Elementi visokogradnje

5/25/2018 Elementi visokogradnje

1/25

UVODU

U relativno kratkom vremenu ovjeanstvo je od primitivnih graevinskih pomagala dolo

donevjerojatne tehnike razvijenosti koja mu je u mnogome olakala i unaprijedila

obavljanjemnogobrojnih radova.Bez strojeva i opreme ni jedno podruje savremenog

ininjerstva, jednako kao ni savremeniovjek, ne moe funkcionirati. ovjek je svoj opstanak

u prirodi, prilagodbu prirode svojimpotrebama i napredak morao olakavati razliitim

pomagalima.!izalice predstavljajaju jedan od najbitnijih strojeva u ininjerstvu. "ne danas

postoje umnogobrojnim oblicima gdje su prilagoene za specifinu upotrebu. #onekad

veliine variraju urasponu od najmanjih konzolnih dizalica koje se koriste u radionicama, do

najviih toranjskihdizalica, koje se koriste za gradnju visokih zgrada.U ovom radu predstavit

$emo vam specijalne dizalice % toranjske dizalice.&oranjske dizalice 'engl. to(er cranes,

njem. &urmdrehkr)ne, m.*, su vrsta tipinih graevinskihdizalica za prijenos svih vrsta

materijala unutar gradilita, posebno u visokogradnji te gradnjiostalih visokih konstrukcija.

+astoje se od okretnog i po potrebi na tranicama pokretnog tornja,na kojemu se nalazi krak

'grana, strijela* s opremom za dizanje tereta pomo$u uadi.


2/25

Historija dizalica (kranova)

+matra se da je prvi kran napravljen jo --- godina prije nove ere. #rve graevinske dizalice

suizmislili stari rci i bile su pokretane ljudskom snagom, a kasnije i ivotinjama./ranovi

sukoriteni u srednjovjekovnoj arhitekturi od 00. pa sve do kraja 01.vijeka, a sauvani su

crtei saprikazom kranova tek od 0. vijeka. /ranovi su bili nesumnjivo potrebni u gradnji

gotikimstilom koji potie iz 2rancuske i koji se vrlo brzo proirio 3vropom.Upotreba

kranova je imala znaajno mjesto u izgradnji velikih evropskih katedrala. U ovomperiodu je

dolo do razvoja specijalizovanih kranova ili kranova koji su postavljani na

dijelovimagraevina koji su ve$ bili zavreni.4edan od prvih srednjovjekovnih crtea koji

prikazuje kran potie iz 015-. godine. "vaj kran,nazvan 67erna8, sastojao se od greda,

horizontalnog floka, pribora za dizanje, bloka i dizalice,kao i od ruice za podizanje, u

kombinaciji sa tokom. /orpa je koritena za podizanje raznoggraevinskog materijala, da bi

nakon pranjenja, sputana konopcem koji je bio zakaen za dnokorpe.!izalica 'kran* je vrsta

maine, opremljena sa ureajima, uadima ili lancima, tako da se mogupodizati teke stvari i

transportovati ih na druga mjesta.


3/25

Slika 1. Kran Verna iz 1240.godine

!izalice se naje$e koriste u industriji prijevoza za utovar i istovar tereta, u graevinarstvu

zapremjetanje materijala i u preraivakoj industriji za sastavljanje teke opreme.U srednjem

vijeku, karakteristine su luke dizalice za uvoenje brodova i pomo$ u njihovoj izgradnji

neke su ugraene u kamene kule radi dodatne snage i stabilnosti. 9akon hiljadu godina

feudalizma, u 3uropi je u 0:. vijeku vlast preuzelo graanstvo, a ta velika drutvena promjena

za sobom je povukla i promjene u gospodarstvu. #rva industrijska revolucija i izum parnog

stroja omogu$ili su napredak industrije do neslu$enih razmjera. #arni stroj je mogao raditi

neprekidno, pa su ljudski rad i mehanika pomagala mogli biti zamijenjeni alatima

istrojevima koje su pokretali motori.#rva mehanika energija, dobivena iz parnih motora,

dovodi do konstruisanja parnih dizalica u0;. i 0:. vijeku., a mnoge od tih dizalica ostaju uupotrebi i u 1-. vijeku.


4/25

dizalice su takoer koritene za izgradnju visokih zgrada, kako bi se olakala gradnja

krozuske prostore. &akoer, moramo spomenuti velike plutaju$e dizalice, koje se koriste za

izgradnjunaftnih buotina i spaavanje potonulih brodova.

Okretne i specijalne dizalice

#ostoje neki industrijski procesi koji imaju takvo kompleksno ili neobino rukovanje

isigurnosne uvjete, za koje je potrebno dizajnirati dizalice pojedinano, za odreene

primjene.,tamo gdje velike uestalosti rada, procesne integracije, ekstremne ili neuobiajene

kombinacijebrzina i pogonskih grupa dizalice, iskljuuju standardna rjeenja.U graevinskim

proizvodnim procesima stalno se pojavljuje potreba za podizanjem ilipremjetanjem tereta,

to se esto naziva unutarnjim transportima. &a vrsta transporta vrlo jeesta pri radovima u

visokogradnji. +vrha ovih strojeva > podizanje, prijenos i sputanje naodreeno mjesto.

9emaju sve dizalice mogu$nost horizontalnog prijenosa, ve$ samo podizanja isputanja 'lift,

skip, konzolne*.&emeljna podjela dizalica je upravo prema obliku transporta, i to na? !izalice

za dizanje tereta !izalice za dizanje i prijenos tereta"snovna konstrukciona karakteristika

ovih dizalica 'osim dizanja i sputanja tereta* je prijenostereta pomo$u ugraenog mehanizma

za okretanje nose$eg dijela dizalice, koji pravi krunuputanju. #rema tome razlikujemo?

stubne ili toranjske dizalice, portalne ili okretne dizalice, plovne okretne dizalice.


5/25

+lika.. &oranjska dizalica 2@-%1

Toranjske dizalice

&oranjske dizalice 'engl. to(er cranes, njem. &urmdrehkr)ne, m.*, su vrsta tipinih

graevinskih dizalica za prijenos svih vrsta materijala unutar gradilita, posebno u

visokogradnji te gradnjiostalih visokih konstrukcija. +astoje se od okretnog i po potrebi na

tranicama pokretnog tornja,na kojemu se nalazi krak 'grana, strijela* s opremom za dizanje

tereta pomo$u uadi. /rak moebiti vodoravna grana 'po njemu putuje oprema za dizanje* ili

kosa strijela okretna u uspravnomsmislu 'oprema za dizanje ima hvatite na kraju kraka*.

#revladavaju uglavnom toranjskedizalice s vodoravnim granom.


6/25

autodizalice.#osljednjih - godina ove dizalice su u sve iroj primjeni. Uinile su znaajnu

racionalizaciju ihumanizaciju rada u visokogradnji, naroito kod prijenosa kabastih tereta,

sitnijih materijala ibetona. U posljednje vrijeme, znatno im konkuriu pumpe za beton,

naravno samo kod prijenosabetona. &oranjske dizalice su maine koje se koriste za prijenos

kabastog materijala i betona uvisokogradnji.

Slika. 4. Toranjska dizalica QTZ160 51

&oranjske dizalice mogu se svrstati u graevinske dizalice gdje pored ovog tipa dizalica

postojejo i? portalne dizalice 'mosne dizalice*, dizalice sa strijelom 'derik dizalice, toranjske

dizalice,autodizalice*, granici na vodu 'dizalice na kotaima, dizalice na gusjenicama, dizalice

naeljeznikom postolju, plovne dizalice....*. &oranjske dizalice prvenstveno se koriste za

montau zgrada. Aazlog za nii stepen primjene toranjskih dizalica pri montai hala je velikapovrinaovih objekata, sa relativno malo tekih elemenata. 4avljaju se jo potrebe za brzim

prelaskom saobjekta na objekat i gradilita na gradilite dizalica, to je za toranjske dizalice

dosta teko.

Osnovne tehnike karakteristike ovih dizalica su:

- konsr!kcija kraka dizalice ili r!ke "o#e $ii %okrena %o &erikalnoj ra&ni i 'eso je zo&!

igla( kao i )orizonalna %o kojoj se kre*e "e)aniza" za %odizanje "a'ka


7/25

- %olo#aj o$rnog dijela dizalice je kod le#i+a "anji) dizalica na dn!( dok je kod &e*i)

dizalica ! gornje" dijel! i okre*e se zajedno sa krano"

- ko"andna ka$ina naj*e+*e je s"je+ena is%od kraka dizalice i okre*e se zajedno sa

dizalico"( %osi#!*i ako do$ar %regled rada dizalice. ,"a dizalica sa daljinski" %rijenoso"

ko"andi !%ra&ljanja( +o je &rlo %o&oljno kod "ona#ni) rado&a

- konsr!kcije %osolja s! dosa razli'ie( %osoje sacionarne i %okrene dizalice i o( na

g!sjenica"a( na kolosjek! i na %ne!"aici"a

- e)ni'ko-eks%loaacione karakerisike dizalica s! $rzina dizanja erea( $rzina okreanja i

$rzina kreanja. Kod dizalica sa "a'ko" zna'ajna je i $rzina kreanja "a'ka. rzine se

"jere ! "/"in.

#ostoje mogu$nosti kombinovanja pojedinih operacija prijenosa i podizanja materijala, to je

tzv.slivanje operacija. !anas se proizvode male lahke toranjske dizalice, nosivosti 1 do 5

tm iteke nosivosti 1-- do @-- tm i vie.

0.%postolje dizalice

1.%centralni balast

.%stub%fiksni%dio

5.%stub%okretni dio

.%krak protutega

@.%krak sa makom=

.%maka

;.% kabina


8/25

+lika. , "snovni elementi konstrukcije toranjske dizalice

rzine kreanja oranjski) dizalica s!

dizanje erea............................20 do 0 "/"in.

okreanje ornja i kraka....................0. do 1.2 o/"in.$rzina

kreanja %o kolosjek!......................20 do 40"/"in.

#okretne toranjske dizalice naje$e se postavljaju na kolosijek, rijee na portalnu stazu i

tosamo za teke konstrukcije dizalica.


9/25

/ako je radni sat dizalice skup i znaajan, to se posve$uje panja izradi brzomontanih

dizalica,od kojih su znaajna 1 naina montae dizalica i to? montaa toranjskih dizalica

klizanjem montaa toranjskih dizalica teleskopskim izvlaenjem

Slika. 6. Toranjska dizalica T 420

Dake dizalice prevoze se kompletne, a na gradilitu se pomo$u autodizalica ili specijalnog

vitlapodiu i nakon postavljanja prvog balansnog tereta montiraju i podiu u visinu. !izalice

ve$emase transportuju se u segmentima i tako se montiraju i produuju./od motora zapodizanje tereta ugraen je termiki ureaj za otkrivanje preoptere$enja ivarijacije napona

struje. /od motora za okretanje dizalice, uz uljnu spojnicu primjenjen je ureajsa kliznim

prstenovima za stepenasto putanje u rad, ime je omogu$ena postupna promjenabrzine

okretanja i startanja bez trzaja. /od motora za pokretanje make osigurano je pokretanjebez

proklizavanja i trenja primjenom telamit kotura, kako nose$ih tako i vode$ih. /od

pokretnihdizalica po inama izrauju se posebni tokovi, umjesto tokova sa

vijencima."dravanje kranova dosta je jednostavno. 9a svakih 1- pogonskih sati 'tri

mjeseca* trebapodmazati obrtni vijenac sa kliznim leajem. "brtni mehanizam, kao i

mehanizam za dizanjetreba jedanput godinje pregledati i podmazati.


10/25

#ostupak sastavljanja dizalica od dovezenih komponenti u cjelinu spremnu za djejstvo

'prijenos idizanje*, ili postupak uspravljanja dizalice u oblik spreman za djejstvo, naziva se

montaadizalice."brnuti postupak, od stanja dizalice u kome je mogla da djejstvuje do

rastavljanja utransportabilne komponente, ili povratak dizalice u stanje da se moe kao cjelina

transportovatiputevima, zovemo demontaa dizalice.


11/25

prikazano na prethodnoj slici. Ea poetnu montau potrebna je autodizalica, dok

ostaleoperacije oko montae i podizanja segmenata dizalica vri samostalno pomo$u vlastitih

ureajaza podizanje. &oranjske dizalice novije konstrukcije izrauju se tako da se nakon

uspravljanja ipostavljanja prvog dijela dizalice u njega uvlai sljede$i segment. Uvueni dio

se pomo$uposebnih ureaja zajedno sa krakovima dizalice podie, i nakon dostizanja

potrebne visineucvr$uje se za prethodni segment pomo$u dvodjelne spojne uvlake. +ljede$a

operacija identinaje prethodnoj. /ako se produavanje dizalica vri izvlaenjem unutranjih

segmenata uobiajenje naziv za ove dizalice i Fteleskopske toranjske dizaliceF."ve dizalice

mogu dosti$i visinu i do 5 m, a nosivost im je do ; tm. Gmaju jednu ili dvijemake i esto se

pri gradnji viespratnih zgrada montiraju u prostor predvien za lift.Eahvaljuju$i velikom

dometu mogu pokriti cijelu radnu povrinu, odnosno osnovu cijeloggraevinskog objekta. U

ovom sluaju, mora se voditi rauna o prenoenju horitontalnih sila nakonstrukciju

graevinskog objekta.Aad sa ovim dizalicama je ekonomian ukoliko su potrebe za

prenoenje ve$e od 0 --- m.4edna dizalica moe u toku zidarskih radova da poslui 1

zidara, ako zidaju opekom, a akozidaju blokovima tada moe posluziti 0@ zidara.&oranjske

dizalice ne rade samo na jednolinoj dopremi, one u pravom smislu rijei slue zaunutranji

transport na gradilitu, dopremaju armaturu, oplatu, stolariju i ostale materijale,potrebne za

ugradnju.

Slika 3. azna "ona#a oranjski) dizalica


12/25

Dizaliar je kvalifikovana i obuena osoba za upravljanje dizalicom. !izaliar vri pregled

komandnih ureaja, zvunih i svjetlosnih signala, konica, uadi..., te izvrava

kontrolupodmazivanja.

Dunosti dizaliara su:

-sig!rno i $ez$jedno !%ra&ljanje dizalico" ! djelokr!g! rada( a ! ne%regledni" si!acija"a

%o !%!a"a signalise(

-%rije %olaska i za &rije"e kreanja dizalice( o$a&ezna je !%ore$a z&!'ni) signala radi

!%ozorenja radnici"a ! "ani%!lai&no" %rosor! dizalice...

Dizaliaru je zabranjeno:

%optere$ivati dizalicu ve$im teretom od propisanog,

%podizati teret sa koso postavljenim uetom,

%ljuljanjem sputati teret,

%dizalicom prenositi radnike,

%ostavljati teret da bez potrebe visi na dizalici,

%dizati i prenositi opasne materijale i predmete,

%vriti istovremeno vie radnih operacija nego to je dozvoljeno,

%initi puni okret kraka bez povratka,

%podizati teret koji nije slobodan 'koji se nalazi ispod drugog tereta* ili terete kojima nije u

mogu$nosti procijeniti teinu,

%prenositi teret iznad glava radnika ...

Signalistaje obueni radnik koji se pomo$u utvrenih 'dogovorenih* znakova sporazumijeva

sadizaliarem prilikom dizanja, prenoenja i sputanja tereta. "dravanje kranova je

propisanotehnikim uputstvom proizvoaa i mora se konstantno primjenjivati.

#regledi se vre svakodnevno, periodino i nakon montae?

dnevniH sedminiH mjeseniH godinjiH generalniH planskiH vandredni


13/25

&oranjske dizalice moemo podijeliti prema pokretljivosti i nainu montae na?

%montanoCdemontane toranjske dizalice 'doprema dijelova i sklopova uobiajnim iCili

posebnim vozilima, montiranje drugim dizalicama*H

%samomontane toranjske dizalice 'doprema sklopova posebnim vozilima, samomontiranje

bez pripomo$i druge dizalice*

%samomontane polupokretne toranjske dizalice

%smjetene na postolju koje se vue drugim vozilima

%samomontane samohodne toranjske dizalice samohodne i

%samomontane toranjske autodizalice.

+lika :. Iematski prikaz montae dizalica

Podjela, nedostaci i prednosti toranjskih dizalica


14/25

&oranjske dizalice imaju niz podjela. 4edna od osnovnih podjela je podjela prema

koncepcijidizanja i konstrukciji dijelova?

% toranjske dizalice sa vodoravnom 'ili blago kosom* granom % koje se sastoje iz ureaja

'sklopa* za dizanje i prijenos tereta 'Jmaaka6* koji se kre$e po grani, potom cjelokupni

uspravni toranj okre$e se 'pri dnu* na postolju i dizalice male do srednje nosivostiH

% toranjske dizalice sa kosom 'okretnom* strijelom % sklop za dizanje i prijenos tereta je na

vrhu 'Jpici6* strijele, cjelokupni toranj se ili okre$e na postolju ili se okre$e gornji dio 's

kosom strijelom* na tornju, dizalice koje su male, srednje te velike nosivosti i dohvataH

% toranjske dizalice sa okretnom vodoravnom granom % ureaj 'sklop* i prijenos tereta

'Jmaaka6* kre$e se po vodoravnoj grani, tornjom koji se ne okre$e na postolju, dizalicesrednje do velike nosivosti i dohvata.

%pokretne 'slobodno samostoje$e* toranjske dizalice % koriste se za prijenos i dizanje tereta

takoer pri kretanjuH

% nepokretne toranjske dizalice % prilikom prijenosa i dizanja tereta se ne kre$u.

Osnovne komponente teleskopske toranjske dizalice su?

postolje dizalice,

centralni balast,

stub % fiksni dio,

stub > okretni dio,

krak protutega,

krak sa makom,

maka, kabina,

stub > teleskopski dio.

&akoer, vano je navesti i neke od vanijih tehniko%tehnolokih i logistikihobiljejatoranjskih dizalica sa kosom strijelom.


15/25

#ovoljna obiljeja, odnosno karakteristike ovog tipa toranjskih dizalica su?

jednostavna konstrukcijaH

mogu$ prijenos 'prijevoz* dizalice u ve$im cjelinamaH

nisko poloeno teiteH

lake odravanje navedenih nisko smjetenih strojnih sklopovaH

visina dohvata iznad vrha tornjaH

prilagodljiva za rad u skuenim prostorima oko graevina.

&oranjske dizalice se jo mogu podijeliti prema nainu konstrukcije tornja na?

toranjske dizalice sa krutim 'nepromjenjivim* tornjem?

toranj u obliku prostorne reetke toranjske dizalice s teleskopskim 'provlanim* tornjemH

toranjske dizalice sa preklopnim tornjem?

toranj u obliku prostorne reetke sloene toranjske dizalice.

+lika 0-. #rimjeri toranjskih dizalica

#rednosti kojima raspolau toranjske dizalice sa vodoravnom granom u odnosu na toranjske

dizalice sa kosom strijelom u tehniko%tehnolokom i logistikom smislu su?


16/25

vodoravno kretanje tereta nije vezano uz okretanje graneH

potrebna manja snaga motora vitala za uadH

ve$a tanost u namjetanju teretaH

moe stajati blie ili se vezati uz graevinuH

zbog prije navedenog, primjenjiva je za jako visoke graevineH

kod visokog dizanja i poloaja bolje opaanje tereta od strane dizaliaraH

ve$a sigurnost u rukovanju teretomH

ve$i uinak do -K od dizalice sa kosom granom .

9edostaci toranjske dizalice sa vodoravnom granom u odnosu na toranjske dizalice sa

kosomstrijelom su sljede$e?

%sloena konstrukcijaH

%visina dohvata ispod vodoravne graneH

%otean rad u skuenim prostorima oko viih graevina.

osivost toranjskih dizalica

/ada se govori o nosivosti toranjskih dizalica vano je navesti nekoliko najvanijih

obiljejavezanih za dizalice male, srednje ili velike nosivosti.

+lika 00. !izalica Dinden Lomansa -- > nosivosti od 5% tona

!izalice male nosivosti ili male toranjske dizalice imaju sljede$e karakteristike ?

dohvat 0m do 1mH


17/25

visina dizanja 1-m do -mH

nosivi moment do -mH

nosivost do 1t.

Toranjske dizalicesrednje dizalice ili srednje toranjske dizalice sljede$ih su obiljeja?

dohvat 1-m do 5m visina dizanja -m do -mH

nosivi momenat do @-tmH

nosivost od t do t.

&oranjske dizalice velike nosivosti ili velike toranjske dizalice imaju sljede$e karakteristike?dohvat ve$i do -mH

visina dizanja ve$a od -mH

nosivi momenat ve$i od 0--tmH

nosivost ve$a od t.

+lika 01. !izalica Dinden Lomansa 00 DL0- nosivosti ; tona

&emeljna tehnika obiljeja koje valja sagledavati kod pojedinih vrsta toranjskih dizalica jesu%

visina dizanja 'za nepokretno ili pokretno postavljenu dizalicu*, duljina kraka ili grane,

dohvat, nosivi moment dizalice, masa sredinjeg balasta ovisno o visini dizanja, najve$a

nosivost 'uz toranj* dizalice, nosivost dizalice na pojedinoj taki dohvata ili dijela duljine


18/25

kraka dizalice, najmanja nosivost, odnosno nosivost na najve$em dohvatu dizalice,

pokretljivost dizalice kao cjeline 'razmak kotaa, razmak tranica, najmanji promjer krivine

unutarnje tranice, masa pokretnog postolja dizalice*, brzine okretanja tornja, kretanja make

'opreme za prihvat tereta*, kretanja dizalice po tranicama, dizanja tereta 'ovisno o masi tereta

i visini dizanja* savladavanje krivina nain polaganja tranica te uz to vezano ukupni i

specifini pritisak dizalice, podvozja i donjeg postroja 'pragova, betonskih ploa itd* na tlo

nosivosti i slijeganja tla ispod dizalice, njihanje dizalice za vrijeme rada preglednost dizanja

unutar predvienog podruja rada i graevina u tom podruju koje se prilikom izvedbe

namjerava u smislu unutarnjeg transporta posluivati ili koristiti dizalicom, nain upravljanja

dizanjem 'na tornju ili daljinskim putem*.&oranjske dizalice male nosivosti koriste se za

prijenos lakih tereta kod manjih graevina, naprimjer lakih oplata, manjih koliina betonskog

eljeza, svjeeg betona u posudama do -, m isl.!izalice srednje nosivosti koriste se u

visokogradnji, u graenju polumontanim sistemimapredfabriciranih elemenata ili u

montanom graenju sa lakih predfabriciranim elementima.&oranjske dizalice velike

nosivosti koriste se u viskogradnji, industrogradnji, mostogradnji tehidrogradnji velikih i

visokih graevina svih oblika i sistema graenja te takoer i u montiranjuodreenih vrsta

opreme i slinih resursa.+am izbor toranjske dizalice proizlazi iz slijede$ih parametara?

'prethodno navedena* tehnika obiljeja dizalice, oblik i mjere graevine te obiljeja prostora

oko graevine masa najve$eg pojedinanog tereta koju dizalica mora prenijeti veliina

najve$eg momenta optere$enja dizalice.

Gz praktinih razloga se kod razmatranja toranjskih dizalica i njihova uinka daju koliine

inosivost izraeni kao masa tereta ili optere$enje u FtonamaF, odnosno momenti nosivosti

uFtonametrimaF. 9aime, radi se o transportnom resursu koji se razmatra kao logistika a

nefizikalna veliina, iako je teret ustvari sila koja djeluje na konstrukciju dizalice ili vozila i

ona bise morala izraavati u k9 i slinim mjerama. U ostaloj, posebno svjetskoj literature,

prevladavajumasene tj. teinske jedinice mjere kod razmatranja i opisivanja transportnih

sredstava, i njihovihradnih uinaka. .5. /apacitet toranjskih dizalica/apacitet toranjskih

dizalica proraunava se slino proraunu kapaciteta kabel kranova, poodnosu?

[email protected]&c 'tlh,mCh*"znake su kao kod prorauna kabel kranova. U vrijeme jednog

ciklusa '&c* uzimaju se vremena? utovara tereta, podizanja tereta, okretanjadizalice, sputanja

tereta, istovara, ponovo podizanje praznog suda okretanje tornja i na krajusputanje praznog

suda. #ri ovim radnim operacijama potrebno je obezbijediti potpun pregledputa tereta koga

dizalica podie i prenosi. #ogon toranjskih dizalica je iskljuivo elektrini, abroj motora


19/25

zavisi od konstrukcije dizalice, kretanja po kolosijeku, kao i za pokretanje make pokraku ili

dizanje tereta./od motora za dizanje tereta ugraen je termiki ureaj za otkrivanje

preoptere$enja i varijacijenapona struje. /od motora za okretanje dizalice, uz uljnu spojnicu,

primjenjen je ureaj sakliznim prstenovima za stepenasto putanje u rad, ime je omogu$ena

postupna promjena brzineokretanja i startanja bez trzaja. /od motora za pokretanje make

osigurano je pokretanje bezproklizavanja i trenja primjenom telamit kotura, kako nose$ih tako

i vode$ih. /od pokretnihdizalica po inama izrauju se posebni tokovi umjesto tokova sa

vijencima. "dravanjekranova dosta je jednostavno. 9a svakih 1- pogonskih sati 'tri

mjeseca* treba podmazati obrtnivijenac sa kliznim leajem. "brtni mehanizam, kao i

mehanizam za dizanje treba jedanputgodinje pregledati i podmazati.


20/25

Slika 1. ijagra" nosi&osi 7naj&e*a korisna "asa erea8 oranjske dizalice

#rema tome, najve$a mogu$a doputena masa korisnog tereta 'ujedno masa korisnog tereta

pojednom radnom ciklusu 't* ako dizalica koristi bez ogranienja najve$i dohvat na njezinoj

graniili strijelu bila bi odnosno planirani satni uinak toranjskedizalice ako koristi bez

ogranienja najve$i dohvat na njezinoj grani ili strijeli bio bi?#roraun ukupnog vremenatrajanja ciklusa dizalice 'tc* kao zbroja vremena trajanja pojedinihzahvata, odnosno dionice

kretanja tereta provodi se u naelu tako da se duljina putanje tereta 'm*pojedinog zahvata,

odnosno pripadaju$eg kretanja podijeli sa brzinom gibanja tereta'metaraCminuti* na toj putanji

pojedinog zahvata odnosno kretanja.

&vornica 2ering


21/25

graevinarstvo posebno se izdvajaju mjealice za beton, silosi za beton tekompletne linije za

prefabrikaciju betona. #roizvodni program se prilagoava zahtjevima trita.

Toranjska dizalica "#$%&'STUTU*+

elina konstrukcija je izraena od elika + po 39 standardu 0--1.

+&UB? 3lementi stuba duine 1. m su u zavarenoj izvedbi, meusobno spojivi osovinicama.

9aposeban zahtjev, elementi mogu biti u montano%demontanoj izvedbi sa ravanskim

reetkama.Brza montaa ostvarena je pomo$u osovinica.

!"B"I !GER94R? #ogon sa zupastim reduktorom i trobrzinskim samokoivim

el.motorom.Eatita motora G#%55. 7iebrzinski tip rada dizalice omogu$ava precizno dizanje i

sputanjetereta.

A"&RLG4R? Aotiraju$i sklop je uleiten sa prstenastim kuglinim leajem u ijoj ravni

jesmjeten dvobrzinski samokoivi motor reduktor. #recizno poziciranje tereta kod nanoenja

jeomogu$eno el.regulacijom obrtnog momenta.


22/25

Slika 14. Toranjska dizalica 42-1

Te)ni'ke karakerisike

Visina dizanja 9 r!ka )orizonalna 40(15 "

!#ina r!ke 42(00 "

:osi&os na kraj! r!ke 150(00 kg

;aksi"alna nosi&os na do)&a! 3 " 4500(00 kg

rzine dizanja ,, +njiranje 6/0/60 "/"in ,V +njiranje /15/0 "/"in

rzina kolica 0/60 "/"in

rzina roacije 0 - 0(< o/"in

rzina kreanja krana 7ranslacija %o za)je&! k!%ca8 0 9 20 o/"in

=adni na%on > 30 V? 50 @z

A%ra&lja'ki na%on 43 V? 50 @z

,nsalisana snaga 0 k

izalica se "onira %o"o*! )idroagregaa.


23/25

Toranjska dizalica "-%O

vaj tip dizalice je projektovan za radove na bilo kojoj visini i prostoru, gdje se

zahtijevajuvelike nosivosti i brzine rada.Ea ovaj tip dizalice predviena je duina ruke do

@-m, uz mogu$nost prilagoavanja po zahtjevukupca.


24/25

.*/0U1*

&oranjske dizalice su posljednjih etrdesetak godina u sve ve$oj primjeni. 9jihovom

primjenomostvarena je racionalizacija rada na prijenosu i dizanju tereta te su u visokogradnji

nezamjenljiveza prijenos kabastog materijala, pa i betona.#ostoji veliki broj konstrukcija ovih

dizalica, koje u principu posjeduju velike slinosti.#rimjenjuju se na velikim gradilitima

objekata visokogradnje, mogu posluiti na pretovarnimeljeznikim stanicama, lukama i u

sline svrhe.#revladavaju uglavnom toranjske dizalice s vodoravnim granom.


25/25

DG&3AR&UAR?

%!r. Rhmi$ A. Rbdulah, #retovarna i transportna mehnizacija, Univerzitetska knjiga,

Aepublika BiV, 0::@.god !r.

Documents

Elementi visokogradnje