23
EMOCIJE EMOCIJE VI VI Osećanja besa, tuge i Osećanja besa, tuge i radosti radosti

EMOCIJE VI Osećanja besa, tuge i radosti

  • Upload
    rozene

  • View
    158

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

EMOCIJE VI Osećanja besa, tuge i radosti. Kako se manifestuje emocija besa/ljutnje i koju funkciju ona ima?. LJUTNJA/BES. O sećanje koje doživljavamo kada procenimo da se neko neopravdano ponaša na način koji ugrožava neku našu vrednost. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

EMOCIJEEMOCIJE VI VI

Osećanja besa, tuge i radostiOsećanja besa, tuge i radosti

Page 2: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

Kako se manifestuje emocija Kako se manifestuje emocija besa/ljutnje i koju funkciju ona ima?besa/ljutnje i koju funkciju ona ima?

Page 3: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

LJUTNJA/BESLJUTNJA/BES

OOsećanje koje doživljavamo kada procenimo da se sećanje koje doživljavamo kada procenimo da se neko neopravdano ponaša na način koji ugrožava neko neopravdano ponaša na način koji ugrožava neku našu vrednost.neku našu vrednost.

► Ljutnja, na komunikacionom planu, predstavlja Ljutnja, na komunikacionom planu, predstavlja zahtev za promenom ponašanja druge osobe. zahtev za promenom ponašanja druge osobe. Ponašanje koje proističe iz osećanja ljutnje je Ponašanje koje proističe iz osećanja ljutnje je agresivnost. agresivnost.

► Agresivno ponašanje čine neverbalni i verbalni Agresivno ponašanje čine neverbalni i verbalni signali, kao i fizički napad. signali, kao i fizički napad.

Page 4: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

LJUTNJALJUTNJA/BES/BES

► Neverbalni signaliNeverbalni signali: : mrštenje, krivljenje usta, mrštenje, krivljenje usta, stezanje vilice, odmahivanje, glavom, stezanje vilice, odmahivanje, glavom, ispravljanje leđa, stezanje pesnica, ispravljanje leđa, stezanje pesnica, ukrućivanje tela, stezanje pesnica...ukrućivanje tela, stezanje pesnica...

► Postoje i neverbalni signali koji odražavaju Postoje i neverbalni signali koji odražavaju pokušaj da se suzbije intenzitet ljutnje ili pokušaj da se suzbije intenzitet ljutnje ili zaustavi napad: stiskanje usta, izbegavanje zaustavi napad: stiskanje usta, izbegavanje gledanja objekta, prestanak govora, gledanja objekta, prestanak govora, povećanje telesne distane prema objektu, povećanje telesne distane prema objektu, itd.itd.

Page 5: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

LJUTNJA/BESLJUTNJA/BES

► U ljutnji jačina glasa varira u odnosu na noU ljutnji jačina glasa varira u odnosu na norrmalan malan intenzitet, bilo da se pojačava, bilo da se smanjuje, ali u intenzitet, bilo da se pojačava, bilo da se smanjuje, ali u oba slučaja drugome prenosi poruku o opasnosti. oba slučaja drugome prenosi poruku o opasnosti.

► Fizički napad koji proizlazi iz ljutnje, treba razlikovati od Fizički napad koji proizlazi iz ljutnje, treba razlikovati od nasilja koje proizlazi iz mržnje. nasilja koje proizlazi iz mržnje.

► Napad ljutite ili besne osobe je usmeren na promenu Napad ljutite ili besne osobe je usmeren na promenu ponašanja druge osobe, a ne na njeno biće. Kada se ponašanja druge osobe, a ne na njeno biće. Kada se postigne promena u ponašanju, ljutnja slabi, a agresivno postigne promena u ponašanju, ljutnja slabi, a agresivno ponašanje se gasi. ponašanje se gasi.

► Mržnja, s druge strane, ima za cilj da druga osoba pati, da Mržnja, s druge strane, ima za cilj da druga osoba pati, da bude uništena, tako da fizička destruktivnost ne prestaje bude uništena, tako da fizička destruktivnost ne prestaje kad drugi promeni svoje ponašanje. kad drugi promeni svoje ponašanje.

Page 6: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

LJUTNJA/BESLJUTNJA/BES

► Kada osoba proceni da bi direktno izražavanje ljutnje Kada osoba proceni da bi direktno izražavanje ljutnje i agresivnosti bilo neprihvatljivo, svoje osećanje ona i agresivnosti bilo neprihvatljivo, svoje osećanje ona može da izrazi na pasivan način, indirektno – može da izrazi na pasivan način, indirektno – ćutanjem, izbegavanjem, sabotažom zajedničkih ćutanjem, izbegavanjem, sabotažom zajedničkih aktivnosti, zaboravljanjem, odlaganjem... aktivnosti, zaboravljanjem, odlaganjem...

► OOsoba može da usmeri svoju ljutnju na druge ljude, soba može da usmeri svoju ljutnju na druge ljude, ali i na sebe samu, kada proceni da je svojim ali i na sebe samu, kada proceni da je svojim ponašanjem sebi ili drugim dragim osobama nanela ponašanjem sebi ili drugim dragim osobama nanela štetu. štetu.

Page 7: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

EFIKASNO I NEEFIKASNO IZRAŽAVANJE EFIKASNO I NEEFIKASNO IZRAŽAVANJE LJUTNJELJUTNJE

► Neefikasno Neefikasno izražavanjeizražavanje ne vodi promeni ponašanja ne vodi promeni ponašanja druge osobe, već naprotiv, često pogoršava druge osobe, već naprotiv, često pogoršava konflikt. konflikt.

► Principi ePrincipi efikasnofikasnogg verbalno verbalnogg izražavanj izražavanjaa ljutnje ljutnje:: - verbalna poruka uvek mora biti upućena na - verbalna poruka uvek mora biti upućena na ponašanje druge osobe, a ne na njeno bićeponašanje druge osobe, a ne na njeno biće (»smeta mi kada razbacaš stvari po celom stanu« (»smeta mi kada razbacaš stvari po celom stanu« umesto »neuredan si, aljkav i nemaran«); umesto »neuredan si, aljkav i nemaran«);

► - poruka mora biti jasno određena i razumljiva osobi - poruka mora biti jasno određena i razumljiva osobi kojoj je upućena kojoj je upućena (»Razbesnim se kada dođem umorna s posla i (»Razbesnim se kada dođem umorna s posla i zateknem nered u kući« umesto »Na šta to liči, zateknem nered u kući« umesto »Na šta to liči, dokle ćete me tretirati kao magarca u ovoj kući«) dokle ćete me tretirati kao magarca u ovoj kući«)

Page 8: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

EFIKASNO I NEEFIKASNO IZRAŽAVANJE EFIKASNO I NEEFIKASNO IZRAŽAVANJE LJUTNJELJUTNJE

- pored ponašanja koje izaziva ljutnju, potrebno je označiti ono - pored ponašanja koje izaziva ljutnju, potrebno je označiti ono ponašanje u kojem drugi treba da se angažujeponašanje u kojem drugi treba da se angažuje (»Kada odlučiš da se vratiš kući ujutru, obavesti me (»Kada odlučiš da se vratiš kući ujutru, obavesti me telefonom, da se ne brinem« umesto »Izludeću od brige«) telefonom, da se ne brinem« umesto »Izludeću od brige«)

► - svoje utiske i pretpostake treba prikazati kao takve, a ne kao - svoje utiske i pretpostake treba prikazati kao takve, a ne kao činjenice o ponašanju druge osobe činjenice o ponašanju druge osobe (»Čini mi se da tebi nije stalo da se angažuješ na ovom (»Čini mi se da tebi nije stalo da se angažuješ na ovom projektu« umesto »Tebe baš boli uvo za naš projekat«) projektu« umesto »Tebe baš boli uvo za naš projekat«)

- Poruka treba da je dovoljno snažna da ko- Poruka treba da je dovoljno snažna da kodd drugog izazove drugog izazove minimalnu neprijatnost potrebnu za promenu ponminimalnu neprijatnost potrebnu za promenu ponaašanja. Ipak, šanja. Ipak, ako je poruka preterano snažna, drugi će se naljutiti zbog ako je poruka preterano snažna, drugi će se naljutiti zbog nepravedno snažne poruke i malo je verovatno da će nepravedno snažne poruke i malo je verovatno da će promeniti ponašanje. promeniti ponašanje.

Page 9: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

1.Setite se neke situacije u kojoj ste 1.Setite se neke situacije u kojoj ste imali osećanje besa/ljutnjeimali osećanje besa/ljutnje

2. izrazite svoj bes/ljutnju na 2. izrazite svoj bes/ljutnju na efikasan način upotrebom principa efikasan način upotrebom principa efikasnog izražavanja ljutnje/besaefikasnog izražavanja ljutnje/besa

Page 10: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

MišaMiša

Miša ima 3 godine i ljut je... veoma Miša ima 3 godine i ljut je... veoma ljut. Crven u licu od plača, on je besan ljut. Crven u licu od plača, on je besan jer mu je drug polomio igračku. Šta jer mu je drug polomio igračku. Šta ćete Vi učiniti?ćete Vi učiniti?

Page 11: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

Odgovori na deOdgovori na dečiji problemčiji problem

1. Naređivanje, nalaganje, 1. Naređivanje, nalaganje, komandovanjekomandovanje

7. Hvaljenje, saglašavanje7. Hvaljenje, saglašavanje

2. Upozoravanje, opominjanje, 2. Upozoravanje, opominjanje, kažnjavanjekažnjavanje

8. Ismejavanje, posramljivanje8. Ismejavanje, posramljivanje

3. Prigovaranje, moralisanje, 3. Prigovaranje, moralisanje, pridikovanjepridikovanje

9.Interpretiranje, analiziranje, 9.Interpretiranje, analiziranje, postavljanje dijagnozapostavljanje dijagnoza

4. Savetovanje, davanje gotovih 4. Savetovanje, davanje gotovih predloga i rešenjapredloga i rešenja

10. Umirivanje, saučestvovanje u 10. Umirivanje, saučestvovanje u jadimajadima

5. Prigovaranje, podučavanje, 5. Prigovaranje, podučavanje, navođenje logičkih argumenatanavođenje logičkih argumenata

11. Ispitivanje, zapitkivanje11. Ispitivanje, zapitkivanje

6. Optuživanje, kritikovanje, 6. Optuživanje, kritikovanje, okrivljavanjeokrivljavanje

12. Odvlačenje deteta od problema12. Odvlačenje deteta od problema

Page 12: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

Ohrabrujem dete da to zaboravi – nije velika stvar... Ohrabrujem dete da to zaboravi – nije velika stvar... Kupićemo novu igračkuKupićemo novu igračku

► Odbijanje emocija, njihovo minimiziranje i Odbijanje emocija, njihovo minimiziranje i skretanje pažnje na nešto drugo skretanje pažnje na nešto drugo

Posledice: Deca počinju da zanemaruju ili da se Posledice: Deca počinju da zanemaruju ili da se plaše svojih emocijaplaše svojih emocija

Deca počinju da zanemaruju ili da se plaše tuđih Deca počinju da zanemaruju ili da se plaše tuđih emocijaemocija

Page 13: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

Pretvaram se da se ništa nije desilo i nadam se da Pretvaram se da se ništa nije desilo i nadam se da će proćiće proći

““Neka ide kako ide” ili “Laissez faire”: Neka ide kako ide” ili “Laissez faire”: dopuštenje detetu da ispolji osećanja, ali se dopuštenje detetu da ispolji osećanja, ali se dete ne uči da reguliše svoje emocijedete ne uči da reguliše svoje emocije

Posledice: Dete proživljava emocije, ali ih ne Posledice: Dete proživljava emocije, ali ih ne razume i ne ume da ih regulišerazume i ne ume da ih reguliše

Page 14: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

Govorim mu da nije u redu da se ljuti Govorim mu da nije u redu da se ljuti – ne treba da bude – ne treba da bude ljut na svog drugaljut na svog druga

Osuđivanje emocija: “Ne treba da se osećaš na taj Osuđivanje emocija: “Ne treba da se osećaš na taj način”, roditelji misle da su negativne emocije način”, roditelji misle da su negativne emocije način da se postigne cilj,da treba kontrolisati način da se postigne cilj,da treba kontrolisati emocijeemocijePosledice: U detetu raste uverenjePosledice: U detetu raste uverenjeda nešto nije uda nešto nije u redu sa njim, oseća redu sa njim, oseća se usamljeno,gubi samopoštovanje,se usamljeno,gubi samopoštovanje,Ima teškoće da reguliše emocije i Ima teškoće da reguliše emocije i

rešava problemerešava probleme

Page 15: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

Pokazujem detetu da saosećam sa njim i Pokazujem detetu da saosećam sa njim i razgovaram sa njimrazgovaram sa njim

► Emocionalno podučavanje: Saosećati i voditiEmocionalno podučavanje: Saosećati i voditi► Pet koraka:Pet koraka:1.1. Biti svestan dečjih emocijaBiti svestan dečjih emocija2.2. Shvatati emocionalne trenutke kao “magične” i kao Shvatati emocionalne trenutke kao “magične” i kao

priliku za intimnost i podučavanjepriliku za intimnost i podučavanje 3.3. Slušati sa saosećanjem i odobriti osećanja detetaSlušati sa saosećanjem i odobriti osećanja deteta4.4. Pomoći detetu da rečima označi emocijePomoći detetu da rečima označi emocije5.5. Pomoći detetu da reši problem uz postavljanje granicaPomoći detetu da reši problem uz postavljanje granica

Posledice: deca bolje regulišu svoje negativne Posledice: deca bolje regulišu svoje negativne emocije, imaju bolje odnose sa vršnjacima, uspešnija emocije, imaju bolje odnose sa vršnjacima, uspešnija su u školi, manje oboljevaju od infektivnih bolestisu u školi, manje oboljevaju od infektivnih bolesti

Page 16: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

► BBudite strpljiviudite strpljivi ► BBudite iskreniudite iskreni► Izbegavajte preterani kriticizam, ponižavajuće Izbegavajte preterani kriticizam, ponižavajuće

komentare ili ismevanjekomentare ili ismevanje► Izbegavajte da detetu dajete imena koja ga Izbegavajte da detetu dajete imena koja ga

etiketiraju: lenj, sebičan, nerazuman...etiketiraju: lenj, sebičan, nerazuman...► Pohvalite male uspehe deteta da biste mu podsticali Pohvalite male uspehe deteta da biste mu podsticali

samopouzdanjesamopouzdanje► Budite svesni fizičkih i emocionalnih potreba svog Budite svesni fizičkih i emocionalnih potreba svog

detetadeteta► Izbegavajte da se udružite sa “neprijateljem” kada se Izbegavajte da se udružite sa “neprijateljem” kada se

dete oseća povređenimdete oseća povređenim ► Osnažite dete dajući mu izbore i poštujući njegove Osnažite dete dajući mu izbore i poštujući njegove

želježelje

Page 17: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

RADOSTRADOST►

Radost se oseća kada procenjujemo da smo zadovoljili Radost se oseća kada procenjujemo da smo zadovoljili neku od svojih najvažnijih želja, odnosno da je snažno neku od svojih najvažnijih želja, odnosno da je snažno afirmisana neka od naših najviših vrednosti. afirmisana neka od naših najviših vrednosti.

► Osećanje radosti stabilizuje i utvrđuje ono ponašanje koje Osećanje radosti stabilizuje i utvrđuje ono ponašanje koje je dovelo do ostvarenja želje. Radost se može izražavati je dovelo do ostvarenja želje. Radost se može izražavati ritualizovano i pretvoriti u veselje i slavlje, kada se radost ritualizovano i pretvoriti u veselje i slavlje, kada se radost deli sa bliskim ljudima. deli sa bliskim ljudima.

► Osećanje radosti i sreće ljudi pokušavaju da ostvare ne Osećanje radosti i sreće ljudi pokušavaju da ostvare ne samo ostvarivanjem postavljenih ciljeva i želja, nego samo ostvarivanjem postavljenih ciljeva i želja, nego ponekad i na načine koji nemaju uporište u realnom ponekad i na načine koji nemaju uporište u realnom životu. životu.

► Npr. korištenjem sredstava koja direktno stimulišu mozak Npr. korištenjem sredstava koja direktno stimulišu mozak i stvaraju osećanje snažnog zadovoljstva ili razvijajući i stvaraju osećanje snažnog zadovoljstva ili razvijajući autonomni doživljaj zadovoljstva i sreće potpuno odvojen autonomni doživljaj zadovoljstva i sreće potpuno odvojen od dešavanja u stvarnom svetu – oslobađanjem od želja i od dešavanja u stvarnom svetu – oslobađanjem od želja i potreba. potreba.

Page 18: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

TUGATUGA

Tuga ili žalost se oseća u situacijama u kojima Tuga ili žalost se oseća u situacijama u kojima procenjujemo da nepovratno gubimo nešto što nam procenjujemo da nepovratno gubimo nešto što nam je vredno – dragu osobu, bilo da ona umre ili nas je vredno – dragu osobu, bilo da ona umre ili nas napusti na neki drugi način, neki predmet ili napusti na neki drugi način, neki predmet ili materijalno dobro, deo tela ili neku svoju telesnu materijalno dobro, deo tela ili neku svoju telesnu funkciju, socijalni status ili životnu priliku. funkciju, socijalni status ili životnu priliku.

► Objekat koji se gubi uvek ima pozitivno značenje i Objekat koji se gubi uvek ima pozitivno značenje i važnost. Tuga je po svojoj prirodi hronično osećanje važnost. Tuga je po svojoj prirodi hronično osećanje jer ga subjekt održava specifičnim mislima i jer ga subjekt održava specifičnim mislima i predstavama o izgubljenom objektu, ili drugim predstavama o izgubljenom objektu, ili drugim rečima, usled preokupiranosti predstavama o rečima, usled preokupiranosti predstavama o izgubljenom objektu. izgubljenom objektu.

Page 19: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

TUGATUGA

► Tuga ima tri funkcije: Tuga ima tri funkcije: ► 1) omogućava proradu i razjašnjavanje vrednosnog sistema; 1) omogućava proradu i razjašnjavanje vrednosnog sistema; ► 2) omogućava restrukturaciju vrednosnog sistema i adaptaciju 2) omogućava restrukturaciju vrednosnog sistema i adaptaciju

na nove uslove življenja i na nove uslove življenja i ► 3) služi afirmisanju postojećih socijalnih veza pojedinca. 3) služi afirmisanju postojećih socijalnih veza pojedinca.

► Osećanje tuge pokreće proeispitivanje našeg vrednosnog Osećanje tuge pokreće proeispitivanje našeg vrednosnog sistema kako bismo shvatili šta nam je zaista važno i kako sistema kako bismo shvatili šta nam je zaista važno i kako bismo pokušali da to, ako je moguće, povratimo ili u nekoj bismo pokušali da to, ako je moguće, povratimo ili u nekoj sličnoj budućoj situaciji tražimo i zadržimo. sličnoj budućoj situaciji tražimo i zadržimo.

► Društveni rituali koji prate žalovanje nakon smrti voljene Društveni rituali koji prate žalovanje nakon smrti voljene osobe su primer treće funkcije – solidarnost rođaka i prijatelja osobe su primer treće funkcije – solidarnost rođaka i prijatelja ima funkciju podrške, utehe, nuđenja ljubavi zajednice i ima funkciju podrške, utehe, nuđenja ljubavi zajednice i ukazivanja na preostale životne vrednosti. ukazivanja na preostale životne vrednosti.

Page 20: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

TUGATUGA

► Neadekvatno reagovanje na gubitak susreće se kod Neadekvatno reagovanje na gubitak susreće se kod osoba za koje je izražavanje tuge dokaz slabosti i osoba za koje je izražavanje tuge dokaz slabosti i niže vrednosti ili koje se plaše da bi ih tuga niže vrednosti ili koje se plaše da bi ih tuga preplavila i pretvorila se u hroničnu depresiju ili ih preplavila i pretvorila se u hroničnu depresiju ili ih dovela do samoubistva. dovela do samoubistva.

► Takve osobe prigušuju tugu ili, što je štetnije, tugu Takve osobe prigušuju tugu ili, što je štetnije, tugu negiraju i time blokiraju proces žalovanja i negiraju i time blokiraju proces žalovanja i odvajanjai sprečavaju razrešenje tuge i novu odvajanjai sprečavaju razrešenje tuge i novu adaptaciju. adaptaciju.

Page 21: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

TUGATUGA

► Prigušivanje ili negiranje tuge se ogledaju u sledećim Prigušivanje ili negiranje tuge se ogledaju u sledećim vidovima kontrole: vidovima kontrole:

- osećanje neprijatnosti se suzbija prijatnostima kroz - osećanje neprijatnosti se suzbija prijatnostima kroz unošenje hrane, intenzivnim društvenim životom, unošenje hrane, intenzivnim društvenim životom, intenzivnom seksualnom aktivnošću, itd.; intenzivnom seksualnom aktivnošću, itd.; - nastaje preokupiranost nekim drugim sadržajima u - nastaje preokupiranost nekim drugim sadržajima u vezi s poslom, decom ili nečim trećim, s ciljem da se vezi s poslom, decom ili nečim trećim, s ciljem da se iz svesti istisnu sadržaji povezani s tugom iz svesti istisnu sadržaji povezani s tugom - anestezira se osećanje tuge kroz alkohol, droge ili - anestezira se osećanje tuge kroz alkohol, droge ili sedativne lekove. sedativne lekove.

Page 22: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

PITANJA KOJA PRATE TEMUPITANJA KOJA PRATE TEMU

► Kada nastaje osećanje besa/gneva?Kada nastaje osećanje besa/gneva?► U čemu je razlika između besa i mržnje?U čemu je razlika između besa i mržnje?► Nabrojte postulate efikasnog izražavanja besaNabrojte postulate efikasnog izražavanja besa► Kada nastaje osećanje besa kod dece?Kada nastaje osećanje besa kod dece?► Regulisanje dečijeg besaRegulisanje dečijeg besa► Šta označava temper tantrum i kakav je njegov Šta označava temper tantrum i kakav je njegov

razvojni putrazvojni put► Koje su dobiti od postavljanja granica u ponašanju kod Koje su dobiti od postavljanja granica u ponašanju kod

deteta?deteta?► Kada nastaje osećanje radosti?Kada nastaje osećanje radosti?► Kada nastaje osećanje tuge?Kada nastaje osećanje tuge?► Koje su funkcije tuge?Koje su funkcije tuge?

Page 23: EMOCIJE  VI Osećanja besa, tuge i radosti

►Navedite stadijume normalnog Navedite stadijume normalnog tugovanjatugovanja

► Ispoljavanje osećanja tuge kod deceIspoljavanje osećanja tuge kod dece►Nabrojte detetove potrebe u procesu Nabrojte detetove potrebe u procesu

tugovanjatugovanja