ELEMENTI 17.(VIIA) SKUPINE

ELEMENTI (VIIA) GRUPE Martina Ripi i Jelena Potisk HALOGENI ELEMENTIHalogeni elementi su nemetali: fluor, F; hlor, Cl; brom, Br; jod, I; astat, At, te tek nedavno otkriveni ununseptij Uus.Halogen (gr.-hls + gnao)-tvorac soliU prirodi dolaze samo u obliku soliVrlo reaktivni,(ns2np5)U elementarnom stanju dolaze kao dvoatomni molekuli, X2( X-X )F2(g)-svijetlouti gas, Cl2(g)-utozelen gas, Br2(l)-crvenosmea teku;nost,I2(s)-siva cvrsta supstancaflour u elementarnom stanju hlor u gasovitom stanju brom u elementarnom stanju i mineral fluorit i u morskoj soli jod u gasovitom u vrstom agregatnom i u vrstom agregatnom stanju stanju

FLUOR, FlAtomski (redni) broj 9Relativna atomska masa 18,9984032Oksidacijska stanja -1, 0Talite / Vrelite (K) 53,53 / 85,01Elektronegativnost 3,98 / 10,41 eVKonfiguracija zadnje ljuske 2s22p5Element je NemetalFluor je gas svijetloute boje, otra i prodorna mirisa. Sastoji se od dvoatomnih molekula F2.

fluere (lat.) - teiPrvi puta 1886. dobiven elektrolizom, H. Moissan u Parizu, Francuska. Najreaktivniji je od svih elemenata. Najjai je poznati oksidans. Dobiva se elektrolizom tenog fluorovodika (KFx3HF). irok spektar fluoriranih materijala je danas u optoj upotrebi kao npr. polimeri, pesticidi i antibiotici. Neke soli fluora, kao npr. CaF2, se koriste za strujanje u metalurgiji, a AlF3 za dobivanje aluminija.

Fluorovi jedinjenja su sastojci zubne glei i kosti, a nalaze se i u nekim biljkama. Fluor je izuzetno otrovan, a takoer i rastvori fluorida. Fluor i njegovi spojevi izazivaju upale i opekotine teko izljeive rane na koi i sluznicama, posebno u oima i disajnim organima. Maksimalna dozvoljena koncentracija ovih supstanci u radnim prostorijama je 1-3 cm3 u prostornom metru zraka.

HLOR, ClAtomski (redni) broj 16Relativna atomska masa 35,4527Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 4, 5, 6, [7]Talite / Vrelite (K) 172,17 / 239,18Elektronegativnost 3,16 / 8,30 eVKonfiguracija zadnje ljuske 3s23p5Element je NemetalZelenoute boje, otra, nadraujua mirisa. Tei je od vazduha i lako se ukapljuje. Pokazuje pojavu fluorescencije

lat. chlorum - utozelenOtkrio ga je 1774. C. W. Scheele u Uppsali, vedska.Elementarni je klor poslije fluora najreaktivnija supstancijapritiskom i hlaenjem lako se pretvara u utu tenost

U prirodi se nalazi slobodan jedino u vulkanskim lavama, ali je vrlo rairen u jedinjenjima, npr. kao natrij-hlorid (kuhinjska sol), kalij-hlorid, magnezij-hlorid i dr. se proizvodi u milionima tona elektrolizom rastvora NaCl-a.Koristi se kao izbjeljiva i kao sterilizator vode. Kljuna je industrijska hemikalija i koristi se za proizvodnju organoklornih rastvaraa i PVC-a.

Vrlo otrovanu vrlo malim koncentracijama nadrauje disajne organe, a 0,5-1% hlora u udisanom zraku brzo djeluje smrtonosno. Poljoprivreda,farmacija,hloriranje pitke vode,industrija celuloze i papira,izbjeljivanje tekstila.

BROM, BrAtomski (redni) broj 35Relativna atomska masa 79,904Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 4, 5, 7Talite / Vrelite (K) 265,9 / 331,93Elektronegativnost 2,96 / 7,59 eVKonfiguracija zadnje ljuske 3d104s24p5Element je NemetalJedini je tekui nemetal, tamnosmee je boje specifine teine 3,2.

grki bromos - smrad

otkrili 1826. A. J. Balard u Monpellieru, Francuska, i C. Lowig u Heidelbergu, Njemaka

lako hlapi i razvija crvenosmee pare, otra i zaguljiva mirisa. Otapa se u vodi dajui bromnu vodu. U prirodi dolazi samo u spojevima kao pratilac klora, i to u morskoj vodi i u naslagama soli koje su nastale isuenjem mora. Iz tih se dvaju izvora i dobiva tako da se izlui iz otopine pomou klora. crvena, gusta tekuina otrog mirisa (Br2), koja se industrijski vadi iz morske vode. Spojevi broma se koriste kao dodaci gorivima, u pesticidima i u fotografiji.

Pare broma podrauju sluznicu organa za disanje.Spojevi broma se koriste u medicini kao sredstva za smanjenje refleksne podraljivosti ivaca (sedativi i antiepileptici). Nakon dulje uporabe mogu uzrokovati kronino otrovanje (bromizam) s konim pritiima (bromakne), mravljenjem, drhtavicom i slabljenjem pamenja.

Atomski(redni) broj 35Relativna atomska masa 126, 90447Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 5, 7Talite/ Vrelite (K) 386,7 / 457,50Elektronegativnost 2,66 / 6,76 eV KKonfiguracija zadnje ljuske 4d105s25p5Element je Nemetaljod je crna, sjajna, nemetalna krutina (I2) koja lako sublimira ukoliko ju se zagrijeJOD, I otkrio ga je Bernard Curtois u Dijonu, Francuska, 1811. godine

internacionalni naziv, Iodum

metalno sjajne crnosive ljuske, listii ili ploice, topljive u eteru, acetonu, kloroformu, sumporougljiku i alkoholu, takoer u vodenoj otopini jodovodika i alkalijskih jodida, uz postanak polijodida

u prirodi je spojen u mineralima i mineralnim vodama, ima ga u biljkama (napose u nekim morskim travama), u sekretu titne lijezde i dr. Jod u krutom i plinovitom stanju

elektrina vodljivost joda pri sobnoj temperaturi je mala, no raste s porastom temperature

slabo je topljiv u vodi, te je zanimljivo kako vodena otopina joda nije ljubiasta, ve smeakristali joda lako sublimiraju zagrijavanjem u crveno- ljubiaste pare koje se sastoje od molekula joda

nalazi se u sastavu svih tjelesnih i biljnih stanica jer je potreban za njihov rast

godinja potreba joda za odraslu osobu iznosi oko 75 mg

ASTAT, AtAtomski (redni) broj 85Relativna atomska masa 209,9871Oksidacijska stanja [-1], 1, 5Talite/ Vrelite (K) 575 / 610 Elektronegativnost 2,2 / 5,3 eVKonfiguracija zadnje ljuske 4f145d106s26p5Element je NemetalRadioaktivni kemijski element iz grupe halogena

otkrili su ga Emilio Gino Segre, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie, 1940. godine u SAD- u proizveden je bombardiranjem bizmuta alfa- esticama

ime mu dolazi od grke rijei astatos- nepostojan

astat je reaktivan, radioaktivan nemetal koji slii jodu

slabo je istraen jer njegovi izotopi imaju kratko vrijeme poluraspada

poznato je da astat ima dvadesetak izotopa s rasponom masenih brojeva od 196 do 223vrijeme poluraspada astatovih izotopa je izmeu 10^-7 sekundi (218At, 214At) i 8,1 sata (210At)

astat je kemijski najsliniji jodu pa se pretpostavlja da se, kao i jod, akumulira u tiroidnoj lijezdi

primjenjuje se samo u nuklearnim reaktorima i postrojenjima te u istraivakim institutima, nemoe ga se vidjeti u svakodnevnom ivotu zbog svoje radioaktivnosti i jakog izvora zraenja

neki izotopi astata, npr. 215^At, 218^At i 218^At, su prisutni u mineralima urana i torija, kao dio serije prirodnog raspada, ali se procjenjuje da je ukupna koliina u Zemljinoj kori manja od 30 g

UNUNSEPTIJ, UusAtomski (redni) broj 117 Relativna atomska masa 291

tek nedavno otkriven element u sijenju 2010. otkrili su ga znanstvenici institucije Flerov Laboratory of Nuclear Reactions

kalcij sadri 20 protona te je znanstvenicima bilo logino da bi kalcij morali zapaliti u neto s 97 protona, berkelijem, da bi proizveli element s atomskim brojem 117to je element tei, to mu je ivotni vijek krai, vrijeme potrebno da nestabilni elementi ponu propadati procesima kao to je spontana fisija jezgre razlog je moda u tome to se elementi pribliavaju teoretiziranom Otoku stabilnosti

literatura: 1) Filipovi I.,Lipanovi S., Opa i anorganska kemija II dio (kemijski elementi,njihove elementarne tvari i spojevi), Zagreb, kolska knjiga, 1991. 2) Internet http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/cl/index.html HVALA NA PANJI!