Upload
vlada772
View
239
Download
9
Embed Size (px)
Citation preview
Elementi Planiranja i Programiranja Saobraćaja i Infrastrukture
SAOBRAĆAJ i INFRASTRUKTURA
Profesor mr Rajko KoricaAsistent mr Uroš Radosavljević
ArhitektonskiFakulet
Univerzitetau Beogradu
Departman za Urbanizam
Predavanje
Javni gradski saobraćaj (transit engl.)
Parkiranje i Parking menadžment
Transportni sistem
centar
poslovna četvrt
industrijska četvrt
stambena četvrt
poslovna četvrt
ulica-put-bus
metro
bus
neformalni-bus-peške
bus
bus-voz
Transportni sistemi utiču na vrstu prevoza
Zašto Javni prevoz?
Socijalna politikaOmogućavanje socijalno ugroženim grupama da se prevoze, naročito na veće distance
Envajormentalna politikaSmanjivanje kolskog aero-zagađenja
Ekonomska politikaManje ekonomskih, više finansijskih troškovaAtraktivniji i efikasniji gradPristup lokalnim, regionalnim i globalnim aktivnostima
Planerska politikaUnapređenje dostupnosti (unapređenje mobilnosti/smanjenje potrebe za transportom)
Politička odluka
Vrste prevoza
1,425,000Voz: sub-urbano0,919,000Autobus: posebna traka- (visoki troškovi)15,000Tramvaj
1,410,000Autobus: ulica1,74,000Mini-busJavni
prevoz
8,12,750Automobil: autoput- (vreme)1,800Pešačenje0,21,500Bicikl
8,6440-800Automobil: ulicaPrivatni prevoz
Troškovi 1975US$centi/osobi/km
KapacitetOsoba/čas/km
Vrsta prevoza
Vrste prevozaUključujući potrebnu infrastrukturu i operativne troškove za vozila
izvor: Fransen, 2005
Vrste javnog prevoza
Zaprežni taksi
Rikša
Bicikl-taksi
Motor-taksi
ČamacAutoMini-busNeformalniBrod / čamac
MetroMini-bus
VozAutoAutobusFormalni
Nevezan za uliceTaksiAutobuski
izvor: Fransen, 2005
Mreže javnog prevoza
Dva osnovna tipa mreže u sistemu javnog gradskog prevoza
SISTEM DIREKTNIH LINIJASISTEM GLAVNIH I SEKUNDARNIH LINIJA
Mreže javnog prevoza
Sistem DIREKTNIH linija
direktne linije
izvor: Orn, 2002
centar direktne linije
Mreže javnog prevoza
Sistem GLAVNIH i SEKUNDARNIH linija
glavne linije
sekundarne linije
centar
izvor: Orn, 2002
U praksi - kombinacija
Vrste javnog prevoza
Trolejbusi / tramvaji / metroSkupZahteva velike gustine – metropolitenski gradovi
VozUkoliko pokriva velike distance – ekonomičan (isplativ)Veliki inicjalni investicioni troškoviModifikacije relativno jeftine
Oba sistemaPovezani na autobuske linije / neformalni prevoz
Velike gustine – metropolitenski gradovi
Trolejbusi
Tramvaji
Metro
Metro
Umreženost sa drugim vidovima JGS
Metro stanice – tržni centri
Metro stanice – tržni centri
Voz – železnički saobraćaj
Železnički saobraćaj – velike površine
Železnički saobraćaj – velike površine
Železničke stanice – odnos prema istorijskom tkivu
Amsterdam
Železničke stanice – odnos prema novim kompleksima
London Doklands
Železničke stanice
Železničke stanice
Železničke stanice u novim poslovnim centrima Roterdam
Šinkansen brzi voz - međugradski
Maglev (magnetna levitacija) Šangaj 2003
ULTra (Urban Light Transport) Sistem, Kardif, UK
Vrste javnog prevoza
Autobusi i mini-buseviGeneralno pokrivaju >50% čitavog javnog prevoza12-150 ljudi po autobusuNajfleksibilnijiMinimalno angažovanje javne uprave i administracijeEfikasnost se može povećati zasebnim autobuskim trakama i terminalima
Autobusi – zasebne trake i terminali
Autobusi – zasebne trake i terminali
Autobusi i mini-busevi
Autobusi i mini-busevi
Turistički obilasci
Turistički obilasci
Turistički obilasci brodom - Roterdam
Turistički obilasci brodom - Amsterdam
Vodeni taksi
Taksi
Taksi
Biciklistički taksi
Biciklistički taksi
Zaprežni taksi
Zaprežni taksi
Avionski saobraćaj
Efikasnost zavisi od umreženosti (povezanosti) sa drugim vidovima saobraćaja – železničkim, metro, autobuskim, kolskimZahteva velike prostorne resurseZahteva velike površine za mirujući saobraćajUticaj na okolni prostor
Avionski saobraćaj
Porast broja putnika u svetu
Aerodromi – tranzitno poslovno-tržni centri
Hong Kong Chek Lap Kok Aerodrom
NA OSTRVU
Kansai aerodrom, Osaka zaliv, Japan
NA OSTRVU
Šiphol aerodrom, Amsterdam, Holandija
U BLIZINI GRADSKE STRUKTUREFORMIRAN POSLOVNO USLUŽNI GRAD
Londonski gradski aerodrom, UK
U SRCU GRADA
Lion aerodromska zgrada, Francuska
Parkiranje i Parking menadžment
Razumevanje Parkiranja
Na kraju današnjeg časa trebalo bi da imate razumevanje:
Nekoliko definicijaParkiranje – pozitivni i negativni uticajiTipičan razvoj politika i konflikti politikaŠta lokalne uprave kontrolišu?Regulisanje i primena uličnog parkiranjaParkiranje izvan ulice– tipovi, cene, kontrola, korišćenjeEfekti parkiranja na ekonomsku vitalnostParkiraj-i vozi-se (javnim prevozom)Dobijanje podrške javnosti za politiku parkiranjaKako razviti politiku parkiranja i uspostaviti kontrolisane zone parkiranja
Nekoliko definicija
Ulično parkiranje
Javno parkiranjeizvan ulice -parkirališta
Javno izvanulice (može biti u garažama)
Privatno ne-stambeno (PNS)
Plaćanje na vidnim parking aparatima
Pozitivni uticaji politike parkiranja
Ima uticaj na modalnu raspodeluMože da podrži lokalni ekonomski razvojVeliki doprinos lokalnom budžetuUnapređuje bezbednost na ulicamaUtiče na posedovanje automobila
Negativni uticaji parkiranja
Uticaji uličnog parkiranja (i potrage za parking mestom) na:
saobraćajne gužve,
bednost na ulicama
životno okruženje
blokiranje autobuskih traka i stajališta; trotoara i pešačkih prelaza
Izvan ulice:Troškovi izgradnje i zauzet prostor
Površinsko - €3k/mestuU objektu – €15-20k/mestuPodzemno - €25k/mestu i naviše
Veći broj putovanja kolima u špicevima – naročito PNS
Parking menadžment – šta je to?
Reguliše način upotrebe i količine uličnog i parkiranja izvan ulice – parkirališta kako bi se postigli ciljevi kao što su:
Bezbednost i pešačka pristupačnostEkonomska vitalnost – npr. e.g. prihod od parking mestaSmanjenje lokalnih saobraćajnih gužvi (potraga zaparking mestom)Smanjeni vizuelni uticajiPovećavanje prihodaOdržavanje određenih korisničkih grupa srećnim!Smanjenje upotrebe automobila, povećanje upotrebe javnog prevoza – generalno smanjenje gužvi
Postiže se kroz restrikcije, učešće i naplatu postojećih parking mesta i kontrolišu se nova mesta
Efektivan Parking menadžment – koja vrste kontrole se traži?
Javna uprava bi želela da ima:Kontrolu parking mesta
Većina lokalnih uprava u Evropskim zemljama kontroliše ulično parkiranjeVelika različitost kontrole javnog parkiranja izvan uliceBez kontrole postojećih PNS (osim u Austriji, UK, Švedskoj - porezi)
Delimična kontrola novog PNS kroz građevinske dozvole
Kontrola prinudne naplateVećina zemalja – policija / sudovi imaju uloguIzuzetak – Holandija, UK?
Javno upravljanje i menadžment parkiranjem –nekompletan
Neke od cena uličnog parkiranja
Cena po satu (€) (2002)Beč 0.87Brisel 0.50Pariz 1.00 – 3.00Lion 1.50 – 5.00Bremen 0.60 – 1.50Keln 1.00 – 2.00Štutgart 0.20 – 2.00Minhen 2.00 – 2.50Dablin 1.00 – 1.90Amsterdam 1.60 - 2.50Mastriht 1.40Lisabon 0.50Madrid 0.60 – 1.20Barselona 0.90 – 1.20Edinboro 1.20 – 3.00Centralni London 7.00
Efekti parkiranja na upotrebu automobilai javnog prevoza – 1
Očigledna relacija – neki primeri:
Grad
CBD Učešće u površini
pod poslovanjem
CBD Poslovni prostor
(1,000 ft2)
Parking mesta po 1,000 ft2
Parking mesta po
CBD zaposleno
m
Parkiraj i vozi se
mesta po CBD
zaposlenom
AM Vršni sat CBD tranzitno
učešće
Saskatoon 20.7% 3,600 3.5 0.79 — 14.6% Edmonton 20.2% 15,133 2.1 0.51 0.029 32.0%
Calgary 23.4% 31,493 1.3 0.46 0.084 38.8% Montreal 14.9% 87,996 1.0 0.38 0.270 48.7%
Winnipeg 26.1% 17,478 1.4 0.36 — 39.7% Vancouver 16.3% n/a n/a 0.29 0.034 46.0%
Toronto 25.3% 61,570 1.5 0.29 0.122 64.1% Ottawa 31.7% 21,024 1.1 0.28 0.008 48.8%
Efekti parkiranja na upotrebu automobilai javnog prevoza – 2
Gradovi/regioni gde je poznato da je parking menadžment pomogao da se poveća upotreba javnog prevoza i/ili modalne raspodele (upotrebe drugog NMT sredstva):
MinhenFrajburgCirihJorkBrajton (UK)NotingemEdinboroStrazbur
Empirijske studije (Young, 1991, Pariz; Topp, 1991, Minhen) pokazuju promenu upotrebe drugog NMT sredstva zahvaljujući parking menadžmentuModelovanje npr. Dasgupta
et al (1994) pokazuje parking menadžment mnogo efektivnijim nego smanjenje cena karata javnog prevoza kao TDM sredstvo (transport Demand Menadžment)
Efekti parkiranja na upotrebu automobilai javnog prevoza – 3
(COST 342 – najnovije Evropsko istraživanje)Wiener Neustadt – nova parking zonaprouzrokovala je da 25% zaposlenih koji su se ranije parkirali u tom delu pređu na pešačenje i bicikle kao vidove prevozaBečki distrikti 5-9 – nove parking zone prouzrokovale su:
30% smanjenja obima saobraćaja30% posetilaca i zaposlenih u tim delovima grada koji su ranije dolazili kolima promenili su sredstvo prevoza7% posetilaca je promeilo destinaciju
Efekti parkiranja na upotrebu automobilai javnog prevoza - Edinburg
% putnika koji ne putuju automobilom
35% -upravabanke
30% - poslovni park
40% - bolnica
Svi imaju ograničeno parkiranje na lokaciji
Od 2000-2006 ukupna upotreba autobusa u Edinburgu porasla je na 25%