupiogrofLavalNugent

od Westmeatha (1777–1862), Irac koji se u austrijskoj službi proslavio kao vrstan

vojskovođa,posebnouratovimaprotivNapoleona.GrofNugent je1815.godineu

zadnjojbitcinapuljsko­austrijskogrataporazioNapoleonovaupraviteljaItalijeJoac­

himaMurata.TimejebilaomogućenarestauracijaNapuljskogKraljevstvaipovratak

prognanogpapePiaVII.uRim.UznakzahvalnostipapaPioVII.(1800–1823)nagra­

diojegrofaNugentatitulomrimskogprincaitommuprilikomdarovaodekorativni

trofejoružja.

Jošodantičkihvremenaustalioseratničkiobičajdasekaotrofejpobjednikajavnoizla­

ževojnaopremaioružjeporaženaprotivnika,alisedo19.stoljećasačuvalasamosim­

bolikatogpobjedničkogčinakrozizlaganjedekorativnevojneopremeioružjaizrađenih

upravozatusvrhu.Puniviteškioklopizrađivaosedabizaštitiocijelotijeloratnikai

predstavljaojevrhunacumijećaoružarskogzanatau16.stoljeću.Ukasnijimrazdoblji­

ma,zbogsvešireupotrebebaruta,oklopgubisvojuzaštitnufunkcijutesepostupno

reducira,alisenastavljasizradomnjihovihjednostavnihdekorativnihkopija.

DodanasjeufundusumuzejaostaosačuvansamodiotrofejagrofaNugenta–par

dekorativnihviteškihoklopasaštitovimaijednahelebarda.Oklopisuizrađenikom­

biniranomtehnikom(kovanjem, lijevanjem, jetkanjeminitanjem)odčeličnog lima

početkom19.stoljećapouzorunarenesansu.Svakijeoklopsastavljenoddesetzaseb­

nihdijelovakojimaseprekrivagotovocijelo tijelo,apovezanisuucjelinupomoću

kožnogremenjapričvršćenazalimoklopazakovicama.Tosu:kaciga,ovratnik,prsni

oklopsaštitnicimazabedra,oklopzaleđatepoparnogavicasašitnicimazastopala,

paroklopazarukeiparrukavica.Uzsvakioklopizrađenjeidekorativništit.Svidije­

lovioklopaukrašenisuvisokostiliziranimzoomorfnimifitomorfnimornamentima.

Ukataloguprikazanštitukrašenjeokrunjenimgrbom,učijemjepoljuprikazmijene

suncaimjesecaikojičuvajudvabaziliska,zaštitnisimbolkućeNugent.1yIM

1IgorŽic,Laval Nugent – posljednji Frankopan, gospodar Trsata,Centardruštvenihdjelatnostimladih,Rijeka1992;GoroslavOštrić,"NastanakirazvojzbirkiPomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijeka",Muzeologija,br.33,Muzejskidokumentacijskicentar,Zagreb1996,str.7–32.

151

152

Sve~ana odora baruna Vinka Zmaji}aMenten

WeineresGrunbaum

Budimpešta

2.pol.19.stoljeća

baršun,mjed,staklo,tirkiz,pozamanterija,filigran,tkano,krojeno,vezeno,51×86cm

PPMHPKPO­ZO14389

Dolama

WeineresGrunbaum

Budimpešta

2.pol.19.stoljeća

svilenidamast,bijelisaten,svila,pozamanterija,filigran,mjed,staklo,tirkiz,tkano,krojeno,vezeno,51×86cm

PPMHPKPO­ZO14390

UPomorskomipovijesnommuzejuHrvatskogprimorjaRijekačuvajusetriportreta

članovaobiteljiZmajić:barunaBartolaZmajićaSvetoivanskog,njegovesuprugebaru­

niceAneZmajićtenjihovasinaVinkaZmajića.NatimsuportretimabaruniBartoli

Vinkoprikazaniodjeveniusvečaneodorehusarskogtipasparadnimsabljama.

153

Odpočetka19.pasvedopočetka20.stoljećabilojeumodidasevisokidr­

žavnidužnosniciodijevajuuodoreizrađeneustilukonjaničkihvojnihodora

ugarskihhusaraiz18.stoljeća.Takvasuodijelazasvečaneprigodeizrađiva­

nauuglednimbudimpeštanskimkrojačnicamatesuseprodavalaukomple­

154

tusjednakoukrašenimparadnimsabljamaiopasačima.SvečanaodorabarunaVinka

ZmajićaproizvedenajeukrojačniciWieneresGrünbaumuBudimpešti,adioodoreu

kojojjenaslikannaportretusačuvanjeufundusuMuzeja.

PorodicaZmajićpodrijetlomjeizKorčule,gdjese1696.poprviputspominjuVinko

SmaichinjegovaženaKatarinaRagusin.VinkoIII.Zmajićdolazi1797.uBakar.On­

djeseoženioAntonijomMedanić.NjihovjesinBartolBenediktZmajić(1813–1888)

nakonzavršenapravnogstudijaradioisprvauBakru,apotompririječkomGuberniju.

Urazdobljuod1852.do1860.biojepredsjednikiinspektorSredišnjepomorskeobla­

sti.Osobitosezalagaozajavnodobroiunapređenjezdravstvenihprilika,itopomažu­

ćistanovništvozavrijemevelikeepidemijekolere,kojaje1855.godinezadesilaRijeku

iokolicu.Urazdobljuod1861.do1868.obnašaoječastvelikogžupanaRiječkežupa­

nije.Zbogsvojihjezaslugauzdignuturedviteza(1855)ibaruna(1876)tejeodliko­

vanRedomvitezaŽeljeznekruneII.iIII.razreda,auznasljednuplemićkutituluba­

runadodanmujepridjevakSvetoivanski.Od1870.godinezastupnikjeuHrvatskom

saboruidelegatuUgarskomparlamentu.Biojevelikrodoljub,vatreniilirac,prijatelj

banaIvanaMažuranićaiJosipaJurjaStrossmayera.IzbrakasAnom,kćerisvojega

stricaMarkaAntonijaZmajića,brodovlasnikaizOdese,imaojedvojicusinova.Dokse

starijisinIvan(1861–1904)posvetiovojnojkarijeri,mlađijesinVinko(1870–1920)

poputocastudiraopravotejepotomobnašaoraznedužnostiuKotarskojoblastiSu­

šak.Biojekraljevskivladinpovjerenikstitulomsavjetnika.Urazdobljuod1913.do

1918.godineVinkoZmajićSvetoivanskiobnašaojedužnostvelikogžupanaModruš­

ko­riječkežupanijesasjedištemuOgulinu.Zaživotajebioodlikovanviteškimkrižem

redaFranjeJosipaI.iviteškimkrižemLeopoldovaredatekomendatorskimviteškim

križemsv.Grgura.

SabljakojajepripadalabarunuVinkuZmajiću,velikomžupanumodruško­riječkom,

paradnaje,bogatoukrašenasabljatipakarabela.

ParadnasabljaVinkaZmajićaimasječivohusarskekonjaničkesabljesdekorativnim

elementima,anaistisunačinukrašeneidrvenekoriceobloženepurpurnimbaršu­

nom.Držakjeizrađennaturskinačin,bogatoukrašengravuramaijetkanjem.Nagla­

vicidrškaapliciranojeovalnozrnorubinauvjenčićuodmanjihzrnacatirkiza.Križni­

cajeizvedenaskraćimravnopruženimkracima.Sprijedasenalaziukrasnarozetas

tirkizomirubinomusredini,dokjenanaličjuukrasrozeteustiluneohistoricizma.Na

sječivusenalaziugraviraniprikazMajkeBožjeodBezgrešnogzačećasugraviranim

natpisomukurzivuMARIA MATER DEI DETRONA HUNGARIO SUETUUM PRESITU-

UM CONFUGIO, dok jesdrugestranesječivaugraviranprikazdvostrukogakrižas

natpisom IN HOC SIGNO VINCES/DEUS EXERCITUM BELLATOR FORTISSIME

ESTOMECUM.yIM

Kravata

Budimpešta

2.pol.19.stoljeća

svilenatkanina,čipkaodzlatnesrme,tkano,kukičano

11×102cm

PPMHPKPO­ZO14393

155

Paradna sablja

Budimpešta

2.pol.19.stoljeća

čelik,mjed,zlato,tirkiz,staklo,kovano,lijevano,pozlaćeno

dužina97cm,dužinasječiva78cm

PPMHPKPO­ZO22253/1

Korice sablje

Budimpešta

2.pol.19.stoljeća

drvo,mjed,staklo,tirkiz,baršuno,rezbareno,vezeno

dužina82cm

PPMHPKPO­ZO22253/2

156

Sablja Vinka Tadejevi}aSablja karabela

Štajerska

18.stoljeće

čelik,mjed,rožina,koža,kovano,lijevano,zakivano

dužina92,5cm(cjelina)sječivo4×78cm

PPMHPKPO­ZO22070

SabljatipakarabelapripadalajeJakovuTadejeviću,bakarskompomorskomkapetanu,

suvlasnikubrodaMate,kojije1847.godineporinutnaSušaku,izapovjednikubakar­

skeNarodnestraže.

Karabela je konjanička sablja osmanskog podrijetla koja se u stoljetnim sukobima

udomaćilanatlusrednjeijugoistočneEurope.Kasnijesutakvesabljeušleuuporabu

inapodručjuzapadnoeuropskihzemalja.Onamodolazezahvaljujućikontaktimas

egipatskimmamelucima,aponjihovuseuzorupočinjuproizvoditiieuropskesablje.

Odlikujeihdugačkasavijenaoštricasasječivompocijelojdužinikonveksnestraneis

jakimhrptomskonkavnestrane.Završetakjeoštriceproširenidvosjekradilakšeg

ubadanja.Konjanicisutakvimsabljamananosiliprotivnikuvećuranuzbogdužine

zasijecanjasavijeneoštrice.Oštricasabljenosioznakeštajerskihmajstoraistarijegje

podrijetla(kraj.17.stoljeća).Međutimsabljajeucijelostiizrađenakasnije(18.stolje­

će)dodavanjemukrasnedrškenaoštricu.Drškasabljeposebnojestiliziranauobliku

ptičjeglave,aizrađenajeodrožineobloženekožom,kojajepričvršćenaukrasnimza­

kovicama,dokjekrižnicasabljeizrađenaodmjedi.yIM

157

Ma~ s GrobnikaMač

SjevernaEuropa(?)

sredina13.stoljeća

čelik,mjed,kovano,inkrustirano

dužina92,5cm(cjelina)dužinasječiva73cm

PPMHPKPO­ZO22189

Mačpronađenpočetkom20.stoljećaubliziniMajurapodnogradaGrobnika.Zaslu­

gomdr.IvanaSveška1934.godinepostajediofundusaGradskogmuzejaSušak.Pred­

metpripadarazdobljusredine13.stoljeća,kadasuknezoviKrčkidošliuposjedVino­

dola,akojemujepripadaoiposjedGrobnik.Mačjeprijelaznaoblika.Oštricajeroma­

ničkogtipa,doksudrškaikrižnicaoblikovaniustilugotičkihmačeva.Pojednostav­

nostiiimpozantnostimačpredstavljavrhunacizradesrednjovjekovnogoružja.Toje

teškooružjesdvosjekom,zašiljenomoštricomsčijihseobijustrananalazipojedan

plitakžlijebzaotjecanjekrvi.Naoštricisenazirenečitljivakovničarskaoznakaizve­

denainkrustacijommjedenežice.Oštricasekoristilazazasijecanjeiubadanjeprotiv­

nika.Nazavršetkutrnadrškenalaziseteškaglavicauoblikuokrugladiska,koja je

služilazabalansiranjemačaiudaranjeprotivnika.Križnicazapariranještitilajeruku,

aizrađenajekaoravnaprečkasazadebljanimkrakovimatejemoglapariratiudarcu

drugogistovrsnogoružja.1yIM

1MarioKovač,Mačevi, bodeži i oružja na motki:

u Istri, Primorju i Dalmaciji od IX. do kraja XVIII. stoljeća,PovijesnimuzejIstre,Pula

2005.

158

Rije~ki torpedoCijev za lansiranje torpeda

Silurificio Whitehead di Fiume S. A.

Rijeka

3.desetljeće20.stoljeća

željezo,čelik,mjed,bakar,strojnaizrada

156×716cm

PPMHPKPO­ZO22249

NajznačajnijidiograđepohranjeneuTehničkojzbirciPomorskogipovijesnogmuzeja

HrvatskogprimorjaRijekapredstavljagrupapredmetapristiglihumuzej1969.godi­

neizriječketvorniceTorpedo.Višeodstotinupredmeta,kojisunekadbilidiotako­

zvanog tvorničkog muzeja (Museo del Silurificio Whitehead), danas prikazuju razvoj

proizvodnjetorpedauRijeciodkraja19.dosredine20.stoljeća,ali ivisokurazinu

kvaliteteproizvodatvorniceTorpedo.MeđusačuvanimproizvodimatvorniceTorpe­

do–poput,primjerice,torpednihmotorapogonjenihnaparu,prototipažiroskopskog

motora,torpednihpropelera,upaljačazabojeveglave,razgrijačatorpednihmotora,

upaljačabojeveglave,žiroskopskihsmjernihravnačaidubinskihsprava–izdvajasei

lansirnacijevzatorpeda,kojasenalazilanalansirnojstaniciuriječkojtvornici.Toje

posljednjacijevnaparnipogonkorištenana lansirnoj stanici.Danas jedjelomično

restauriranaiizloženauparkumuzeja.

IspitnatorpednacijevtvorniceSilurificio Whitehead di Fiume S.A.zaispaljivanjetorpe­

dakalibra451mmsastavljenajeodnekolikorazličitihcijevikojesu,premaotisnutim

oznakamanaodređenimdijelovima,proizvedeneurazdobljuizmeđudvajusvjetskih

ratova,kadajetvornicabilautalijanskomvlasništvu.Sastojiseodcijevizaispaljivanje

torpedamontiraneodtrijudijelova:glavne(stražnje)cijevi,središnjecijevitepred­

njegkrilnognastavka.Nastražnjemdijelucijevivratasuzaubacivanjetorpedasne­

potpunosačuvanimpriključcimanapneumatskepumpe.Iznadpriključakanalazise

nepotpunmehanizamzaispaljivanjesdjelomičnoočuvanimokidačem.Sbočnihse

strananalazespremnicizastlačenizrak,analijevomjespremnikupriključaksventi­

lomicijevkojapovezujespremniksmehanizmomzaispaljivanje.Cijelajekonstruk­

cijavezanapolukružnimnosačemupodnožju,načijojseprednjoj istražnjojstrani

nalazekotačizaokretanjecijevipohorizontali.Ispodnosačarotacijskojepodnožje,

kojimsezakretalocijevustranupodkutomodmaksimalno60stupnjeva.Naknadno

je prilikom restauratorsko­konzervacijskih radova dodano pravokutno metalno po­

stoljezadrvenepostamente.

IdejnitvoractorpedabiojekapetanGiovanniBiagioLuppis(IvanVlahoVukić),kojije

patrolirajućiobalomsjevernogJadrananaaustrijskojfregatiBellonanakonporazaau­

strijskemornariceuratuprotivItalije1860.godinerazmišljaoopraktičnuidjelotvor­

nunačinuobraneobaleprieventualnomnapadutalijanskeflote.Takojedošaonaideju

onovomoružju–spasiteljuobale–ekplozivnojbrodicipogonjenojsatnimmehaniz­

momsbrodskimvijkomkojombisemogloupravljatisobaleipotapatineprijateljske

brodove.Već iste tegodineprvi jemodel svojeg izumauspiopredstaviti tehničkom

povjerenstvuaustrijskeratnemornarice.Iakojeizumbioocijenjenkaozanimljiv,zbog

nepogodnapogonaiupravljanjanijebioprihvaćen.Od1861.Luppisbezuspješnopo­

kušava unaprijediti svoj izum, no tek kada je posredstvom Giovannija Ciotte 1864.

uspioostvaritisuradnjusvrlosposobnimengleskiminženjeromRobertomWhitehea­

dom,voditeljemriječkeLjevaonicemetala(Fonderia mettali,kasnijeStabilimento tecnico

fiumano),počinjeseostvarivatiefikasnainačicaLuppisoveideje.Whitehead jeuspio1Riječki torpedo – prvi na svijetu,ur.ErvinDubrović,MuzejgradaRijeke,Rijeka2010.

159

izraditipotpunonovunapravunazvanuminenschiff (brodmina).Kasnijejezbogsvojegoblika,kojipodsjećanaribu,brod

minanazvantorpedo,prematropskojribidrhtulji.Prednjidiotorpedabiojeispunjenpamučnimeksplozivom,dokseu

stražnjemdijelunalaziodvocilindričnimotorpogonjenkomprimiranimzrakom.Pokretanpropelerom,torpedosekretao

ispodpovršinevodepomoćudubinskesprave,Whiteheadovaizumakojisedržaounajvećojtajnosti.Zareguliranjesusmje­

rakretanjatorpedakasnijekorištenižiroskopskismjerniravnači,kojisupovećavaliefikasnostprigađanjutesuserazvijala

različitanovapogonskarješenja.

Whiteheadovjetorpedozatestiranjagodine1866.uriječkomzaljevuzadovoljiozahtjeveratnemornariceteje1867.zapo­

čelanjegovaproizvodnja.Prvi jekupacbilaaustrijskamornarica, ali seWhiteheadov torpedo,prviupotrebljiv torpedo,

prodavaodiljemsvijeta.UnosanposaoprodajeoružjadoniojebogatstvoobiteljiWhitehead,aobiteljskajetvornicapostala

mjestonakojemsuseprovodilairaznaznanstvenaistraživanjatesupostignutavažnaotkrićanapoljuakustikeiaerodina­

mike.Whiteheadjetvornicu1905.pretvorioudioničkodruštvo,a1906.većinudionicakupujubritanskefirme.Od1912.

do1914.usuradnjisratnimmornaricamaivladamadrugihzemaljaotvarajusepogonizaproizvodnjuWhiteheadovihtor­

pedauWoolwichuiWeymouthuuVelikojBritaniji,LaSpezijiiNapuljuuItaliji,uSaintTropezuuFrancuskoj,Newportuu

SAD­uteOdessiuCarskojRusiji.ZaPrvogasvjetskogrataproizvodnjajeutvornicizamrla,atvornicaje1915.godinebila

bombardirana.Tvornicajepropadalasvedo1924.godine,kadajeproglašenbankrot.Riječkapostrojenjadobilasunovog

vlasnikadolaskombrodograditeljskeobiteljiOrlandoizLivorna.Uzpotporutalijanskevladeoniponovnopokrećuproi­

zvodnju,kojaseodržaladokapitulacijeItalije1943.godine.ZaDrugogasvjetskogratatvornicajeponovnostradalausave­

zničkimbombardiranjima.NjezinestrojeveNijemcipostupnodemontirajuiodvozeuNjemačku,apostrojenjaminiraju.Po

završetkuratapočelajeobnovapogonatvornicetejetvornicaTorpedo 1947.godinezapočelaproizvodnjuprvihdizelmo­

torautadašnjojJugoslaviji.Vojnipogontvorniceproizvodiojetorpedadosredine1960­ihgodina.Tvornicaje1990­ihgo­

dinapalaustečajtejeprestalasradom.1Odstarihjepogonaostalastajatilansirnastanicazatestiranjetorpeda,kaoprepo­

znatljiv,alipotpunozapuštenineiskorištenspomenikgrada.yIM

160

Bon od 5 karantana

Rijeka,1848.

papir,tiskano

10×7cm

PPMHPKPO­NZP27

Bon od 10 karantana

Rijeka,1848.

papir,tiskano

10×7cm

PPMHPKPO­NZP28

Bon od 3 karantana

Rijeka,1849.

papir,tiskano

10×7cm

PPMHPKPO­NZP29

5 krajcara u srebru

Gradsko­kotarskapeneznicauBakru,1849,1.emisija

papir,tiskano

7,6×10,6cm

PPMHPKPO­NZP22

5 krajcara u srebru

Gradsko­kotarskapeneznicauBakru,1849,2.emisija

papir,tiskano

7×10cm

PPMHPKPO­NZP23

Rije~ki i bakarski papirni novac Numizmatičkimaterijal,danaspohranjenuNumizmatičkojzbirciPomorskogipovi­

jesnogmuzejaHrvatskogprimorja,prikupljaseodnastankaidejeoosnivanjumuzeja

uRijeci1875.tejeuzprirodoslovnuiarheološkugrađučiniookosnicuprvogpostava

Musea Civica,ustanovljena1893.godine.Uzlijevaneikovanenovce,kojisunajbrojni­

jiikojipokrivajurazdobljeantikepasvedo20.stoljeća,uZbircisečuvaidrugirazno­

vrsnimumizmatičkimaterijal–medalje,plakete,žetoni,pasjeznačake,papirninovac

ivrijednosnice.Osimnumizmatičkogmaterijalasakupljenadarivanjemiotkupimau

Zbircisečuvajuibrojniarheološkinalazinovca.1

Ukriznim,ratnimiporatnimvremenima,kada jeuprometunedostajalodržavnog

novca,kaoiutrenucimaneriješenedržavnepripadnostiRijekegradskesuvlastipri­

bjegavaletiskanjuvlastitapapirnognovca.UNumizmatičkojzbircimuzejasačuvani

surijetkiprimjerci komunalnognovca(bonovi)kojisuizdavalegradskevlasti,ali i

drugipapirninovackojinosiriječkaobilježja.Osimpredmetakojiseubrajajuuriječku

numizmatikuuZbircisečuvajuprimjercinovčanicakojesu izdavale iliovjeravale i

drugelokalnejedinice.

ZavrijemeaustrijskeupravenapodručjuRijekeosimpapirnogikovanognovcavelikih

nominalauprometuseupotrebljavaoisitankovaninovac.Novčarskakrizazahvatilaje

1848.godinecijelutadašnjuMonarhiju,patakoiRijeku.Krizasemeđuostalimočitova­

laiunedostatkusitnogkovanognovcauprometu,pajegradskaupravanastojalariješi­

tiproblemstavljanjemuoptjecajgradskogpapirnognovca,bonovamalihapoenazvanih

karantan(tal.carantan,njem.kreuzer,hrv.krajcar,križar).Naredbuotiskanjunovčanica

potpisaojegradskipotkapetanAgostinoTosoni(1804–1856),atiskanesuuriječkojti­

skaribraćeKarletzkynapapiruriječketvornicepapiraSmith & Meynier.Izdavanesuutri

emisije(1848,1849,1950)unominaliod3,5i10karantana,abilesuuoptjecajudo

1853.godine,kadajeprefektgradabarunKellersbergnaredionjihovopovlačejeizpro­

meta. U promet je bilo stavljeno otprilike 200000 novčanica u vrijednosti tadašnjih

16500forinti,alijemaloprimjerakaostalododanassačuvano.2

Izistograzdobljaukojemsejavljajuriječkikarantaniostaojesačuvanirijetkipapirni

novacGradsko­kotarskepenezniceuBakru.OdlukomupravegradaBakra1849.godi­

nestavljenesuuprometudvijeemisijekomunalnog (gradskog)papirnognovcau

apoenimaod3,5,i10krajcarausrebru.Natimsejednostranimnovčanicamanalazi

iprikazgrbagradaBakraiztograzdoblja.3

Riječkekarantaneibakarskekrajcarebilojelakokrivotvoriti,očemusvjedočeisaču­

vanisudskispisioprocesuprotivvlasnikatiskareKarletzky,Karla,kojegseteretiloda

jeprilikomnjihovatiskanjaodređenibrojnovčanicakrivotvorio.Krivotvorenjenovca

čestajepojava,kojenijebiopošteđenniriječkinovac,astimsefenomenomsusreće­

moiukasnijimrazdobljimariječkepovijesti.yIM

161

Rije~ki i bakarski papirni novac

1ŽeljkaCetinić, "IzpovijestiNumizmatičke

zbirkePomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijeka",Muzeologija,br.

33,Muzejskidokumentacijskicentar,Zagreb1996,str.32–49;IvoMileusnić,"Rimski

republikanskinovacizNumizmatičkezbirkePPMHPR",Acta numismatica–Zbornik

radova6.međunarodnognumizmatičkogkongresauHrvatskoj,Zadar26–29.rujna

2010,Hrvatskonumizmatičkodruštvo,Rijeka2011,str.245–259.

2JulijanDobrinić,Corpus notarum

pecuniariarum fluminense – Riječki novci,Dobrinić&Dobrinić,Opatija1997,kat.br.1;JulijanDobrinić,Riječka numizmatika: riječki

novci i novci s riječkim obilježjima 1848.–2002,MuzejgradaRijeke,Rijeka,2005,str.14–15.

3IrislavDolenc,Hrvatska numizmatika od početaka do danas,Prvibankovnimuzej

PrivrednebankeZagreb,1993.

162

1 kruna – Città di Fiume

DieÖsterreichisch­ungarischeBank

Beč,1916.

Istituto di credito del Consiglio nazionale,Rijeka,1919.

papir,tiskano,6,8×11,3cm

PPMHPKPO­NZ22002

20 kruna – Città di Fiume

DieÖsterreichisch­ungarischeBank

Beč,1913.

Istituto di credito del Consiglio nazionale,Rijeka,1919.

papir,tiskano,9,2×15,2cm

PPMHPKPO­NZ22003

1000 kruna – Kotarska oblast

Sušak

DieÖsterreichisch­ungarischeBank

Beč,1902.

KotarskaoblastSušak,SHS,1919.

papir,tiskano

12,8×19,3cm

PPMHPKPO­NZ22001

NakonzavršetkaPrvogasvjetskogratairaspadaAustro­UgarskeMonarhije1918.go­

dinepodrugiseputuupotrebijavljariječkipapirninovac.Nekadašnjudržavnuvalu­

tu(austrijskekrune)bilojepotrebnočimprijezamijenitinovom,alijeutomprijela­

znomrazdobljubilopotrebnonaćiprivremenosredstvoplaćanja.Brojnesusegradske

upraveodlučiledaseaustrijskekrune,čijajekoličinanatržištuuratnovrijemeznatno

porasla,vrateuoptjecajovjerovljenegradskimpečatima.NapodručjugradaRijekeod

1919.godinepostupakovjerovljavanjaprovodeNarodnovijeće(Consiglio nazionale)i

Komandaokupacijskogkorpusaudogovorustalijanskomvladom.Novčanicesubile

ovjerovljeneokruglim,tzv.rimskimžigomsnatpisomCittà di Fiume,pasudanaspo­

znatekaoriječkekrune.Uskorojetržištepreplaviovelikbrojnovčanicasfalsificiranim

žigovima.Međumnogimfalsifikatorimaistaknulasusedvojica,DelBelloiFredi,koji

sunaručiliuBečudaimseizradipravižigkakobipovećaliopsegsvojedjelatnosti.

Vlasti su falsificiranje pokušale spriječiti objavljivanjem serijskih brojeva službeno

ovjerenihnovčanicaipromjenomžigova.Kakobisenormaliziralostanjeiuvelakon­

trolatijekovanovcaConsiglio nazionaleosnivasvojNovčarskizavod(Istituto di Credito

del Consiglio nazionale)kojinovimkvadratnimžigomovjeravaaustrijskekruneipotvr­

đujevaljanostprethodnoovjerenih(dvostrukoovjerenenovčanice).Povlačenjeriječ­

kihkrunaizoptjecajaobznanioje26.rujna1921.generalAmantea,zapovjednikpo­

strojbi talijanske kraljevske vojske, a uskoro je ukinut Novčarski zavod i osnovano

predstavništvoTalijanskenarodnebankeuRijeci.Novčanicesčetvrtastimžigombile

su službeno u optjecaju sve do 9. listopada 1921. godine, a trgovina na osnovi tih

krunazadržalasesvedoaneksijeRijekeItaliji1924,kadaseuvoditalijanskavaluta.1

Uistomsurazdobljuiobližnjejedinicelokalneupravekoristileaustrijskekruneovje­

rovljene pečatima kotarskih oblasti (KO Sušak, KO Crikvenica...). Osim novčanica

ovjerenihpečatomuprometusubileiaustrijskekrunespoštanskimmarkamaKralje­

vineSHS,čijusuvrijednostpreuzele.yIM

1JulijanDobrinić,Corpus notarum pecuniariarum fluminense – Riječki novci,Dobrinić&Dobrinić,Opatija1997,kat.br.2;JulijanDobrinić,Riječka numizmatika: riječki novci i novci s riječkim obilježjima 1848.–2002,MuzejgradaRijeke,Rijeka,2005,str.32,7–79;RadmilaMatejčić,"Krune‘CittàdiFiume’iproblemvaluteuRijeciodgodine1918–1924.","Numizmatičkevijesti",X,20,Zagreb1963,str.54–71.

Rije~ke krune i papirni novci

163

164

Lire B1 lira

GospodarskabankazaIstru,RijekuiSlovenskoprimorje,1945–1947.

papir,tiskano

4,4×9,1cm

PPMHPKPO­NZP53

5 lira

GospodarskabankazaIstru,RijekuiSlovenskoprimorje,1945–1947.

papir,tiskano

5×9,1cm

PPMHPKPO­NZP55

10 lira

GospodarskabankazaIstru,RijekuiSlovenskoprimorje,1945–1947.

papir,tiskano

5,5×10cm

PPMHPKPO­NZP56

20 lira

GospodarskabankazaIstru,RijekuiSlovenskoprimorje,1945–1947.

papir,tiskano

5,7×11,6cm

PPMHPKPO­NZP58

50 lira

GospodarskabankazaIstru,RijekuiSlovenskoprimorje,1945–1947.

papir,tiskano

6,4×11,6cm

PPMHP­KPO­NZP60

PozavršetkuDrugogasvjetskograta1945.ostalojeneriješenopitanjegranicaItalijes

DemokratskomFederativnomJugoslavijom(DFJ),tejeteritorijstadaupitnimstatu­

som(Trstsokolicom,dioIstre,dioSlovenskogprimorjaiRijekasokolicom,bezSuša­

ka),izvanteritorijalnihiupravnihgranicaItalijeiDFJ,podijeljennadvadijela–Zonu

AiZonuB.Njimasurukovodilevojneuprave.ZonaA(Trstsokolicom)bilajepod

vojnomupravomsavezničkihokupacijskihvlasti,aZonaBpodVojnomupravomJu­

goslavenskearmije(VUJA).Iakosunapodručjutihzonaod1945.uupotrebibiletzv.

metropolitanskelire(M­lire),najvećisediotognovcasmišljenimpotezimasavezničke

vojneupravesliouZonuA, te jegospodarstvo igrađanstvoZoneBostaloutešku

položaju.Kakobisegospodarskostanjepopravilo,VUJAdonosiodlukuoizdavanju

papirnognovca,nominalnevrijednostiizraženeulirama,kojijetrebaobitiuprometu

samonapodručjuZoneB.Usvrhuizdavanjanovca17.rujna1945.osnovanajeGos­

podarskabankazaIstru,RijekuiSlovenskoprimorjesasjedištemuRijeci.Zatimsu

određeniosnovnielementioblikovanjanovcaiapoenitejeodređenparitettevalute

premadinaruDFJuodnosu3,33:1.NovačanicesusetiskaleuZagrebuiLjubljaniu

apoenimaod1,2,5,10,20,50,100,500i1000lira,anosilesuistinatpisiistiprikaz

–motiv jedrilicenamoru.Stogasute lire-B ili jugolirebilepopularnonazivanebar-

chette.URijecisubileuoptjecajusvedokraja1946.godine,kadasuzamijenjeneza

dinareFNRJ(FederativneNarodneRepublikeJugoslavije),štojenapreostalompo­

dručjuZoneBučinjenotekpopripojenjuJugoslaviji.1yIM

165

100 lira

GospodarskabankazaIstru,RijekuiSlovenskoprimorje,1945–1947.

papir,tiskano

7×13cm

PPMHPKPO­NZP61

500 lira

GospodarskabankazaIstru,RijekuiSlovenskoprimorje,1945–1947.

papir,tiskano

7,4×13,4cm

PPMHPKPO­NZP62

1000 lira

GospodarskabankazaIstru,RijekuiSlovenskoprimorje,1945–1947.

papir,tiskano

7,9×14,6cm

PPMHPKPO­NZP63

1JulijanDobrinić,Corpus notarum

pecuniariarum fluminense – Riječki novci,Dobrinić&Dobrinić,Opatija1997,kat.br.4;JulijanDobrinić,Riječka numizmatika: riječki

novci i novci s riječkim obilježjima 1848.–2002,MuzejgradaRijeke,Rijeka,2005,str.

134–136.

166

167

168

Medalja u spomen 500. obljetnice

čudotvornog riječkog raspela

Rim,1796.

zlato,lijevano,filigran

3×2,7cm,9,3g

natpisnaaversu:*/SECVLVM/V./CELEBRATVM/FVLMINE/S.VITI/MDCCXVI/*

PPMHPKPO­NZ161/NM

Medalja u spomen 500. obljetnice ~udotvornog rije~kog raspela

UkapelicrkveSvetogVidauRijecipohranjenojevelikodrvenoranogotičkoraspelo.

Uzsamoraspeloizravnojepovezanalegendaiz1296.godineukojojsespominječudo

krvarenjakipa,azapisaojujeJ.W.Valvasor1689.godineusvomdjeluSlava vojvodine

Kranjske:

U crkvi otaca Družbe Isusove može se vidjeti raspelo od drva koje je prije stajalo ispred crkve

Svetog Vida, što je sada u posjedu spomenutih otaca. Otprilike prije tristo godina neki Lon-

čarić, koji je proigrao na kartama svoj novac, išao je kući i gadno psujući i huleći Boga bacao

je na raspelo kamenje i pogodio u lijevu stranu grudi. Nato je rečeno raspelo stalo zaista kr-

variti te se još i sada iz tih rana može vidjeti nekoliko kapljica krvi kroz staklo namješteno

nad njim. Kamen je duguljast i brižno je sačuvan do dana današnjeg. Pokraj raspela može se

čitati slijedeća inskripcija i natpis: Ex hoc Crucifixo hujus lapidis ictus excussit sanguinem (iz

ovog je raspela udarac ovog kamena izbio krv).

PremajednojverzijilegendemladogjePetraLončarićaprogutalazemlja,cijelogosim

svetogrdneruke,dokjepremadrugojbioosuđenijavnomujespaljenaruka.Kamen

jeokovanuzlatoipričvršćenuzranunaskulpturi.Gradskikapetansakupiojekrvu

triampule,odkojihjejednabilapohranjenaucrkviSv.Vida,drugauPuli,sjedištu

biskupije,atrećauRimu.

LegendaočudotvornomraspeludetaljnojeprepričanaiuknjižiciBrašno duhovno,ti­

skanojnačakavštinilatinicomuLjubljani1693.godine.Njezinjeautoro.NikolaHer­

mon,prviisusovacrođenuRijecikojemječakavskijezikbiomaterinski.Raspelusu

takođernekolikoputapripisivaneraznezaslugezaočuvanjeRijekeuratnimopasno­

stimaizavrijemeraznihpošasti.U18.stoljeću,prigodom500.obljetnicelegendar­

nogčuda,održanesuiposebnesvečanostikojenavodegradskizapisniciuzpodrobne

opise.Tomjeprigodomizdanaijubilarnamedaljakakobitajdogađajostaoutrajnu

sjećanju.MedaljesuumjedikovaneuRimuodlukomgradskogmagistrata.

Naaversuovalnepločicenalaziselatinskinatpiskojiuprijevoduznači5. stoljeće slavi

Rijeka svetoga Vida 1796.

NareversujeuprvomplanuprikazanKristnaraspelusnaglašenomranom iz kojeje

potekla krv,aispodnjegovihnoguprikazanajerukakojamujenanijelaranu.Upoza­

diniraspelaprikazjevedutegradaRijekeizprvepolovice18.stoljeća,prijerušenja

zidinainasipavanjaobale.1yIM

1RadmilaMatejčić,"Riječkajubilarnamedaljaizgodine1796.",Numizmatičke vijesti,VI,13,1959,str.13–16.

169

170

Građevinski inženjerJosipMedur(Bjelovar1918–Rijeka2003),čovjekkoji jezadužio

hrvatskoronilaštvo,vodenimsesportovimapočeobaviti jošuranojmladosti,zaprvih

ljetovanjauodmaralištimaJadranske straže.NeposrednonakonDrugogasvjetskograta,

zaposlivšisekaoinženjeruRijeci,sgrupomprijatelja,ronilačkihentuzijasta,tehničkih

stručnjakaiinovatora,radinaproizvodnjiprveopremezapodvodniribolov,ronilaštvoi

podvodnufotografiju.Bio je jedanodprvihsnimatelja jadranskogpodmorja.Podvodni

filmsnimiojejoš1950.godine.JosipMedurbiojejedanodosnivačaSavezaribolovaca

JadranauSplitu1953.godine,organizatorisudionikprvihnatjecanjaupodvodnomribo­

lovuiprviizbornikdržavnereprezentacijekojaje1956.nastupilanaeuropskomprven­

stvuupodvodnomribolovuuBastijinaKorzici.UCentruzapodvodnaistraživanjaRijeka

organiziraojeprvuslužbenuisustavnuobukucivilnihronilacanapodručjutadašnjedrža­

ve.USavezusportskihribolovacaJadranabiojetajnikod1957.do1984,aHrvatskironi­

lačkisavezizabraogajezasvogdoživotnogpočasnogpredsjednika.Godine1959.sudjelu­

jenautemeljiteljskomkongresuCMAS(Confédération Mondiale des Activités Subaquatiques

– Svjetski savez za podvodne aktivnosti). Dvadeset godina bio je član Izvršnog odbora

CMAS­a,atridesetgodinaobavljaojedužnostpredsjednikakomisijeCMAS­azapodvod­

niribolovibiopredsjednikSportskogkomiteta.Zasvojjeradnagrađendoživotnimčlan­

stvom u Savjetu CMAS­a i zlatnom medaljom CMAS­a. Bio je pokretač i dugogodišnji

urednikčasopisaMore.Autorjenašeprveknjigeopodvodnomribolovu–Podvodni lov na

Jadranu,kojajeobjavljena1958.

ZbirkapredmetakojejeJosipMedursakupiozaživotapremanjegovojježelji2008.godi­

nedarovanaPomorskomipovijesnommuzejuHrvatskogprimorjaRijeka.

Međudarovanimpredmetimaposebnoseističuprimjerciprvihserijskiproizvedenihma­

ski,disalicaiperaja,kojesuseizrađivaleuradioniciSportServisSušakvlasnikaAntona

Kalokire.UtojsuradioniciAntonKalokiraiJosipMedurzapočeliprvuserijskuproizvod­

njuopremezapodvodniribolovnaistočnojobaliJadrana.Izrađivalisumaske,disalice,

perajeipodvodnepuškesrazličitimmehanizmimaispaljivanja:naoprugu,naelastičnu

traku,nagumenuopruguinakomprimiranizrak.NakonodlaskaAntonaKalokireuNje­

mačkuJosipMedurnastaviojeserijskuproizvodnju,aliirazvojraznihmodelapušakaza

podvodniribolovuCentruzapodvodnaistraživanjauuvaliMartinšćica.Lovećitimpuš­

kamareprezentativciSFRJosvojilisu4.mjestonasvjetskomprvenstvunaKubi1967.

godine.Uzbircisenalazeikućištazapodvodnosnimanjefotoaparatomifilmskomkame­

rom,atosuprvakućištazapodvodnosnimanjekorištenanaistočnojobaliJadrananakon

Drugogasvjetskogrataipomoćunjihsunapravljeneprvepodvodnesnimkejadranskog

podmorja.Uzbircisemeđubrojnimpodvodnimpušakama,kojejeJosipMedursakupljao

ilidobivaonadarodbrojnihsportašaiproizvođačasportskeopreme,čuvajuitzv.havajske

praćke,proizvodradioniceSportservisSušak,korišteneupodvodnomribolovukaoza­

mjenazapodvodnupušku.yIM

Ostavština Josipa MeduraPodvodna praćka

Sportservis

Sušak,1949.

metal,guma,lijevano,strojnaizrada

21×8×2cm

PPMHPKPO­TZ16282

Podvodna puška na komprimirani zrak "Kit 57"

JosipMedur

CentarzapodvodneaktivnostiRijeka

Kostrena,1957.

metal,guma,plastika,lijevano,strojnaizrada

17×2×90cm

PPMHPKPO­TZ16289

Peraje

Sportservis

Sušak,1949–1950.

guma,lijevano,strojnaizrada

8×25×39cm

PPMHPKPO­TZ16300

ronilačka maska

Sportservis

Sušak,1947.

guma,staklo,metal,strojnaizrada

9×10×13,5cm

PPMHPKPO­TZ16305

171

172

Podvodno kućište fotoaparata "robot"

JosipMedur

Rijeka,1949.

metal,plastika,guma,staklo,strojnaizrada

27×40×26cm

PPMHPKPO­TZ16313

Podvodno kućište 16 mm kinokamere "Ditmar"

JosipMedur

Rijeka,1949.

metal,plastika,guma,staklo,strojnaizrada

26×17×21cm

PPMHPKPO­TZ16315

173

Kuhinjska vitrina – VetrinaKuhinjska vitrina – Vetrina

JosipSpinčićKovačev,Kastav

oko1955.

drvo,lak,ručnaizrada

23×8×16cm

PPMHPMZK493

Vetrinajediokompletaigračakakojiuključujejošišpargettepriborzakuhanjeipribor

zajelo.ModelkuhinjeizradiojeprofesorJosipSpinčićKovačevzasvojukćer.Timse

igračkamaonaigralapedesetihgodina20.stoljeća.1

Budućidasuseigračkesvedošezdesetihgodinaprošlogstoljećauglavnomizrađivale

kodkuće,njihovjeizgledovisioospretnostiroditeljailisamogdjeteta.Prijemasovne

tvorničkeproizvodnjeigračkezaprodajuizrađivalisurazličitiobrtnicitesuihproda­

valinasajmovima.2Najčešćesutobiliuporabnipredmetimanjihdimenzija,adjeca

su,igrajućisenjima,imitiralasvijetodraslih,usvajajućiobrasceponašanjakojićeim

bitiodkoristikadaisamijednogdanapostanudiotogsvijeta.3yTM 1Franina i Jurina,istarskikalendarza2004,

Buzet2003.

2IrisBiškupićBašić,Svijet igračaka,Etnografskimuzej,Zagreb2013.

3MirjanaDuran,Dijete i igra,

Jastrebarsko1995.

174

Podloga za igru TirahonoranzatuttiPodloga za igruTira honoranza tutti

SjevernaItalija(?)

17.stoljeće

papir,tisak

61×44,4cm

PPMHPKPO­PZ16341

PretpostavljasedaigraTira honoranza tuttipotječeizsjevernoistočneItalije.Dabise

mogloigrati,trebalojepapirnakojemujeotisnutapričvrstitinačvrstupodlogukako

bisedobilaigraćaploča.Igralosetakodasusebacaletrikockice.Dobivenakombina­

cijapronašlabisenapoljuunutarcrnihovala,nakojimasuotisnutesvekombinacije

kojeigračmožedobitibacajućitrikockice.Potomsetrebalopostupitipremauputina

susjednombijelompoljuigraćeploče:platiti(paga) iliuzeti(tira)točkicamaoznačeni

brojžetona(quatrina).Uzkombinacijespotriidentičnabrojanacrtanajesovaiista­

knutnatpislameta,auzkombinacijuodtrišesticenatpisjetutti.Lametajevjerojatno

značilodaigračuzimapola,akombinacijastrišesticeznačilajedaigračuzimasvei

pobjeđuje.1

IgrajebilavrloraširenauEuropiod16.do18.stoljeća.Postojalojevišeinačicakojesu

seigralenasličnimpodlogama.TalijanskiizdavačEnciclopedia Europea Garzantitiskao

je1980.godinekompletoddesetpodlogazarazličiteinačiceoveigre.

Podlogaza igruTira honoranza tuttisličnaovoj iznašegaMuzejačuvaseu london­

skomBritishMuseumu.yTM

1www.britishmuseum.org;MichaelBury,The Print in Italy 1550–1620,BritishMuseum2001,cat.103.

175

192 Jedrenjak karaka

193 Srednjovjekovni kr~ki jedrenjak

194 Pulene u pomorstvu

196 Atlas pomorskih karata

198 Ekspedicija na Arktik

199 Rije~ka brodogradnja u Prvom svjetskom ratu

200 Lošinjskicapehorner

201 Mornari~ka zastava carske Njema~ke

202 Signalna brodska zastava

203 Reklama rije~kog brodara Adria

204Uniforma zapovjednika broda trgova~ke mornarice brodara Jugolinije

178 Prsluk za spašavanje s parobroda Titanic

180 Brodski dnevnik brik-škunera Nadir

181 Brodski dnevnik jedrenjaka AmaliaL.

182 Dnevnik barka Stefano

183 Bakarski školski brod

184 Brodogradnja u Rijeci

186 Nacrt jedrenjaka barka GradKarlovac

187 Turski fermanza kapetana Medani}a

188 Poziv na dodjelu priznanja kapetanu Ivan~i}u

189 Globus Zemlje

190 Kutomjer

191 Oktant

odjel povijesti pomorstva

178

Prsluk za spašavanje s parobroda TitanicPrsluk za spašavanje s parobroda

Titanic

Southampton

1912.

platno,pluto

5×32×127cm

PPMHPOPP­ZNI92

PrslukzaspašavanjesbrodaTitanicpripadaojepomorcuJosipuCaruizRijeke.Pomo­

racJosipCarbioječlanposadeparobrodaCarpathia,brodaraCunard Line.Nakonpo­

vratkaizNewYorkaidolaskaCarpathijeuRijekuCarjeprslukzadržaousvomvlasniš­

tvu,dabiganakonosnivanjaGradskogmuzejaSušaktridesetihgodina20.stoljeća

predaonačuvanjetommuzeju.Prsluksesastojiodosammalihičetirivelikaplutena

kvadra,aprebacivaoseprekoglaveivezaookostruka.

KonobarJosipCar,članposadeputničkogbrodaCarpathia,ukrcaosenabroduRijeci

7.ožujka1912.godine ineslutećidaćebiti svjedokomnajpoznatijemirnodopske

pomorsketragedijedvadesetogastoljeća.Preuzevšislužbukaoosamnaestogodišnjak,

postaoječlanposadebrodakojijepovezivaonjegovorodnoPrimorjeiRijekusAme­

rikom.Naputudosvogkonačnogodredišta–NewYorka–Carpathiajepristajalau

Trstu,Napulju,Palermu,Messini,GenoviiGibraltaru.

PutničkibrodCarpathiabiojeuvlasništvubritanskeparobrodarskekompanijeCunard

Line,kojajejoš1903.godineotvorilaprekooceanskulinijuRijeka–NewYork.Svaka

dvatjednajedanjebrodizCunardoveflotekretaoizRijekepremaAmericiodvozeći

prepunepalubeTalijanā,HrvatāiMađarā.Polascisuputničkihbrodovapostalipopu­

larnidruštvenidogađajikojibiRijekusvakadvatjednanaprostooživjeli.Neiznena­

đujestogačinjenicadasemnogoPrimoracaprijavljivalozasluženjenatimplovilima,

pasuzamjetandioposadebrodovačinilihrvatskimornari.DopočetkaPrvogasvjet­

skogrataizRijekesuputAmerikezaplovilibrodoviPannonia,Ultonia,Aurania,Slavo-

nia,Carmania,Ivernia,Saxonia,Laconia,Franconiai,naravno,Carpathia.

Carpathianijebilaspektakularanbrod,alisudbinajehtjeladauđeupovijest.Aupovijest

je igromslučajauvukla iRijeku, i tozahvaljujućivišeodsedamdesetHrvatačlanova

posade,kojisuudotadanezabilježenojspektakularnojakcijispašavanjauspjeliizAtlan­

tikaizvućiiscrpljenepreživjeleputnikeiposadubrodaTitanic.Titanicsesmatraonepo­

topivimbrodom. Imao jenajnaprednijutehnologiju ibio je,vjerovalose,najsigurniji

brod.Biojedugačak269,aširok28metara,dokmujenosivostbilaoko46000bruto

registarskihtona.Dubinagazaiznosilaje10,5metara,visinaodkobilicedozapovjednog

mosta32metra,dokjevisinadovrhanjegovihčetirijudimnjakadosezala56metara.

MaksimalnabrzinaTitanicabilaje25čvorova,asnaga58620KS.

NasvojeprvoprekooceanskoputovanjeTitanic jekrenuo iz lukeSouthampton10.

travnja1912.godine.Samočetiridanakasnije,14.travnja1912.godineu23:40,Ti-

tanicsepribrziniod22čvoranapoziciji41°46´Ni50°14´Wsudariosasantomleda

kojagajejednostavnoprepolovila.Potonuoje15.travnjau2:20sati.

Od2209putnikaičlanovaposadepreživjeloihjesamo712.Poginuloihjeiliseuto­

pilo1495.Međustradalimabilojei27Hrvata.TrojejeHrvataspašeno:NikolaLulić

–Draja,MaraOsman­BanskiiIvanJalševac.

179

PosadabrodaCarpathianagrađenajebrončanimmedaljama,časnicisrebrnim,aka­

petanHenryRostronzlatnommedaljom i srebrnimpeharom,kojimu jedodijelila

MargaretMollyBrown,spašenaputnicaprvograzreda.

JosipCar,hrabarčlanposadebrodaCarpathia,spašavajući jebrodolomcesTitanica

spasioidioTitanica.SvomejegradudarovaoprslukzaspašavanjesTitanica–svjedo­

čanstvostradanjagotovo1500putnikauhladnomoceanu.Kaojedanodpetsačuva­

nihprimjerakausvijetu,ajediniuEuropi,prslukjespomennajunakesbrodaCarpa-

thia,aliiizravnapoveznicabrodovaTitaniciCarpathiasRijekom.yNM

180

Brodski dnevnik brik-škunera NadirBrodski dnevnik brik-škunera

Nadir

MatteoMarussich

1876–1880.

papir,rukopis

33×28cm

PPMHPOPP­ZBD858

Brodskidnevnicitemeljnisudokumentisvakogbroda,kakodanastakoiuprošlosti.

Upomorskojklasifikaciji spadajupodskupinubrodskihknjiga (Logbook,Journal de

bord,Giornale nautico)kojesuobvezatnidiodokumentacijezapovjednikanabrodu.

Podatkeubrodskidnevnikuvijeksuupisivalizapovjednicibrodova,običnokapetani,

aliipojediničasniciuslužbinazapovjednommostu.

Postojedvatipabrodskihdnevnika:veliki brodski dnevnik imali brodski dnevnik.Veliki

brodski dnevnik vodiosenabrodovimakojisuplovili–aidanasjetako–nabrodovima

udugojivelikojobalnojplovidbi,amali brodski dnevniknabrodovimakojisuploviliu

malojobalnojplovidbi.Tijekomputovanjabroda,neovisnootomejeliriječodugoj

ilimalojobalnojplovidbi,ubrodskisusednevnikupisivalipodaciotijekuplovidbe,

vremenskimuvjetimanaputovanju,dolaskuuodređenulukuiodlaskuiznje,iskrca­

vanjuiukrcavanjutereta,dužnostimačlanovaposadetijekomdana,aosobitozavri­

jemenoćnihdežurstava,popunjavanjuposadebrodatijekomputovanjaitd.1yNM

1Pomorska enciklopedija,sv.1,natuknicabrodske knjige,str.624–625,Zagreb1972.

181

Brodski dnevnik jedrenjaka AmaliaL.Brodski dnevnik jedrenjaka

Amalia L.

MartinŠoić

Kostrena,1861.

papir,koža,rukopis

40×54cm

PPMHPOPP­ZBD15070

RukopisMartinaŠoićaizKostrene,zapovjednikaisuvlasnikajedrenjakaAmalia,kojije

zapovijedaobrodomizmeđu1861.i1868.godine.BarkjegrađenubrodogradilištuPino

uRijeci1854.DnevnikjedrenjakaAmalia L.sadrži190listova,aunjemuseopisujepu­

tovanjebrodaprekoSredozemlja,CrnogmoradoAtlantikapapremaEngleskoj.

JedrenjakAmalia L.nakonizgradnjejeuRijecibiouvlasništvuAlessandraPaicuricha,

kojijeimao10karata,FrancescaGiacomaLettisas8karatateNataleaMedanichai

AntoniaBellenasapo3karata.

Tosupodacikojisespominjuuizvještajimaizšezdesetihgodina19.stoljećaugodiš­

njakuAnnuario marittimo.

Karatimasuseoznačavalidijelovivlasništvabroda.Svakijebrodimaomaksimalnopo

24karata.Svisukaratimoglibitiuvlasništvujedneosobe,ilisuonibilipodijeljenina

viševlasnika.Npr.jedanjevlasnikmogaoimati10karata,drugi14,itd.

BarkAmalia L.imaoje412tona,2topai10članovaposade.Kaozapovjednikspomi­

njeseMartinŠoićizKostrene.yNM

182

Dnevnik barka StefanoDnevnik barka Stefano

StefanoSkurla

Dubrovnik

1876.

papir,rukopis

39×27cm

PPMHPOPP­ZBD15069

Prema kazivanju Ivana Jurića i Miha Bačića, preživjelih pomoraca s barka Stefano,

dubrovački jedominikanacStefanoSkurla1876.godinenapisaopovijestputovanja

jedrenjakaStefanoizEuropepremaAustraliji.Dnevnikjepisantalijanskimjezikomna

276stranica,aopisujenjihovšestomjesečniživotmeđuAboridžinimatestradavanja

broda i pomoraca.1 Posebnost je ovoga dnevnika aboridžinsko­talijanski rječnik na

krajuknjige.

JedrenjakStefanonasukaosetijekomnevremenanasjeverozapadnojobaliAustralije,

kodrtaCloates,27/28.listopada1875.2yNM

1StefanoSkurla,I naufraghi del bark austroungarico Stefano alla Nord-Ovest dell’ Australia, Dubrovnik,1876.

2GustavRathe,Brodolom barka Stefano,Maticahrvatska,Dubrovnik,Zagreb1992,str.20;JosipLuetić,"KatastrofabarkaStefano",Pomorstvo,br.1–2,Rijeka,1955,str.31–32.

183

Bakarski školski brodDnevnik stroja školskog

broda Margita

JosipSinčić

Bakar

1896.

papir,rukopis

24×32cm

PPMHPOPP­ZBD25725

ŠkolskibrodMargitadevedesetih jegodina19. stoljeća ipočetkom20. stoljećabio

prvi školski brod bakarske Nautičke škole. Kupljen 1894. kao jahta Farnese, ime je

dobiopoMargiti,supruzibanaKhuenaHédervárya.Prvizapovjednikškolskogbroda

Margita bio je Bonaventura Urpani iz Bakra. Nakon 1908. kad prestaje ploviti kao

školskibrod,onpostaje vlasništvokompanijeUngaro-CroataizRijeke.Urazdobljuod

1894.do1908.brodskistrojarnabroduMargitabiojeJosipSinčić.

Dnevnikstrojavodisenasvimbrodovimakojisuvećiod50BRTiimajupogonjači

od150KS.Sveosnovnepodatkeoradubrodskogstrojaudnevnikunosiupravitelj

strojailidežurnibrodskičasnik.Dnevnikstrojakontrolirajuupraviteljstrojaizapo­

vjednikbroda.yNM

184

Popis brodova brodograditelja

KazimirJakovčić

Rijeka,1880.

papir,rukopis

34×42cm

PPMHPOPP­ZBD400

Brodogradnja u RijeciIzvornidokumentiz1880.godineukojemusenavodenazivijedrenjakasagrađenihu

razdobljuod1850.do1880.

BrodograditeljKazimirJakovčićbio je jedanodvodećih sušačkihbrodograditeljau

drugojpolovici19.stoljeća.

Kao imnogidrugibrodograditelji,vodio jesvojezapiseo izgradnjibrodova.Uovom

dokumentupopisjejedrenjakasagrađenihurazdobljuod1850.do1880.godineubro­

dogradilištuMartinšćica.Uzimebrodadonosisepodatakovrstijedrenjakaitonaži.1

1In evasione all’ istanza prodotta da Casimiro Jacovcich costructtore navale si certifica d’ aver il medesimo costruito sul cantiere di Martinschizza i seguente navigle,višeotomeusp.uN.Mendeš,"Riječkobrodarstvood1868.do1914.",magistarskirad,SveučilišteuZadru,Zadar,2011.

185

Tijekomdrugepolovice19.stoljećauupisnicimabrodovaobjavljivanisupopisisagrađenih

brodova.Osimrukopisnihupisnikabrodovaobjavljivanesuitiskaneknjigetipapomor­

skihgodišnjaka,glasnikailizbornikasagrađenihbrodova.Jedanodnajznačajnijihtakvih

godišnjakabiojeAnnuario marittimo.Unjemusedonosepodaciogradnjibrodova,vrsta­

mabrodova,vlasnicima,posadama,itozapodručjeistočneobaleJadrana.

Isamisubrodograditeljimeđutimvodilisvojezapiseogradnjibrodova.Jedantakav

jeiovajbrodograditeljaJakovčića.yNM

186

JedrenjakbarkGrad KarlovacgrađenjeuKraljevici1867.kodbrodograditeljaVatro­

slavaArčanina.Građenjeuserijisjoššestjedrenjaka.Nacrtprikazujebokjedrenjaka,

kobilicu,pozicijujarbola,atakođer,udonjemdijelu,ihorizontalnipresjek.Sastrane

suiscrtanibrodograditeljevialati–trokut,šestar,olovka.

JedrenjakjegrađenzabrodovlasnikaVjenceslavaTurkovićaizKarlovca.Brodjena­

konizgradnjeimao538tona,biojedug43,60m,širok8,53mivisok5,78mteje

imaojedanaestčlanovaposade.UzGrad KarlovacArčaninjeizgradiojoššesnaestje­

drenjaka,odkojihsunajpoznatijibiliJosip Juraj Strossmayer,Tri brata,Tri sina,Grad

ZagrebiTrojednica.yNM

Nacrt jedrenjaka barka GradKarlovacNacrt jedrenjaka barka

Grad Karlovac

VatroslavArčanin

Kraljevica

1867.

papir,gvaš

49×76cm

PPMHPOPP­ZBD903

187

Turski ferman

SultanMahmudII.

Carigrad,1838.

papir,rukopis

77×55cm

PPMHPOPP­ZBD354

Turski fermanza kapetana Medani}a

KapetanJurajMedanićkostrenskijepomorackojiseistaknuokaozapovjednikbroda

uplovidbiBosporom.ZazaslugemujesultanMahmudII.fermanom omogućioslo­

bodnuplovidbubrodomkrozBosportedopustiotrgovinuizmeđuTurskeiAustrije.

SultanMahmudII.(1789–1839)biojetridesetisultanOsmanskogCarstva.Rođenje

uCarigradu.Sultanisučestodonosilislužbeneisprave–dekrete,kojisusenazivali

fermani.

Riječferman značizakonskiakt,ukaz,dekret,edikt,kojimjesultanizdavaoodobrenje

zaodređenuslužbuiliaktivnost.yNM

188

Poziv na dodjelu priznanja kapetanu Ivan~i}uPoziv na dodjelu nagrade

kapetanu Ivančiću

FerdinandMaksimilijan

Trst,1859.

papir,rukopis,tisak

37×25cm

PPMHPOPP­ZBD358

ZazaslugeupomorskojslužbivlastisuHabsburškeMonarhijeizdavalepočasnezasta­

ve.Postojalesudvijevrstepočasnihzastava–crvenapočasnazastavaFortitudini navalii

bijelapočasnazastavaMerito navali.

ZastavaFortitudini navalidodjeljivalasepomorcimakojisuseosobitoistaknuliurat­

nimilisličnimsukobimanamoru.

KapetanAntonCelestin Ivančić izMalogLošinja jedini jehrvatskipomorackoji je

dobiopočasnuzastavuFortitudini navali zaizuzetnuhrabrostispašavanjebrigantina

Eolo1859.godineusukobusfrancuskomflotomubliziniotokaLastova.Priznanjei

viteški križ reda Franje Josipa I. uručio mu je nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan

Habsburgnaprijemukojijeunjegovučastodržan14.kolovoza1859.nabroduRa­

detzkyuTršćanskojluci.

ZastavuMerito navali,kojasedodjeljivalapomorcimazazaslugeutrgovačkojmorna­

rici,Monarhijajeusvojojpomorskojpovijestidodijelilasamojednompomorcu,ito

kapetanuIvanuVisinu.yNM

189

Globus ZemljeGlobus Zemlje

JohannGeorgKlinger

1800–1836.

drvo,gips,papir

64×60cm

PPMHPOPP­ZNI15251

GlobusZemljeizrađenjeuradioniciJohannaKlingera.Nastaojeuvrijemevladavine

NapoleonaBonapartea,audekorativnimseelementimanapostoljuglobusaprepo­

znajuelementiklasicističkogiempirestilaizrade.

Naglobususuprikazanikontinentipoznatiuprvojpolovici19.stoljeća,patakona

sjevernojpolutkinemanekihkasnijeotkrivenihdijelovaArktika.Naglobususuiscr­

tanaCookovaputovanjapremaAustralijisedamdesetihgodina18.stoljećateputova­

njadrugihpomoraca,osobitoonadužAtlantskogiTihogoceana.

JamesCook(1728–1779),poznatiengleskiistraživačipomorac,sedamdesetihjego­

dina18.stoljećaoplovioNoviZelandiutvrdiopostojanjenajjužnijegkontinentaAu­

stralije.Spominjuse i imenabritanskihpomoracaS.Hearnea,koji jeplovioprema

Sjevernommoru,iA.Duncana,britanskogadmiralaiz18.stoljeća.yNM

190

KutomjerKutomjer

BrüderVoigtländer

Beč

19.stoljeće

koža,mjed

šir.28cm,Ø8cm

PPMHPOPP­ZNI897

Kutomjer je instrumentkoji sekoristiounavigaciji.Uz ravnalo, šestar ipomorsku

kartuupotrebljavaosenazapovjednommostunabrodu.Napolukruguimaoznačenu

skalustupnjevaod0do180tepodjelunaminuteisekunde.Ovajkutomjerimakožnu

futrolu.

Kutomjerjeizrađenubečkojradionicimatematičkihioptičkihinstrumenatakojajebila

uvlasništvubraćeVoigtländer.Tradicijateradionicepotječejošiz18.stoljeća.Tadaje

osnivačtvrtkeJohannChristophVoigtländer,optičar i izumitelj,započeos izradom

matematičkihinstrumenata.Tijekom19.stoljećatudjelatnostnastavljajunjegovisino­

vi–WilhelmVoightländeriSigmundVoightländer.Njihovajetvrtkabilajednaodzna­

čajnjiihradionicamatematičkihioptičkihpomagalausrednjojEuropi.yNM

191

OktantOktant

ChampneysCornhill

London

18.stoljeće

drvo,mjed,bjelokost

42×50cm

PPMHPOPP­ZNI914

Oktant je instrumentkoji sekoristiounavigaciji, auzsekstantupotrebljavaoseu

pomorstvuzamjerenjevisinanebeskihtijelatekutovaobjekatanahorizontu.Najsta­

rijiinstrumentizamjerenjevisinanebeskihtijelasbrodapotječuizrazdobljakasnog

srednjegvijeka.Bilisutoastrolab,akasnijeitzv.Jakovljevštap. Sekstantiioktanti

novijegarazdoblja,iz18.i19.stoljeća,sastoljalisuseodvišedijelova,anajvažnijisu

bilialihidada,pomičnagreda,limbkaostupanjskamreža,malazrcala,zamračenasta­

klazrcala,velikozrcalo,nosačdalekozora,dalekozor.1Uzsekstantioktant,koristiose

jošikvadrant.

OktantChampneysCornhillapripadastarijemtipu izrade,a sastoji seodvelikog i

malogzrcala.Narubnomdijeludvasumanjazrcala,štojekodrecentnijihinstrume­

nataovakvatipaneuobičajeno.Takođerimasamodvatamnastakla,ane6ili7,koliko

ihimajumoderniinstrumenti.yNM

1Pomorska enciklopedija,sv.7,natuknica

sekstant,JLZ,Zagreb1985,str.231.

192

Jedrenjak karakaJedrenjak karaka

nepoznatiautor

19.stoljeće

drvo,konop,platno

47×7×40cm

PPMHPOPP­ZMM235

Jedrenjakkarakatipjebrodakojisekoristiozaprvaprekooceanskaputovanjau16.

stoljeću.Karakesusegradileiprijenoštosupočeleprekooceanskeplovidbe,itou

jadranskimsredištimapoputVenecijeiDubrovnika.Tijekom16.stoljećaDubrovčani

sugradiliizuzetnovelikekarakekojesusenazivaleargosy.Služilesukaovelikitrgo­

vačkibrodovi,bilesuvećeodkaravela,nosporije.PrekoVenecijeiDubrovnikaproši­

rilesuseipodrugimznačajnijimsredozemnimgradovima,poputGenoveiliMessine,

aliiugradovenaobalama

Sjevernogamora.Bilisutobrodovikojisumogliprevozitido2000bačavatereta,a

nazivsudobilepremapramcusrilom,a caracca.1

Maketaimatrijarbolaskrižnimglavnimisošnimjedromnakrmenomjarbolu.Na

pramcujepulenauoblikuzmajeveglave.yNM

1Pomorska enciklopedija,sv.3,natuknicakaraka,Zagreb1976,str.467.

193

Srednjovjekovni krčki jedrenjak

AnteMeštrović

Rijeka

1960–1970.

drvo,platno

M1:30

109×27×97cm

PPMHPOPP­ZMM902

Srednjovjekovni kr~ki jedrenjak

Maketajerađenapremagrafitujedrenjakanacrkvicisv.JurjakodVrbnikanaotoku

Krku,aprikazujejedrenjakkojijeplovioKvarneromnaprijelazu12.u13.stoljeće.

Potipubrodariječ jeosrednjovjekovnojnavi. Imatri jarbola;pramčani isredišnji

jarbolimajujednakovelikojedro,dokkrmenijarbolimamanje.Svatrijarbolanose

latinskojedro.Brodnemaklasičnokormilo,većdvavelikaveslanakrmi.

Ovakvibrodovitrbušastatrupausrednjemsusevijekukoristilizatrgovinu.Plovilisu

poJadranu,SredozemljualiiSjevernomemoru.Brodjeimaooblebokoveioblodno.

Pocijelojsedužinibrodaprotezalapunadrvenaograda.Gledajućidrugekonstruktiv­

neelemente,imaojesličnostisdanašnjimtrabakulomibracerom,posebnoupodvod­

nomdijelu,čimejemoždabioinjihovasrednjovjekovnapreteča.Sličnokaoiatlantske

naveodnosnonavenaSjevernomemoru,imaojenekespecifičnekonstruktivneele­

mente,primjericekasarnakrmi(nadgrađezaposadu).yNM

194

Pulenesuzaštititnisimbolinapramcima,rjeđekrmama,uprvomredujedrenjaka,a

javljajuseodsrednjegavijekapadokonca19.stoljeća.PulenakojasečuvauPomor­

skomipovijesnommuzejuHrvatskogprimorjaRijekaprikazuježenski likkojidrži

golubicuudesnoj,avijenaculijevojruci.Postilskimobilježjimapulenezaključujese

dajenastalakrajem18.ilipočetkom19.stoljeća.Ovajukrasnimedaljonbiojesastav­

nidiokrmebroda.

Jošudavnojprošlosti,kadasuseljudiotisnuliodobalarodnogkrajaizaplovilina

otvorenomore,javljasestrahodnepoznatog–nevera,različitihpogibeljikojesuvla­

dalenamorutehavarija.Utežnjidasesačuvavlastitiživot,posadaibrodpribjegava­

loseraznimpostupcima,sveuželjidaseosiguramirnaplovidbaisretanpovratak

posade kući. U tu se svrhu još u najranije vrijeme utjecalo različitim božanstvima,

kojimasuseprinosilidarovi,anakonprelaskanakršćanstvoglavnisusvecizaštitnici

pomoracapostaliBlaženaDjevicaMarijaisvetiNikola,uzkojegjevezanpojamvatre

sv.Nikole,odnosnosv.Elma.Pojavajetokojajeraspirivalamaštupomoraca.Naimeu

jakimjeolujamanamorudolazilodoelektričnihpražnjenjanadvrhovimajarbola,na

užadimaijedrimabrodova.Pritomnastalavatrauprošlostisesmatralazaštitničkom.

Kao svjedočanstva ostale su zavjetne slike: vlasnici brodova često su od umjetnikā

naručivalislikesprikazimasvojihjedrenjakaislikomGospe.Takođerjebilomnogo

primjeragdjejenaslicibioispisanitekstsopisomnemiladogađajailipakodređena

molitvauznakzahvalnosti.

Apotropejskuulogu imale su ipulene:najčešćedrveneskulptureuobliku ljudskog

lika,aranijeiživotinjskefigure,kojesusepostavljaleobičnonapramcima.Pulenesu

premavjerovanjupomoracadjelovalezaštitnički,kaoobranaodzla.Uranijojprošlosti

isticanjesepulenanapramcučestosmatralobožanskom zaštitom.

Najčešćesuisticanemitološkenemani,zaslužnevođeilipersonificiranabožanstva.Figure

sunapramcimabrodovapodjednakobilekarakterističnezanarodeMediterana,Egipćane,

Grke,Feničane,aliizasrednjovjekovnesjevernjačkenarode,npr.Vikinge.

Figuresljudskimobličjemipaksuprevladavaleu19.stoljećunajedrenjacimadugeplovid­

be.Najčešćesutobiliženskilikovi.

Idanasnapramčanimdijelovimamalihjedrenjaka,braceraijedrenjakajedansuodprisut­

nijihmotivaupravooči–kojevukupodrijetloodnekadašnjihpulena.1yNM

Pulene u pomorstvuUkrasni medaljon s krme

jedrenjaka – pulena

VeliLošinj

18–19.stoljeće

kolorirano,drvo

95×92cm

PPMHPOPP­ZNI117

1VladimirIsaić,Pomorski običaji i tradicije,Adamić,Rijeka2001,str.180.

195

196

Atlas pomorskih karataAtlas pomorskih karata

JosephRoux,kraljevskihidrograf

Marseille

1764.

papir,karton,koža

62×67cm

PPMHPOPP­ZNI25764

AtlasjenastaouuradionicikraljevskogkartografaJosephaRouxaudrugojpolovici

18.stoljeća,zavladavinefrancuskogkraljaLujaXVI.PrikazujedvanaestkarataSredo­

zemnogmorainjegovihobala.

Uatlasusuredomprikazaneovekarte:

1. kartazapadnogSredozemljasobalamaŠpanjolske,današnjihafričkihdržavaMa­

roka, Alžira, Gibraltarskog prolaza, s ubilježenim najznačajnijim gradovima uz

obalnuliniju

2. kartaobaleKatalonijeiBalearskihotoka,međukojimaseističeotokMallorca

3. kartaLyonskogzaljeva,obaleFrancusketeotokaKorzikeisjeverneSardinije

4. kartajužneItalije,obaleKalabrije,sjeverneobaleSicilijesprikazomgradaMessine

izaljevaTaranto

5. kartasjeverneAfrike,obaleTunisaiLibije,otokaSardinijeteTirenskogmora

6. kartaotokaSicilije,južnoodnjeotokaMaltetepodručjasjevernoafričkeobales

najvećimobalnimgradovima

7. kartaJadranskogmorapodnazivomGolfo di Veneziaslukamazapadneiistočne

jadranskeobaletesulazomuJonskomore

8. kartaistočnogMediterana,obaleGrčke,Lepanta,zaljevaSidraiobalesjeveroistoč­

neAfrike

9. kartaistočnogMediterana,južnoodotokaKrete,obaleAfrikesnajvećimobalnim

utvrdamaizaljevima

10.karta istočnog Mediterana, otoka Cipra, obale Male Azije, mediteranske obale

EgiptateobalnihgradovaSirije

11.kartaEgejskogarhipelagaizmeđuMaleAzijeiobaleGrčke,svedootokaKretena

jugu

12.kartaobaleMaleAzijesulazomuDardanele,MramornomoreiBosporskikanals

Carigradom

Nasvakojod12karataobilježenesumjereumiljama,sposebnonaznačenimrazlikama

uduljinifrancuskemilje,nizozemskemilje,španjolskemiljeitalijanskemilje.yNM

197

198

Ekspedicija na ArktikPosada broda Admiral Tegetthoff

L.Brade

Bremen

1872.

fotografija

31×37cm

PPMHPOPP­ZF493

FotografijaprikazujeposaduaustrougarskogparobrodaAdmiral Tegetthoff uBremen­

havenuneposrednoprijepolaskanaprvuaustrougarskuarktičkuekspediciju.Vodite­

ljiekspedicijebilisuCarlWeyprechtiJuliusPayer.

Uekspedicijijesudjelovaladvadesetčetveročlanaposadaukojojjebiloitrinaestmor­

naraizHrvatske.BilisutoPetarLusinasCresa,kapetanivođaposade,temornari

AnteLukinovićizPučišćanaBraču,AnteZaninovićsHvara,AnteKatarinićizMalog

Lošinja,PetarFalešić iJurajŠtiglić izBakra,JosipLatković izPlomina,FranLetiš,

JakovSučićiVickoPalmićizVoloskog,LovroMarolaizRijeke,AnteVečerinaizDrage

teAnteScarpaizTrsta.Jedanodnajzaslužnijihzanjihovoangažiranjeuekspediciji

biojeHenrikvonLittrow,kapetanfregateiriječkilučkikapetan.yNM

199

Rije~ka brodogradnja u Prvom svjetskom ratuPorinuće ratnog broda

Szent Istvan

EdmondJelušić(Jelusig)

Opatija,1914.

fotografija

14×9cm

PPMHPOPP­ZF1137

AustrougarskibojnibrodSzent Istvan,jedanjeodčetirijuvelikihbojnihbrodovaau­

strougarskeratnemornariceuPrvomesvjetskomratu.Kaočetvrtibrodklase"Tegett­

hoff"–uzbrodoveTegetthoff,Prinz EugeniViribus Unitis–činiojeudarnidioaustro­

ugarskeflote.Brodjeimao20000tonaibiojedug152metra.

JedinijeodčetirijubojnihbrodovasagrađenuRijeciubrodogradilištuGanz&Danubius,

današnjemubrodogradilištu "3.maj".Brod jeporinutumore1914.godine,a taj je

trenutakovjekovječioopatijskifotografEdmondJelušić.

BojnibrodSzent IstvantrebaojesudjelovatisamoujednojratnojbicinaJadranskome

moru,itokrajemrata,ulipnju1918.Dokje–zajednosdrugimbojnimbrodomau­

strougarske ratne mornarice Tegetthoffom i razaračem Velebitom – plovio prema

Otrantskimvratima,napalaihjeflotilatalijanskihratnihtorpiljarkipodzapovjedniš­

tvomLuigiaRizza.Szent Istvan jepotonuo10.lipnja1918.nedalekoodotokaPremu­

de,nadubiniodoko60metara.yNM

200

LošinjskicapehornerJedrenjak Francesco Giuseppe I

AdelaidePhoto

Sydney,Australija

1903.

koloriranafotografija

Ø17cm

PPMHPOPP­ZF338

Jedrenjak Francesco Giuseppe I

AdelaidePhoto

Sydney,Australija

1903.

koloriranafotografija

Ø17cm

PPMHPOPP­ZF339

JedrenjakFrancesco Giuseppe I. izgrađenje1882.uGlasgowu.Tipajenave,anjegovo

jeoriginalnoimeFalls of Afton. Biojetobrods1924BRT,84,35mdužine,12,50m

širine i7,24mvisine.1Njegova jematična lukabilaVeliLošinj.Bio jeuvlasništvu

FranjeLeveizVelogLošinja.PrikazanjeuplovidbiubliziniistočneobaleAustralije.

NaputovanjuizAustralijepremaEuropinabrodusubiladvadesetičetiričlanaposa­

de,međukojimaiporučnikBrankoŠirola.

JedrenjakFrancesco Giuseppe I.jebionajvećikvarnerskicapehorner. yNM

1R.F.Barbalić–I.Jurković,Oploviti Cape Horn,Rijeka1972,str.39.

201

Mornari~ka zastava carske Njema~keMornarička zastava carske

Njemačke

Njemačka

1914–1918.

platno

85×150cm

PPMHPOPP­ZNI1209

RatnazastavanjemačkeCarskemornaricesastojiseodcrnogkrižanabijelojpodlozi,

anasredinikrakovanalaziseukružnomdijelugrbnekadašnjeKraljevinePruskes

prikazomorlakojiupandžamadržižezloiglobus.Ulijevomgornjemdijeluzastava

imamanjuzastavicu,crno­bijelo­crvenusprikazomsvastikeusredini.

Zastavajeglavnisimboldržavnepripadnostinekogbroda.Ističusenakrmenomjar­

boluiliglavnomjarbolu,anajčešćesupravokutnaoblika.Nakonvelikihgeografskih

otkrića,početkom16.stoljeća,državnesuzastavekoristiliigradovi­države,aod19.

stoljećajavljajuseiposebneratnezastave,plamencitezastavekaodiomeđunarodnog

signalnogkodeksaupomorstvu.yNM

202

Signalna brodska zastavaSignalna brodska zastava

sjeverniJadran

20.stoljeće

platno

90×125cm

PPMHPOPP­ZNI1224

SignalnazastavakojapredstavljaslovoZikoristisekaoporuka.1

Međunarodnesignalnezastaveupomorstvuuprošlostisusenabrodovimakoristile,

akoristeseidanas,kaosredstvasignalizacije,prenošenjaporukaizapovjedimeđu

plovećimobjektima.Onespadajuuskupinuvizualnihsredstavasignalizacije.Uznjih

se kao vizualna sredstva koriste još baterijske svjetiljke, mahala, reflektori, sustav

Morseovihznakovaitd.

Oddavninasupostojalasredstvasignalizacijemeđubrodovimai izmeđubrodovai

objekatanakopnu.Porukesuseprenosilezastavicama,atijekomnoćiuglavnomupa­

ljenomvatrom.Unovomevijeku,u18. i19.stoljećuudržavamabogatepomorske

tradicijetiskalesuseiprveknjigekojesuopisivalesignalneznakoveizastave.

DanašnjiMeđunarodnisignalnikodeksima40signalnihzastava,odkojihsvakaima

posebnoznačenje.yNM

1Svakasignalnazastavapredstavljaodređenoslovoumeđunarodnojpomorskojsignalizaciji.Osimslovnihoznakazastavamaseprenoseiodređeneporuke,kaoštoje,uovomslučaju,"Trebamtegljača".

203

reklama riječkog brodara Adria

Societa anonima di navigazione Adria

Rijeka

1911.

papir,tisak

17×28cm

PPMHPOPP­ZBD15297

Reklama rije~kog brodara AdriaOvakvisuseprospektiobjavljivalivrločestouvrijemeuzletaprekooceanskihputova­

nja,koncem19.stoljeća.Natajsunačinkompanijereklamiralesvojeuslugeputnici­

mainudileimpovoljnijaputovanja.Najčešćesuprospektesvoznimredomobjavlji­

valeprekooceanskebrodarskekompanije,aliiželjeznica.

Prospektisubrodarskihkompanijabiliubojiisistaknutimsimbolimabrodara,vozim

redomkompanijetelukamapristajanja,nerijetkodvojezični.Čestosuupisivanede­

taljneruteplovidbeisvelukeukojimabrodpristaje.

OsobitouvrijemedopočetkaPrvogasvjetskograta,tijekomvelikogiseljeničkogvala

premaAmerici,bilojezajedničkihobjavabrodarskihiželjezničkihtvrtki.yNM

204

Uniforma zapovjednika broda trgova~ke mornarice brodara Jugolinije

Uniformaupomorstvu,bilomornarskailičasnička,razvijalasaodtradicionalneodje­

će pomoraca. S vremenom je postala službena odjeća pomoraca, najprije u ratnim

mornaricama,azatimiutrgovačkim.Pojedinesueuropskedržaveurazličitimvreme­

nimareguliralepropisevezaneuzuniforme.TakoseuFrancuskojveću17.stoljeću,a

uEngleskoju19.stoljećudonosiuredbaomornarskojuniformi.Tijekom20.stoljeća

najadranskomsuseprostoruizmijenileuniformenekolikorazličitihmornarica–au­

strougarske,mornariceKraljevineSHS,mornariceSFRJinakrajumornariceRepubli­

keHrvatske.

Uniformazapovjednikabrodatrgovačkemornaricepredstavljauniformuriječkebro­

darskekompanijeJugolinije,itoizosamdesetihgodinaprošlogastoljeća.Pripadalaje

najvišemčasniku,kapetanu,asastojiseodmodrogsakoasoznakamačinanarukavi­

ma(četirivodoravnelinije­širitaskrugom)ihlačatebijelo­modreplatnenekape,koja

usrediniimaamblemsoznakombrodarateizvezenimžutimsidrom.yNM

Uniforma zapovjednika broda

trgovačke mornarice brodara

Jugolinije

Rijeka

1980–1985.

pamuk,vuna,šivano

180×50cm

PPMHPOPP­ZNI25727

205

206

Literatura

207

Abbazia e la riviera del Carnaro,XV/lipanj1937.

Abram,Dario,Filološka analiza "Gazophylaciuma" Ivana Belostenca,seminarskiradizkolegijaPovijesthrvatskog

književnogjezika,FilozorskifakultetSveučilištauRijeci,Rijeka2012.

AllgemeinesKünstler­Lexikon,FrankfurtamMain1922,II.svezak

Anić,VladimiriGoldstein,Ivo,Riječnikstranihriječi,NoviLiber,Zagreb,2000.

Antoš,Zvjezdana,Pokućstvo u Hrvatskoj: etnološki pogled na unutrašnje uređenje doma,

EtnografskimuzejZagreb,Zagreb1998.

BalabanićFačini,Marica,Sjaj isusovačke baštine u Rijeci,PPMHPR,Rijeka1993.

BalabanićFačini,Marica Satovi iz fundusa muzeja,PPMHPR,Rijeka1999.

BalabanićFačini,Marica,Zbirka namještaja,MonografijaPomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijeka,

PPMHPR,Rijeka2004.

BalabanićFačini,Marica,Priča o jednom barjaku,Sušačkarevija,54/55,Rijeka2005.

BalabanićFačini,Marica,Andrija Ljudevit Adamić – trgovac, graditelj, političar,Adamićevodoba–Tragovivremena,

PomorskiipovijesnimuzejHrvatskogprimorjaRijeka,Rijeka2005.

Barbalić,F.Radojica–I.Jurković,Oploviti Cape Horn,Rijeka1972.

Basioli,Josip,Ribarstvo na Jadranu,NakladnizavodZnanje,Zagreb1984.

Bekić,Luka,Uvod u problematiku glinenih lula na području Hrvatske,VAMZ,sv.XXXII–XXXIII,Arheološkimuzeju

Zagrebu,Zagreb1999–2000.

Bekić,Lukaidr.,Tarsatički principij,GradRijekaiHrvatskirestauratorskizavodZagreb,Rijeka2009.

Bekić,Luka–Višnjić,Josip,Južni dio antičke nekropole na položaju Sveti Marko – Baška,VAMZXLI,Zagreb2008.

Belobrajić,Radivojidr.,Crikvenička nošnja,KatedraČakavskogsabora"Kotor",Crikvenica,GradskaknjižnicaCrikvenica,

Crikvenica2012.

Bezić,Jerkoidr.,Tradicijska narodna glazbala Jugoslavije,Školskaknjiga,Zagreb1975.

BiškupićBašić,Iris,Svijet igračaka,Etnografskimuzej,Zagreb2013.

Blečić,Martina,Prilog poznavanju antičke Tarsatike,VjesnikArheološkogmuzejaZagreb,XXXXIV,Zagreb2001.

Bradara,Tatjana,Kasnosrednjovjekovna i renesansna keramika s područja Istre,ArheološkimuzejIstre,Pula2006.

Brusić,Zdenko,Reljefna sjevernoitalska terra sigillata iz Liburnije,Diadora,11,Zadar1989.

Buršić­Matijašić,Klara,Gradinska naselja – gradine Istre u vremenu i prostoru,Leykaminternationald.o.o.,Zagreb2008.

Cetinić,Željka,Grobnik – Grobišće, željeznodobna i antička nekropola,Arheološkipregled1987,Ljubljana1989.

Cetinić,Željka,Iz povijesti Numizmatičke zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka,Muzeologija,br.

33,Muzejskidokmentacijskicentar,Zagreb,1996.

Cetinić,Željka,Stranče – Vinodol,PPMHPR,Rijeka2011.

Cvetnić,Sanja,Portreti Leandra Bassana u Hrvatskoj,RadoviInstitutazapovijestumjetnosti,28,Zagreb2004.

CvijetinovićStarac,Margita,Zbirka slika, grafika i skulptura,MonografijaPomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskog

primorjaRijeka,PPMHPR,Rijeka2004.

208

CvijetinovićStarac,Margita,Ars erotica–katalogizložbe,PPMHPR,Rijeka2010.

ČapoŽmegač,Jasnaidr.,Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskoga puka,Maticahrvatska,Zagreb1998.

Dautova­Ruševljan,Velika,Ranorimska nekropola u uvali Sepen kod Omišlja na otoku Krku,Diadora,6,Zadar1973.

Dimitrijević,Stojan,Problem eneolita na istočnoj jadranskoj obali,PraistorijajugoslavenskihzemaljaIII,Centarza

balkanološkaispitivanjaAkademijenaukaBosneiHercegovine,Sarajevo1979.

Dobrinić,Julijan,Corpus notarum pecuniariarum fluminense – Riječki novci,Dobrinić&Dobrinić,Opatija1997,kat.br.1

Dobrinić,Julijan,Riječka numizmatika: riječki novci i novci s riječkim obilježjima 1848.–2002,

MuzejgradaRijeke,Rijeka,2005.

Dolenc,Irislav,Hrvatska numizmatika od početaka do danas,PrvibankovnimuzejPrivrednebankeZagreb,1993.

Dubrović,Ervin,ur.,Riječki torpedo – prvi na svijetu,MuzejgradaRijeke,Rijeka2010.

Duran,Mirjana,Dijete i igra,Jastrebarsko1995.

Đaković,Lana,Dvije genre-slike iz Gradskog muzeja Bakar,Bakarskizbornik,broj12,GradBakar,Bakar2010.

Ekl,Vanda,Riječka Pietà,Živabaština,studijeieseji,IzdavačkicentarRijeka,Rijeka1994.

Franić,Dragutin,S gjacima kroz Bosnu-Hercegovinu, Crnu Goru, Dalmaciju, Jadransko more, Istru (Trst, Mletke, Rijeku i

Hrvatsku),DonjaTuzla1901.

Fučić,Branko,Glagoljski natpisi,JAZU,Zagreb1982.

Fučić,Branko,Bogorodicasućutna,Leksikonikonografije,liturgikeisimbolikezapadnog

kršćanstva,SveučilišnanakladaLiber/Kršćanskasadašnjost,Zagreb1985.

Giunuo,Kornelija,Monumentalni žrtvenik s prikazom vučice s Romulom i Remom i scenama žrtvovanja iz Aserije,Asseria,1,

Zadar2003.

Gnirs,Anton,Alte und neue Kirchenglocken,Beč1917.

Gračaković,Marija,Štorije od besed,KatedraČakavskogsaboraKornić,GradskaknjižnicaCrikvenica,Crikvenica,Kornić2013.

Gusar,Karla,Arheološki nalazi keramičkih lula za duhan iz zbirke Narodnog muzeja u Zadru,Priloziinstitutazaarheologiju

uZagrebu,br.25,InstitutzaarheologijuuZagrebu,Zagreb2008.

Gušić,Marijana,Tumač izložene građe,EtnografskimuzejZagreb,Zagreb1955.

Hansel,Bertrandidr.,O socijalnoj arheologiji brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji,Histria

archaeologica,38–39,Pula2007/2008.

Hauptmann,Ferdinand,Pregled povijesti Rijeke do Bachova apsolutizma,Rijeka–Zbornik,Maticahrvatska,Rijeka1953.

Hirc,Dragutin,Hrvatsko primorje,TiskaraRijeka,Rijeka1996.

Isaić,Vladimir,Pomorski običaji i tradicije,Adamić,Rijeka2001.

Jelovina,Dušan,Mačevi i ostruge karolinškog obilježja u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika,Muzejhrvatskih

arheološkihspomenika,Split1986.

Franina i Jurina,istarskikalendarza2004,Buzet2003.

Jovanović,Jelena,Rimsko brončano posuđe iz Arheološkog muzeja u Splitu,Vjesnikzaarheologijuipovijestdalmatinsku,

vol.1,no.103,Split2010.

209

Klen,Danilo,ur.,Povijest Rijeke,SkupštinaopćineRijekaiIzdavačkicentarRijeka,Rijeka1988.

Kobler,Giovanni,Memorie per la storia della liburnica citt. di Fiume,vol.III,Unionedegli

Italianidell’IstriaediFiume,UniversitápopolarediTrieste,Trst1978.

Koščević,Remza,Antičke fibule s područja Siska,Centarzapovijesneznanosti–Odjelzaarheologiju,Zagreb1980.

Kovač,Mario,Mačevi, bodeži i oružja na motki: u Istri, Primorju i Dalmaciji od IX. do kraja XVIII. stoljeća,Povijesnimuzej

Istre,Pula2005.

Krčkizbornik,PovijesnodruštvootokaKrka,br.5,Krk1972.

KružićUchytil,Vera,Barokni namještaj,MUO,Zagreb1985.

Lerotić,Pavle,Konzervatorsko-restauratorski radovi na slici "Obiteljski portret" Leandra Bassana,Hrvatskirestauratorski

zavod,Zagreb2004.

Lerotić,Pavle,ObiteljskiportretLeandraBassanaizzbirkePomorskogipovijesnogmuzejaHrvatskogprimorjaRijeka,

konzervatorsko­resturatorskiradovi,Hrvatskirestauratorskizavod,Zagreb2004.

LovrićPlantić,Vesna,Džepni sat,MUO,Zagreb1998.

Lukežić,Irvin,Grobnički biografski leksikon,Libellus,Rijeka1994.

Lukežić,Irvin,Riječke glose,IzdavačkicentarRijeka,Rijeka2004.

Ljubić,Šime,Popis arkeologičkoga odjela Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu,Zagreb1889.

Ljubović,Enver,Senjska uskočka i plemićka obitelj Domazetović i njihovi grbovi,Senjskizbornik,vol.36,Senjskomuzejsko

društvo,GradskimuzejSenj,Senj2009.

Marijanović,Brunislav,Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale,FilozofskifakultetZadar,Monografije,sv.2,Zadar2000.

Marochino,Ivo,Grad Bakar kroz vjekove,GradskimuzejBakar,Rijeka1978.

MasauDan,MariaiArichdeFinetti,Diego,L’opera grafica e pittorica di Umberto Veruda,CivicoMuseoRevoltella,

EdizionidellaLaguna,Trst1998.

Matejčić,Radmila,Značajan arheološki nalaz iz Krmpota,Riječkilist,49,Rijeka1951.

Matejčić,Radmila,Jučerašnja svakodnevica,DometiIV,br.3,Maticahrvatska,Rijeka1971.

Matejčić,Radmila,Nalazi gotičke i renesansne bojane keramike na otoku Krku i u luci Osoru,Krčkizbornik,Povijesno

društvo,otokaKrka,br.5,Krk1972.

Matejčić,Radmila,Krune Cittá di Fiume i problem valute u Rijeci od godine 1918–1924,Numizmatičkevijesti,20/1963.

Matejčić,Radmila,Kako čitati grad,IzdavačkicentarRijeka,Rijeka1990.

RadmilaMatejčić,Riječka jubilarna medalja iz godine 1796.,Numizmatičkevijesti,VI,13,1959.

Marković,Zvonimir,Muzički instrumenti,Zagreb1959.

Mataija,Tamara,Osviještena baština – Igre i igračke,PPMHPR,Rijeka2011.

Mendeš,Nikša,Riječko brodarstvo od 1868. do 1914.,magistarskirad,SveučilišteuZadru,Zadar,2011.

Muzičkaenciklopedija,JLZ,Zagreb1963.

Mayhew,Tea,D’Annunzio – Božić 1920,PPMHPR,Rijeka2009.

210

Mileusnić,Ivo,Posjedi crikveničkih pavlina u Vinodolu, Czriquenicza 1412 – život i umjetnost Vinodola u doba pavlina,Muzej

gradaCrikvenice,Crikvenica2012.

Mileusnić,Ivo,Rimski republikanski novac iz Numizmatičke zbirke PPMHPR, Actanumismatica–Zbornikradova

6.međunarodnognumizmatičkogkongresauHrvatskoj,Zadar26–29.rujna2010,Hrvatskonumizmatičko

društvo,Rijeka2011.

Nepokoj,Denis,TEATARi povijesni prizori,PPMHPR,Rijeka2013.

Orlić,Marijan,Antički brod kod otoka Ilovika,Republičkizavodzazaštituspomenikakulture,Zagreb1979.

Oštrić,Goroslav,Nastanak i razvoj zbirki Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka,Muzeologija,br.33,

Muzejskidokumentacijskicentar,Zagreb1996.

Paulić,Tereza,Terenske bilješke iz Vrbnika na otoku Krku,neobjavljenaarhivaEtnografskogmuzejaZagreb,Zagreb1946.

Perčić­Čalogović,IvaMuzejHrvatskogprimorja,Rijeka–Zbornik,Maticahrvatska,Zagreb1953.

Petrić,Nikša,Introduzione alla preistoria dell’ Istria,AttidelCentrodiricerchestoriche10,Rovinj1978–79.

Petrinec,Maja,Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države,Muzejhrvatskiharheoloških

spomenika,Split2009.

Pfalzgalerie1875–1975,Katalog der Gemalde und Plastiken des 19. und 20. Jahrhunderts,Keiserslautern1975.

Plesničar­Gec,Ljudmila,Starokrščanski center u Emoni,MonografijeNarodnogmuzeja,br.21,Ljubljana1983.

Pomorskaenciklopedija,Jugoslavenskileksikografskizavod,Zagreb1972.

PravilapjevačkogitamburaškogdruštvaIstarskavilauKastvu,Opatija1902.

Prikril,ZlatkoiKolacio,Zdenko,Urbanistički razvoj Rijeke,Rijeka–Zbornik,Maticahrvatska,Zagreb1953.

Profeta,Rosario,Storia e letteratura degli strumenti musicali,Firenca1942.

GustavRathe,BrodolombarkaStefano,Maticahrvatska,Dubrovnik,Zagreb1992.

Luetić,Josip,Katastrofa barka Stefano,Pomorstvo,br.1–2,Rijeka,1955.

Rihtman­Auguštin,Dunja,Knjiga o Božiću,Goldenmarketing,Zagreb1995.

Riječkaluka,IzvještajodolaskuKarlaVI.uRijeku,MuzejGradaRijeke,Rijeka2001.

Skurla,Stefano,I naufraghi del bark austroungarico Stefano alla Nord-Ovest dell’ Australia,Dubrovnik,1876.

Starac,Ranko,Rezultati najnovijih arheoloških istraživanja obavljenih na području Lovranštine, Mošćeništine i Brseštine,

Liburnijsketeme,8,Opatija1994.

Starac,Ranko,O tragovima najstarijih ljudskih staništa u Rijeci i okolici,ZbornikSvetiVidVII,Rijeka2002.

Starac,Ranko,Prilog poznavanju materijalne kulture stanovnika Tarsatičke Liburnije između petog i devetog stoljeća,Zbornik

SvetiVid,IX,Rijeka2004.

Starac,Ranko–Novak,Nino,Antičko staklo Fulfinuma –katalogizložbe,OpćinaOmišalj,Omišalj2005.

Starac,Ranko,Od kremenih sjekira do gromovnika Peruna,Licakulturnogidentiteta,TZKvarner,Opatija2009.

StašićMilić,Marica,Šepićani serca i mora: kazivanja o životu i običajima u Vrbniku na otoku Krku,Adamić,Rijeka2008.

StepinacFabijanić,Tihana,Narodna nošnja u Omišlju,Krčkikalendar,Krk1995.

ŠarićŽic,Ivana,Zlatni trag–katalogizložbe,PPMHPR,Rijeka2012.

211

Škrbec,Stanislav,Riječka zvijezda Gutenbergove galaksije,Rijeka1995.

Štefanić,Vjekoslav,GlagoljicauRijeci,Rijeka–Zbornik,Maticahrvatska,Zagreb,1963.

Tenšek,TomislavZdenko,Teologija slike s posebnim naglaskom na patrističko razdoblje, Bogoslovskasmotra,vol.74,br.4,

KatoličkibogoslovnifakultetSveučilištauZagrebu,Zagrebtravanj2005.

Težak­Gregl,Tihana,Glačane kamene rukotvorine neolitičkog i eneolitičkog razdoblja u Hrvatskoj, Opvscula archaeologica,

25,Zagreb2001.

Transparentna ljepota: staklo iz hrvatskih muzeja,Muzejzaumjetnostiobrt,Zagreb2013.

Ugrenović,Aleksandar,predgovoruknjizidr.FranjoKresnik,Starotalijansko umijeće građenja gudačkih instrumenata,

HSZU,Zagreb1951.

Vitez,Zoricaidr.,Mladenka u hrvatskim svadbenim tradicijama,EtnografskimuzejZagrebiInstitutzaetnologijui

folkloristiku,Zagreb1996.

Vrsalović,Dasen,Istraživanja i zaštita podmorskih arheoloških spomenika u SR Hrvatskoj,Republičkizavodzazaštitu

spomenikakulture–Zagreb,Zagreb1974.

ZbornikKastavštineVII,Kastav1999.

Zglav­Martinac,Helga,Ulomak do ulomka...,MuzejGradaSplita,Split2004.

Žeravica,Zdenko,Axte und Beile aus Dalmatien und andere Tailen Kroatien, Montenegro, Bosnien und Herzegovina, PBF,9,

vol.18,FranzSteinerVerlag,Stuttgart1993.

Žic,Igor,Dolasci vladara u Rijeku,Sušačkarevija,br.32,KlubSušačana,Rijeka2001.

Žic,Igor,Laval Nugent – posljednji Frankopan,gospodar Trsata,Centardruštvenihdjelatnostimladih,Rijeka1992.

Žic,Ivan,Vrbnik na otoku Krku: narodni život i običaji,ZbornikzanarodniživotiobičajeJAZU/HAZU,Zagreb1899–1949,

pretisakAdamić,Institutzaetnologijuifolkloristiku,PovijesnodruštvootokaKrka,Rijeka–Zagreb–Krk2001.