ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA ...os-sveti-djurdj.skole.hr/upload/os-sveti-djurdj/images/static3/1163/File/Dokumenti... · (Sklonidba imenica) Pridjevi (određeni

1

OSNOVNA ŠKOLA SVETI ĐURĐ

ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA

U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

za 2017. / 2018. školsku godinu

rujan 2017.

2

Temeljem čl. 3. stavka 2. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Školski odbor Osnovne škole Sveti Đurđ, Sveti

Đurđ Cvjetna 4, na sjednici održanoj 28. rujna 2017. godine, na prijedlog Učiteljskog vijeća i po razmatranju na sjednici Vijeća roditelja, donio je

Elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja učenika u Osnovnoj školi Sveti Đurđ za 2017/2018. školsku godinu.

1. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz hrvatskog jezika --------------------------------------- 3.

2. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz likovne kulture --------------------------------------- 25.

3. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz glazbene kulture --------------------------------------- 27.

4. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz engleskog jezika --------------------------------------- 29.

5. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz njemačkog jezika --------------------------------------- 36.

6. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz prirodne grupe predmeta --------------------------------------- 46.

7. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz matematike --------------------------------------- 50.

8. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz kemije --------------------------------------- 64.

9. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz geografije --------------------------------------- 66.

10. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz povijesti --------------------------------------- 69.

11. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz tehničke kulture --------------------------------------- 72.

12. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz tjelesne i zdravstvene kulture --------------------------------------- 74.

13. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz informatike --------------------------------------- 78.

14. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz vjeronauka --------------------------------------- 83.

15. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz razredne nastave --------------------------------------- 86.

3

1. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ HRVATSKOG JEZIKA U

OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Hrvatski jezik

Ocj

ena

Hrvatski jezik (prošlost,

sadašnjost, dvojezičnost)

Nepromjenjive vrste

riječi

Imenice

(Sklonidba imenica)

Pridjevi

(određeni i neodređeni oblik

pridjeva; sklonidba i

stupnjevanje pridjeva)

Zamjenice Brojevi Glagoli Subjekt i

predikat

ned

ovo

ljan

Učenik ne razumije razliku između

jednojezičnoga i dvojezičnoga ovladavanja hrvatskim jezikom, ne

razumije ulogu službenoga jezika

niti manjinskoga jezika. Ne razlikuje zavičajne idiome niti ih

prepoznaje u tekstu.

Učenik ne razumije razliku

između promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Na

primjerima ne uočava

nepromjenjive riječi.

Učenik ne prepoznaje

imenice u tekstu. Ne zna nabrojiti padeže s padežnim

pitanjima.

Učenik ne prepoznaje pridjeve u

tekstu. Ne razumije razliku između određenog i neodređenog

oblika pridjeva. Ni uz učiteljičinu

pomoć ne može sklanjati niti komparirati pridjeve.


zamjenice. Ne razumije razliku između govorne,

sugovorne i negovorne

osobe.

Učenik ne može prepoznati

brojeve u tekstu. Ne razumije razliku između

glavnoga i rednoga broja.

Ne piše brojeve u skladu s pravopisom.

Učenik ne može

odrediti glagolski broj i glagolsku

osobu glagolu.

Teško prepoznaje glagole u rečenici.

Učenik u rečenici ne

zna prepoznati predikat i subjekt.

do

vo

ljan

Učenik se uz učiteljičinu pomoć prisjeća razlike između

jednojezičnoga i dvojezičnoga

ovladavanja hrvatskim jezikom, kao i uloge službenoga i

manjinskoga jezika. Uz pomoć

razlikuje zavičajne idiome i prepoznaje ih u tekstu.

Učenik se uz učiteljičinu pomoć dosjeća što su i koje

su nepromjenjive vrste riječi.

Samo ih uz pomoć može prepoznati na primjerima.

Učenik u tekstu prepoznaje imenice. Uz pomoć može

nabrojit padeže s padežnim

pitanjima, ali ih ne zna primijeniti na primjerima.

Učenik uz pomoć pronalazi pridjeve u tekstu određuje im

vrstu te ih komparira.

Reproducira, ali ne razumije razliku između određenog i

neodređenog pridjeva. Ni uz

pomoć ne može pridjevu odrediti padež.

Učenik uz učiteljičinu pomoć u tekstu

prepoznaje osobne

zamjenice u nominativu, ali im ne može odrediti

osobu i broj.

Učenik uz učiteljičinu pomoć pronalazi brojeve u

tekstu te ih razvrstava na

glavne i redne. Ni uz pomoć ne može sklanjati

brojeve. Griješi u pisanju

brojeva.

Učenik uz pomoć mijenja glagole po

glagolskim

osobama u oba broja, ali ih na

tekstu ne može

odrediti.

Učenik uz učiteljičinu pomoć

može odrediti

predikat i subjekt (samo izrečeni).

do

bar

Učenik bez pomoći učiteljice zna

reproducirati pojmove, ali bez njihovoga razumijevanja u

potpunosti. Reproducira primjere

zavičajnih idioma koji su obrađeni na satu ili spomenuti u udžbeniku,

ali se ne snalazi na novom,

nepoznatom tekstu. Nije u

potpunosti osvijestio razliku

službenoga jezika i zavičajnoga

idioma jer u govoru i pismu koristi dijalektizme.

Učenik samostalno definira

nepromjenjive vrste riječi i uglavnom ih samostalno

prepoznaje u tekstu, ali

ponekad miješa promjenjive i nepromjenjive vrste riječi.

Griješi u imenovanju

nepromjenjivih riječi.

Učenik je ovladao nazivima

padeža i padežnim pitanjima na razini reprodukcije. Na

primjerima često griješi,

postavlja kriva padežna pitanja.

Učenik reproducira naučene

primjere određenih i neodređenih pridjeva, ali razliku ne razumije u

potpunosti. Samostalno

komparira pridjeve, no griješi u nepravilnoj komparaciji. Uz

učiteljičinu pomoć pridjevima

može odrediti padež.

Učenik samostalno

reproducira pojam zamjenice, ali ga ne

razumije u potpunosti.

Zna nabrojiti zamjenice, ali često griješi pri

određivanju osobe koju

zamjenice zamjenjuju i

broja. Uz pomoć

uspijeva zamijeniti

imenice, pridjeve i brojeve zamjenicama.

Učenik samostalno

prepoznaje brojeve na primjerima, razvrstava ih

na glavne i redne, ali ne

može samostalno objasniti razliku u njihovu značenju.

Uz pomoć uspijeva

sklanjati brojeve.

Učenik

samostalno mijenja glagole po

glagolskim

osobama u jednini i množini,

prošlosti,

sadašnjosti i

budućnosti, a uz

pomoć uspijeva i

u tekstu odrediti osobu i broj.

Učenik samostalno

definira pojmove, no ima teškoća u

njihovoj primjeni u

rečenici. Izostavlja pomoćne glagole

prilikom

određivanja

predikata te ima

teškoća s

određivanjem neizrečenoga

subjekta.

vrl

o d

ob

ar

Učenik je usvojio ključne pojmove

na očekivanoj razini razumijevanja i primjene. Za svaki pojam iznosi

vlastite primjere. Ponekad se u

govoru i pismu služi zavičajnim idiomom.

Učenik je ovladao

nepromjenjivim riječima na razini samostalnog

prepoznavanja,

razumijevanja i primjene. Samostalno ih određuje i

imenuje. Ponekad griješi u

uporabi prijedloga s(a), k(a) te priloga gdje, kamo, kuda.

Učenik je na očekivanoj

razini ovladao sklonidbom imenica. Postavlja ispravna,

proširena padežna pitanja.

Ponekad miješa dativ i lokativ. Rijetko griješi u

uporabi padežnih oblika u

govoru i pismu.

Učenik je na razini

prepoznavanja, razumijevanja i primjene ovladao komparacijom i

sklonidbom pridjeva te

razlikovanjem određenog i neodređenog pridjeva. Rijetko

griješi u određivanju padeža i

stupnja pridjeva te u uporabi neodređenoga oblika pridjeva.

Učenik prepoznaje,

razumije i primjenjuje naučene pojmove.

Zamjenicama uglavnom

samostalno određuje osobe koje zamjenjuju te

broj. Uglavnom

samostalno zamjenjuje imenice, pridjeve i

brojeve.

Učenik je uglavnom

ovladao brojevima kao vrstom riječi, razumije

razliku između glavnih i

rednih brojeva. Samostalno sklanja brojeve, ali

ponekad griješi u sklonidbi

i uporabi brojeva dva, tri i četiri.

Učenik je usvoji

gradivo na razini prepoznavanja,

razumijevanja i

primjene. Vrlo rijetko griješi u

određivanju

glagolske osobe, broja i vremena.

Učenik samostalno

određuje predikat i subjekt, rijetko

izostavlja pomoćne

glagole. Teškoće mu predstavljaju

rečenice s više

subjekata.

4

od

liča

n

Učenik samostalno definira,

zaključuje i povezuje gradivo. Služi

se dodatnim izvorima znanja. Naučeno samostalno primjenjuje u

govoru i pismu.

Učenik samostalno

prepoznaje, definira,

razlikuje, analizira i zaključuje gradivo. Ne

miješa promjenjive i nepromjenjive riječi.

Pravilno ih upotrebljava u

govoru i pismu.

Učenik je u potpunosti

ovladao sklonidbom padeža

na razini prepoznavanja, definiranja, razlikovanja,

analize i zaključivanja. Ne griješi u određivanju padeža,

prepoznaje jednake oblike

riječi u različitim padežima te se ispravno služi padežnim

oblicima u govoru i pismu.

Učenik samostalno određuje i

pronalazi vlastite primjere

određenih i neodređenih oblika pridjeva te ih pravilno

upotrebljava u govoru i pismu. Samostalno određuje padeže uz

pomoć proširenih padežnih

pitanja. U govoru i pismu pravilno rabi padežne nastavke

određenih i neodređenih pridjeva.

Samostalno komparira pridjeve,

razumije njihove odnose u

stupnjevanju te pravilno rabi

komparative i superlative.

Učenik samostalno

definira, zaključuje i

povezuje gradivo. Bez teškoća pronalazi

zamjenice u tekstu, određuje im osobu i broj

te ih pravilno rabi u

govoru i pismu.


ovladao brojevima kao

vrstom riječi, samostalno ih sklanja, ne griješi ni u

sklonidbi brojeva ni u uporabi brojeva u skladu s

pravopisom.

Učenik

samostalno

definira, zaključuje,

primjenjuje i povezuje gradivo.

Ispravno

upotrebljava glagolske osobe u

govoru i pismu.

Učenik samostalno

primjenjuje i

povezuje gradivo. Samostalno

određuje i gramatički opisuje

gl. predikat i

subjekt.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Jezično izražavanje

Ocj

ena

Veliko početno slovo

(nazivi kontinenata,

država, zemalja,

naroda i naseljenih

mjesta)

Subjektivno i objektivno

pripovijedanje

Subjektivno i

objektivno opisivanje

osobe

Pripovijedanje u

1. i 3. osobi

Stvaralačko

prepričavanje

Rečenični

znakovi

Interpretativno

čitanje književnih

tekstova

Književni i

neknjiževni

tekstovi

ned

ovo

ljan

Učenik nije usvojio pravila o

pisanju velikoga početnog slova u nazivima kontinenata,

država, zemalja, naroda i

naseljenih mjesta.


između subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, ne

može subjektivno i objektivno

iznositi događaje (usmeno i pisano).


između subjektivnoga i objektivnoga opisa osobe, ne

može stvarati usmeni i pisani

subjektivni i objektivni opis osobe.

Učenik ne razlikuje

pripovijedanje u prvoj i pripovijedanje u trećoj

osobi, tj. ne prepoznaje

sudionika i promatrača zbivanja.

Učenik ne zna stvaralački

prepričavati.

Učenik ne poznaje

pravilo o stavljanju zareza ispred veznika a

i ali te iza usklika i

riječi u vokativu.

Učenik ne poznaje

vrjednote govorenoga jezika stoga ne može

prikladno interpretirati

tekstove.

Učenik ne razlikuje

književne i neknjiževne tekstove.

do

vo

ljan

Učenik je uglavnom usvojio

pravila o pisanju velikoga

početnog slova u nazivima

kontinenata, država, zemalja,

naroda i naseljenih mjesta, ali

ih ne zna primijeniti na prikladnim primjerima u skladu

s pravopisom.

Učenik razumije razliku između

subjektivnoga i objektivnoga

pripovijedanja, ali naučeno ne

primjenjuje ni u govoru ni u

pismu.

Učenik razumije razliku

između subjektivnoga i

objektivnoga opisivanja

osobe, ali naučeno ne

primjenjuje ni u govoru ni u

pismu.

Učenik razlikuje

pripovijedanje u prvoj i

trećoj osobi, ali naučeno

ne može primijeniti u

vlastitim pisanim

radovima i usmenom pripovijedanju.

Učenik uz učiteljičinu

pomoć može stvaralački

prepričati kratke priče

uvođenjem novog događaja

ili novog lika.

Učenik reproducira

pravila o pisanju

zareza, ali ih ne

primjenjuje u pismu.

Učenik uočava razlike u

doživljaju

književnoumjetničkoga

djela s obzirom na

različite govorne

interpretacije. Slabo poznaje vrednote

govorenoga jezika stoga

loše interpretativno čita. Nepravilno artikulira

glasove č, ć, dž, đ.

Učenik reproducira

pojmove, ali ih ne zna

prepoznati na

primjerima različitih

tekstova.

5

do

bar

Učenik je usvojio pravila o

pisanju velikoga početnog

slova u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i

naseljenih mjesta, ali često griješi u pisanom izražavanju.

Učenik razlikuje subjektivno i

objektivno pripovijedanje. Uz

pomoć subjektivno i objektivno iznosi događaje (usmeno i

pisano).

Učenik uz pomoć stvara

subjektivni i objektivni opis

osobe (usmeni i pisani). Ne pazi na kompoziciju.


pomoć preoblikuje

pripovijedanje u prvoj osobi u pripovijedanje u

trećoj i obrnuto. Ne pazi na kompoziciju

pripovijedanja.

Učenik gotovo samostalno

stvaralački prepričava

događaje uvođenjem jednog do dva nova

elementa. Ne pazi na kompoziciju.

Učenik poznaje pravila

i primjenjuje ih u

pismu, ali često griješi.

Učenik je na prosječnoj

razini ovladao

interpretativnim čitanjem. Čita s nepravilnim

izgovorom nenaglasnica, ne poštuje rečenične

znakove, ima poteškoća s

artikulacijom glasova č, ć, dž, đ.

Učenik uglavnom

samostalno razlikuje

književne i neknjiževne tekstove.

Ne daje vlastite primjere.

vrl

o d

ob

ar

Učenik samostalno definira i

primjenjuje pravila o pisanju velikoga početnoga slova.

Većinu vlastitih pogrješaka ne

uočava sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin poticaj.

Učenik prepoznaje i zna

obilježja subjektivnog i objektivnog pripovijedanja,

naučeno samostalno primjenjuje

u govoru i pismu. Rijetko griješi u preoblikovanju subjektivnoga

u objektivno pripovijedanje i

obrnuto.


obilježja subjektivnog i objektivnog opisivanja,

naučeno samostalno

primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u

preoblikovanju

subjektivnoga u objektivno opisivanje i obrnuto.


obilježja pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi,

naučeno samostalno

primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u

preoblikovanju

pripovijedanja iz prve u treću osobu i obrnuto.


obilježja stvaralačkog prepričavanja. Zna

stvaralački prepričavati

uvođenjem više novih elemenata.

Učenik samostalno

definira i primjenjuje

pravila o pisanju

zareza. Većinu vlastitih pogrješaka ne uočava

sam, ali ih osvješćuje i

ispravlja na učiteljičin poticaj.

Učenik je uspješno

ovladao interpretativnim čitanjem, pravilno se služi

vrjednotama govorenoga

jezika, griješi jedino u izgovoru glasova č, ć, đ i

dž.

Učenik samostalno

definira, prepoznaje i primjenjuje obilježja

književnih i

neknjiževnih tekstova. Daje vlastite primjere.

od

liča

n

Učenik je ovladao, osvijestio,

usustavio pravila o pisanju

velikoga početnoga slova. Sustavno ih primjenjuje u

pismu. Istražuje i komentira

pravopisnu problematiku.

Učenik prepoznaje, zna,

zaključuje i komentira obilježja

subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, pravilno ih

koristi u govoru i pismu, pazi na

kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno

pripovijedanje u pripovjednim

tekstovima. Samostalno preoblikuje način pripovijedanja.


zaključuje i komentira

obilježja subjektivnog i objektivnog opisivanja

osobe, pravilno ga koristi u

govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje

subjektivno i objektivno

pripovijedanje u pripovjednim tekstovima.

Samostalno preoblikuje

način opisivanja.



obilježja pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi.,

pravilno ih koristi u

govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje

subjektivno i objektivno

pripovijedanje u pripovjednim

tekstovima. Samostalno

preoblikuje način pripovijedanja.



obilježja stvaralačkog prepričavanja, pravilno ih

koristi u govoru i pismu,

pazi na kompoziciju. Vrlo je originalan u stvaranju

novih sadržaja.

Učenik je ovladao,

osvijestio, usustavio

pravila o stavljanju zareza . Sustavno ih

primjenjuje u pismu.

Istražuje i komentira pravopisnu

problematiku.


ovladao interpretativnim

čitanjem prema kojemu pokazuje izrazitu

sklonost. Pokazuje visoki

stupanj usvojenosti ortoepske norme.

Učenik prepoznaje,

zna, zaključuje i

komentira obilježja književnih i

neknjiževnih tekstova.

Zamjećuje ulogu pridjeva i imenica te

slikovitih izraza u

tekstu.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Književnost

Ocj

ena

Višeznačnost riječi

(preneseno značenje riječi)

Obilježja lirike Obilježja epike

(lik, fabula,

pustolovni roman)

Obilježja lirike (motivi,

pjesničke slike, stih, vrste

lirskih pjesama)

Stilska izražajna sredstva

(personifikacija, epitet,

onomatopeja, kontrast,

usporedba)

Obilježja drame

ned

ovolj

an

Učenik ne razumije i ne može

reproducirati pojmove osnovnog i

prenesenog značenja riječi. U

tekstu ne prepoznaje riječi

prenesenoga značenja.

Učenik ne raspoznaje

obilježja lirike. Ne

pokazuje interes za

čitanje i interpretaciju

lirskih djela.

Učenik ne raspoznaje

obilježja epike. Ne

pokazuje interes za

čitanje i interpretaciju

epskih djela.

Učenik ne može samostalno

reproducirati ključne pojmove. Ne

može odrediti vrstu pjesme prema

temi. Ne razlikuje vezani od

slobodnoga stiha niti vrstu stiha

prema broju slogova. Ne raspoznaje

motive.

Učenik ne može samostalno

reproducirati ključne

pojmove. Ne prepoznaje ih u

poetskome i pripovjednome

tekstu.

Učenik ne razlikuje dramu kao poseban

književni rod. Ne uočava obilježja

dramskoga teksta. Ne razlikuje dijalog od

monologa. Ne razumije ulogu didaskalija.

Ne pokazuje interes za čitanje dramskoga

teksta.

6

dovolj

an

Učenik se uz učiteljičinu pomoć

prisjeća razlike između osnovnog

i prenesenog značenja. U tekstu

označenim riječima može odrediti

jesu li u osnovnom ili u

prenesenom značenju.


pomoć reproducira

obilježja lirike, ali ih ne

može prepoznati i

primijeniti na primjerima.

Učenik djelomično

reproducira obilježja

epike. Ne može ih

prepoznati na

primjerima. Miješa

lirska i epska

obilježja.

Učenik uz pomoć reproducira

ključne pojmove te razlikuje vezani

od slobodnog stiha. Zajedno s

učiteljicom određuje vrstu lirske

pjesme i vrste stihova prema broju

slogova.

Učenik uz učiteljičinu pomoć

reproducira ključne pojmove,

ali ih ne prepoznaje u

poetskome i pripovjednome

tekstu.

Učenik uz pomoć reproducira ključne

pojmove, prepoznaje dramu kao književni

rod, razlikuje dijalog od monologa. Uz

učiteljičinu pomoć objašnjava ulogu

didaskalija.

dobar

Učenik sam reproducira pojmove

jednoznačnosti i višeznačnosti,

ali bez njihovog razumijevanja u

potpunosti. Ne može vlastitim

primjerima oprimjeriti

višeznačne riječi, već samo

primjerima iz udžbenika.

Višeznačne riječi ne primjenjuje

prikladno u jezičnim

djelatnostima. U govoru i tekstu

može uočiti riječ prenesenog

značenja, ali ne može objasniti

njezino stvarno značenje.

Učenik uglavnom

samostalno reproducira

obilježja lirike i uz pomoć

ih pronalazi na

primjerima lirskih

pjesama.

Učenik uglavnom

samostalno definira

obilježja epike.

Uočava pripovijedanje

kao temeljni epski

postupak, prepoznaje

glavne i sporedne

likove. Uz učiteljičinu

pomoć prepoznaje i

imenuje dijelove

fabule i uočava

osnovnu misao teksta.

Učenik uglavnom samostalno

reproducira ključne pojmove.

Samostalno razlikuje vezani od

slobodnog stiha. Zna definirati vrstu

stiha prema broju slogova, ali često

griješi u primjeni na pjesmi. Navodi

primjere obrađene na satu.


definira ključne pojmove, a

uz učiteljičinu pomoć ih

prepoznaje u primjerima.

Učenik uglavnom samostalno definira

ključne pojmove, a uz učiteljičinu pomoć

ih prepoznaje u primjerima.

vrl

o d

ob

ar

Učenik prepoznaje, razumije i

primjenjuje naučene pojmove.

Vlastitim primjerima može

oprimjeriti višeznačne riječi.

Ponekad griješi u uporabi

višeznačnih riječi u jezičnim

djelatnostima.

Učenik gotovo

samostalno uočava

obilježja lirike na

primjerima lirskih

pjesama. Aktivno

sudjeluje u obradi lirskih

djela.

Učenik gotovo

samostalno uočava

obilježja epike u

tekstu. Samostalno

uočava osnovnu misao

teksta, imenuje

dijelove fabule,

uočava poglavlja.

Aktivno sudjeluje u

obradi epskih djela.


prepoznaje, definira i primjenjuje

naučene pojmove. Navodi vlastite

primjere. Aktivno sudjeluje u

interpretaciji lirskih djela.


prepoznaje, definira i

primjenjuje naučene pojmove.

Aktivno sudjeluje u

interpretaciji poetskoga i

pripovjednoga teksta.

Učenik gotovo samostalno prepoznaje,

definira i primjenjuje naučene pojmove.

Aktivno sudjeluje u interpretaciji

dramskoga teksta.

odli

čan

Učenik samostalno zaključuje i

definira gradivo te ga prikladno

primjenjuje u jezičnim

djelatnostima (govorenje,

slušanje, čitanje, pisanje).

Učenik u potpunosti

prepoznaje, razumije,

objašnjava, analizira,

raščlanjuje lirska

obilježja. Uočava

kratkoću i osjećajnost kao

bitne sastavnice u

nastajanju lirskih djela.



objašnjava, analizira,

raščlanjuje epska

obilježja. Vodi iscrpan

dnevnik čitanja. Čita

više od zadanoga.

Učenik u potpunosti prepoznaje,

razumije, objašnjava, analizira,

raščlanjuje gradivo. Povezuje i

komentira naučeno gradivo pri

interpretaciji novih lirskih pjesama.

Učenik sve naučene pojmove

samostalno definira, razumije,

uočava. Povezuje i komentira

naučeno gradivo pri

interpretaciji novih poetskih i

pripovjednih tekstova.

Učenik sve naučene pojmove samostalno

definira, razumije, uočava. Povezuje i

komentira naučeno gradivo pri

interpretaciji novih dramskih tekstova.

Povezuje dramski tekst s kazališnim

izražajnim sredstvima.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Medijska kultura

Ocj

ena

Mediji Filmski rodovi Animirani film Tisak Kazalište

7

ned

ovolj

an Učenik ne razumije ulogu medija

kao prijenosnika poruke ni tijek

priopćajnoga procesa. Ni uz

pomoć ne može razvrstati medije

na tradicionalne i na suvremene.

Učenik ne prepoznaje i ne

razlikuje filmske rodove. Ne

pokazuje interes za film.


razlikuje filmske rodove, ne

može reproducirati osnovna

obilježja animiranoga filma.

Ne pokazuje interes za

gledanje animiranoga filma.


razlikuje vrste tiska.

Učenik ne može prepoznati kazališna

izražajna sredstva. Ne pokazuje interes za

kazalište.

dovolj

an

Učenik uz učiteljičinu pomoć zna

razvrstati medije na tradicionalne

i na suvremene, no ne može

objasniti tijek priopćajnog

procesa.

Učenik uz pomoć zna

nabrojiti filmske rodove te

svaki oprimjeriti primjerima

obrađenima na satu.


pomoć reproducira osnovna

obilježja animiranog filma.

Ne razlikuje crtani film od

lutkarskoga filma.

Učenik uz pomoć zna nabrojiti

vrste tiska, ali ih ne zna

oprimjeriti.

Učenik na razini dosjećanja, uz

učiteljičinu pomoć, zna nabrojiti izražajna

sredstva, ali ih ne može prepoznati u

predstavi.

dobar

Učenik samostalno razvrstava

medije, ali mu nije u potpunosti

jasna uloga medija kao

posrednika između pošiljatelja i

primatelja.


prepoznaje i razlikuje filmske

rodove.

Učenik uglavnom

samostalno reproducira

osnovna obilježja

animiranoga filma te uz

učiteljičinu pomoć

objašnjava razliku između

crtanoga i lutkarskoga

filma.


prepoznaje i razlikuje vrste

tiska.

Učenik uglavnom samostalno definira i

prepoznaje kazališna izražajna sredstva u

predstavi (scenografiju, kostimografiju,

rasvjetu).

vrl

o d

ob

ar

Učenik je ovladao pojmovima o

medijima na razini razumijevanja

i primjene. Pokazuje interes samo

za pojedinu vrstu medija.

Učenik gotovo u

potpunostiprepoznaje,

definira, razumije, objašnjava,

, oprimjeruje i primjenjuje

znanje o filmskim rodovima,

ali ne pokazuje interes za

istraživački i stvaralački rad.

Učenik gotovo u

potpunostiprepoznaje,

definira, razumije,

objašnjava, , oprimjeruje i

primjenjuje znanje o

animiranom filmu, ali ne

pokazuje interes za

istraživački.

Učenik gotovo u potpunosti

prepoznaje, definira, razumije,


primjenjuje znanje o tisku, ali

ne pokazuje interes za

istraživački i stvaralački rad.

Učenik je ovladao pojmovima kazališnih

izražajnih sredstava na razini

prepoznavanja, razumijevanja i primjene,

ali ne pokazuje interes za istraživački i

stvaralački rad.

odli

čan


definira, razumije, objašnjava, ,

oprimjeruje i primjenjuje znanje o

medijima.

Samostalno istražuje.



razumije, objašnjava, ,

oprimjeruje i primjenjuje

znanje o filmskim rodovima.

Samostalno istražuje.





znanje o animiranome

filmu. Samostalno istražuje.


prepoznaje, definira, razumije,


primjenjuje znanje o tisku.

Samostalno čita i istražuje.

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira,

razumije, objašnjava, , oprimjeruje i

primjenjuje znanje o kazališnim

izražajnim sredstvima.

Samostalno istražuje i stvara.

8


Ocj

ena

Vrste zamjenica

(osobne, posvojne,

povratno-posvojna,

povratna, pokazne)

Glagoli po vidu i

predmetu radnje

Nesprezivi glagolski

oblici (infinitiv, gl.

pridjevi) i gl. im.

Prezent Prošli glagolski oblici

(perfekt, aorist,

imperfekt,

pluskvamperfekt)

Futur 1. i futur 2. Glagolski načini

(kondicional i

imperativ)

Vrste

predikata

Počeci hrvatske

pismenosti

ned

ov

olj

an

Učenik ne razumije,

ne prepoznaje, ne

zna definirati

zamjenice. Ne zna

sklanjati zamjenice.

Ne prepoznaje, ne

razlikuje i ne zna

definirati glagole po

predmetu radnje i po

vidu.

Učenik ne prepoznaje,

ne razlikuje i ne zna

definirati nesprezive

glagolske oblike.

Ne prepoznaje, ne

zna definirati

prezent. Ne može

sprezati glagole u

prezentu.

Ne prepoznaje i ne

razlikuje prošle

glagolske oblike. Ne

zna definirati prošle

glagolske oblike.

Ne razumije i ne

prepoznaje future.

Ne zna ih niti

definirati.

Ne razlikuje i ne

uočava glagolske

načine.

Ne prepoznaje

predikate. Ne

razlikuje

imenski i

glagolski

predikat.

Ne razlikuje

latinicu, ćirilicu i

glagoljicu. Ne zna

ništa o počecima

hrvatske

pismenosti.

do

vo

ljan

S teškoćama sklanja

zamjenice. Uz

pomoć definira

zamjenice, ali ih ne

prepoznaje u tekstu.

Uz pomoć uspijeva

definirati i razlikovati

glagole po vidu i

predmetu radnje.

Uz pomoć prepoznaje

i razlikuje infinitiv i

gl. pridjeve, definira

infinitivne završetke i

tvori glagolske

pridjeve.

Spreže glagole u

prezentu uz pomoć.

Može definirati i

prepoznati prezent.

Prepoznaje perfekt i

vlada oblicima perfekta

pomoćnih glagola.

Može definirati neke

prošle glagolske oblike.

Prepoznaje jednostavne

i složene glagolske

oblike.

Uz pomoć

prepoznaje futur

prvi i drugi, ali ih

ne piše niti

izgovara pravilno.

Uz pomoć

prepoznaje

imperative, iskazuje

zapovijed i molbu

imperativom.

Prepoznaje

kondicionale.

Uz pomoć

uočava

glagolski

predikat.

Razlikuje latinicu,

ćirilicu i

glagoljicu.

Prepoznaje pismo

kojim je pisan

tekst. Zna samo

neke podatke o

Baščanskoj ploči.

do

bar

U tekstu djelomično

prepoznaje

zamjenice. Uspijeva

sklanjati zamjenice.

Prepoznaje

naglašene i

nenaglašene oblike

zamjenica.

Može definirati,

razlikovati i

prepoznati glagole po

vidu i predmetu

radnje. Uočava i

razlikuje najčešće

vidske parnjake.

Prepoznaje i tvori

glagolske pridjeve, ali

ih ne rabi pravilno.

Razlikuje i pravilno

rabi infinitiv i

glagolsku imenicu.

Prepoznaje prezent,

usvojio prezent

pomoćnih glagola,

spreže glagole uz

poteškoće. Katkad

ne rabi prezent

prikladno u govoru i

pismu.

Prepoznaje oblike

perfekta i prikladno ga

rabi u govoru i pismu.

Uz pomoć prepoznaje i

ostale prošle oblike,

razlikuje jednostavne i

složene gl. oblike.

Uočava i

prepoznaje future,

pravilno ih piše i

izgovara. Spreže

glagole u futuru

prvom.

Razumijeva značenje

i tvorbu imperativa i

kondicionala.

Prepoznaje glagolske

načine u tekstu. Ne

rabi uvijek pravilno

kondicionale u

govoru i pismu.

Definira

imenski i

glagolski

predikat, ali ih

rijetko

prepoznaje u

rečenici.

Zna osnovne

podatke o

Baščanskoj ploči i

prvoj tiskanoj

knjizi.

vrl

o d

ob

ar

Učenik definira,

prepoznaje i

razumije zamjenice.

Bez poteškoća

sklanja zamjenice.

Bez poteškoća

razlikuje i prepoznaje

glagole po vidu i

predmetu radnje.

Uočava i razlikuje

najčešće vidske

parnjake. Rabi glagole

po predmetu radnje u

skladu s normom.

Prepoznaje, tvori i

pravilno rabi gl.

pridjeve i gl. imenice.

Razlikuje i pravilno

rabi infinitiv.

Razumije ulogu

infinitiva u tvorbi

glagolskih oblika i u

dopuni glagola.

Bez poteškoća

spreže glagole u

prezentu, razlikuje

prezent pomoćnih

glagola. Prikladno

rabi prezent u

govoru i pismu.

Učenik samostalno

prepoznaje prošle

glagolske oblike.

Uspješno zamjenjuje

aorist, imperfekt i

pluskvamperfekt

perfektom.

Razumije značenja

i tvorbe futura. Bez

teškoća ih uočava i

spreže glagole u

futuru. Uglavnom

pravilno

zamjenjuje futur

drugi svršenim

prezentom.

Razlikuje

istoobličnice

imperativa i prezenta

u rečenici. Pravilno

tvori, prepoznaje i

koristi glagolske

načine.

Razumije i

uglavnom bez

teškoća

prepoznaje

predikate.

Zna gotovo sve

podatke o

spomenicima

hrvatske

pismenosti.

9

od

liča

n

Učenik samostalno


razlikuje, analizira i

zaključuje gradivo.

Naučenim se služi u

govoru i pismu.

Učenik razumije,

prepoznaje, razlikuje i

analizira glagole po

vidu i predmetu

radnje. S lakoćom daje

vlastite primjere.

Bez poteškoća

prepoznaje, razlikuje,

tvori, rabi i analizira

nesprezive gl. oblike i

gl. imenice.

Razumije i bez

poteškoća

prepoznaje prezent,

spreže glagole u

prezentu i uvijek

prikladno rabi

prezent u govoru i

pismu.

Samostalno i bez

poteškoća prepoznaje i

razumije prošle

glagolske oblike,

prikladno ih rabi u

govoru i pismu.

Razumije,

prepoznaje i tvori

futur 1. i 2.

Pravilno

zamjenjuje futur 2.

svršenim

prezentom i

preoblikuje prezent

u oba futura.

Bez poteškoća

uočava, razumije

razlikuje, tvori i rabi

glagolske oblike.

Razumije,

prepoznaje i

analizira

predikate.

Navodi vlastite

primjere.

Izvrsno usvojio

gradivo o

počecima hrvatske

pismenosti. Zna

sve važne

povijesne podatke.


Ocj

ena

Veliko početno slovo Rečenični i pravopisni

znakovi

Prepričavanje

(stvaralačko,

sažeto)

Razgovor Portret Opis otvorenoga i

zatvorenoga prostora

Dramatizacija

pripovjednoga

teksta

Interpretativno čitanje

i krasnoslov

ned

ov

olj

an

Učenik ne zna pravila o

pisanju velikog početnog

slova. Pravilno piše samo

najjednostavnije primjere.

Ne poznaje, ne razumije

trotočje, izostavnik,

crticu, zagradu, ne

primjenjuje ih u pisanju.

Ne može niti uz

pomoć stvaralački

prepričati tekst niti

ga sažeti.

Ne razlikuje

službeni i privatni

razgovor. Ne

sudjeluje u

razgovoru.

Ne razlikuje vanjski

od unutarnjeg opisa

lika. Ne zna opisati

lik.

Ne zna opisati

otvoreni i zatvoreni

prostor.

Ne zna preoblikovati

pripovjedni tekst u

dramski.

Čita s poteškoćama i bez

izražajnosti, ne zna

krasnosloviti.

do

vo

ljan

Učenik zna neka pravila o


slova, ali griješi u primjeni.

Samo uz pomoć

uspijeva razlikovati

rečenične i pravopisne

znakove. Pravilno piše

samo najjednostavnije

primjere.

Uz pomoć sažeto

prepričava glavne

događaje i bitne

pojedinosti.

Razlikuje primjere

službenog i

privatnog

razgovora.

Uz pomoć razlikuje

vanjski od

unutarnjeg opisa

lika. Uz pomoć

opisuje lik.

Pokušava opisati

otvoreni i zatvoreni

prostor. Nema plan

opisa.

Uz pomoć uspijeva

preoblikovati

pripovjedni tekst u

vrlo jednostavan

dramski.

Čita uz manje teškoće, ne

zna izraziti doživljaj

teksta prikladnim

interpretativnim

čitanjem. Krasnoslovi uz

poteškoće.

do

bar

Učenik poznaje većinu

pravila o pisanju velikog

početnog slova i djelomično

ih primjenjuje. Koristi

pravopis uz poticaj.

Razlikuje rečenične i

pravopisne znakove,

djelomično razumije

njihovu upotrebu i

uglavnom ih pravilno

piše.

Može bez pomoći

sažeti tekst, ali treba

pomoć u

prepričavanju s

promjenom

gledišta.

Navodi vlastite

primjere situacija u

kojima se vodi

službeni i privatni

razgovor.

Razlikuje vanjski od

unutarnjeg opisa

lika. Stvara plan

opisa, pokušava

portretirati lik, ali

nije dosljedan u

opisivanju.

Nepotpun plan opisa

pa opis otvorenog i

zatvorenog prostora

nije skladan. Ne

poštuje dosljedno

gramatička i

pravopisna pravila.

Dramatizira

pripovjedni tekst

koristeći dijalog i

monolog.

U čitanju ne izražava

uvijek doživljaj teksta.

Krasnoslovi uz manje

teškoće. Ne poštuje

uvijek vrednote

govorenog jezika.

10

vrl

o d

ob

ar

Učenik razumije većinu

pravila o pisanju velikog

početnog slova i uglavnom

ih dosljedno primjenjuje.

Samostalno se služi

pravopisom.

Razumije rečenične i

pravopisne znakove,

pravilno ih piše i

uglavnom ih zna

ostvariti u čitanju.

Samostalno

oblikuje sažetak

(usmeno i pisano).

Prepričava tekst

usmeno i pisano

mijenjajući gledište.

Usvojio pravila

dobrog i kulturnog

razgovora. Rado

sudjeluje u

razgovoru na satu.

Samostalno

portretira lik na

temelju prethodno

stvorenoga plana.

Uglavnom poštuje

gramatička i

pravopisna pravila.

Na temelju plana

opisa stvara dobar

opis otvorenog i

zatvorenog prostora.

Uglavnom poštuje

gramatička i

pravopisna pravila.

Uspješno dramatizira

pripovjedni tekst

koristeći dijalog,

monolog i

didaskalije.

Sudjeluje u

uprizorenju

dramskog teksta.

Uglavnom uspješno

interpretativno čita i

krasnoslovi poštujući

vrednote govorenog

jezika.

od

liča

n

Učenik je ovladao i

osvijestio sva pravila o


slova. Sustavno ih i bez

poteškoća primjenjuje.


razumije i primjenjuje

rečenične i pravopisne

znakove. Bez teškoća

primjenjuje naučena

pravila u pisanju i

čitanju.

Samostalno i bez

poteškoća oblikuje

usmeni i pisani

sažetak i prepričava

tekst usmeno i

pisano mijenjajući

gledište.

Bez teškoća

sudjeluje u

razgovoru poštujući

vrednote govorenog

jezika. Ima bogat

rječnik. Spretno se

izražava, poštuje

temu i svrhu

razgovora.

Iznimno uspješan u

portretiranju lika.

Poštuje gramatička i

pravopisna pravila.

Ima bogat rječnik.

Iznimno uspješan u

opisivanju otvorenog i

zatvorenog prostora.

Zapaža detalje, stvara

skladnu kompoziciju

opisa. Ima bogat

rječnik.

Vrlo uspješan u

dramatizaciji teksta.

Rado sudjeluje u

uprizorenju

dramskog teksta,

izrađuje scenografiju

i kostime.

S lakoćom i vrlo

uspješno interpretativno

čita i krasnoslovi.


Ocj

ena

Usmena narodna

književnost

Prozne vrste: basna,

bajka, crtica,

anegdota, vic, roman

Povjestice Stilska izražajna sredstva:

usporedba, epitet,

kontrast, personifikacija,

preneseno značenje,

onomatopeja, ponavljanje,

asonanca, aliteracija

Obilježja lirike

(motivi,

pjesničke slike,

stih, vrste lirskih

pjesama)

Dijalektno

pjesništvo

Vrste kitica, vrste

rima

Dramski tekst

ned

ov

olj

an

Ne prepoznaje obilježja

usmene narodne

književnosti. Ne

sudjeluje u

interpretaciji književnih

djela.

Ne prepoznaje i ne

uočava obilježja

proznih vrsta. Ne

sudjeluje u

interpretaciji

književnih djela.

Ne razumije i ne

prepoznaje obilježja

povjestice. Ne

sudjeluje u

interpretaciji

književnih djela.

Učenik se prisjeća naziva

stilskih izražajnih sredstava,

ali ih ne zna definirati niti

uočiti u književnom tekstu.

Učenik ne može

samostalno

reproducirati

ključne pojmove.

Ne uočava, ne

razumije zavičajne

motive i govore.

Ne razlikuje vrste kitica

prema broju stihova niti

vrste rima.

Ne uočava obilježja

dramskog teksta.

do

vo

ljan

Prisjeća se osnovnih

obilježja usmene

narodne književnosti,

ali ih ne prepoznaje u

tekstu. Ne razumije

odnose među likovima.


obilježja proznih

vrsta, ali ih ne uočava

u tekstu. Ne razumije

odnose među

likovima.


obilježja povjestice,

ali ih ne uočava u

tekstu. Ne razlikuje

povjesticu od lirske

pjesme.

Učenik definira pojmove i

uočava ih u poznatim

tekstovima.

Uočava pjesničke

slike, motive, vrste

stiha samo u

poznatim

tekstovima.

Razlikuje pjesme

pisane kajkavskim,

čakavskim i

štokavskim

narječjem, ali ne

uočava zavičajne

motive.

Uz pomoć se prisjeća i

imenuje neke vrste

kitica i rima.

Uz pomoć se prisjeća

obilježja dramskog

teksta te uočava samo

neka obilježja u

poznatim tekstovima.

11

do

bar

Uglavnom prepoznaje

osobine usmene

narodne književnosti i

uočava ih u književnom

djelu. Uglavnom

uočava postupke likova

i njihove odnose.

Razumije i uočava

samo neke osobine

proznih vrsta.

Uglavnom razumije

postupke likova i

njihove odnose.

Uglavnom razumije i

uočava obilježja

povjestice. Razlikuje

ju od lirske pjesme.

Uglavnom uočava

obilježja pjesničkog i

pripovjednog

izražavanja.

Učenik razumije i definira

pojmove, prepoznaje ih u

poznatim i nepoznatim

književnim tekstovima.

Uglavnom razumije

i uočava pjesničke

slike u poznatim i

nepoznatim

tekstovima,

prepoznaje motive,

može odrediti vrstu

pjesme.

Uglavnom

prepoznaje i

razumije suodnos

zavičajnog govora i

zavičajnih tema i

motiva.

Uglavnom prepoznaje

vrste rime i imenuje

vrste kitica prema broju

stihova.

Uglavnom uočava

obilježja i dijelove

dramskog teksta.

vrl

o d

ob

ar

Samostalno uočava

osobine usmene

narodne književnosti,

uočava odnose među

likovima i komentira

njihove postupke.

Uglavnom samostalno

uočava osobine

proznih vrsta i odnose

među likovima.

Komentira postupke

likova.

Samostalno uočava

gotovo sva obilježja

povjestice. Komentira

postupke likova.

Prepoznaje i objašnjava

ulogu stilskih izražajnih

sredstava u književnim

tekstovima.

Samostalno uočava

gotovo sve vrste

pjesničkih slika,

izdvaja motive,

samostalno određuje

vrstu stiha i vrstu

pjesme.

Samostalno

prepoznaje i

razumije suodnos

zavičajnog govora i

zavičajnih tema i

motiva. Uočava

ritmičnost u

pjesmama.

Samostalno prepoznaje

i imenuje većinu kitica.

Uočava rimu u


tekstovima i imenuje

vrste rime.

Samostalno uočava


dramskog teksta.

Prepoznaje dramski

sukob kao temelj

dramske radnje.

od

liča

n

Prepoznaje, razumije,

objašnjava, analizira

obilježja usmene

narodne književnosti.

Samostalno nalazi sva

obilježja u novim

tekstovima. Razumije i

komentira postupke

likova.



obilježja proznih

vrsta. Samostalno

nalazi sva obilježja u

novim tekstovima.

Razumije i komentira

postupke likova.



obilježja povjestice.

Samostalno nalazi sva

obilježja u novim

tekstovima. Razumije

i komentira postupke

likova.

Učenik s lakoćom definira,

uočava i razumije stilska

sredstva. Povezuje i

komentira naučeno gradivo

pri interpretaciji novih

književnih djela. Ostvaruje

tekstove sa zadanim

stilskim sredstvima.

S lakoćom

prepoznaje,

razumije,

objašnjava i

analizira sve ključne

pojmove. Navodi

vlastite primjere.

S lakoćom

prepoznaje,

razumije,

objašnjava i

analizira dijalektno

pjesništvo. Stvara

pjesme na svom

dijalektu.

Bez poteškoća

prepoznaje i imenuje

sve vrste kitica i rima.

Sam stvara pjesme s

uspješnim primjerima

rime.

Bez poteškoća


objašnjava i analizira


dramskog teksta.


Ocj

ena

Filmska izražajna sredstva Mreža (internet) Strip

ned

ov

olj

an

Ne prepoznaje i ne razumije filmska

izražajna sredstva.

Ne koristi se i ne snalazi na mrežnim

stranicama.

Ne prepoznaje izražajna sredstva stripa.

do

vo

ljan

Uz pomoć prepoznaje samo neka filmska


Uz pomoć nalazi mrežne stranice s temama

iz hrvatskog jezika i književnosti.

Uz pomoć prepoznaje izražajna sredstva stripa

na poznatim primjerima.

12

do

bar

Uglavnom prepoznaje i uočava filmska


Uglavnom samostalno pretražuje i nalazi

tražene podatke na mrežnim stranicama.

Uglavnom prepoznaje izražajna sredstva stripa

na poznatim i nepoznatim primjerima. Uočava

sličnosti između filmskog kadra i kvadrata

stripa.

vrl

o d

ob

ar

Samostalno razlikuje i uočava vrste kadrova,

planova i kutove snimanja.

Samostalno pretražuje i nalazi tražene

podatke na mrežnim stranicama.

Samostalno prepoznaje izražajna sredstva

stripa. Uočava sličnosti i razlike između

filmskog kadra i kvadrata stripa.

od

liča

n

S lakoćom uočava, razlikuje, objašnjava i

analizira filmska izražajna sredstva.

Pronalazi, uspoređuje i analizira različite

mrežne stranice. Kritički ih prosuđuje.

Bez poteškoća prepoznaje, uspoređuje i

analizira izražajna sredstva stripa. Samostalno

izrađuje strip. Kritički prosuđuje različite vrste

stripova.

Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik

ocjena Objekt Priložne oznake Atribut i apozicija Zamjenice i njihova

uloga u rečenici

Jednostavna rečenica,

subjekt i predikat

Složena rečenica Nezavisno složena

rečenica

nedovoljan Ne zna definirati objekt, ne prepoznaje ga u rečenici.

Učenik ne zna definirati priložne oznake, ne

prepoznaje ih u

rečenici.

Učenik ne zna definirati atribut i apoziciju, ne

prepoznaje ih u

rečenici.

Učenik ne zna objasniti zamjenice, navesti vrste

zamjenica, ne

prepoznaje ih u tekst.

Učenik ne zna objasniti pojam jednostavne

rečenice, ne zna

objasniti pojam subjekt i predikat.

Ne zna objasniti pojam, ne zna navesti načine

kojim nastaju složene

rečenice.

Ne zna objasniti pojam, i uz pomoć učitelja ne

može riješiti

najjednostavniji zadatak.

dovoljan Zna definirati objekt, prepoznaje ga u rečenici samo uz pomoć učitelja.

Zna definirati priložne oznake, prepoznaje ih u

rečenici samo uz pomoć

učitelja.

Zna definirati atribut i apoziciju, prepoznaje ih

u rečenici samo uz

pomoć učitelja.

Učenik zna navesti i objasniti navedene

pojmove, ali ih

prepoznaje samo uz pomoć učitelja.

Zna objasniti pojam, navodi vrste

jednostavnih rečenica.

Teže prepoznaje neoglagoljenu i

besubjektnu rečenicu, uz pomoć prepoznaje

subjekt i predikat.

Zna objasniti pojam, navodi vrste nastajanja

složenih rečenica, ne

prepoznaje veznička sredstva, ne može

samostalno riješiti zadatke.

Učenik definira NSR, ali ju prepoznaje samo

uz pomoć učitelja.

13

dobar Učenik zna objasniti objekt,

prepoznaje ga u rečenici, zna objasniti

razliku između izravnog i neizravnog objekta, ali u rečenici griješi u

određivanju vrste objekta.

Učenik zna objasniti

priložne oznake,

prepoznaje ih u rečenici, zna navesti

vrste priložnih oznaka (POM, PON, POV), ali

griješi prilikom

određivanja priložnih oznaka u rečenici.

Učenik zna definirati

atribut i apoziciju, zna

navesti vrste atributa, objasniti atributni i

apozicijski skup. U rečenici griješi u

određivanju apozicije i

atributa.

Učenik zna navesti i

objasniti upitne,

odnosne i neodređene zamjenice. Griješi u

uporabi povratne i povratno – posvojne

zamjenice. Teže

prepoznaje upitne i odnosne zamjenice u

rečenici.

Zna objasniti ,

prepoznati i navesti

vrste jednostavnih rečenica. Griješi u

prepoznavanju i slaganju subjekta i

predikata te riječi koje

dopunjuju predikat i subjekt.

Definira pojam, zna

navesti načine sklapanja

jednostavnih rečenica, zna navesti veznička

sredstva, ali ih često ne prepoznaje u rečenici.

Definira pojam, zna

navesti vezničke i

nevezničke rečenice. Razumije pojam

surečenice. Griješi prilikom udruživanja

jednostavnih rečenica u

NSR.

vrlo dobar Učenik definira, prepoznaje i razumije objekt. Zna ga prepoznati u rečenici,

zna odrediti vrstu objekta. Zna

objasniti pojam dijelnog genitiva, ali ga teže prepoznaje u rečenici.

Učenik definira, prepoznaje i razumije

priložne oznake. Zna ih

prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu

priložnih oznaka.

Učenik definira, prepoznaje i razumije

atribut i apoziciju. Zna

navesti vrste atributa, objasniti atributni i

apozicijski skup. Zna ih

prepoznati u rečenici.

Zna prepoznati i objasniti upitne,

odnosne i neodređene

zamjenice. Pravilno rabi padežne oblike upitnih,

odnosnih i neodređenih

zamjenica u govorenju i pisanju.

Učenik je usvojio pojmove, prepoznaje ih,

poznaje strukturu

proširene rečenice.

Učenik je usvojio gradivo, uglavnom

samostalno rješava

zadatke, primjenjuje naučeno gradivo u

govoru i pismu.

Definira, prepoznaje, razumije i daje primjere

za ključne pojmove.

odličan Učenik samostalno definira,

prepoznaje, razlikuje, analizira,

zaključuje gradivo. Prepoznaje objekt

koji je izrečen dijelnim genitivom,

prepoznaje objektni skup i prijedložni

objekt.

Učenik samostalno

definira, prepoznaje,

razlikuje , analizira,


Daje vlastite primjere,

zna da postoje i POK, POU, POS, POD.


svladao gradivo. Zna

razlikovati i prepoznati

u rečenici apoziciju i

imenički atribut.

Prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i

pisanju, pravilno piše

zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u

poslijeimeničnom

položaju.

Učenik samostalno


razlikuje, analizira,


Samostalno se u govoru

i pismu služi zamjenicama.

Učenik samostalno


razlikuje , analizira,


Naučeno gradivo

primjenjuje u govoru i pismu.


svladao gradivo, bez

poteškoća se u pisanom

izražavanju koristi

složenim rečenicama.

Samostalan u rješavanju zadataka.

U potpunosti svladao

gradivo, samostalno

povezuje, razumije i

zaključuje.

Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik

ocjena Vrste nezavisno

složenih rečenica

(NSR)

Zavisno složena rečenica (ZSR) Naglasak Riječi (vrsta riječi, samoznačne

i suznačne)

Povijest hrvatskog književnog jezika

nedovoljan Ne zna navesti vrste

NSR.

Učenik ne zna definirati zavisno

složenu rečenicu, ne zna navesti

vrste.

Ne zna što je naglasak, ne

zna vrste naglasaka.

Ne zna definirati vrste riječi,

pojmove samoznačne i suznačne

riječi.

Učenik se ne sjeća naučenog prethodnog

gradiva, nije naučio osnovne podatke.

dovoljan Zna navesti vrste NSR i

njihove veznike, ali

rečenice prepoznaje

Zna definirati ZSR, navesti vrste, ali

zadatke može riješiti samo uz

Zna što je naglasak i vrste

naglasaka.

Učenik zna navesti i objasniti

navedene pojmove, ali ih

prepoznaje samo uz pomoć

Zna navesti autora , naslov i godinu

izdanja prve hrvatske gramatike i

rječnika. Zna objasniti Gajevu reformu.

14

samo uz pomoć učitelja. pomoć učitelja. učitelja. Na razini sjećanja zna pojmove vezane za

najstariju pisanu kulturu.

dobar Zna navesti vrste NSR i

njihove veznike. Često

griješi u prepoznavanju,

ne piše pravilno zarez u

svim NSR.

Učenik zna objasniti pojam ZSR,

uočava glavnu i zavisnu surečenicu,

često griješi pri prepoznavanju vrste

ZSR.

Zna što je naglasak i vrste

naglasaka. Zna navesti

pravila o raspodjeli

naglasaka, ali griješi pri

određivanju vrste naglasaka.

Razlikuje sve vrte riječi.

Razlikuje samoznačne i suznačne

riječi, razlikuje naglasnice i

nenaglasnice. Griješi u uporabi

prednaglasnica i zanaglasnica.

Teže prepoznaje naglasne cjeline.

Zna navesti i objasniti nastanak temeljnih

jezičnih priručnika. Zna objasniti

najstariju pisane spomenike.

vrlo dobar Učenik definira,

prepoznaje i razumije

NSR. Razumije

značenja različitih vrsta

NSR. Pravilno piše

zarez u svim NSR.

Učenik definira, prepoznaje i

razumije ZSR. Zna ih prepoznati i

odrediti vrstu. Zamjenjuje rečenične

dijelove zavisnom surečenicom.

Uočava inverziju i umetnutu

rečenicu te veznčke riječi. Zna pisati

zarez u ZSR.

Prepoznaje i prema uzoru

pravilno rabi naglaske u

govorenju i čitanju, određuje

naglasna obilježja: mjesto,

dužinu i ton u tipičnim

riječima.

Zna prepoznati i imenovati sve

vrste riječi. Može objasniti

samoznačne i suznačne riječi.

Pravilno rabi prednaglasnice i

zanaglasnice u izgovoru i pisanju.

Prepoznaje naglasne cjeline,

pravilno izgovara naglašene i

nenaglašene riječi.

Zna opširnije navesti i objasniti nastanak

temeljnih jezičnih priručnika. Razumije

ulogu i važnost pojave tiskanih rječnika i

slovnice u razvoju hrvatskog jezika.

Razumije razloge koji su doveli do

Gajeve reforme.

odličan Učenik samostalno




Primjenjuje naučeno

gradivo u pismu i

govoru. Daje vlastite

primjere.


prepoznaje, razlikuje, analizira i

zaključuje gradivo. Daje vlastite

primjere. Naučenim se u potpunosti

služi u govoru i pismu.

Prepoznaje i prema uzoru

pravilno rabi naglaske u

govorenju i čitanju, određuje

naglasna obilježja: mjesto,

dužinu i ton u tipičnim

riječima. Razlikuje vlastiti

naglasak i naglasak

književnog naglasnog

sustava.


prepoznaje, razlikuje, analizira,

zaključuje gradivo. Samostalno

se u govoru i pismu služi

samoznačnim i suznačnim

riječima. S lakoćom navodi

vlastite primjere.

U potpunosti usvojio sve podatke i

činjenice. Učenik samostalno povezuje,

razumije, zaključuje, analizira i

procjenjuje naučeno o razvoju HJ kroz

povijest.


Ocj

ena

Poštivanje pravopisne

norme (veliko slovo,

upravni govor, Č/Ć,

ije/je..)

Pripovijedanje pisano i

usmeno (statičan i

dinamičan opis)

Biografija i

autobiografija

Vijest i komentar Odnosi među riječima Načini

sporazumijevanja

Izražajno čitanje i

krasnoslov

Natuknica i bilješka

ned

ovo

ljan

Učenik ne poznaje, ne

razumije i ne primjenjuje pravopisna pravila.

Ne zna elemente fabule, ne

povezuje rečenice u smislene cjeline ni

usmeno, ni pismeno. Ne

prepoznaje ni statičan, ni dinamičan opis.

Ne zna objasniti ni

prepoznati biografiju i autobiografiju.

Ne zna objasniti

navedene pojmove niti ih prepoznati.

Ne uočava odnose među

riječima, ne zna objasniti navedene pojmove.

Ne zna objasniti i

navesti načine sporazumijevanja.

Ne sluša izražajno

čitanje, ne poštuje rečenične znakove,

nije naučio

krasnosloviti nijedan lirski tekst.

Ne zna izdvojiti ključne

pojmove. Ne zna se koristiti natuknicom i

bilješkom.

dovo

ljan

Učenik reproducira osnovna

pravopisna pravila, ali griješi

u primjeni. Pravilno piše samo najjednostavnije

primjere.

Zna navesti elemente

fabule, razlikuje statičan i

dinamičan opis, u pisanom i usmenom izražavanju

potrebna je pomoć učitelja.

Zna objasniti navedene

pojmove, ne uspijeva

uz pomoć natuknica napisati biografiju.


pojmove, teško ih

oblikuje u govoru i pismu.


pojmove i navesti primjer.

Djelomično se služi

vrjednotama govorenog

jezika.

Krasnoslovi pjesmu uz

pomoć učitelja. U

čitanju često ne poštuje rečenične

znakove.

Uz pomoć učitelja

izdvaja ključne pojmove

i piše natuknice i bilješke.

15

do

bar

Učenik poznaje i djelomično

primjenjuje većinu

pravopisnih pravila o pisanju velikog slova, rečeničnih i

pravopisnih znakova, glasova č, ć, đ,dž, ije, je,

kratica, upravnog govora.

Pravopisom se služi uz poticaj. Učinjene pravopisne

pogreške uočava i ispravlja

uz učiteljičinu pomoć.

Zna objasniti , razlikovati i

većim dijelom primijeniti

navedene pojmove, nedjelotvorno se koristi

dijalogom u pripovijedanju.


pojmove, potrebna

pomoć pri pisanju biografije.


pojmove, razlikuje ih,

uz pomoć učitelja oblikuje vijest i

komentar u govoru i pismu.


pojmove i navesti primjer.

Uz pomoć učitelja preoblikuje tekst

zamjenjujući pojedine riječi značenjskim

srodnima.

Služi se vrjednotama

govorenog jezika, ne

koristi se djelotvorno nejezičnim sredstvima

u uljuđenoj govornoj komunikaciji.

Krasnoslovi pjesmu na

prosječnoj razini.

Izdvaja ključne pojmove,

no ne koristi se

djelotvorno bilješkama i natuknicama u pripremi

izvješća, komentara.

vrl

o d

ob

ar

Učenik je osvijestio većinu pravopisnih pravila i

primjenjuje ih u pismu.

Većinu vlastitih pogrešaka uočava sam, a poneke

ispravlja uz poticaj učitelja.

Učenik razlikuje i izdvaja dijelove fabule u govorenju

i pisanju, pripovijeda na

temelju zadanih dijelova fabule, djelotvorno se

koristi dijalogom i opisom

u pripovijedanju.

Zna objasniti navedene pojmove, uglavnom

bez teškoća piše

biografiju, izdvaja najvažnije podatke iz

autobiografije.

Gotovo u potpunosti usvojio pojmove,

samostalno oblikuje

vijest i komentar u govoru i pismu.

Ponekad ne razlikuje

vijest od komentara.

Usvojio pojmove, prepoznaje ih, uočava

različite značenjske

odnose među riječima.

Poznaje vrjednote govorenog jezika i

nejezičnih sredstava

sporazumijevanja te zamjećuje njihovu

obavijesnu funkciju.

Krasnoslovi pjesmu na vrlo dobroj razini.

Poštuje rečenične

znakove u čitanju. Pažljivo sluša

izražajno čitanje.

Gotovo u potpunosti i izdvaja ključne pojmove

iz vezanog teksta,

djelotvorno se služi bilješkama i

natuknicama u pripremi

komentara.

odli

čan

Učenik je ovladao, osvijestio

pravopisna pravila.

Sustavno ih primjenjuje. Istražuje i komentira


U potpunosti razlikuje i

izdvaja dijelove fabule,

djelotvorno se koristi pripovijedanjem i

opisivanjem u govorenju i

pisanju.

U potpunosti usvojio

navedene pojmove,

uspoređuje,navodi samostalne primjere

autobiografskih i

biografskih djela.


pojmove, brzo i lako

oblikuje vijest i komentar u govoru i

pismu, razlikuje vijest

od komentara.

Usvojio pojmove,

prepoznaje ih, uočava

različite značenjske odnose među riječima

Prevodi zavičajne

sinonime na standardni

jezik.

U potpunosti usvojio i

primjenjuje vrjednote

govorenog jezika i nejezična sredstva

sporazumijevanja.

Krasnoslovi pjesmu na

visokoj razini.

Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i

njihovu vezu s

govornim vrjednotama

jezika.

U potpunosti i izdvaja

ključne pojmove iz

vezanog teksta, djelotvorno se služi

bilješkama i

natuknicama u pripremi

komentara


Ocj

ena

Mit i legenda Vrste lirskih i(i epsko-lirskih)

pjesama prema sadržaju i

obliku (socijalna, misaona,

refleksivna, sonet, balada)

Sve obrađene prozne vrste, ideja,

kronološki slijed događaja,

retrospekcija

Karakterizacija likova Stilska izražajna sredstva:

usporedba, epitet, kontrast,

personifikacija, onomatopeja,

ponavljanje, asonanca,

aliteracija metafora, hiperbola,

gradacija

Dramske vrste Obilježja lirike

(motivi, pjesničke

slike, stih, vrsta

strofe, vrsta rime)

ned

ovo

ljan

Ne zna objasniti,

prepoznati mit i legendu.

Ne uočava i ne razumije

obilježja navedenih vrsta. Ne sudjeluje u interpretaciji. Teško

iskazuje svoj doživljaj teksta.

Ne zna definirati i ne razumije

ključne pojmove. Prisjeća se samo naziva.

Ne zna navesti načine karakterizacije

likova, ne uočava osobine likova.

Ne zna definirati i ne razumije

navedena stilska izražajna sredstva.

Ne zna navesti dramske

vrste niti ih objasniti.

Učenik ne može

samostalno reproducirati ključne

pojmove.

dovo

ljan

Zna definirati navedene

pojmove, teško ih

prepoznaje i navodi primjere.

Učenik zna objasniti navedene

književne vrste, ali ih teže

prepoznaje, u interpretaciji nije dovoljno aktivan.

Definira ključne pojmove, ali ih ne

prepoznaje samostalno.

Navodi načine karakterizacije lika, ali

ne uspijeva samostalno

okarakterizirati lik, pronaći primjere za pojedine osobine likova.

Zna definirati navedena stilska

izražajna sredstva, ali ih ne

prepoznaje.

Navodi dramske vrste,

objašnjava ih, ali ih ne

prepoznaje. Ne primjenjuje naučeno

gradivo.

Uočava pjesničke

slike, motive, vrste

stiha samo u poznatim tekstovima.

16

dob

ar


pojmove, prepoznati ih,

navesti primjere. Teže objašnjava razliku između

mita i legende.

Usvojio je navedene pojmove,

sudjeluje u interpretaciji, ali

katkad miješa pojedine književne vrste, često ih ne

prepoznaje.

Definira ključne pojmove, uočava

motive i značajke likova u

kriminalističkom romanu. Ne razlikuje ideju od pouke.

Zna navesti načine karakterizacije

lika, samostalno karakterizira lik, ali

često griješi pri određivanju vrste karakterizacije.

Zna definirati navedena stilska

izražajna sredstva, ali često griješi

u prepoznavanju.

Zna navesti i objasniti

dramske vrste,

uglavnom ih prepoznaje, ne uočava

razliku između drame u užem smislu riječi i

drame (književni rod)

Uglavnom razumije i

uočava pjesničke slike

u poznatim i nepoznatim

tekstovima, prepoznaje motive,

može odrediti vrstu

pjesme.

vrl

o d

ob

ar

Zna objasniti, prepoznati navedene pojmove.

Navesti primjere, uočava

razliku između mita i legende, uočava značajku

lika u mitu i legendi.

Učenik samostalno uočava obilježja navedenih vrsta.

Sudjeluje u interpretaciji.

Uočava sličnosti i razlike među navedenim književnim

vrstama.

Usvojio i razumio navedene pojmove, razlikuje ideju od pouke.

Uočava retrospekciju i kronološki

slijed u pripovjednom djelu.

Uočava značajke lika u književnom djelu, prepoznaje načine

karakterizacije lika u književnom

djelu, određuje portret lika u književnom djelu.

Usvojio navedena stilska izražajna sredstva, gotovo ih u

potpunosti prepoznaje.

Zna objasniti, prepoznati i navesti

obilježja dramskih

vrsta. Uočava dramski prizor.

Samostalno uočava gotovo sve vrste

pjesničkih slika,

izdvaja motive, samostalno određuje

vrstu stiha i vrstu

pjesme.

odli

čan


pojmove, razlikuje mit i

legendu, navodi obilježja, uočava značajke mita.

Učenik samostalno uočava

obilježja navedenih vrsta.

Sudjeluje u interpretaciji. Uočava sličnosti i razlike među

navedenim književnim

vrstama. Povezuje i analizira naučene književne pojmove.

U potpunosti usvojio, razumio

navedene pojmove, razlikuje ideju

od pouke. Uočava retrospekciju i kronološki slijed u pripovjednom

djelu. Uspoređuje, procjenjuje i

komentira različita djela.

Uočava značajke lika u književnom

djelu, prepoznaje načine

karakterizacije lika u književnom djelu, određuje portret lika u

književnom djelu.

Uočava motiviranost postupka likova i njihove međuodnose.

Učenik razumije, objašnjava i

prepoznaje navedena stilska

izražajna sredstva, povezuje ih i uspoređuje. Navodi vlastite

primjere.

Zna objasniti,

prepoznati i navesti

obilježja dramskih vrsta. Uočava dramski

prizor. Povezuje

naučeno gradivo, kreativno izražava svoj

doživljaj djela i

uspoređuje ih s drugim

djelima.

S lakoćom


objašnjava i analizira sve ključne pojmove.

Navodi vlastite

primjere.


Ocj

ena

Filmski rodovi (animirani,

dokumentarni i igrani film)

Igrani film Televizijske emisije Radio Knjižnica

ned

ovo

ljan

Ne razlikuje filmske rodove,

ne zna objasniti pojam.

Ne zna objasniti pojam niti

navesti vrste igranog filma.

Ne zna objasniti i navesti vrste

televizijskih emisija.

Ne zna objasniti ključne pojmove. Ne zna objasniti pojam

knjižne građe.

do

vo

ljan

Zna objasniti pojam,

razlikuje filmske rodove.

Zna objasniti pojam i navesti

vrste igranog filma, ali ne navodi

primjere i teže prepoznaje vrste

igranog filma.

Zna objasniti pojam, ali teže navodi

vrste.

Ključne pojmove objašnjava uz pomoć

učitelja.

Objašnjava pojam knjižne

građe, ali se samostalno ne

služi referentnom zbirkom.

17

do

bar

Razlikuje filmske rodove, ali

teže uočava tematsku-idejnu

nit filma te filmska izražajna

sredstva.

Zna objasniti i navesti vrste

igranog filma. Lako navodi

primjere, ali teže uočava odnose

među likovima i izražajna

sredstva.

Zna objasniti pojam, navodi vrste,

ali ih teže razlikuje s obzirom na

njihovu namjenu.

Navodi i objašnjava ključne pojmove, ali

ne prepoznaje radijska izražajna sredstva.

Razumije i zna objasniti

pojam knjižne građe, teže se (i

rijetko) služi referentnom

zbirkom.

vrl

o d

ob

ar Razlikuje filmske rodove

navodi primjere, uočava

filmska izražajna sredstva,

ideju filma i odnose među

likovima.

Usvojio obilježja igranog filma,

navodi primjere, uočava filmska

izražajna sredstva, ideju filma i



televizijskih emisija te ih prepoznati.

Razumije i objašnjava ključne pojmove.

Prepoznaje radijska izražajna sredstva,

razlikuje vrste radijskih emisija.

Usvojio pojam s

razumijevanjem. Samostalno

se služi referentnom zbirkom.

od

liča

n





znanje o filmskim rodovima,

filmskim izražajnim

sredstvima, uočava ideju

filma.

Usvojio obilježja igranog filma,

navodi primjere. Uočava filmska



Uspoređuje film s književnim

djelom


televizijskih emisija te ih

prepoznaje. Samostalno ih analizira,

uspoređuje i zaključuje.

Razumije i objašnjava ključne pojmove.

Prepoznaje radijska izražajna sredstva,

razlikuje vrste radijskih emisija.

Osvještava obavijesnu , obrazovnu i

zabavnu ulogu radija.

Usvojio pojam s

razumijevanjem. Samostalno

se služi referentnom zbirkom.

Uspoređuje, analizira i

samostalno zaključuje.


Ocj

ena

Riječi (vrsta riječi,

služba riječi)

Nastajanje i podrijetlo

riječi, riječi jednaka oblika,

a različita značenja

Frazemi Glasovi i glasovne

promjene

Zamjenjivanje

zavisnih surečenica

gl. prilozima

Složena i višestruko

složena rečenica

Hrvatska narječja:

štokavsko,

kajkavsko, čakavsko

Povijest

hrvatskoga jezika

ned

ov

olj

an

Ne zna definirati vrste

riječi, ne može navesti

dijelove rečenice.

Učenik ne razumije i ne zna

definirati ključne pojmove. Ni uz

pomoć ne razlikuje istozvučnice od istopisnica i istoobličnica. Ne

zna nabrojiti načine nastajanja

novih riječi; ne razlikuje domaće od stranih riječi

Učenik ne zna definirati

frazem. Ne prepoznaje

ga u tekstu.

Učenik ne razumije, ne

definira i ne prepoznaje

osnovne ključne pojmove. Ne razlikuje glasovne

promjene.

Učenik ne razumije, ne

definira i ne prepoznaje

osnovne ključne pojmove. Ne

prepoznaje glagolske

oblike i složenu rečenicu.

Učenik ne raščlanjuje

složenu rečenicu i ne

zna odrediti njihov međusobni odnos. Ne

pokazuje interes za

gradivo.


hrvatska narječja, ne zna

na kojim se područjima koje narječje govori. Ne

razlikuje štokavsko

narječje od standarda.

Učenik se ne sjeća

prethodnoga gradiva o

povijesti HKJ niti je naučio osnovne

podatke o HJ u 20 i

21. st.

do

vo

ljan

Učenik može definirati

sve vrste riječi, definira službu riječi,

ali navedene pojmove

prepoznaje samo uz pomoć učitelja.

Učenik samo uz pomoć

prepoznaje najčešće istozvučnice i istopisnice. Uz učiteljičinu

pomoć prisjeća se načina

nastajanja novih riječi. Nije osvijestio potrebu o njegovanju

hrvatskoga jezika. Samo uz

pomoć razlikuje i prepoznaje književne riječi i strane riječi

Učenik definira frazem,

ali ga samo uz pomoć prepoznaje u tekstu. Ne

zna osnovna obilježja

frazema, a samo najjednostavnije

primjere uz pomoć

tumači.

Učenik definira ključne

pojmove, ali ih ne razumije. Najjednostavnije

zadatke rješava samo uz

pomoć.

Učenik se uz pomoć

prisjeća gl. oblika i prepoznaje gl. priloge,

ali ne razumije njihovo

značenje. Ni uz pomoć ne zna preoblikovati ZR

gl. prilozima.

Učenik uz pomoć

raščlanjuje složenu rečenicu, ali često

griješi u određivanju

međusobnoga odnosa sureč. Griješi u slaganju

f. 1. i f. 2. u ZSR. Ne

razlikuje pogodbu i uvjet.


pojmove, ali ne razumije njihovo značenje. Uz

pomoć prepoznaje

obilježja svakoga hrvatskoga narječja.

Učenik se uz pomoć

prisjeća samo nekih osnovnih podataka o

hrvatskom jeziku u 20.

i 21. st.

18

do

bar

Razlikuje sve vrste

riječi, prepoznaje

službu riječi, ali griješi u imenovanju.

Učenik zna objasniti razliku

između istopisnica, istoobličnica i

istozvučnica, ali često griješi u njihovu prepoznavanju u tekstu.

Zna objasniti načine nastajanja novih riječi, ali samo uz pomoć

stvara nove riječi proširivanjem

značenja i promjenom oblika. Nije u potpunosti osvijestio

potrebu njegovanja hrvatskoga

jezika jer se u govoru na satu i u

pismu nepotrebno služi tuđicama.

Učenik definira,

prepoznaje i tumači

poznate frazeme, ali ne daje vlastite primjere.

Učenik definira,

prepoznaje i tumači

ključne pojmove. Prepoznaje glasovne

promjene samo u najjednostavnijim

primjerima. Ne provodi

dosljedno pravila o glasovnim promjenama u

govoru i pismu.

Učenik definira i

razlikuje gl. prilog

prošli i sadašnji. Griješi u tvorbi glagolskih

priloga i zamjeni zavisnih surečenica

glagolskim prilozima.

Uz pomoć određuje vrste zavisnih

surečenica koje treba

preoblikovati gl.

prilozima.

Učenik prepoznaje

obilježja složene

rečenice. Prepoznaje, raščlanjuje i imenuje

jednostavnije odnose među surečenicama.

Griješi u sastavljanju

višestruko složene rečenice u govoru i

pismu.

Učenik definira i

razumije ključne

pojmove. Samostalno prepoznaje i imenuje

samo najuočljivija obilježja svakoga

narječja, određuje

područja na kojima se koje narječje govori, ne

razumije u potpunosti

odnos hrvatsko književni

jezik i hrvatski

standardni jezik.

Učenik prepoznaje i

objašnjava većinu

podataka o HJ u 20. i 21. st. Potrebna mu je

pomoć u razumijevanju

povijesnih događaja u

razvoju HJ.

vrl

o d

ob

ar

Učenik definira,

prepoznaje i razumije vrste riječi i službu

riječi. Zna ih

prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu

objekta, atributa,

priložnih oznaka.

Ključne pojmove učenik je

usvojio na očekivanoj razini: razumije ih i primjenjuje,

oprimjeruje.

Učenik definira,

prepoznaje, razumije i tumači frazeme; poznaje

osnovna obilježja

frazema, daje vlastite primjere, ali griješi u

uporabi.

Učenik definira,

prepoznaje, razumije i daje primjere za ključne

pojmove. Razumije

nastanak glasova i glasovnih promjena.

Učenik prepoznaje i

razlikuje gl. priloge, razumije njihovo

značenje, ali ponekad

griješi u njihovoj tvorbi i zamjenjivanju ZR gl.

prilozima.

Učenik uglavnom

samostalno prepoznaje, raščlanjuje i određuje

vrste surečenica.

Naučeno primjenjuje u govoru i pismu.

Učenik uglavnom

razlikuje i prepoznaje hrvatska narječja.

Uočava i imenuje

najvažnija njihova obilježja i prostore gdje

se govore.

Učenik uglavnom

prepoznaje, objašnjava,

primjenjuje naučeno iz

prethodnih razreda. Razumije razvoj HJ

kroz povijest.

od

liča

n

Učenik samostalno definira, prepoznaje,


zaključuje gradivo. S lakoćom navodi

vlastite primjere.

Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira,

povezuje i zaključuje gradivo.

Naučenim se samostalno služi u govoru i pismu

Učenik se samostalno i bez pogrješaka služi

frazemima u govoru i

pismu. Tumači ih s lakoćom i daje vlastite

primjere.

Učenik je u potpunosti svladao gradivo. Daje

vlastite primjere s

provedenim glasovnim promjenama i tumači ih.

Sustavno provodi glasovne

promjene u govoru i pismu.

Učenik samostalno prepoznaje, definira,


povezuje i zaključuje gradivo. Raščlanjuje

složenu rečenicu, služi

se gl. prilozima u govoru i pismu.

Učenik samostalno prepoznaje, definira,


povezuje naučeno o složenoj i višestruko

složenoj rečenici.

Naučenim se u potpunosti koristi u

govoru i pismu.

Učenik razumije, povezuje, uspoređuje i

komentira riječi, izraze i

rečenice na narječjima. U potpunosti razlikuje i

razumije odnos HKJ i

hrv. standardnog jezika.

Učenik samostalno povezuje, razumije,

zaključuje, analizira i

procjenjuje naučeno o razvoju HJ kroz

povijest.


Ocj

e

na Poštivanje pravopisne norme Vrste stilova Rasprava Problemski članak, životopis, osvrt ili prikaz, pismo Red riječi u rečenici

ned

ov

olj

an

Učenik ne poznaje, ne razumije,

stoga i ne primjenjuje pravila o

pisanju velikoga slova, rečeničnih i

pravopisnih znakova, č, ć, dž, đ,

ije/je, kratica, upravnoga govora.

Ne služi se pravopisom ni na

poticaj.


razlikuje vrste stilova.

Neprimjereno se služi

razgovornim stilom u

svakodnevnoj komunikaciji.

Učenik ne želi sudjelovati u

raspravi. Ne sluša i neprimjereno

nastupa u raspravi. Ometa druge

učenike u govoru. Ne razumije

temu rasprave. Izlaganje je

nesređeno.

Učenik ne poznaje obilježja problemskoga članka,

osvrta i pisma. Prikaz nije prihvatljiv. Učenik griješi u

kompoziciji teksta. Rječnik je izrazito siromašan.

Rečenice nisu ulančane. Pisanje je stilski nesređeno.

Učenik mnogo griješi u pisanju riječi i rečenica te u

primjeni pravopisnih pravila. Učenik ne piše jasno

čitljivim pisanim slovima.

Učenik mnogo griješi u

redoslijedu riječi u rečenici.

Ne razlikuje stilski

neobilježen i stilski

obilježen red riječi.

19

do

vo

ljan

Učenik reproducira osnovna

pravopisna pravila, ali griješi u

primjeni. Pravilno piše samo

najjednostavnije primjere.

Uzastopce ponavlja iste pogrješke

koje primjećuje i ispravlja samo uz

učiteljičinu pomoć.

Učenik prepoznaje kojim je

stilom koji tekst napisan, ali ne

zamjećuje obilježja svakoga stila.

Uobičajene administrativne

obrasce ispunjava uz pomoć.

Griješi u pisanju intervjua i služi

se neprimjerenim izrazima.

Učenik sluša i primjereno nastupa u

raspravi, ali nije osvijestio bitnost

dokazivanja u komunikaciji. Iznosi

nejasne dokaze.

Učenik prepoznaje i zna većinu osnovnih obilježja

problemskog članka, osvrta i pisma. Djelomice

ostvaruje povezanost teme i sadržaja. U pisanju

vezanoga teksta uočava se siromaštvo rječnika. Često

griješi u kompoziciji teksta. Rečenice pretežno nisu

ulančane. Pisanje je stilski nesređeno. Često griješi u

primjeni pravopisnih pravila. Treba vježbati čitko

pisanje.

Učenik zna objasniti razliku

između stilski obilježenog i

neobilježenog reda riječi, ali

naučeno ne primjenjuje.

do

bar

Učenik poznaje i djelomično

primjenjuje većinu pravopisnih

pravila o pisanju velikoga slova,

rečeničnih i pravopisnih znakova,

č, ć, dž, đ, ije/je, kratica, upravnoga

govora. Pravopisom se služi uz

poticaj. Učinjene pravopisne

pogrješke uočava i ispravlja uz

učiteljičinu pomoć.

Učenik poznaje i prepoznaje

najčešća obilježja svakoga stila.

Uz pomoć zamjećuje stilsku i

obavijesnu vrijednost

dijalektizama žargonizama,

lokalizama. Ispunjava bez

poteškoća uobičajene

administrativne obrasce, ali čini

pravopisne pogrješke. Djelomice

izdvaja najvažnije obavijesti iz

novinskoga članka.

Učenik razumije bitnost

argumentacije u raspravi. Većinom

jasno, ali na poticaj iznosi svoje

dokaze. Griješi u oblikovanju

govorne poruke. Služi se previše

elementima razgovornoga jezika u

raspravi.

Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka,

osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadani oblik

vezanog teksta prema obrađenom modelu, ali nedostaje

originalnosti u izrazu. Rečenice su pretežno ulančane,

učenik uglavnom poštuje uzročno-posljedični slijed.

Rječnik je djelomično razvijen. Učenik ponekad griješi

u izboru i uporabi riječi. Uglavnom poštuje pravopisna

pravila. Učenik piše čitljivo i uvlakama označuje

kompozicijske dijelove.

Učenik razlikuje

neobilježeni od obilježenog

reda riječi. Djelomice

pravilno rabi nenaglasnice u

rečenici.

vrl

o d

ob

ar

Učenik je osvijestio većinu

pravopisna pravila i primjenjuje ih

u pismu. Samostalno se služi

pravopisom. Većinu vlastitih

pogrješke ne uočava sam, ali ih

osvješćuje i ispravlja na učiteljičin

poticaj.

Učenik razumije i razlikuje

stilove. Pisano se izražava

novinarskim i administrativnim

stilom pazeći na pravopisnu

normu. Primjereno se služi

razgovornim stilom i neverbalnim

sredstvima u različitim

komunikacijskim situacijama.

Učenik sluša i primjereno nastupa u

raspravi, osvijestio je bitnost

dokazivanja u komunikaciji. Jasno

iznosi svoje dokaze izražavajući

svoje misli i stavove.

Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka,

osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadan oblik

vezanoga teksta prema obrađenom modelu i trudi se

postići originalnost u izrazu. Rečenice su uzročno-

-posljedično povezane. U obradi teme nedostaje

potrebne argumentacije. Učenik gotovo u potpunosti

poštuje pravopisna pravila. Piše rukopisnim pismom i

točno oblikuje slova.

Učenik razlikuje

neobilježeni od obilježenog

reda riječi. Razumije ulogu

različitoga poretka riječi u

rečenici. Uglavnom

pravilno rabi nenaglasnice u

rečenici.

od

liča

n

Učenik je ovladao, osvijestio,

usustavio sva naučena pravopisna

pravila. Sustavno ih primjenjuje u

pismu. Istražuje i komentira


Učenik razumije, razlikuje i

komentira stilove. S lakoćom se

pisano izražava novinarskim i

administrativnim stilom pazeći na

pravopisnu normu. Primjereno se

služi razgovornim stilom i

neverbalnim sredstvima u

različitim komunikacijskim

situacijama.

Učenik spretno i jasno oblikuje

dokaze izražavajući svoje misli i

stavove. Samostalno istražuje i

priprema materijale za raspravu.

Ima bogat rječnik. Daje

konstruktivne primjedbe u raspravi

o temi. Kritički promišlja o temi.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira

obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Točno i

jasno razrađuje zadanu temu trudeći se pri tom

originalno pristupiti obradi teme. Učenik valjano

logički zaključuje. Rječnik je bogat i učenik se pravilno

služi riječima i izrazima. Učenik u potpunosti poštuje

pravopisna pravila Točno piše riječi i rečenice.

Razvidni su kompozicijski dijelovi vezanoga teksta u

skladu s kompozicijom. Učenik uredno i čitljivo piše,

točno oblikuje slova.

Učenik samostalno



povezuje i zaključuje

gradivo. Naučenim se

samostalno služi u govoru i

pismu. Pravilno rabi

nenaglasnice u jeziku i

pismu.

20


Ocj

ena

Putopis Sve epske vrste (novo:

novela, ep, moderna

bajka)

Humor, ironija, satira Sva obrađena stilska izražajna

sredstva (novo: simbol,

alegorija, elipsa, inverzija,

opkoračenje, prebacivanje) i

ritam

Kompozicija lirske pjesme Dramske vrste Književna baština

ned

ov

olj

an

Učenik ne uočava

obilježja putopisa ni

uz pomoć.

Učenik ne uočava i ne

razumije obilježja epike. Ne

sudjeluje u interpretaciji

književnih djela. Teško

iskazuje svoj doživljaj

teksta. Ne razumije odnose

među likovima.


i ne razumije ključne

pojmove. Prisjeća se

samo naziva.

Učenik se samo prisjeća naziva

ključnih pojmova, ali ih ne

definira i ne uočava u književnom

djelu.

Učenik ne uočava

povezanost teme i motiva u

lirskoj pjesmi. Prisjeća se,

ali ne zna nabrojiti obilježja

pjesme u prozi.


ključne pojmove niti ih

uočava u književnom djelu.

Učenik ne zna tko je otac

hrvatske književnosti.

do

vo

ljan

Učenik djelomice, uz

učiteljičinu pomoć,

uočava obilježja

putopisa, ali ne

razumije

asocijativnost kao

važan postupak u

nastajanju putopisa.

Učenik zna nabrojiti

obilježja epskih vrsta, ali ih

ne razumije i ne uočava u

tekstu. Uz pomoć učiteljice

razlikuje modernu bajku od

klasične. Ne navodi vlastite

primjere za navedene

prozne vrste.


pojmove, ali ih

samostalno ne pronalazi

u književnom tekstu. Ne

razumije razlike između

ironije, humora i satire.

Učenik definira ključne pojmove,

ali ih uočava samo u poznatim

primjerima. Ne navodi vlastite

primjere.

Učenik uglavnom točno

uočava povezanost teme i

motiva u lirskoj pjesmi.

Uglavnom zna nabrojiti

obilježja pjesme u prozi.

Učenik djelomice uočava

obilježja monodrame i

unutarnjeg monologa na

interpretiranom ulomku.

Učenik zna tko je Marko

Marulić i koje je njegovo

najznačajnije književno

djelo. Ne razumije zašto se

on smatra ocem hrvatske

književnosti.

do

bar

Učenik uglavnom

uočava obilježja

putopisa. Samostalno

oblikuje vlastiti

doživljaj pročitanoga

putopisa.

Učenik uglavnom

prepoznaje obilježja epskih

vrsta i uočava ih u

književnom djelu.

Uglavnom uočava postupke

likova i njihove međusobne

odnose u interpretiranim

književnim djelima, ali ih

samostalno teže uočava u

novom, nepoznatom

književnom djelu.

Učenik definira i

objašnjava humor,

satiru i ironiju u

interpretiranim

književnim djelima, ali

ih teže pronalazi u

samostalnoj

interpretaciji.

Učenik definira i uglavnom

razumije ključne pojmove.

Prepoznaje ih u poznatim

primjerima. Navodi vlastite

primjere.

Učenik definira i uglavnom

točno uočava povezanost

teme i motiva. Uočava

obilježja pjesme u prozi na

interpretiranom primjeru.

Učenik definira i razumije

obilježja monodrame i

unutarnjeg monologa.

Uglavnom točno imenuje

protagonista i antagonista u

dramskom djelu.

Učenik zna osnovne

podatke o Marku Maruliću.

Razumije koja je njegova

važnost za razvoj hrvatske

autorske književnosti.

vrl

o d

ob

ar

Učenik samostalno

uočava obilježja

putopisa u zadanom

tekstu. Aktivno

sudjeluje u obradi

književnoga djela i

izriče svoj doživljaj

djela.

Učenik samostalno uočava

obilježja epskih vrsta u

interpretiranim djelima.

Uočava odnose među

likovima i komentira

njihove postupke.

Učenik uglavnom

samostalno uočava

odnos pisca prema temi.

Definira, razumije

ključne pojmove i

primjenjuje naučeno u

novim situacijama.

Učenik definira, razumije i

uočava stilska izražajna sredstva

u književnome djelu. Prepoznaje i

objašnjava alegoriju u pripovijetki

i pjesmi. Navodi više vlastitih

primjera.

Učenik definira, razumije i

uočava povezanost teme i

motiva. Uočava obilježja

pjesme u prozi. Navodi

vlastite primjere.

Učenik većinom točno

uočava obilježja dramskoga

književnog roda u

interpretaciji književnoga

djela. Definira, razumije,

objašnjava, primjenjuje i

oprimjeruje ključne

pojmove.

Učenik razumije povijesne

okolnosti u kojima je

stvarao Marko Marulić i

razumije njegovu važnost u

razvoju hrvatske

književnosti.

21

od

liča

n

Učenik prepoznaje,

razumije, objašnjava,

analizira, raščlanjuje

obilježja putopisa.

Samostalno

uspoređuje putopisnu

prozu. Uočava i

razumije

asocijativnost kao

bitan postupak u

nastajanju putopisa.

Učenik prepoznaje,



obilježja epskih vrsta.

Razumije, komentira i

povezuje odnose među

likovima. Samostalno

pronalazi sva obilježja u

novim, nepoznatim

tekstovima.

Učenik prepoznaje,



ključne pojmove.

Komentira i procjenjuje

samostalno odnos pisca

prema temi.

Učenik sve naučene pojmove

samostalno definira, razumije,

uočava. Povezuje i komentira

naučeno gradivo pri interpretaciji

novih književnih djela.

Samostalno ostvaruje tekstove sa

zadanim stilskim izražajnim

sredstvima.

Učenik prepoznaje,



povezanost teme i motiva.

Samostalno točno uočava

obilježja lirske pjesme u

prozi,

Učenik prepoznaje,


analizira dramska obilježja

u dramskom djelu. Povezuje

naučeno gradivo. Kreativno

iskazuje svoj doživljaj djela.

Učenik povezuje gradivo

povijesti (povijesne,

društvene i gospodarske

prilike) s važnošću

djelovanja Marka Marulića.

Iznosi svoj stav o važnosti

autorske književnosti na

materinskom jeziku. Navodi

nekoliko autora starije

hrvatske književnosti iz

svoga zavičaja.


Ocj

ena

Scenarij i knjiga snimanja Filmski rodovi (animirani,

dokumentarni i igrani film)

Dokumentarni film Zagrebačka škola crtanoga filma U potrazi za knjigom

ned

ov

olj

an Učenik ne razumije i ne razlikuje

ključne pojmove: scenarij, knjiga

snimanja, redatelj.

Ne razlikuje filmske rodove, ne

zna objasniti pojam.

Učenik ne razlikuje filmske rodove. Ne

zna ni na razini reprodukcije obilježja i

vrste dokumentarnoga filma.

Učenik nije uopće zainteresiran za

usvajanje gradiva o Zagrebačkoj školi

crtanoga filma. Treba ga poticati na rad i

gledanje filma Surogat.

Učenik ni uz pomoć knjižničarke ne

pronalazi podatke o određenom

književnom naslovu u katalozima. Ne

pokazuje interes da to uopće nauči.

do

vo

ljan

Učenik djelomice prepoznaje i

reproducira naučene pojmove.

Zna objasniti pojam, razlikuje

filmske rodove.

Učenik djelomice razlikuje

dokumentarni film od ostalih filmskih

rodova; vrste dokumentarnoga filma

razlikuje samo uz pomoć i poticajna

pitanja; samo uz pomoć uočava filmska

izražajna sredstva u dokumentarnom

filmu.

Učenik djelomice uočava obilježja

Zagrebačke škole crtanoga filma u filmu

Surogat. Uz pomoć učiteljice se prisjeća

imena najznačajnijih autora.

Učenik djelomice samostalno pronalazi

podatke o određenom književnom

naslovu u katalozima. Treba ga poticati

na odlazak u knjižnicu i služenje

knjigama u knjižnici.

do

bar

Učenik uglavnom prepoznaje,

definira, razlikuje, objašnjava i

primjenjuje naučene ključne

pojmove. Razlikuje scenarij i

knjigu snimanja. Uočava ulogu

redatelja.

Razlikuje filmske rodove, ali teže

uočava tematsku-idejnu nit filma

te filmska izražajna sredstva.

Učenik uglavnom razlikuje

dokumentarni film od ostalih filmskih

rodova; vrste dokumentarnoga filma

uglavnom razlikuje; uglavnom uočava

filmska izražajna sredstva u odgledanim

dokumentarnim filmovima.

Učenik uglavnom uočava obilježja

Zagrebačke škole crtanoga filma u

Surogatu.. Navodi imena većine

najznačajnijih autora. Uz pomoć

učiteljice razumije temu filma.

Učenik uglavnom samostalno pronalazi


naslovu u katalozima.

vrl

o d

ob

ar

Učenik gotovo u potpunosti

prepoznaje, razlikuje, razumije,

objašnjava, raščlanjuje, uopćava,

primjenjuje i proširuje znanje o

scenariju i knjizi snimanja, ali ne

pokazuje interes za istraživački rad.

Razlikuje filmske rodove navodi

primjere, uočava filmska



Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje,

razlikuje, razumije, objašnjava,

raščlanjuje, uopćava, primjenjuje i

proširuje znanje o dokumentarnom

filmu i filmskim izražajnim sredstvima

u dokumentarnom filmu. Uglavnom u

odgledanim dokumentarnim filmovima

uočava obilježja dokumentarnoga filma.

Učenik u Surogatu uočava većinu

obilježja Zagrebačke škole crtanoga

filma. Razumije i komentira temu filma.

Zna nabrojiti imena najznačajnijih autora.

Učenik većinom samostalno pronalazi


naslovu u katalozima. Samostalno

pronalazi podatke u knjigama u

čitaonici.

22

od

liča

n



raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje i

primjenjuje znanje o knjizi

snimanja i scenariju. Samostalno

istražuje.


definira, razumije, objašnjava, ,

oprimjeruje i primjenjuje znanje

o filmskim rodovima, filmskim

izražajnim sredstvima, uočava

ideju filma.



raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje,

primjenjuje znanje o dokumentarnom

filmu. Samostalno analizira odgledane

dokumentarne filmove i uočava njihove

sličnosti i razlike. Kritički pristupa

obradi dokumentarnoga filma i

samostalno istražuje o filmu.

Učenik samostalno i u potpunosti

gledajući film Surogat prepoznaje,


raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje

obilježja Zagrebačke škole crtanoga

filma. Kritički pristupa obradi teme

filma.

Učenik samostalno pronalazi podatke o

određenom književnom naslovu u

katalozima.

Elementi, načini i postupci vrjednovanja znanja hrvatskoga jezika u OŠ Sveti Đurđ

Pisane provjere znanja

Prvo polugodište:

Hrvatski jezik : inicijalna provjera znanja i najmanje jedna, a najviše dvije pisane provjere znanja.

Diktat: jedan.

Jedna školska zadaća.

Književnost: provjera čitanja s razumijevanjem (jedna ili dvije) ili jedna pisana provjera usvojenosti književnoteorijskih pojmova

Drugo polugodište:

Hrvatski jezik : najmanje dvije pisane provjere znanja.

Diktat: najmanje jedan, najviše dva.

Jedna školska zadaća.

Učiteljica ocjenjuje provježbane oblike vezanih tekstova prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu i nastavnom planu i programu za svaki razred.

U ocjenjivanju različitih oblika vezanoga teksta učiteljica se služi opisivačima primjerenim za svaki oblik teksta (prema K. Visinko, Jezično izražavanje i stvaranje). Ocjenjuje

se kompozicija i sadržaj sastavka, stil, gramatička i pravopisna točnost te formalno-pojavni izgled sastavka.

Književnost: provjera čitanja s razumijevanjem (dvije ili tri) ili pisana provjera usvojenosti književnoteorijskih pojmova (jedna ili dvije)

Kriterij ocjenjivanja pisane provjere znanja:

0% - 49% = 1

50% - 59% = 2

60% - 75% = 3

76% - 89% = 4

90% - 100% = 5

Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku, a broj ostvarenih i mogućih bodova (ili postotak riješenosti) u pisanoj provjeri bilježe se u rubriku

bilježaka.

Učenici koji dobiju nedovoljnu ocjenu iz pisane provjere znanja, imaju mogućnost ispravka ocjene bilo usmeno bilo pisano.

Ocjena dobivena iz ispravka upisuje se brojčanom ocjenom u rubriku.

Prema potrebi organiziraju se i kratke provjere znanja (do 15 minuta), a rezultati se bilježe u rubriku bilježaka. Nakon takvih nekoliko kratkih provjera (najčešće 3)

bilježi se srednja ocjena u rubriku.

23

Usmena provjera znanja

Usmeno se ispitivanje u pravilu provodi bez prethodne najave. Učitelj ima pravo ispitivati sve dosadašnje obrađeno gradivo (ključne pojmove iz prijašnjih razreda).

Hrvatski jezik: najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu.

Književnost: najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu. Ocjenu učenik može zaslužiti i svojim stalnim zalaganjem na satima obrade književnih djela u kojima

učiteljica u neposrednoj komunikaciji procjenjuje kako učenik na tekstu primjenjuje naučeno o književnoteorijskim pojmovima, razinu razumijevanja teksta (primjeren dobi i

razvoju učenika), sposobnost doživljavanja djela i izricanja vlastitoga mišljenja o pročitanom.

Kriteriji na usmenoj provjeri znanja:

Nedovoljan: učenik ni na razini reprodukcije uz učiteljičinu pomoć ne zna ključne pojmove.

Dovoljan: učenik je usvojio ključne pojmove na razini reprodukcije, ali ih većinu ne razumije. Naučene pojmove primjenjuje jedino uz učiteljičinu pomoć.

Dobar: učenik definira, razumije i primjenjuje većinu naučenoga gradiva.

Vrlo dobar: učenik definira, razumije, primjenjuje, analizira naučeno gradivo. Samostalno rješava zadatke.

Odličan: učenik definira, razumije, primjenjuje, analizira, povezuje i procjenjuje naučeno gradivo.

Jezično izražavanje:

Usmeno: u svakom polugodištu najmanje jedan krasnoslov (ili govorna vježba) i ocjenjivanje izražajnoga čitanja.

Učiteljica tijekom školske godine prati učenikov napredak u govoru (bogatstvo rječnika, primjenu pravogovornih pravila, govornih vrednota, pravilnu uporabu riječi i izraza,

sposobnost prenošenja poruke; učiteljica prati učenikov napredak u izražajnom čitanju (poboljšanju tehnike čitanja).

Medijska kultura:

Moguća je usmena provjera znanja jednom u školskoj godini ili kraća pisana provjera znanja u trajanju od 20 minuta.

Učenicima se ocjenjuje rad na satu (rješavanje nastavnog listića), plakati i prezentacije.

Domaća zadaća

Učenici trebaju redovito pisati domaće zadaće kako bi uvježbali i naučili obrađeno gradivo. Točnost zadaća u pravilu se provjerava na sljedećem satu ili se objašnjavaju zadaci

koje učenici nisu razumjeli. Ako učenik ne napiše tri domaće zadaće, dobit će nedovoljnu ocjenu. Nadnevci kad učenik nema domaću zadaću učiteljica bilježi u rubriku

bilježaka ili drugačije (u svoju evidenciju). Učiteljica može i ocijeniti neke zadaće.

Bilježnica

Učiteljica redovito pregledava urednost bilježnice i jesu li školski radovi u cijelosti u nju zapisani. U pravilu brojčanom ocjenom ocjenjuje i bilježnice.

Lektira

Nepročitano lektirno djelo ocjenjuje se negativnom ocjenom.

Učiteljica redovito vodi zapažanja (elementi vrednovanja):

- je li učenik pročitao lektirno djelo u cijelosti

- razumije li lektirno djelo

- je li točno riješio zadane lektirne zadatke

- jesu li učenički odgovori napisani u skladu s gramatičkim i pravopisnim načelima

24

- uočava li učenik književnoteorijske pojmove u interpretaciji lektirnoga djela

- uočava li učenik odnose među likovima i problematiku o kojoj pisac progovara u lektirnom djelu

- kako je učenik doživio lektirno djelo

- učenikovu aktivnost na satovima interpretacije lektirnoga djela i način iznošenja zapažanja

- izrada plakata, prezentacija, ilustracija

Zaključna ocjena

Zaključna ocjena ne proizlazi iz aritmetičke sredine.

Da bi bila zaključena pozitivna ocjena iz predmeta hrvatski jezik, niti jedno područje predmeta (hrvatski jezik, književnost, lektira, pisano izražavanje, usmeno

izražavanje, medijska kultura) ne smije biti negativno ocijenjeno.

Priručnik za učenike o ocjenjivanju u nastavi HJ može se naći i na mrežnim stranicama: http://www.scribd.com/doc/55253176/Priru%C4%8Dnik-za-u%C4%8Denike

http://www.scribd.com/doc/55253176/Priru%C4%8Dnik-za-u%C4%8Denike

25

2. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ LIKOVNE KULTURE

Opisno praćenje

Upisuje se u lijevu rubriku u imeniku i riječima opisuje rad učenice/ka u I. i II. obrazovnom razdoblju.

Elementi vrednovanja:

a) Sposobnosti učenice/ka

b) Interes i motivacija za sadržaje nastavnog predmeta

c) Odnos prema radu, suučenicima i nastavniku

Ocjenjivanje rada i likovnog uratka

Brojčano ocjenjivanje se dijeli prema likovnim područjima rada: crtanje, slikanje, trodimenzionalno oblikovanje, grafičko oblikovanje i razumijevanje osnovnih likovnih odnosa

unutar likovno-umjetničkog djela i likovnog uratka učenika.

Ocjenjuje se brojčano ocjenama: dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5).

Elementi vrednovanja likovnog uratka:

a) Originalnost

b) Praćenje likovnog zadatka

c) Tehnička izvedba rada

d) Odnos prema radu

Učenica/učenik će za sljedeća postignuća biti ocijenjen/a ocjenom:

ODLIČAN (5):

a) Učenica/učenik je jedinstveno i istražujući primijenila/o sadržaj rada

b) Učenica/učenik je samostalno pratila/o likovni sadržaj rada i bogatim se likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički te ga pratila/o u

cijelosti

c) Učenica/učenik je pratila/o i primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama) visokom spretnošću i

dosljednošću

d) Učenica/učenik je miran i pristojan na satu, ne ometa ostale u radu, pridržava se dogovorenih pravila rada.

VRLO DOBAR (4)

a) Učenica/učenik je primijenila/o sadržaj rada s manje osobnog istraživanja

b) Učenica/učenik je uz djelomičnu samostalnost pratila/o likovni sadržaj rada i jednostavnim se likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički

ili ga nije pratila/o u cijelosti

c) Učenica/učenik je pratila/o i primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama) spretno i dosljedno

d) Učenica/učenik je miran i pristojan na satu, ne ometa ostale u radu, djelomično se pridržava dogovorenih pravila rada

26

DOBAR (3)

a) Učenica/učenik je primijenila/o sadržaj rada bez osobnog istraživanja

b) Učenica/učenik je uz poticaj pratila/o likovni sadržaj rada i šturim se likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički te nije pratila/o likovni

sadržaj rada

c) Učenica/učenik nije pratila/o i primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama) dosljedno nego

površno

d) Učenica/učenik je nemiran i nepristojan na satu, ometa ostale u radu, ne pridržava se dogovorenih pravila rada

DOVOLJAN (2)

a) Učenica/učenik uopće nije istraživala unutar likovnog izričaja i likovnog zadatka

b) Učenica/učenik ni uz poticaj nije pratila/o likovni sadržaj rada i iznimno se šturim likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički

c) Učenica/učenik nije pratila/o niti primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama)

d) Učenica/učenik je nemiran i nepristojan na satu, ometa ostale u radu, ne pridržava se dogovorenih pravila rada

VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Učenici s teškoćama prate se, vrednuju i ocjenjuju prema istim kriterijima unutar njihovih mogućnosti.

PRIPREMLJENOST ZA RAD se očituje donošenjem dogovorenog pribora za svaki nastavni sat i odražava na ukupnu ocjenu odnosa prema radu učenice/ka u jednom

obrazovnom razdoblju.

Napomena: Ukoliko učenica/k ne donese potrebiti pribor za rad za određeni nastavni sat, radit će priborom koji ima ili je dostupan u školi.

ZAKLJUČNA OCJENA

Zaključna ocjena proizlazi iz aritmetičke sredine ocjena likovnih područja rada, iz njihovih aritmetičkih sredina.

Izradila učiteljica likovne kulture

Đurkin Sonja

27

3. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ GLAZBENE KULTURE

OPĆE NAPOMENE:

Prilikom razrade vlastitoga kriterija vrednovanja znanja i postignuća u predmetu glazbene kulture treba poći od nekoliko opće poznatih činjenica. Ponajprije, učenici će jedva

moći postići sličnu razinu znanja zato što nemaju iste sposobnosti.

Osim toga koncepcija nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, zasnovana samo na jednom satu nastave na tjedan, ne omogućuje dovoljnu individualizaciju nastave. Zato sva

djeca ne mogu jednako usvojiti programske sadržaje niti se njihova postignuća mogu jednako ocijeniti. Obradu sadržaja i vrednovanje znanja treba prilagoditi stvarnim

mogućnostima djece.

1. PJEVANJE I SVIRANJE

- imenik – prva rubrika

Razvoj interpretativnih sposobnosti i težište vrednovanja postignuća – pravilna reprodukcija naučenih pjesama. Učenici koji zbog objektivnih okolnosti nikako ne mogu

reproducirati naučene pjesme, ne treba inzistirati na pjevanju nego im treba zadati zamjenske zadatke (otpljeskati ritam neka jednostavne pjesme).

2. INTONACIJA, RITAM I GLAZBENO PISMO

- imenik – druga rubrika

Notno opismenjavanje još je sastavni dio programa glazbene kulture, ali u dosta smanjenom obliku. Sama njegova postojanost zahtijeva da se u radu s učenicima postigne takva

razina znanja koja će omogućiti učeniku da samostalno odsvira naučenu pjesmu ritmički i melodijski. Ovakav nivo znanja može se postići samo kod nadarenih učenika. manje

nadareni učenici zapisuju jednostavne ritmove na stihove iz nekih njima poznatih pjesama.

a) intonacija – zadaci se odnose na tonalitete do dva predznaka do kraja 6. razreda

NADARENI UČENICI:

- samostalno otpjevati dursku i molsku ljestvicu solmizacijom i abecedom

- prepoznati ljestvicu na temelju predznaka i završnog tona

- bilo koji ton pokazati ili odsvirati na klavijaturu

MANJE NADARENI UČENICI:

- poznavati solmizacijski niz u durskoj i molskoj ljestvici

- prepoznati i imenovati ljestvicu uz pomoć učitelja

3. OSNOVE GLAZBENE UMJETNOSTI

- imenik – treća rubrika

SVI UČENICI:

- slušanjem prepoznati je li pjesma narodna, umjetnička, duhovna ili domoljubna (6.raz)

- slušno razlikovati jednoglasne od višeglasnih skladbi (5.raz)

- znati nazive vokalnih skladbi, imena skladatelja (4.raz)

- znati imenovati skupine glazbala (7.raz)

- znati imenovati i prepoznati glazbala na slici (5. i 6.raz)

- znati usmeno obilježja glazbala u skladu s onim što je o njima rečeno na nastavi (5. 6. i 7.raz)

28

- slušno prepoznati dvodijelnu i trodijelnu pjesmu (5.raz)

- slušno prepoznati solo pjesmu, rondo i temu s varijacijama (6.raz)

- poznavati pojmove suita, sonata, sonatni oblik, gudački kvartet, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, programna glazba (7.raz)

- prepoznati tempo i dinamiku na slušnim primjerima (4. 5. i 6.raz)

- poznavati pojmove opera, opereta, mjuzikl, rock opera, kantata, oratorij ( 8.raz)

- poznavati pojmove društveni plesovi, jazz, balet, zabavna glazba, elektronička glazba, suvremena glazba 20 i 21. stoljeća (8.razred)

NADARENI

- slušno prepoznati pojedine instrumente kao i skupine glazbala (7.raz)

- slušno prepoznati vrste orkestara ( 7.raz)

- slušno razlikovati homofone i polifone skladbe (7.raz)

- analiza glazbenog djela – oblik, tempo, dinamika (8.raz)

4. ODGOJNI UČINCI RADA

- imenik – četvrta rubrika

U rubriku aktivnost vrednuje se aktivnost učenika kod obrade i ponavljanja nastavnih sadržaja, ponašanje učenika za vrijeme trajanja nastavnog sata, donošenje potrebnog

pribora, pridržavanje pravila ponašanja, poštivanje kućnog reda škole ...

OPISNO PRAĆENJE UČENIKA

U opisnom praćenju učenikova rada treba naznačiti njegove mogućnosti i sposobnosti. na kraju prvog polugodišta napisati zapažanja o učenikovim sposobnostima, a na

završetku školske godine sažeto opisasti njegov napredak (ako ga ja bilo).

Učenik se opisno može ocijeniti na više načina.

NADARENI UČENICI:

- intonira točno melodijski i ritmički svaku naučenu pjesmu

- pokazuje izraženije zanimanje za glazbu

- ima solidne slušne sposobnosti i pouzdano prepoznaje glazbene pojave

- ima dobar osjećaj za ritam i voli svirati na ritmičkim udaraljkama

- zainteresiran za glazbu, posjećuje glazbene priredbe

- aktivno sudjeluje pri skupnom izvođenju glazbe

MANJE NADARENI

- zalaganje osrednje, potreban poticaj

- nedovoljno precizan u izlaganju glazbenih pojmove

- radi samo na poticaj

29

4. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ ENGLESKOG JEZIKA

za učenike od 1. do 4. razreda

Učitelj: Sandra Kurtek Školska godina 2017./2017. Svrha dokumenta: Ovaj dokument razrađuje načine, područja i kriterije pojedinačnog ocjenjivanja tijekom školske godine, te završnog ocjenjivanja tj. zaključivanja ocjena, a isto tako daje uvid u mogućnosti i uvjete za ispravljanje negativnih ocjena. Područja ocjenjivanja Slušanje Čitanje Usmeno Pisano Zalaganje Slušanje se ocjenjuje u pravilu 2 puta u polugodištu u obliku na temelju obrađenog gradiva gdje se želi utvrditi stupanj razumijevanja na osnovi onog što učenik percipira samim slušanjem. Učenik svoje znanje iskazuje zaokruživanjem, spajanjem, crtanjem, bojanjem i sličnim postupcima. Ocjena odličan -samostalno i potpuno razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi - samostalno povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja -samostalno raspoznavanje i razumijevanje fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika -samostalno i potpuno razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica, pitanja, naredbi i uputa te razumijevanje osnovne namjere sugovornika Ocjena vrlo dobar -relativno uspješno razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi - povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz minimalne pogreške -razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja te razumijevanje osnovne namjere sugovornika uz male intervencije nastavnika -globalno razumijevanje kratkog teksta poznate tematike Ocjena dobar -prosječno razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi - povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz mnogobrojne pogreške - površno razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja te razumijevanje osnovne namjere sugovornika uz male intervencije nastavnika -djelomično razumijevanje kratkog teksta poznate tematike Ocjena dovoljan -slabo razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi - povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz mnogobrojne pogreške

30

- površno razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja -djelomično razumijevanje kratkog teksta poznate tematike, više razumijevanje izoliranih riječi nego cjeline Ocjena nedovoljan -nerazumijevanje i neizvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi - nepovezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz mnogobrojne pogreške - nerazumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja Čitanje se ocjenjuje u pravilu 2 puta u polugodištu na temelju obrađenih tekstova; priča, pjesmica, brojalica i sl. Učenici čitanje mogu vježbati koristeći CD-e koji su u sklopu udžbenika iz engleskog jezika. Ocjena odličan -pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka -uočavanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi -sposobnost samostalnog čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka -prepoznavanje, razumijevanje poznatih imena, riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama -razumijevanje pročitanih rečenica i jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima -samostalno i potpuno razumijevanje kratkih i jednostavnih poruka i obavijesti u svakodnevnim situacijama Ocjena vrlo dobar -pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka uz male poteškoće i pogreške -uočavanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi -sposobnost čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka uz minimalne pogreške i minimalne intervencije nastavnika -prepoznavanje, razumijevanje poznatih imena, riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama - relativno uspješno razumijevanje pročitanih rečenica i jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima -relativno uspješno razumijevanje kratkih i jednostavnih poruka i obavijesti u svakodnevnim situacijama Ocjena dobar -pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka uz veće poteškoće -slabije uočavanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi -slabija sposobnost čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka uz česte pogreške i česte intervencije nastavnika -prosječno prepoznavanje, razumijevanje poznatih imena, riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama Ocjena dovoljan -pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka uz velike poteškoće i povremenu reprodukciju usvojenog -nepoštivanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi -slabija sposobnost čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka uz česte pogreške i česte intervencije nastavnika - površno i nepotpuno razumijevanje pročitanih rečenica i jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima, ali ne i u novim situacijama -loše i nepotpuno razumijevanje kratkih i jednostavnih poruka i obavijesti u svakodnevnim situacijama Ocjena nedovoljan -nemogućnost pamćenja pismovne slike riječi i rečenica, nesposobnost čitanja nakon odslušanog i uvježbavanog, nerazumijevanje eventualno pročitanog

31

Usmeno izražavanje ocjenjuje se u pravilu 2 puta u polugodištu na temelju obrađenog gradiva; vezanog uz naučeni vokabular i gramatičke strukture. Ocjena odličan -u potpunosti ovladan vokabular i fraze te samostalno, tečno i točno primjenjivanje u okviru zadanih situacija. Vladanje osnovnim elementima izgovora i intonacije. Ocjena vrlo dobar - tečno izražavanje kraćih misli, ali s manjim pogreškama ili uz povremenu pomoć učiteljice. U pojedinim elementima izgovora i intonacije nesigurnost Ocjena dobar - korištenje osnovnog repertoara vokabulara i fraza vezanih uz konkretne situacije uz pomoć učiteljice. Često griješenje pri odgovaranju napostavljena pitanja i u izgovoru Ocjena dovoljan -razumijevanje i korištenje minimalnog repertoara vokabulara i izoliranih riječi vezanih uz određene konkretne situacije, ali uz obilnu pomoć učiteljice te uz ozbiljne pogreške pri odgovaranju na pitanja i u izgovoru. Ocjena nedovoljan -nemogućnost razumljivog odgovaranja na postavljena pitanja, te nepoznavanje obrađenog vokabulara Pisano izražavanje ocjenjuje se u pravilu 2 puta u polugodištu na temelju obrađenog gradiva vezanog uz naučeni vokabular i gramatičke strukture. Prema broju bodova radi se tabela za ocjene za svaki razred. Ocjena odličan - prepisivanje uredno i bez pogreške , točno pisanje po diktatu, samostalnost u pisanju riječi koje se često ponavljaju, razumijevanje pisanih zadataka i uspješna upotreba naučenog vokabulara i jezičnih struktura Ocjena vrlo dobar -prepisivanje zadanog teksta uredno i s rijetkim pogreškama -zapažanje i ispravljanje manjih pogrešaka u pisanju riječi koje se češće ponavljaju -relativna uspješnost u rješavanju pismenih zadataka, korištenje naučenog gradiva uz manje pogreške Ocjena dobar - prepisivanje zadanog teksta s pogreškama, a pri pisanju pojedinih riječi po diktatu česte pogreške -pri uočavanju pogrešaka potrebna je veća pomoć učiteljice Ocjena dovoljan -puno pogrešaka pri prepisivanju zadanoga teksta, teško pisanje po diktatu -pri spajanju slikovnoga i pisanoga oblika riječi potrebna je velika pomoć učiteljice Ocjena nedovoljan -nemogućnost prepisivanja zadanog teksta i spajanja slikovnog i pisanog oblika riječi ni uz pomoć učiteljice kao i nerazumijevanje pismenih zadataka Zalaganje se ocjenjuje u pravilu jednom mjesečno, i to na kraju svakog mjeseca. Ocjena se temelji na 2 činjenice; a to je praćenje pisanja domaćih zadaća kroz mjesec dana, te praćenje učenikove aktivnosti i rada te ponašanja na satovima kroz mjesec dana. Ocjena odličan -kontinuirano javljanje i pokazivanje interesa na satu te redovito pisanje domaćih zadaća Ocjena vrlo dobar -manje-više kontinuirano javljanje i pokazivanje interesa na satu te manje –više redovito pisanje domaćih zadaća

32

Ocjena dobar -slabo javljanje i nepokazivanje interesa na satu te neredovito pisanje domaćih zadaća Ocjena dovoljan -slabo javljanje i nepokazivanje interesa na satu te neredovito pisanje domaćih zadaća Ocjena nedovoljan -nejavljanje na satu, nesudjelovanje u zadacima i aktivnostima, nepisanje domaćih zadaća te zaboravljanje pribora za rad Ostale napomene Za učenike s prilagođenim programom izrađuju s individualno prilagođeni testovi i zadaci za ispitivanje usvojenosti sadržaja, a i usmeno ispitivanje se provodi na njima prilagođen način. Svaka negativna ocjena može se ispraviti (i pojedinačna i zaključna), a način i termin ispravljanja dogovara se s učiteljicom. Pojedinačne negativne ocjene ispravljaju se tijekom istog polugodišta, a zaključne negativne ocjene tijekom 2.polugodišta Pri zaključivanju ocjene uzimaju se u obzir sve ocjene dobivene tokom cijele školske godine iako ocjene iz usmenog i pisanog ispitivanja imaju najveću težinu jer su najveći pokazatelj usvojenosti nastavnih sadržaja. Prema svemu gore navedenom vidljivo je da se kod zaključivanja ocjena NE gleda aritmetička sredina svih ocjena. Prvo polugodište 1.razreda ne spada u ovdje razrađivan kriterij, ono je specifično jer se učenika prati kroz „opisno ocjenivanje“, a nema ni zaključivanja na kraju 1.polugodišta. Brojčano ocjenjivanje uvodimo u 2.polugodištu, i tek tu započinju načini ispitivanja znanja gdje se najviše pažnje posvećuje razvijanju vještinja slušanja s razumijevanjem i usmenom izražavanju, te ispitivanju i ocjenjivanju istih. Pisano ocjenjivanje: Raspon postotka bodova Ocjena

0 - 49 nedovoljan (1)

50- 63 dovoljan (2)

64-76 dobar (3)

77-89 vrlo dobar (4)

90-100 odličan (5)

U Svetom Đurđu, rujan 2017. Sandra Kurtek; učiteljica engleskog jezika

33

ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ ENGLESKOG JEZIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

SVETI ĐURĐ

OD 5. DO 8. RAZREDA

Školska godina 2014./2015.

Tema dokumenta

Ovaj dokument razrađuje postupke i kriterije ocjenjivanja, ispravljanja negativnih ocjena i zaključivanja završnih ocjena.

Pisano ocjenjivanje

Pisana provjera sastoji se od dvije cjeline i donosi dvije ravnopravne ocjene i to od:

a) gramatičkog testa

b) testa razumijevanja slušanog i pisanog teksta te pisanja sastavka.

Svaka od ovih cjelina se provjerava s određenim brojem zadataka različite težine i donosi određeni broj bodova. Broj bodova pojedinog zadatka proporcionalan je težini

zadatka. Za svaku od cjelina izračunava se postotak postignutih bodova (zaokruženo na cijeli broj) u odnosu na ukupni broj bodova za tu cjelinu.

Ocjena za svaku cjelinu određuje se prema tablici:

Raspon postotka bodova Ocjena

0 - 49 nedovoljan (1)

50- 60 dovoljan (2)

61-80 dobar (3)

81-90 vrlo dobar (4)

91-100 odličan (5)

Za učenike s prilagođenim programom izrađuje se individualno prilagođeni test.

Za pozitivnu ocjenu je potrebno riješiti 20% ukupnog broja bodova.

Negativne ocjene je moguće ispraviti.Ispravljena negativna ocjena prestaje biti važeća.

Postupak ispravljanja negativne ocjene za sve učenike je sljedeći:

Za svaku negativnu ocjenu iz određene cjeline testa organizira se dopunska nastava i to najkasnije s početkom u sljedećem radnom tjednu nakon objave rezultata testa. Nastava

traje najmanje tri radna sata. Prisustvovanje dopunskoj nastavi nije obavezno. Po završetku dopunske nastave, a najkasnije tijekom prvog radnog tjedna nakon zadnjeg sata

učenici pišu ispravak testa. Kriteriji ocjenjivanja ispravka isti su kao kriteriji testa. Ako učenik iz neopravdanog razloga ne pristupi testu, negativna ocjena mu ostaje. Izostanak

opravdava razrednik.

Za opravdane izostanke dogovara se novi termin do kraja polugodišta.

34

Usmeno ocjenjivanje

Elementi usmene ocjene jesu:

a) Razumijevanje

odličan: Potpuno razumije postavljeno pitanje i tečno i dosta pravilno odgovara na njega. Poznaje obrađeni vokabular i pravilno ga upotrebljava.

Samostalan je u upotrebi poznatoga vokabulara u novim situacijama. Bez pojašnjenja uspješno spaja akustičku sliku i pojam. Uspješno

izvršava jednostavne zapovijedi bez učiteljičine pomoći.

vrlo dobar: Razumije postavljeno pitanje i odgovara na njega, ali čini manje pogrješke. Obrađeni vokabular, uz manje ispravke, pravilno upotrebljava.

Spreman je poznati vokabular upotrijebiti u novom kontekstu, ali uz pomoć i pojašnjenje.

dobar: Razumije sporiji govor, a pitanja je potrebno pojednostavniti. Obrađeni vokabular upotrebljava uz pomoć i to samo u poznatom kontekstu.

dovoljan: Razina znanja se svodi na prepoznavanje. Potrebna je velika pomoć učiteljice. Ne snalazi se u primjeni poznatoga, obrađenoga vokabulara u

drugačijem kontekstu.

nedovoljan: Nije u stanju razumjeti postavljeno pitanje ni uz pojednostavljenja.

b) Govorne sposobnosti

odličan: U potpunosti ovladao vokabularom i frazama te ih samostalno, tečno i točno primjenjuje u okviru zadanih situacija. Vlada osnovnim

elementima izgovora i intonacije.

vrlo dobar: Kraće misli izražava tečno, ali s manjim pogrješkama ili uz povremenu pomoć učiteljice. U pojedinim elementima izgovora i intonacije nije

siguran.

dobar: U izražavanju misli koristi osnovni repertoar vokabulara i fraza vezanih uz konkretne situacije uz pomoć učiteljice. Često griješi pri

odgovaranju na postavljena pitanja i u izgovoru.

dovoljan: Razumije i može koristiti minimalan repertoar vokabulara i izoliranih riječi vezanih uz određene konkretne situacije, ali uz obilnu pomoć

učiteljice. Pravi ozbiljne pogrješke pri odgovaranju na pitanja i u izgovoru.

nedovoljan: Nije u stanju razumljivo odgovoriti na postavljena pitanja, a obrađenim vokabularom nije ovladao.

c) Jezične zakonitosti - gramatika

odličan: Jezične zakonitosti temeljito poznaje i primjenjuje u govoru bez većih pogrješaka. Uočava odnose među gramatičkim kategorijama.

vrlo dobar: Jezične zakonitosti temeljito poznaje, ali u primjeni u govoru ponekad pravi pogrješke. Povremene pogrješke može naknadno samostalno ispraviti.

dobar: Jezične zakonitosti i kategorije poznaje, ali u govoru čini puno pogrješaka u njihovoj primjeni pa je smisao ponekad djelomično nejasan zbog toga. Neke

jednostavne strukture koristi uglavnom točno, uz poneku pogrješku.

dovoljan: Jezične zakonitosti i strukture slabije poznaje (na razini prepoznavanja). U primjeni u govoru često griješi pa se teže zaključuje što želi reći.

nedovoljan: Jezične zakonitosti poznaje slabo ili nikako pa ih ne može ni primjenjivati.

35

Ispravljanje negativne usmene ocjene se učeniku mora omogućiti unutar 2 radna tjedna po izricanju ocjene. Ispravljena negativna ocjena prestaje biti važeća. Ako učenik odbije

odgovarati ili ne ispravi ocjenu, ocjena ostaje. U slučaju izostanka vrijede pravila kao za ispravak pisanog testa.

Naziv

ispitivanja

Ocjena Faktor težine ocjene Umnožak ocjene i

faktora težine

Pisano 1 do 5 1,1 1.1 do 5.5

….

….

Usmeno 1 do 5 1,0 1,0 do 5,0

….

….

Zbroj Ukupni zbroj faktora

težina

Zbroj umnožaka

| |

| |------------ Zbroj umnožaka

|--------------------------------------- Zbroj faktora težine

Zaključivanje ocjene na kraju školske godine

Tijekom drugog polugodišta učenik mora pristupiti ispravku negativne ocjene s kraja prvog polugodišta. Učenik ima pravo na tri pokušaja ispravljanja unutar dogovorenog

termina s učiteljem.Učitelj najavljuje učeniku sadržaj i način provjere i to najmanje 3 tjedna prije svake provjere. Nakon neuspješnih ispravaka, učenik mora ići na popravni

ispit.

Pojedinačne negativne ocjene iz prvog polugodišta se ne mogu ispraviti tijekom drugog polugodišta.

Pri zaključivanju ocjene za kraj školske godine uzimaju se u obzir sve ocjene iz pisanog i usmenog provjeravanja tijekom cijele godine.

Pisana provjera je zahtjevnija pa te ocjene pri zaključivanju imaju veću težinu i izračunava se prema formuli (1).

Miljenka Gerić, prof.

36

5. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ NJEMAČKOG JEZIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

SVETI ĐURĐ

5.1. ZADANI ELEMENTI PRAĆENJA, PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA OD 1. – 4. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE (NJEMAČKI KAO PRVI I

DRUGI STRANI JEZIK)

1) ČITANJE I SLUŠANJE S RAZUMIJEVANJEM

2) USMENO IZRAŽAVANJE

3) PISANO IZRAŽAVANJE

4) AKTIVNOST I ZALAGANJE NA SATU, DOMAĆI URADAK

ELEMENT

odličan (5)

vrlo dobar (5)

dobar (3)

dovoljan (2)

nedovoljan (1)

ČITANJE I

SLUŠANJE S

RAZUMIJEVANJEM

(AKTIVNOST I

ZALAGANJE NA

SATU)

Brzo i samostalno

razumije riječi i kratke

izraze slušanjem zvučnog,

audio-vizualnog zapisa ili

učitelja.

U potpunosti razumije

pitanja i upute. Uspješno

izvršava jednostavne

naredbe učiteljice bez

potrebnog prevođenja ili

dodatnog pojašnjenja.

Bez objašnjavanja uspješno

spaja sliku i slušni zapis.

Samostalno prepoznaje

riječi ili kratke izraze u

naslovima, imenima,

karticama ili kraćim

tekstovima te ih pravilno

reproducira.

Samostalno dolazi do

značenja novih riječi i

fraza logičkim

zaključivanjem.

Razumije riječi i kratke

izraze ili upute, slušanjem

audio, audio-vizualnog

zapisa ili učitelja, uz malu

pomoć ili poticaj samog

učitelja.

Uz malu pomoć razumije

upute, pitanja, riječi,

osnovne fraze.

Obrađeni vokabular aktivno

upotrebljava, ali potrebne su

dodatne korekcije u izgovoru.

Upotrebljava vokabular u

novim jezičnim situacijama,

ali je potrebna pomoć i

pojašnjenje učiteljice.

Prepoznaje riječi ili kratke

izraze u naslovima,

imenima, karticama ili

kraćim tekstovima i

pravilno ih reproducira uz

malu pomoć učitelja.

Traži pomoć učitelja ili

Razumije riječi, izraze ili

upute, slušanjem zvučnog,

audio- vizualnog zapisa ili

učitelja, ali tek nakon

nekoliko ponavljanja.

Razumije osnovne riječi i

poznate fraze koje se tiču

njih samih i njihove

neposredne okoline kada

sugovornik govori sporo i

razgovjetno.

Poznati vokabular ne

uspijeva rabiti u novim

jezičnim situacijama, već

uz sugestije i asistenciju

učiteljice. Isti vokabular

upotrebljava samo u dobro

naučenim i usvojenim

jezičnim situacijama.

Djelomično razumije

riječi, izraze ili naredbe

slušanjem zvučnog,

audiovizualnog

zapisa ili učitelja uz

višestruko ponavljanje i

upute učitelja.

Učenik teško prepoznaje

obrađeni vokabular. Ne

snalazi se u primjeni

vokabulara u jezičnim

situacijama u kojima bi

trebao biti sposoban

aktivno ih upotrijebiti.

Slabiji interes i

sposobnosti.

Riječi ili izraze reproducira

samo uz

veliku pomoć učitelja.

Treba ga stalno poticati i

pomagati mu.

Nije sposoban poznati

vokabular primijeniti u

Učenik nije usvojio

minimum obrađenog

vokabulara, ne razumije

postavljeno pitanje ni uz

najveću asistenciju

učiteljice. Ne pokazuje

interes da ovlada

sadržajima.

Ne razumije pisane

sadržaje jer ne zna niti

pročitati riječ, rečenicu ili

tekst. Odbija rad.

37

Interes i sposobnosti

razvijeni su na najvišoj

razini.

Vrlo uporan u promišljanju,

uči radosno i temeljito.

otkriva sam značenja iz

rječnika. Razumije i složenije

rečenice.

Trudi se naučiti sadržaje koje

ne poznaje.

Pokazuje interes na satu.

novim jezičnim okvirima.

USMENO

IZRAŽAVANJE I

AKTIVNOST

(AKTIVNOST I

ZALAGANJE NA

SATU)


svladao vokabular i nove

fraze te ga svjesno koristi u

poznatim ili novim jezičnim

situacijama.

Učenik potpuno razumije

postavljeno pitanje, tečno i

potpunim odgovorima

odgovara na njega.

Aktivan je u

konverzaciji, s pravilnim

izgovorom i intonacijom.

Razumije pročitano.

Obrađene tekstove čita bez

pogrešaka.

Uspješno vlada osnovnim

elementima izgovora i

intonacije.

Uspješno izražava kraće misli,

ali uz manje pogreške.

Primjetna nesigurnost u

određenim intonativnim

aspektima jezičnog

izražavanja.

Potreban je mali

poticaj. Poruke se u

cijelosti mogu razumjeti.

U potpunosti usvaja obrađeni

vokabular i s manjim

greškama sastavlja rečenice

bazirane na obrađenom

vokabularu.

Potpunim odgovorom, s malo

grešaka, odgovara na

postavljena pitanja. Obrađene

tekstove čita s malo

pogrešaka.

Ima poteškoća u izgovoru i

intonaciji, ali je u cjelini još

uvijek razumljiv.

Učenik koristi u izražavanju

misli i onaj repertoar

vokabulara koji bez

pogrešaka može uporabiti u

jezičnom izražavanju,

čineći intonativne pogreške.

Djelomično usvojio

jezične strukture.

Djelomično usvojio

obrađeni vokabular i uz

pomoć učitelja sastavlja

rečenice bazirane na

obrađenom vokabularu.

Potrebna je asistencija

učiteljice kod izgovora.

Ponekad ne razumije

postavljeno pitanje, griješi

u odgovaranju na

postavljeno pitanje ili

odgovara kratkim

odgovorom.

Obrađene tekstove čita s

više pogrešaka.

Razumije i koristi

mininalan repertoar

obrađenog vokabulara.

Izolirano koristi pojedine

naučene pojmove, ali čineći

pogreške (intonativne).

Ne razumije postavljeno

pitanje, ne može na nj

odgovoriti ili na pitanja

odgovara kratko, bez

strukture rečenice, uz

velike greške u izgovoru.

Usvojio jako malo

obrađenog vokabulara. Nije

u stanju samostalno

sastavljati rečenice, može

pravilno ponoviti po

modelu. Potrebna je aktivna

asistencija učiteljice kako u

razumijevanju pitanja, tako

i u davanju odgovora.

Samostalno čita

samo najjednostavnije

riječi.

Nedovoljno usvojio

obrađeni vokabular. Ne

može primijeniti vokabular,

razumjeti postavljeno

pitanje i na nj odgovoriti.

Ne pokazuje interes na

nastavi. Ne čita i ne

odgovara na pitanja niti uz

pomoć učitelja.

PISANO

IZRAŽAVANJE

(AKTIVNOST I

ZALAGANJE NA

SATU, DOMAĆI

Uredno, precizno i bez

pisane pogreške prepisuje

određeni tekst.

Pisano se izražava

samostalno bez većih

ortografskih pogrešaka.

Redovito izvršava sve

pisane zadatke i aktivnosti.

Bez pogrešaka prepisuje

riječi i rečenice. Bez

pogrešaka dopunjava kraće

Uredno, ali s povremenim

pogreškama prepisuje

određeni tekst, riječi ili

rečenice piše po diktatu (3. i 4.

razred) te rješava zadatke s

dopunjaljkama i križaljkama.

Uz manju pomoć učiteljice

učenik je sposoban zapaziti i

samostalno korigirati pogreške

u pisanim zadacima.

U pisanim zadacima ponekad

S više grešaka prepisuje

riječi i rečenice, dopunjava

kraće tekstove, postavlja i

odgovara na pitanja,

opisuje, piše jednostavne

poruke.

Vokabular koji se često

ponavlja za vrijeme sata

nije sposoban napisati bez

pogreške te uočiti pogrešku.

Često griješi pri pisanju

Čini puno pogrešaka u

prepisivanju zadanog

teksta. Ima puno pogrešaka

kada piše zadane pojmove

po diktatu. Ne uočava

vlastite ortografske

pogreške. Potrebno je

učeniku zorno prikazati

kako se ispravno piše

određena riječ da bi

ispravio pisanu pogrešku.

S jako puno pogrešaka

prepisuje riječi i rečenice.

Učenik ne razumije svrhu

diktata ili prepisivanja

pojedinih pojmova zbog

čega čini česte ortografske

pogreške.

U riječima se pojavljuju

ortografski simboli koji

službeno ne pripadaju

njemačkim ortografskim

38

URADAK) tekstove, postavlja i

odgovara na pitanja,

opisuje i piše jednostavne

poruke.

Bez pomoći rješava zadatake

sa dopunjaljkama ili

križaljke.

Sposoban je obrađeni

vokabular (koji se često

ponavlja u tekstovima ili

govoru) samostalno i točno

napisati bez učiteljičine

pomoći (u 3. i 4. razredu)

Učenik zna bez pomoći

učiteljice napisati kraće

rečenice i riječi koje čuje

(npr.pisanje s

razumijevanjem, diktat – 3. i

4. razred).

Može samostalno i bez

pogreške napisati par kraćih

rečenica o sebi (ime,

prezime, mjesto stanovanja,

navesti članove obitelji,

prijatelje i sl.) (3. i 4. razred)

radi ortografske pogreške koje

ispravlja uz manju asistenciju

učiteljice.

Gotovo redovito ima sve

pisane radove.

pojedinih pojomova po

diktatu (3. i 4. razred).

Kako bi učenik uočio

vlastite ortografske

pogreške, potrebna je

znatna asistencija učiteljice.

Teže se snalazi u pisanim

zadacima s dopunjaljkama i

križaljkama.

Trud vidljiv

unatoč svemu.

U rješavanju zadataka s

dopunjaljkama i

križaljkama ima velikih

poteškoća, ne razumije što

se od njega traži. Takve

situacije često utječu na

učenikovo sveopće

razumijevanje stranog

jezika.

Kod spajanja slikovnih i

pisanih pojmova, slikovih i

audio pojmova potrebna je

konstantna asistencija

učiteljice.

Učenik može eventualno

napisati određene riječi

koje se često ponavljaju u

jezičnom i pisanom obliku

za vrijeme nastave, a kraće

rečenice piše s puno

pogrešaka.

simbolima.

Kod spajanja slikovnog i

pisanog pojma ima

poteškoća u razumijevanju,

čak i kad je u pitanju

konstantna asistencija

učiteljice.

Učenik nije sposoban česte

već poznate pojmove

napisati bez ortografskih

pogrešaka, kao niti napisati

kraću izjavnu rečenicu ili

pismeno odgovoriti na

postavljeno pitanje (3. i 4.

razred).

Sastavila predmetna učiteljica: Snežana Dezić-Markulinčić

PISANE PROVJERE

Uvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi. Pisane provjere sadržajno i vokabularom obuhvaćaju obrađene cjeline te gramatičko jezične sadržaje obrađivane u obuhvaćenim cjelinama. Tipovi zadataka koji će biti

zastupljeni u provjeri prethodno se najave i prezentiraju učenicima.

Kriterij ocjenjivanja pisanih provjera znanja:

NEDOVOLJAN (1) : 0% - 45% = 1

DOVOLJAN (2): 46% - 59% = 2

DOBAR (3): 60% - 74% = 3

VRLO DOBAR (4) 75% - 89% = 4

ODLIČAN (5): 90% - 100% = 5

39

Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku.

Ako je učenik tijekom pisane provjere odsutan, navedenu će pisati u dogovoru s učiteljem u roku od 15 dana od dana povratka u školu, a ako je odsutnost trajala samo jedan

dan, tada ju piše odmah sljedeći sat.

Tijekom školske godine piše se 3-5 pisanih provjera znanja. Na početku svakog obrazovnog razdoblja izrađuje se vremenik pisanih provjera.

USMENE PROVJERE

Usmene provjere obuhvaćaju provjeru sposobnosti govorne produkcije i mogućnost kreativne primjene usvojenog vokabulara i gramatičkih struktura u obliku prepričavanja,

prijevoda, usmeno-slikovnih prezentacija, aktivnog i redovitog uključivanja u nastavni proces kao i sudjelovanja u kreiranju nastavnog sata.

DOMAĆE ZADAĆE

Od učenika se očekuje redovito pisanje domaćih zadaća. Domaće zadaće treba pisati redovito radi uvježbavanja i utvrđivanja naučenog gradiva. Nakon određenog broja

domaćih zadaća iste se ocjenjuju te se ocjena upisuje u rubriku pisano izražavanje. Ocjenjuje se redovitost pisanja, urednost i točnost. Ako je učenik zaboravio bilježnicu i ne

može učitelju predočiti domaću zadaću, ona se vrednuje kao nenapisana. Prepisana domaća zadaća (učenici imaju jednaku zadaću s istim pogreškama), vrednuje se kao

nenapisana. Na kraju nastavne godine bilješke o redovitosti pisanja domaćih zadaća utječu na zaključnu ocjenu.

Sastavila predmetna učiteljica: Snežana Dezić-Markulinčić

40

5.2. ZADANI ELEMENTI PRAĆENJA, PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA OD 5. – 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE (NJEMAČKI KAO PRVI I

DRUGI STRANI JEZIK)

ZADANI ELEMENTI:

1) RAZUMIJEVANJE

2) GOVORNE SPOSOBNOSTI

3) PISANO IZRAŽAVANJE

4) JEZIČNE ZAKONITOSTI- GRAMATIKA

ELEMENT odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1)

RAZUMIJEVANJE

Samostalno prevodi tekst u

duhu hrvatskog jezika,

samostalno čita tekstove

nepoznate i poznate

tematike, razumije govor u

potpunosti. U potpunosti

razumije usmeno i

pismeno postavljene

zadatke. Učenik redovito

aktivno prati nastavu,

zalaže se svojim radom za

vrijeme sata.

Razumije većinu obrađenih

sadržaja uz

minimalne pogreške –

uočava detalje u tekstu;

prepoznaje rečenice (sav

vokabular), ali ne

prevodi u duhu hrvatskog

jezika i uz minimalna

sadržajna odstupanja.

Potpuno, ali uz malu

pomoć (podpitanja)

razumije usmeno i

pismeno postavljene

zadatke; aktivno prati

nastavu.

Točno čita poznate

tekstove, a nepoznate uz

manje pogreške. Uglavnom

razumije govor.

Učenik razumije

postavljeno pitanje ili

govor u normalnom tempu,

no potrebno je to isto više

puta ponoviti ili možda čak

pojednostaviti pitanje ili

govor.

Učenik ne razumije tekst u

cjelini, isto tako ne

razumije pojedinosti koje

se pojavljuju u okviru

obrađenog teksta. Globalno

razumije pročitani i slušani

tekst. Globalno prevodi

temu, usvaja ključne riječi

i fraze, prepoznaje ih u

kontekstu te ih samostalno

prevodi u sklopu

obrađenog teksta.

Učenik se ne snalazi u

razumijevanju nepoznatog

teksta - eventualno

prepoznaje tek osnovni

vokabular koji je usvojio u

prethodnim lekcijama.

Učenik ima velikih

poteškoća u razumijevanju

postavljenog pitanja kao i

razumijevanju govora.

Djelomično razumije tekst

– samo izolirane rečenice i

rečenične dijelove i riječi –

i to uz pomoć. Čita

izolirane rečenice uz puno

pogrešaka u izgovoru i

intonaciji. Prevodi uz pomoć. Teško razumije

pitanje čak i ako mu se

više puta postavi.

Učenik s velikim

poteškoćama stvara

razumijevanje naspram

tekstu u cjelini, a ne

razumije određene

pojedinosti u okviru

obrađenog teksta.

Teško se snalazi u

nadopunjavanju teksta

nepoznatim pojmovima.

Često ne prepoznaje već

Učenik ne razumije

postavljeno pitanje, govor

normalnog tempa. Ne

razumije tekst čak ni uz

pomoć nastavnika. Ima

poteškoća u razumijevanju

već poznatih tekstova, a

također nije sposoban

razumijeti neki noviji,

kraći tekst.

Često ne razumije osnovni

vokabular koji se iznova

javlja i u novim

tekstovima.

Ne prevodi čak ni uz

pomoć.

Nije u stanju pročitati niti

izolirane rečenice ili riječi.

Odbija pomoć i ne

sudjeluje u radu.

41

Učenik tek kroz

ponovljeno čitanje bolje

razumije tekst ili spoznaje

okvirno strukturu teksta.

Razumijevanje teksta lakše

iskazuje ako su u pitanju

višestruki odabiri.

Samostalno čita kratke

tekstove poznate tematike i

razumije jednostavne

poruke.

ranije obrađeni pojam i ne

prepoznaje ga kao takvog

unutar teksta.

Uz pomoć učiteljice,

učenik je u mogućnosti

iskazati razumijevanje

kada je riječ o zadacima

višestrukog odabira.

GOVORNE

SPOSOBNOSTI

Iznosi vlastito mišljenje o


temama koje se obrađuju

na satu i uspoređuje sa

svojim iskustvom, aktivno

sudjeluje u razgovoru i

raspravama, rečenice

složene, gramatički

točne i jasno definiranog

sadržaja.

Bez poteškoća se snalazi u

odgovaranju na postavljena

pitanja.

Aktivno koristi naučene

fraze i sve to lako

primjenjuje u novim

govornim situacijama.

Izgovor i intonacija

rečenice u potpunosti

točan.

Iznosi vlastito mišljenje o

poznatim temama, aktivno

se uključuje u rasprave, ali

nije samoinicijativan u

vođenju razgovora; varira

u kvaliteti govorne

produkcije. Potrebno je

dosta učiteljevih potpitanja

da bi se došlo do odgovora.

Pravilno čita, komunicira,

opisuje i prepričava uz

manje pogreške. Pri

nepoznatim temama radi

gramatičke i strukturalne

pogreške.

Neadekvatno

upotrijebljene fraze ili

riječi može ispravno

primijeniti u novim

situacijama ukoliko ga

učiteljica ispravi za

vrijeme govora.

Uz manju pomoć

učiteljice, učenik je

sposoban primijeniti

određeni opseg vokabulara

u novim govornim

situacijama.

Često je nakon izgovorene

govorne pogreške svjestan

kako je treba ispraviti.

Učenik se govorno

sporazumijeva tek na

osnovnoj razini.

Izražava se jednostavnim i

kratkim rečenicama o

poznatim temama,

u razgovoru otežano

odgovara na postavljena

pitanja (ugl. zbog šturog

razumijevanja i

neusvojenog vokabulara),

ne započinje komunikaciju

samostalno, ne uključuje se

u rasprave.

Upotrebljava jednostavne

rečenice i koristi oskudan

vokabular. Izgovor je

uglavnom točan.

Često nije svjestan vlastitih

govornih pogrešaka, već uz

napomenu ili asistenciju

učiteljice.

Sposoban je određene česte

pojmove koje krivo

izgovara ispraviti i

ispravno upamtiti, ali uz

prethodnu napomenu

učiteljice.

Ne snalazi se u novim


Učenik pravi veoma velike

i česte pogreške za vrijeme

govora. Ne izražava se

samostalno i izgovor

netočan .Odgovara na

sugestivna pitanja (da/ne)

uz stalni poticaj.

Već naučene ili često

korištene fraze i pojmove

ne zna upotrijebiti čak niti

u nekim poznatim


Sudjeluje u razgovoru

samo uz pomoć

nastavnika.

Zalaganje je manjkavo.

Ne razumije tekst čak ni uz

pomoć nastavnika.

Nije u stanju pročitati niti

izolirane rečenice ili riječi.

Nije usvojio osnovne fraze

i vokabular kako bi

usmeno formulirao kraću

rečenicu ili odgovorio na

pitanje čak niti uz pomoć.

Odbija pomoć i ne

sudjeluje u radu.

42

PISANO

IZRAŽAVANJE

Sposoban je usvojeni

vokabular primijeniti u

novim ili zahtjevnijim

pisanim zadacima.

Kreativno i originalno,

koristeći samostalno

naučene fraze učenik

opisuje svoja iskustva i

životne situacije u

vidu slobodnih i vođenih

sastava, odgovora na

postavljena pitanja od

strane nastavnika ili

zadane literature korištene

u nastavi . Učenik piše

opširno, gramatički i

pravopisno točno.

Učenik precizno i točno

rješava postavljene

gramatičke probleme, te

obrađene teme s lakoćom i

točnošću prenosi pismeno

u rečenice. Precizno i

detaljno prenosi

poruku bez pravopisnih i

gramatičkih pogrešaka.

Primjenjuje stečeno znanje

u novim situacijama.

Nešto manje

bogatim rječnikom,

gramatički uglavnom točno

opisuje svoju životnu

situaciju u formi osobnog

pisma, vođenog sastava,

odgovora na zadana

pitanja. Detaljno prenosi

poruku uz

manje pravopisne i

gramatičke pogreške u

okvirima obrađenih tema

samo manje pogreške.

Novi vokabular

primjenjuje u novim ili

zahtjevnijim zadacima

čineći manje gramatičke i

ortografske pogreške.

Učenik je nakon

upozorenja učiteljice

svjestan pisane pogreške i

često nakon toga zapisuje

te pojmove u ispravnom

obliku.

Učenik ne može bez

pomoći izraziti svoje misli

ili ideje., a pri tome čini

znatno veće gramatičke i

ortografske pogreške.

Kod pisanja diktata čini

često pogreške. Ponekad i

često ponavljane pojmove

krivo zapisuje.

Učenik često zaboravlja na

pisane pogreške koje često

radi i potrebno ga je stalno

upozoravati.

Nije sposoban samostalno

se pisano izražavati ili s

razumijevanjem

upotrebljavati omanji fond

pojmova, kako bi pismeno

formulirao rečenicu ili

odgovor.

U pisanju diktata čini

veoma puno pogrešaka

(kako gramatičkih, tako

ortografskih).

Učenik i nakon ispravka

pisanog teksta radi iste

pogreške u daljnjem

pisanju diktata.

Učeniku je potrebna velika

pomoć u pisanom

izražavanju.

Jednostavnim jezikom,

otežano, opisuje svoju

životnu situaciju. Nije u

stanju izraziti se u obliku

kratkih poruka ili sastava,

pri čemu pravi gramatičke

i pravopisne pogreške.

Nemaran u pisanju

domaćih uradaka.

Učenik nije sposoban

pismeno se izražavati.

Potrebna mu je pomoć

učiteljice.

U pisanju diktata često ne

razumije pojam zbog čega

čini veoma česte pogreške

u ortografiji ili gramatičkoj

formulaciji rečenice.

Ne uspijeva svoje misli

izraziti u pisanom

obliku. Piše nedovršene

rečenice, poruka nejasna.

Ne trudi se niti za vrijeme

sata niti kod kuće pisano se

izraziti na zadanu temu,

pitanja i sl. Ne piše

domaće uratke.

JEZIČNE

ZAKONITOSTI-

GRAMATIKA

Gramatičke strukture i

zakonitosti primjenjuje

samostalno i točno.

Točno i svjesno

primjenjuje zakonitosti u

poznatim i izmijenjenim

situacijama.

Razumije bit gramatičkog

problema i može

obrazložiti na vlastitim

primjerima.

Učenik uočava odnose

među različitim

gramatičkim kategorijama.

Također je sposoban

Učenik posjeduje znanje o

obrađenim gramatičkim i

jezičnim strukturama te ih

uglavnom pravilno

primjenjuje na zadanim

problemima i u usmenom

izražavanju uz manje

pogreške.

Učenik nema problema u

razumijevanju gramatičkih

zakonitosti.

Sposoban je povremene

pogreške osvijestiti i

ispraviti ih.

Uz manje pogreške

Poznaje jezične

zakonitosti, ali pri pisanom

i usmenom izražavanju

ne primjenjuje ih

dosljedno, uz mnoštvo

pogrešaka.

Ponekad ne spoznaje

smisao nekih gramatičkih

struktura, no lakše ih uoči

uz pomoć učiteljice.

Jednostavne gramatičke

strukture upotrebljava u

točnom obliku.

Učenik poznaje gramatičke

strukture samo na razini

prepoznavanja.

U gramatičkoj pisanoj i

usmenoj formulaciji radi

veoma česte pogreške.

Nikako ne može stvoriti

poveznice između

različitih gramatičkih

kategorija.

Nije sposoban uporabiti

jednostavne gramatičke

strukture.

Potrebna je konstantna

pomoć učiteljice.

Učenik slabo ili uopće ne

razumije gramatičke

zakonitosti.

Ne prepoznaje gramatičku

strukturu i kategoriju.

Nije sposoban primijeniti

gramatičke zakonitosti u

pisanom ili usmenom

obliku.

Ne trudi se niti uz pomoć i

poticaj.

43

uporabiti gramatičke

strukture u pisanoj i

govornoj formulaciji

vlastitih misli.

povezuje različite

gramatičke kategorije..

Može sam objasniti

učinjene gramatičke

pogreške.

Sastavila predmetna učiteljica: Andreja Kišiček-Pepelko, prof.

PISANE PROVJERE

Uvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi. Pisane provjere sadržajno i vokabularom obuhvaćaju obrađene cjeline te gramatičko jezične sadržaje obrađivane u obuhvaćenim cjelinama. Tipovi zadataka koji će biti

zastupljeni u provjeri prethodno se najave i prezentiraju učenicima.

Kriterij ocjenjivanja pisanih provjera znanja:

PRVI STRANI JEZIK:

NEDOVOLJAN (1) : 0% - 49% = 1

DOVOLJAN (2): 50% - 59% = 2

DOBAR (3): 60% - 77% = 3

VRLO DOBAR (4) 78% - 89% = 4

ODLIČAN (5): 90% - 100% = 5

DRUGI STRANI JEZIK:

NEDOVOLJAN (1) : 0% - 40% = 1

DOVOLJAN (2): 41% - 59% = 2

DOBAR (3): 60% - 70% = 3

VRLO DOBAR (4) 71% - 84% = 4

ODLIČAN (5): 85% - 100% = 5

Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku, a broj ostvarenih i mogućih bodova (ili postotak riješenosti) u pisanoj provjeri bilježe se u rubriku bilježaka.

Učenici koji dobiju nedovoljnu ocjenu iz pisane provjere znanja imaju mogućnost ispravka ocjene bilo usmeno bilo pisano.

Ocjena dobivena iz ispravka upisuje se brojčanom ocjenom u rubriku.

Ako je učenik tijekom pisane provjere odsutan, navedenu će pisati u dogovoru s učiteljem u roku od 15 dana od dana povratka u školu, a ako je odsutnost trajala samo jedan

dan, tada ju piše odmah sljedeći sat.

Tijekom školske godine piše se 3-5 pisanih provjera znanja i 2-4 diktata. Na početku svakog obrazovnog razdoblja izrađuje se vremenik pisanih provjera.

Višeminutne provjere znanja kojima se ispituje usvojenost vokabulara i pravopisa pišu se uz pravovremenu najavu. Ocjene iz višeminutnih provjera upisuju se u imenik kao

prosjek zbroja tri individualne provjere. Te ocjene evidentiraju se u rubrikama razumijevanje ili jezične zakonitosti - gramatika (ovisno o vrsti provjere).

USMENE PROVJERE

44

Usmene provjere obuhvaćaju provjeru sposobnosti govorne produkcije i mogućnost kreativne primjene usvojenog vokabulara i gramatičkih struktura u obliku prepričavanja,

prijevoda, usmeno-slikovnih prezentacija, aktivnog sudjelovanja u kreiranju nastavnog sata, rezimiranja obrađivanih tema i područja. Učenik se u pravilu ispituje jednom

tijekom jednog obrazovnog razdoblja, ali i svojim aktivnim i redovnim uključivanjem u nastavni proces.

DOMAĆE ZADAĆE

Od učenika se očekuje redovito pisanje domaćih zadaća. Domaće zadaće treba pisati redovito radi uvježbavanja i utvrđivanja naučenog gradiva. Tri nenapisane domaće zadaće

u jednom obrazovnom razdoblju vrednuju se nedovoljnom ocjenom i upisuje se u bilješke. Ako je učenik zaboravio bilježnicu i ne može učitelju predočiti domaću zadaću, ona

se vrednuje kao nenapisana. Prepisana domaća zadaća (učenici imaju jednaku zadaću s istim pogreškama), vrednuje se kao nenapisana. Ako je pregledana, zadaća može biti i

ocijenjena u kućicu pojedinog elementa sukladno njezinu sadržaju. Evidencija o domaćim zadaćama vodi se na obrascu za praćenje učenika i opisno i brojčano upisuje u

rubriku za praćenje učenika. Na kraju nastavne godine bilješke o redovitosti pisanja domaćih zadaća utječu na zaključnu ocjenu.

SASTAVNICE OPISNOG PRAĆENJA

SPOSOBNOSTI UČENICE/UČENIKA mogu biti:

- veoma razvijene

- razvijene

- prosječne

- slabe

- nedovoljno razvijene

UČENICA/UČENIK može učiti :

- s lakoćom

- s razumijevanjem

- bez razumijevanja

- usvajajući sadržaj bez razumijevanja, ali i praktične primjene

INTERES I PAŽNJA UČENICE/UČENIKA može biti:

- izrazit

- veoma dobar

- dobar

- slab

- pojačan za rad u skupini

- nedovoljan za rad u skupini

UČENICA/UČENIK tijekom sata:

- pozorno sluša

- usredotočen/a je na rad

- odsutan/na je duhom

- zaokupljen/a je drugim aktivnostima

RADNI TEMPO UČENICE / UČENIKA može biti:

- visok

- umjeren

45

- promjenjiv

- nizak

SAMOSTALNOST, RADNE NAVIKE, ZALAGANJE UČENICE/ UČENIKA:

- radi samostalno

- redovito izvršava zadatke

- marljiv(a )

- izrazito marljiv(a)

- ulaže napor i trudi se da postigne više

- radi brzo, točno i sigurno

- uporan(a) i ustrajan (na )

- uredno, točno i na vrijeme izvršava zadatke

- otežano rješava zadatke

- potrebno ju/ga je poticati u radu

- otežano poštuje rokove za izvršenje zadataka

Učiteljica redovito pregledava urednost bilježnice i jesu li školski radovi u cijelosti u nju zapisani.

Ako neki učenik ne zadovolji gore navedene kriterije i mora pristupiti popravnom ispitu, ispravlja samo sadržaje koje nije zadovoljio. Na kraju godine popravak ocjene vrši se

pisanim i usmenim putem. Ako učenik ostvari lošiji rezultat u pisanom dijelu ispita, moguće je te pogreške razjasniti, obrazložiti i popraviti u usmenom dijelu.

Na polugodištu nema zaključnog ocjenjivanja.

Andreja Kišiček-Pepelko, prof.

46

6. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ PRIRODNE GRUPE PREDMETA:

MATEMATIKA, PRIRODA, BIOLOGIJA, KEMIJA I FIZIKA

članak 1

Uvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi.

članak 2

Pisano provjeravanje znanja vršit će se 2 puta u toku polugodišta, nakon obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Datum provjere biti će poznat već početkom

polugodišta a o sadržaju pisane provjere učenici će biti obaviješteni najkasnije tjedan dana prije. Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika učitelj istu na

mora ponoviti a ako se odluči za ponavljanje pisane provjere prije toga mora održati dopunsku nastavu.

Način vrednovanja pisane provjere: 50 – 63% --------------------- dovoljan (2)

64 – 76% ---------------------- dobar (3)

77 – 89 % --------------------- vrlo dobar (4)

90 – 100 % ------------------- odličan (5)

navedeni kriteriji odnose se na pisane provjere iz prirode, biologije, fizike i geografije dok će

za kemiju će vrijediti malo blaži kriteriji i to:

45 – 57% --------------------- dovoljan (2)

58 – 75% ---------------------- dobar (3)

76 – 87 % --------------------- vrlo dobar (4)

88 – 100 % ------------------- odličan (5)

članak 3

Postignuća učenika prilikom usmenog provjeravanja vrednovat će se prema postignutim razinama kompetencija učenika.

- ocjena nedovoljan (1): učenik nije usvojio minimum temeljnih pojmova te se loše odnos prema učenju i radu

- ocjena dovoljan (2): učenik može reproducirati naučeno u izvornom obliku, poredati i nabrojiti pojmove, izreći definicije, imenovati stvari i pojave,

prepoznati i poredati pojmove, znati oznake fizičkih veličina te osnovne mjerne jedinice. Uz pomoć učitelja dolazi do

povoljnih rezultata

- ocjena dobar (3): učenik može uočavati i povezivati glavne sadržaje, opisati tijek događaja pokusa ili procesa, objasniti neke jednostavnije

procese i pojave, može pretvarati osnovne fizikalne veličine, snalazi se na karti, može izvesti neke jednostavnije laboratorijske vježbe, rješava

jednostavnije zadatke te posjeduje prosječne sposobnosti i kompetencije

- ocjena vrlo dobar (4): učenik može riješiti neki jednostavniji problemski zadatak, primijeniti stečeno znanje u novoj situaciji, donositi zaključke,

47

objasniti neke složenije pokuse i napisati pripadajuće jednadžbe, raščlanjivati informacije kako bi utvrdio uzroke i

posljedice.

- ocjena odličan (5): učenik može rješavati složene probleme koji do tada nisu rješavani u nastavi, kritički procijeniti činjenice, objasniti složene

pokuse i napisati pripadajuće jednadžbe, predložiti rješenja problema, naći korelacije između predmeta, može praktički primijeniti znanje te koristi i

druge izvore znanja

ZA PREDMETE PRIRODA I BIOLOGIJA Postignuća učenika prilikom usmenog provjeravanja vrednovat će se prema postignutim razinama kompetencija učenika:

OCJENA Usvojenost obrazovnih sadržaja u Prirodi i Biologiji

nedovoljan (1)

Učeni(k)ca ne razumije nastavni sadržaj i nije ga u stanju samostalno reproducirati. Na pitanja ne odgovara ili odgovara

nejasno. Osnovne pojmove iz gradiva ne poznaje. Ne može samostalno rješavati jednostavne zadatke. Učeni(k)ca odbija

suradnju.

dovoljan (2)

Učeni(k)ca prepoznaje i reproducira osnovne pojmove. Može imenovati, nabrojiti, definirati ili opisati traženi pojam iz

gradiva. Razumije sadržaj, ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti koristeći zadane primjere. Često griješi prilikom

samostalnog rješavanja jednostavnih zadataka. Iznošenje gradiva je površno i nesigurno.

dobar (3)

Učeni(k)ca reproducira i prepoznaje osnovne pojmove. Razumije sadržaj, ali je površan u njegovoj primjeni. Uz pomoć

učitelja učeni(k)ca može prepoznati, izdvojiti, izraziti, oblikovati i objasniti sadržaj gradiva. Samostalno rješava jednostavne

zadatke. Ponekad griješi prilikom samostalnog rješavanja složenijih zadataka.

vrlo dobar (4)

Reproducira i razumije obrađeni nastavni sadržaj. Poznaje osnovne pojmove, može povezati, dopuniti, prilagoditi, razvrstati

tražene činjenice. Nadograđuje stečena znanja. Sadržaj obrazlaže uglavnom samostalno, koristi zadane primjere i samostalno

rješava probleme i zadatke. Uz malu pomoć nastavnika povezuje sadržaje s drugim nastavnim predmetima. Pomalo nesiguran

u odgovoru.

odličan (5)

Reproducira, razumije, nadograđuje stečena znanja. Samostalno obrazlaže sadržaj navodeći i vlastite primjere, rješava i

složene probleme i zadatke. Postavlja efikasna pitanja za raspravu o problemu. Može predvidjeti i pretpostaviti rješenja

problema. Prikuplja podatke iz različitih izvora znanja. Koristi primjerene analitičke i sintetičke metode za rješavanje

problema. Korelira stečena znanja sa sadržajima drugih predmeta. Može prenositi svoja znanja drugima te je siguran i jasan u

izlaganju nastavnog sadržaja.

OCJENA OCJENJIVANJE PRAKTIČNIH RADOVA U PRIRODI I BIOLOGIJI

nedovoljan (1) Ne sudjeluje u radu

Ne piše bilješke

Ne zna usmeno prezentirati rezultate vježbe

Odbija suradnju

dovoljan (2)

savladao tehniku rada mikroskopom i drugim priborom

površan u provođenju mjera opreza

ponekad zanemaruje naputke učitelja

nije samostalan

poticaj djeluje privremeno

rado posluša savjet, ali ga se dosljedno ne drži

48

bilješke nepotpune, crteži neopisani

dobar (3)

treba poticati razvoj interesa

savladao tehnike rada

ponekad previdi mjere opreza

radi po naputku

nije samostalan, oslanja se na pomoć drugih

teže povezuje rezultate opažanja s praktičnim radom

vrlo dobar (4)

ponekad potrebna pomoć za izvođenje zaključka na

temelju dobivenih rezultata

radi po naputku učitelja

savladao tehnike rada i osnovne mjere opreza

bilješke točne (dopunjava ih)

poštuje dogovor, razvijena sposobnost komunikacije

odličan (5)

u cijelosti savladao tehniku rada i mjere opreza

samostalan, brz, spretan

izvodi zaključke na osnovi rezultata rada

bilješke točne, sažete, crteži uredni, opisani, uporabljuje

boje

aktivan i pozitivan stav prema očuvanju okoliša, školske i osobne

imovine

pridonosi učinkovitom radu u grupi i u paru

objektivan u vrednovanju tuđega i samovrednovanju osobnog rada

razvijena sposobnost komunikacije, uvažava tuđe mišljenje

članak 4

Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta biti će izraz postignute razine učeničke kompetencije iz pojedinog nastavnog predmeta, kao rezultat ukupnog procesa vrednovanja i

ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena.

članak 5

Ako učenik želi ispraviti ocjenu kojom nije zadovoljan, sve aktivnosti dogovara sa predmetnim nastavnikom. Sve ocjene upisane u rubriku utječu na konačnu ocjenu.

Dva tjedna prije završetka nastavne godine učitelj nije dužan ispitivati za ispravak ocjene.

49

7. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ KEMIJE

članak 1

Uvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi.

članak 2

Pisano provjeravanje znanja vršit će se 2 puta u toku polugodišta, nakon obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Datum provjere biti će poznat već početkom

polugodišta a o sadržaju pisane provjere učenici će biti obaviješteni najkasnije tjedan dana prije. Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika učitelj istu ne

mora ponoviti a ako se odluči za ponavljanje pisane provjere prije toga mora održati dopunsku nastavu.

Način vrednovanja pisane provjere:

45 – 57% --------------------- dovoljan (2)

58 – 75% ---------------------- dobar (3)

76 – 87 % --------------------- vrlo dobar (4)

88 – 100 % ------------------- odličan (5)

članak 3

Postignuća učenika prilikom usmenog provjeravanja vrednovat će se prema postignutim razinama kompetencija učenika.

- ocjena nedovoljan (1): Učeni(k)ca ne razumije i ne prepoznaje nastavni sadržaj i nije ga u stanju samostalno reproducirati. Na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno.

Osnovne formule i kemijsku simboliku ne poznaje i ne može samostalno rješavati jednostavne zadatke. Učeni(k)ca odbija suradnju.

- ocjena dovoljan (2): Učeni(k)ca djelomično prepoznaje i reproducira osnovne pojmove. Djelomično razumije sadržaj, ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti koristeći zadane

primjere. Poznaje osnovne formule i kemijsku simboliku, ali često griješi prilikom samostalnog rješavanja jednostavnih zadataka. Iznošenje gradiva je površno i nesigurno.

Potrebna je pomoć učitelja pri radu.

- ocjena dobar (3): Učeni(k)ca reproducira i prepoznaje osnovne pojmove. Razumije osnovni sadržaj, ali je površan u njegovoj primjeni. Sadržaj može obrazložiti koristeći

zadane primjere, ali uz pomoć nastavnika. Poznaje osnovne formule i kemijsku simboliku, samostalno rješava jednostavne zadatke. Ponekad griješi prilikom samostalnog

rješavanja složenijih zadataka.

- ocjena vrlo dobar (4): Reproducira i razumije obrađeni nastavni sadržaj. Poznaje sadržaj, nadograđuje stečena znanja. Sadržaj obrazlaže uglavnom samostalno, koristi zadane

primjere i samostalno rješava probleme i zadatke. Poznaje kemijsku simboliku, povezuje zadane podatke. Uz malu pomoć nastavnika povezuje sadržaje s drugim nastavnim

predmetima. Pomalo nesiguran u odgovoru.

- ocjena odličan (5): Reproducira, razumije, nadograđuje stečena znanja. Samostalno obrazlaže sadržaj navodeći i vlastite primjere, rješava i složene probleme i zadatke.

Poznaje kemijsku simboliku, korelira stečena znanja sa sadržajima drugih predmeta. Može prenositi svoja znanja drugima te je siguran i jasan u izlaganju nastavnog sadržaja.

članak 4

Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta biti će izraz postignute razine učeničke kompetencije iz nastavnog predmeta, kao rezultat ukupnog procesa vrednovanja i ne mora

proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena.

50

članak 5

Ako učenik želi ispraviti ocjenu kojom nije zadovoljan, sve aktivnosti dogovara sa nastavnikom. Sve ocjene upisane u rubriku utječu na konačnu ocjenu.

Dva tjedna prije završetka nastavne godine učitelj nije dužan ispitivati za ispravak ocjene.

Predmetni nastavnik:

Vesna Jeremić-Premec, dipl.ing.

8. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ MATEMATIKE U 5.AB i 7.AB RAZREDU

U predmetu matematika zaključna ocjena učenika proizlazi iz cjelokupnog rada , zainteresiranosti , zalaganja i nivoa usvojenosti gradiva koji se sustavno vrednuje

prikupljanjem podataka u procesu učenja i ona ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena .

Tokom školske godine učenici dobivaju ocjene iz usvojenosti, razumijevanja i primjene programskih sadržaja koja se provjerava usmeno, u pisanim provjerama znanja i u

domaćim zadaćama, te iz aktivnosti.

1. Ocjenjivanje usvojenosti , razumijevanja i primjene programskih sadržaja

Usvojenost, razumijevanje i primjena programskih sadržaja provjerava se usmenim i pisanim putem , a ocjena ovisi o složenosti sadržaja , povezivanju sadržaja međusobno

, primjeni sadržaja na problemske zadatke iz svakodnevnog života ,zaključivanju, preciznosti u konstrukcijskim zadacima , samostalnosti , te kontinuiranosti u radu. U

skladu s tim je i ocjena koju će učenik dobiti .

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenik koji nije usvojio niti osnove gradiva . Ne barata matematičkom terminologijom i ne snalazi se niti u računskim niti u pisanim

zadacina. Ne može samostalno rješavati niti najjednostavnije zadatke. Gradiva se prisjeća uz mnoštvo pogrešaka i nagađanja i snalazi se metodom pokušaja i pogrešaka. U

geometrijskim zadacima je neprecizan i neuredan.

Ocjenu dovoljan (2) dobit će učenici koji su usvojili osnove gradiva i mogu se samostalno snalaziti u najjednostavnijim računskim i konstrukcijskim zadacima. Ne povezuju

sadržaje i teže se snalaze u matematičkoj terminologiji ; prepoznaju je , ali je samostalno ne koriste. Ne uče s razumijevanjem nego po modelu, često griješe i ne uočavaju

pogrešku.

Ocjenu dobar (3) dobit će očenici koji su usvojili osnovne sadržaje i mogu ih primjenjivati u jednostavnim zadacima i povezuju naučeno gradivo . Osim osnovnih sadržaja

gradivo nisu usvojili u potpunosti nego djelomično. Dijelove gradiva samo prepoznaju i ne mogu se u njemu samostalno snalaziti. Matematičku terminologiju razumiju , ali

je teže koriste. Često griješe u složenijim zadacima i potrebna im je stalna pomoć i usmjeravanje. Djelomično se uključuju u nastavu i nisu kontinuirani u radu.

51

Ocjenu vrlo dobar (4) dobit će učenici koji su usvojili večinu sadržaja. Pokušavaju rješavati složenije zadatke samostalno , ali griješe. Razumiju gradivo i primjenjuju ga

po modelu, dok se u zadacima koji se pojavljuju prvi put teže snalaze. Može objasniti i povezati gradivo, ali je nesiguran u samostalnom radu. Matematičku terminologiju

su usvojili i koriste je u nastavi.

Ocjenu odličan (5) dobit će učenici koji su usvojili cjelokuono gradivo s razumijevanjem. Mogu ga primjenjivati i poveziivati u računskim, konstruktivnim i problemskim

tzadacima. Mogu samostalno analizirati zadatak, postaviti ga , riješiti , objasniti rješenje i navesti vlastite primjere. Kontinuirani su u radu i snalaze se u novim zadacima

vezanim uz gradivo koje do tada nisu rješavali. Usvojili su matematičku terminologiju i svakodnevno se njome koriste.

Ovi kriteriji primjenjuju se u usmenom i pisanom ispitivanju i očituju se u raznovrsnosti zadataka različite težine . U pisanim radovima uvijek su zastupljeni zadci različite

težine tako da učenici mogu prema svojim sposobnostina, zalaganju i usvojenosti sadržaja dobiti ocjenu koju su zaslužili. U pisanom radu nalazi se brojčano najviše zadataka iz

osnovnog dijela gradiva ( za ocjenu dovoljan ) jer je za njihovo rješavanje potrebno najmanje vremena , dok se s povećanjem složenosti smanjuje njihov broj. Obrnuto tome

najjednostavniji se zadaci boduju s jednim bodom , dok se složeniji boduju s više bodova ovisno o njihovoj složenosti. Ocjena iz pismenog rada proizlazi iz postotka riješenosti:

0% - 39% - nedovoljan (1)

40% - 59% - dovoljan (2) – bodovi iz najjednostavnijih zadataka

60% - 76% - dobar (3)

77% - 88% - vrlo bobar (4)

89% - 100% - odličan (5)

2. Aktivnost

Ocjena iz aktivnosti odraz je učenikova sudjelovanja u radu na satovima i izvršavanja obaveza .

Ocjenu odličan (5) zaslužuju učenici koji aktivno sudjeluju na satu, redovito izvršavaju obaveze, redovito nose pribor, uključuju se u grupni rad i samostalno ili u grupi

izrađuju pisane radove (plakate, prezentacije , crteže , referate i sl.).

Ocjenu vrlo dobar (4) zaslužuju učenici koji su aktivni na satu , ali su nesigurni u sebe , uključuju se u rad ali ne preuzimaju odgovornost, redovito nose pribor ,u

radovima kod kuće povremeno griješe.

Ocjenu dobar (3) zaslužuju učenici koji se povremeno uključuju u rad i potrebno ih je poticati, povremeno zaboravljaju pribor i izbjegavaju rad kod kuće.

Ocjenu dovoljan (2) zaslužuju učenici koji ne pokazuju interes za predmet i ne uključuju se aktivno u rad već pasivno prepisuju plan ploče, u grupnom radu večinom

traže pomoć drugih članova, često zaboravljaju pribor.

Ocjenu nedovoljan (1) zaslužuju učenici koji se ne uključuju u rad, na satu su nepažljivi i smetaju u radu, ne nose pribor i ne žele niti pasivno prepisivati gradivo i ne

uključuju se u nikakve aktivnosti vezane uz gradivo.

u skladu s navedenim, učenička postignuća iz pojedinih cjelina ocjenjuju se različitim ocjenama :

52

5. RAZRED

1. Prirodni brojevi

DOVOLJAN (2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5) NEDOVOLJAN (1)

Učenici koji su zaslužili

ocjenu dovoljan (2) :

- znaju čitati i zapisivati

prirodne brojeve

- razlikuju parne i neparne

prirodne brojeve

- mogu samostalno koristiti

znakove >, < , = i

- mogu računati s prirodnim

brojevima ( zbrajati ,

oduzimati , množiti i dijeliti )

- mogu navesti i svojim

riječima objasniti svojstvo

komutativnosti i

- prikazivati prirodne brojeve

točkama pravca


ocjenu dobar (3) :

- znaju svojstva zbrajanja

prirodnih brojeva i mogu ih

primjenjivati u

jednostavnijim zadacima

- znaju svojstva množenja i

mogu ih primjenjivati na

zadacima

- dobro barataju osnovnim

računskim radnjama i mogu

rješavati zadatke s dvije i tri

računske radnje

- usvojili su svojstvo

distributivnosti množenja

prema zbrajanju


ocjenu vrlo dobar (4) :

- rješavaju zadatke s

nekoliko računskih

radnji i sa zagradama

- primjenjuju svojstva

zbrajanja i množenja

u složenijim

zadacima

- rješavaju

jednostavnije

matematičke

probleme

- primjenjuju

distributivnost

množenja prema

zbrajanju


ocjenu odličan (5) :

- samostalno rješavaju

računske zadatke s

više računskih radnji

i više zagrada

- mogu samostalno

postaviti zadatak i

uspješno ga s

razumijevanjem

riješiti

- analiziraju

matematički problem

i primjenom

naučenog gradiva

rješavaju ga

argumentirajući

postupak i rješenje

Ocjenu nedovoljan (1) dobit

će nezainteresirani učenici

koji zbog nemara i nerada ne

izvršavaju svoje dužnosti ,te

zbog toga nisu usvojili

osnove gradiva i ne mogu

primjenjivati naučeno

gradivo i ne mogu

reproducirati naučeno , a u

pokušajima rješavanja

zadataka pokušavaju doći do

rješenja pogađanjem i nizom

nelogičnih postupaka.

2. Djeljivost prirodnih brojeva




ocjenu dobar (3) :

- znaju algoritam

pronalaženja



- snalaze se u

zadacima s



- primjenjuju naučeno na

problemskim zadacima iz


će učenici koji zbog nemara,

nezainteresiranosti i ne

izvršavanja obaveza nisu

usvojili niti osnove gradiva i

ne mogu ga primjenjivati, a

53

- usvojili su pojam

višekratnika i djelitelja

-mogu prepoznati brojeve

djeljive s 2 , 3 , 5 , 9 i 10

-znaju razlikovati proste i

složene brojeve

- mogu rastaviti

dvoznamenkaste brojeve na

proste faktore (jednostavnijui

primjeri)

- mogu odrediti zajedničke

djelitelje i višekratnike za

dva broja

najvećeg

zajedničkog djelitelja

i najmanjeg

zajedničkog

višekratnika

- mogu rastavljati na

proste faktore

višeznamenkaste

brojeve jer su

memorirali proste

brojeve do 20

određivanjem

nepoznate znamenke

broja kojemu je

određena djeljivost

zadanim brojem

- mogu odrediti

najveći zajednički

djelitelj i najmanji

zajednički

višekratnik za više

od dva broja

- usvojili su pravila za

djeljivost zbroja ,

razlike i umnoška i

mogu ih

primjenjivati u

zadacima

svakodnevnog života


složenije računske zadatke s

višeznamenkastim brojevima

- usvojili su proste brojeve

veće od 20

- mogu zaključivati i

povezivati gradivo , te

napamet odrediti najveći

zajednički djelitelj i najmanji

zajednički višekratniik za

dva broja

zadatke rješavaju metodom

pokušaja i pogrešaka bez

razumijevanja

3. Skupovi točaka u ravnini



- mogu nacrtati, razlikovati i

pravilno označiti dužinu,

pravac i polupravac

- znaju se služiti s dva

trokuta za crtanje paralela i

okomica

- razlikuju krug i kružnicu

- mogu naznačiti i razlikovati


ocjenu dobar (3) :

- usvijili su pojmove dužine ,

pravca i polupravca i mogu

određivati njihove

međusobne položaje i

presjeke

- mogu odrediti jednake

pravceusvojili su pojam

tetive

- mogu navesti inacrtati



- usvojili su pojam dijagonala

četverokuta i njihove

karakteristike

- preračunavaju mjerne

jedinice za duljinu i površinu

- mogu iz zadanog opsega ili

površine odrediti četverokut

- usvojili su pojam vršnih,i



- mogu odrediti udaljenost

točke od pravca

- mogu konstruirati

paralelogram

- znaju primijeniti svojstva

dijagonala kvadrata i

pravokutnika za konstrukciju

- iz zadanog opsega i stranice


će učenici koji ne nose

geometrijski pribor, ne prate

nastavu i zbog toga nisu

usvojili niti osnove gradiva ,

te ne pokazuju nikakav

interes za nastavu.

54

polumjer i promjer

- mogu odrediti koje točke

pripadaju , a koje ne

pripadaju kružnici , tj. krugu

- razlikuju pravokutnik i

kvadrat i mogu ih nacrtati

- razlikuju vrste trokuta i

pravilno označuju vrhove i

stranice

- znaju vrste kutova i snalaze

se u mjerenju kutova

kutomjerom

- mogu konstruirati simetralu

dužine

- crtaju najjednostavnije

primjere osne simetije

dijelove kružnice i kruga

- mogu odrediti međusobni

položaj kružnice i pravca

- usvojili su pojam

paralelograma i njegova

svojstva

- usvojili su pojam opsega i

mogu ga izračunavati u

trokutima i četverokutima

- preračunavaju kutne

stupnjeve u kutne minute i

sekunde

- prema veličini kuta mogu

odrediti vrstu kuta

susjednih i suplementarnih

kutova, znaju njihove

karakteristike i mogu

izračunati veličine

nepoznatih kutova

- mogu izračunati površinu

pravokutnog trokuta i

objasniti postupak

- usvojili su nazive stranica

za pravokutni i

jednakokračni trokut

- samostalno konstruiraju

simetrale stranica

geometrijskih likovacrtaju

složenije primjere osne

simetrije

mogu odrediti duljinu druge

stranice kvadrata i

pravokutnika

- iz zadane površine i jedne

stranice mogu odrediti

duljinu druge stranice

kvadrata i pravokutnika

- iz površine pravokutnog

trokuta i jedne katete mogu

odrediti duljinu druge katete

- primjenjuju znanje o

simetrali dužine na

konstruktivnim zadacima

4. Razlomci



- usvojili su pojam razlomka

i mogu ga pravilno pročitatati

i zapisati

- razlikuju brojnik i nazivnik

- mogu razlomak prikazati


ocjenu dobar (3) :

- mogu preračunati prirodni

broj u razlomak i odrediti

koji je od razlomaka jednak

nekom prirodnom broju

- mogu odrediti dio cjeline



- mogu odrediti dio mjerne

jedinice određen razlomkom

, ili odrediti razlomak koji

određuje dio neke cjeline

- mogu odrediti nepoznati


ocjenu odličan (5):

- barataju s razlomcima u

različitim mjernim

jedinicama ( određuju

razlomak ili dio određen

razlomkom )


će učenici koji nisu usvojili

osnove gradiva i zadatke

pokušavaju rješavati

metodom pokušaja i

pogrešaka bez razumijevanja.

55

crtežom i obrnuto

- mogu odrediti koliko

jednakih dijelova čini cjelinu

- mogu odrediti koji je

razlomak manji , a koji veći

od 1

- usvojili su pojam

mješovitog broja i mogu ga

preračunati u razlomak i

obrnuto ( jednostavniji

primjeri)

- samostalno mogu usporediti

razlomke jednakih nazivnika

- samostalno mogu zbrajati i

oduzimati razlomke jednakih

nazivnika

- usvojili su pojam

skraćivanja i proširivanja

razlomaka i rješavaju

najjednostavnije zadatke

određen razlomkom

- prepoznaje razlomke koje je

moguće preračunati u

mješoviti broj i preračunava

složenije zadatke

- može poredati razlomke

jednakih nazivnika prema

velićini i može odrediti

nepoznati član niza

- može povezivati zbrajanje i

oduzimanje razlomaka

jednakih nazivnika

- mogu razlomak skratiti do

kraja

- može odrediti broj kojim

treba proširiti razlomak do

željenog brojnika ili

nazivnika

brojnik ili nazivnik razlomka

jednakog prirodnom broju

- mogu odrediti rješenje

produžene nejednakosti

- samostalno određuju

nepoznati pribrojnik u

zbrajanju razlomaka jednakih

nazivnika i umanjenik ili

umanjitelj u oduzimanju

- proširivanjem određuju

nepoznati brojnik ili nazivnik

jednakih razlomaka

- primjenjuju naučeno u

problemskim zadacima iz


- samostalno rješava zadatke

određivanja nepoznatog broja

u jednakostima

5. Decimalni brojevi



- usvojili su pojam

decimalnog broja, mogu ga


ocjenu dobar (3) :

- mogu rješavati zadatke s

nadopunjavanjem ( odrediti



- mogu samostalno rješavati

zadatke s više računskih



- mogu samostalno analizirati

, postaviti i logički riješiti


će učenici koji zbog

nezainteresiranosti i nemara

nisu usvojili niti osnove

gradiva i ne mogu ga

primjenjivati niti u

56

pravilno pročitati i zapisati i

razumiju njegovo značenje

- mogu zapisati decimalni

broj kao razlomak i obrnuto

- samostalno mogu

uspoređivati decimalne

brojeve

- zaokružuju decimalne

brojeve na određeni broj

decimala

- mogu samostalno zbrajati,

oduzimati , množiti i dijeliti

decimalne brojeve

nepoznato dekadsko mjesto

ili decimalu )

- mogu samostalno

prikazivati decimalne brojeve

na brojevnom pravcu ili

odrediti koji su decimalni

brojevi već prikazani

- mogu poredati niz

decimalnih brojeva od

najmanjeg do najvećeg člana

ili obrnuto

- mogu samostalno rješavati

zadatke s više računskih

radnji

radnji i sa zagradama

- mogu riješiti produženu

nejednakost

- mogu samostalno

preračunavati mjerne jedinice

- primjenjuju naučeno

grdaivo na zadacima iz

svkodnevnog života

- mogu samostalno

analizirati, postaviti i riješiti

jednostavniji problemski

zadatak

složeniji problemski zadatak


računske zadatke s više

računskih radnji i više vrsta

zagrada

- rješavaju složenije zadatke

s nadopunjavanjem

najjednostavnijim zadacima ,

a zadatke rješavaju

pogađajući metodom

pokušaja i pogrešaka

7. RAZRED

1. Koordinatni sustav u ravnini , proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost



- usvojili su pojam

koordinatnog sustava na

pravcu i u ravnini i mogu u

njega smještavati točke sa

zadanim cjelobrojnim

koordinatama i mogu


ocjenu dobar (3) :

- mogu u koordinatni sustav

smjestiti točke kojima

koordinate nisu cjelobrojne i

mogu iščitavati njihove

koordinate



- samostalno mogu odrediti

jediničnu dužinu koja im je

potrbna za smještavanje

točaka s racionalnim

koordinatama



- primjenjuju naučeno i

određuju koordinate

osnosimetričnih i

centralnosimetričnih točaka

- povezuju gradivo naučeno u



niti osnove gradiva i ne

mogu ga primjenjivati niti u

najjednostavnijim zadacima i

koji ne pokazuju nikakav

interes za predmet

57

isčitavati koordinate točaka u

sustavu

-- usvojili su pojam omjera i

mogu ga pravilno pročitati i

zapisati

- mogu odrediti

najjednostavnije omjere

različitih vrsta i pravilno ih

pročitati

- pravilno čitaju proporcije i

mogu ih zapisati kao

razlomke i obrnuto

- mogu odrediti nepoznati

član proporcije u

najjednostavnijim zadacima

- usvojili su pojam

proporcionalnih i obrnuto

proporcionalnih veličina i

mogu ih primjenjivati u

najjednostavnijim zadacima

- grafički samostalno

prikazuju proporcionalnost

- mogu bez crtanja odrediti u

kojem se kvadrantu nalazi

zadana točka

- mogu omjer zapisivati u

obliku neskrativog razlomka

- razumije omjer različitih

vrsta i može ih određivcati

- određuju nepoznati član

proporcije u složenijim

zadacima s cijelim brojevima

- mogu primjenjivati

proporcionalnost i obrnutu

proporcionalnost u zadacima

iz svakodnevnog života

- mogu usporediti dva

grafička prikaza

- određuju samostalno

koordinate nepoznatih točaka

prema određenim kriterijima

- snalaze su izračunavanju

omjera s mjernim jedinicama

- određuju nepoznati član

prorprcije u zadacima s

racionalnim brojevima i

mogu samostalno odrediti

vrijedi li navedena proporcija

- primjenjuju


proporcionalnost u

složenijim zadacima

- mogu analizirati grafički

prikaz proporcionalnosti

šestom razredu vezano uz

tokut i četverokut

- primjenjuje naučeno u

rješavanju zadataka iz


samostalno ih postavljajujući

i analizirajući

- mogu primijeniti naučeno o

proporcijama u problemskim

zadacima iz svakodnevnog

života

- primjenjuju


proporcionalnost u

problemskim zadacima

- samostalno određuju

koeficijent proporcionalnosti

- analizom grafičkog prikaza

mogu odrediti nepoznate

veličine u proporcionalnim

veličinama

2. Postotak , analiza podataka i vjerojatnos

58



- usvojili su pojam postotka

i mogu preračunavati

postotak u decimalni broj i

razlomak i obrnuto

- samostalno mogu

izračunati postotni iznos

- mogu izračunati novu

cijenu nakon poskupljenja i

pojeftinjenja

- samostalno mogu

izračunati kamate u

jeednostavnom kamatnom

računu

- mogumogu skupiti podatke

bilježenjem „crtica“ i

prikazati ih stupčastim

dijagramom frekvencija

- mogu izračunati

aritmetičku sredinu


ocjenu dobar (3) :

- omjer mogu zapisati u

obliku postotka

- samostalno mogu

izračunati postotak ili

osnovnu vrijednost uz

poznate preostale dvije

veličine postotnog računa

- snalaze se u izračunavanju

kamata u zadacima u kojima

vrijeme nije izraženo u

godinama

- samostalno mogu

izračunati relativnu

frekvenciju

- izračunavaju vjerojatnost

slučajnog događaja



- mogu izračunati staru

cijenu nako je poznata

cijena nakon poskupljenja

ili pojeftinjenja

- samostalno se snalaze u

računskim zadacima u

jednostavnom kamatnom

računu u kojim atreba

izračunati ostale veličine

osim kamata

- prikazuju podatke kružnim

dijagramom



- rješavaju samostalno

problemske zadatke vezane

uz poskupljenja i

pojeftinjenja


složene problemske zadatke

vezane uz jednostavni

kamatni račun i

izračunavanju njegovih

nepoznatih veličina

- crtaju višestruke stupčaste

dijagrame

- samostalno se snalaze u

izračunavanju vjerojatnosti

slučajnog događaja u

složenijim zadacima

Ocjenu nedovoljan (1)

dobit će učenici koji nisu

usvojili niti osnove

gradiva i ne mogu ga

primjenjivati niti u

najjednostavnijim

zadacima i koji ne

pokazuju nikakav interes

za predmet

59

3. Mnogokuti i sličnost



- usvojili su pojam

mnogokuta i mogu ga

prepoznati , nacrtati i

imenovati

- usvojili su pojam

susjednih vrhova i stranica

- mogu izračunati zbroj

veličina kutova u

mnogokutu

- usvojili su pojam pravilnih

mnogokuta i znaju

imizračunati opseg

- mogu prepoznati slične

geometrijske likove

- mogu nabrojiti i

reproducirati poučke o

sličnosti trokuta

- mogu dijeliti dužine na

jednake dijelove pomoću

simetrale i sličnosti


ocjenu dobar (3) :

- mogu navesti vrhove ,

kutove i stranice mnogokuta

- usvojili su pojam

dijagonale mnogokuta i

mogu odrediti broj

dijagonala u mnogokutu

pomoću crtanja

- određuje središnji kut

pravilnog mnogokuta i

njegov unutarnji kut

- usvojili su karakteristike

sličnih mnogokuta

- dijele dužine u zadanom

omjeru



- mogu samostalno bez

crtanja odrediti broj

dijagonala iz jednog vrha

mnogokuta

- mogu odrediti veličinu

pojedinog kuta mnogokuta

izračunavši zbroj veličina

- samostalno može

konstruirati pravilni

mnogokut

- mogu primijeniti

karakteristike sličnih

mnogokuta u izračunavanju

nepoznatih stranica ili

kutova

- može primjenjivati poučke

o sličnosti trokuta uz pomoć

i usmjeravanje učitelja



- mogu samostalno odrediti

vrstu mnogokuta iz broja

dijagonala iz jednog vrha ili

ukupnog broja dijagonala

- iz zbroja unutarnjih kutova

mogu izračunati vrstu

mnogokuta

- primjenjuju površine

jednostavnijih likova iz

prethodnih razreda u

izračunavanju površine

mnogokuta

- primjenjuju sličnos u

složenim geometijskim

zadacima

- samostalno primjenjuj

poučke o sličnosti

- primjenjuju omjere opsega

i površina sličnih trokuta u

problemskim zadacima



niti osnove gradiva i ne

mogu ga primjenjivati niti u

najjednostavnijim zadacima,

te nisu usvojili potrbnu

matematičku terminologiju

da bi mogli razumijeti

gradivo.

60

4. Kružnica i krug



- prepoznaju kružnicu ikrug

- znaju razliku između

polumjera i promjera

- mogu nacrtati kružnicu lil

krug kojemu je zadan

promjer ili polumjer

- usvojili su dijelove kružnice

i kruga

- mogu nacrtati 3 međusobna

položaja pravca i kružnice

- mogu nacrtati 3 međusobna

položaja dviju kružnica

- usvojili su pojam središnjeg

kuta i obodnog kuta i mogu

ih nacrtati

- mogu izeačunati opseg i

površinu kruga


ocjenu dobar (3) :

- usvojili su pojam tetive i

međusobni položaj točke i

kružnice ili kruga

- usvojili su pojam sekante i

tangente

- mogu računski odrediti

međusobni položaj dviju

kružnica kojim su poznati

polumjeri

- povezuju kružni luk i

njegov središnji i obodni kut

- mogu izračunati veličinu

obodnog kuta ako je poznat

središnji nad istim kružnim

lukom i obrnuto u računima

sa stupnjevima



- znaju odnos tangente i

polumjera i mogu

konstruirati tangentu na

kružnicu u zadanoj točki

- primjenjuju određenost

kružnice i konstruiraju je

- mogu izračunati veličinu

obodnog kuta ako je poznat

središnji nad istim kružnim

lukom i obrnuto u računima

sa stupnjevima i kutnim

minutama i sekundama

- izračunavaju duljinu

kružnice i kružnog luka i

površinu kružnog isječka




složene konstrukcijske

zadatke

- mogu samostalno odrediti

pripadnost kružnih lukova

zadanim kutovima i obrnuto

- primjenjuju poučak o

obodnom i središnjem kutu u

složenim zadacima

- usvojili su i samostalno

primjenjuju Talesov poučak



niti minimum gradiva i ne

prepoznaju matematičku

terminologiju , a u

konstruktivnim zadacima su

neuredni i neprecizni.

61

5. Sustav dviju linearnih jednadždi s dvjema nepoznanicama



- mogu samostalno riješiti

linearnu jednadžbu

- usvojili su pojam rješenja

jednadžbe

- usvojili su pojam sustava i

njegovog rješenja

- mogu samostalno provjeriti

je li zadani uređeni par

rješenje sustava

- rješavaju najjednostavnije

zadatke metodom supstitucije

i suprotnih koeficijenata


ocjenu dovoljan dobar (3) :

- mogu sustav preračunati u

standardni oblik (zadaci sa

seljenjem članova i

zagradama)



- preračunavaju složene

sustave sa zagradama i

razlomcima u standardni

oblik i rješavaju ih



- primjenjuju metode

rješavanja sustava u

problemskim

zadacima iz


i najsloženije

računske zadatke





terminologiju , a u



6. Linearna funkcija



- usvojili su pojam linearne

funkcije i modu

izračunavati njezinu

vrijednost za zadane

Učenici koji su zaslužili ocjenu

dobar (3) :

- mogu samostalno izračunati

argument za zadanu vrijednost

funkcije


vrlo dobar (4) :

- izračunavaju vrijednost

funkcije ili argument u zadacima

s racionalnim brojevima


odličan (5) :

- mogu primjenjivati linearnu

funkciju u problemskim

zadacima iz svakodnevnog

života i određivati ovisnost




62

argumente

- mogu samostalno nacrtati

graf jednostavnijih

linearnih funkcija

- mogu izračunati

jednadžbu pravca kojemu

je zadan nagib i jedna

točka koja pripada grafu

funkcije

- preračunava eksplicitnu

jednadžbu pravca u

implicitnu i obrnuto

- znaju provjeriti pripada li

zadana točka grafu funkcije

- usvojili su pojam odsječka na

osi y i nagiba pravca i mogu ga

odrediti

- usvojili su pojam nul-točke

- prepoznaju pravce usporedne s

osima koordinatnog sustava

- usvojili su karakteristike

usporednih pravaca i mogu

izračunati jednadžbu

- mogu odrediti formulu linearne

funkcije u zadatku zadanom

riječima

- s grafa očitavaju drugu

koordinatu točke kojoj je

poznata jedna koordinata

- znaju iz linearne funkcije

odrediti prolazi li pravac koroz

ishodište

- određuju koja je funkcija

rastuća , a koja padajuća i mogu

obrazložiti

dviju veličina

- mogu nacrtati graf funkcije i s

njega očitavati potrebne veličine

da bi riješili složene zadatke

- mogu samostalno odrediti kut

kojega pravac zatvara s osi x i

mogu odrediti koji ima veći , a

koji manji nagib

- mogu samostalno grafički

riješiti sustav linearnih

jednadžbi


terminologiju , a u



Kriterije izradila učiteljica matematike Nevenka Dožajić

KRITERIJI I ELEMENTI OCJENJIVANJA UČENIKA 6.a, 6.b, 8.a i 8.b RAZREDA IZ MATEMATIKE u školskoj godini 2017./2018.

U predmetu MATEMATIKA zaključna ocjena učenika proizlazi iz cjelokupnog rada , zainteresiranosti , zalaganja i nivoa usvojenosti gradiva koji se sustavno vrednuje

prikupljanjem podataka u procesu učenja i ona ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena .

Ako ocjena iz ispita znanja nije pozitivna, učenik treba doći na dopunske satove i provježbati gradivo. Nakon toga može ispraviti negativnu ocjenu iz tog ispita znanja ( te

cjeline ). Dakle, ocjena iz pismenog nakon svake cjeline mora biti pozitivna.

63

Ove školske godine promijenjeni su elementi ocjenjivanja u predmetu matematike :

1. usvojenost nastavnih sadržaja

2. primjena nastavnih sadržaja

3. suradnja u nastavnom procesu

Kriteriji ocjenjivanja su također promijenjeni

0% - 39% - nedovoljan (1)

40% - 59% - dovoljan (2) – bodovi iz najjednostavnijih zadataka

60% - 76% - dobar (3)

77% - 88% - vrlo dobar (4)

89% - 100% - odličan (5)

Predmetna učiteljica : Lidija Pokos

64

9. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ FIZIKE

1) USVOJENOST PROGRAMSKIH SADRŽAJA

nedovoljan (1) Učenik ne prepoznaje osnovne fizikalne pojmove, zakone, oznake i mjerne jedinice. Griješi, a ni uz pomoć učitelja ne dolazi do ispravnog odgovora. Ne može primijeniti

stečeno znanje u rješavanju jednostavnih zadataka. Nije usvojio temeljne fizikalne koncepte.

dovoljan (2)

Učenik je naučio osnovne oznake i mjerne jedinice. Prepoznaje osnovne fizikalne pojmove i zakone, ali ih ne razumije. Sadržaje ne povezuje, odgovara po sjećanju bez

razumijevanja. Uz veliku pomoć rješava jednostavnije zadatke .

dobar (3)

Učenik samostalno rješava jednostavnije zadatke. Obrazovne sadržaje razumije, ali ih ne zna primijeniti, niti obrazložiti primjerima.

vrlo dobar ( 4) Učenik razumije obrazovne sadržaje, samostalno se služi usvojenim znanjem, navodi vlastite primjere, uspješno opisuje i objašnjava uzročno-posljedične veze, a pri izvođenju

zaključaka i povezivanju sadržaja treba mu manja pomoć učitelja.

odličan ( 5 ) Učenik potpuno samostalno fizikalno i matematički interpretira fizikalne pojave, zakone i teorije. Obrazlaže uzročno-posljedične veze te primjenjuje sadržaje u novim

situacijama. Sposobnost logičkog mišljenja razvio na najvišoj razini. S lakoćom uočava korelacije s drugim predmetima. Stečeno znanje primjenjuje na novim složenijim

primjerima.

2) PRAKTIČNI RADOVI

nedovoljan (1)

Ne prati tijek izvođenja pokusa i ne surađuje s ostalim učenicima. Ne sudjeluje u radu. Ne obazire se na upozorenja učitelja. Bilješke i didaktički materijal nepotpuni i neuredni.

Neodgovoran prema postavljenim zadacima. Ne donosi redovito knjige i pribor za rad.

Aktivnost i zalaganje: Potpuno nezainteresiran i pasivan. Često upada u riječ i ometa nastavu.

Ne želi zapisivati u bilježnicu.

dovoljan (2)

Učenik prepoznaje pribor i mjerne instrumente potrebne za pokus te uz pomoć učitelja izvodi najjednostavnija mjerenja. Bilješke su površne i neuredne.

Aktivnost i zalaganje: Uglavnom pasivan na satu, sudjeluje u nastavi samo na poticaj učitelja.

dobar (3)

Uz pomoć učitelja pristupa analizi postavljenog zadatka. Mjerne ljestvice instrumenata pri mjerenju neprecizno očitava, tablice su nepotpune, postoji analiza, ali je nepotpuna.

65

Aktivnost i zalaganje: Povremeno zainteresiran za rad i samoinicijativno se uključuje u nastavu.

vrlo dobar ( 4)

Pokuse i mjerenja izvodi uspješno uz minimalnu pomoć učitelja ili drugih učenika. Prepoznaje varijable, mjeri njihove vrijednosti i prikazuje ih grafički. Sposoban je formulirati

zaključke u suradnji s učiteljem.

Aktivnost i zalaganje: pokazuje interes za nastavnim sadržajem, aktivan na satu, izvršava zadane zadatke.

odličan ( 5 )

Učenik samostalno i uspješno pristupa analizi problema. Pokuse, mjerenja i račun izvodi uspješno i precizno bez pomoći. Samostalno dolazi do zaključaka te ih razumije.

Povezuje zaključke sa teorijom. Primjenjuje stečeno znanje u novim situacijama. Bilješke su točne, uredne i potpune.

Aktivnost i zalaganje: pokazuje veliki interes za nastavnim sadržajem, uvijek aktivan na satu, marljiv i savjestan.

3) PRIMJENA ZNANJA I VJEŠTINA

nedovoljan (1)

Ne može riješiti najjednostavnije zadatke niti uz pomoć nastavnika. Ne pokazuje interes za napredak i na satu je često nepažljiv i ometa druge.

Domaće zadaće: Učenik ne rješava zadaće.

dovoljan (2)

Uz stalnu pomoć i navođenje učitelja, nepotpuno , površno, i s pogreškama rješava jednostavnije zadatke, koristi primjere navedene na satu ili opisane u udžbeniku, bez

objašnjenja. Primjenjuje djelomično točne oznake fizikalnih veličina i mjerne jedinice.

Domaće zadaće: Radna bilježnica i zadaće nisu u potpunosti riješene, zadaci su nepotpuni, bez postupka, neuredni i s mnogo grešaka.

dobar (3)

Uspijeva riješiti jednostavnije zadatke s manjim pogreškama. Primjenjuje točne oznake fizikalnih veličina i ispravne mjerne jedinice.

Domaće zadaće: Radna bilježnica, zadaće i učenički radovi riješeni, ali nepotpuno bez problemskih zadataka.

vrlo dobar (4)

Samostalno rješava jednostavne zadatke i uz malu pomoć učitelja rješava složenije zadatke, a stečeno znanje zna primijeniti na novim primjerima.

Domaće zadaće: Radna bilježnica, zadaće i učenički radovi riješeni uredno, s djelomično riješenim problemskim zadacima. Odgovori na postavljene zadatke nisu potpuni.

odličan (5)

Učenik logičkim slijedom, temeljito, uspješno i argumentirano rješava problemske zadatke, a sposoban je pronaći i nove primjere .Obrazlaže uzročno-posljedične veze te

primjenjuje sadržaje u novim situacijama. Sposobnost logičkog mišljenja razvio na najvišoj razini. S lakoćom uočava korelacije s drugim predmetima.

Domaće zadaće: Učenik ima sve domaće zadaće. Odgovori su potpuni, bez grešaka i s postupkom iz kojeg se vidi jasan put do rješenja. Učenik rješava i sadržaje koji nisu

zadani.

66

Pisane provjere (usvojenost programskih sadržaja):

0 – 44 % nedovoljan

45 – 60 % dovoljan

60 – 74 % dobar

75 – 89 % vrlo dobar

90 – 100 % odličan

10. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ GEOGRAFIJE U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

Ocjenjivački kriterij za usmenu provjeru znanja

Odličan (5) Učenik/ca

Ključni pojmovi usvojeni u potpunosti

Nastavno gradivo razumije vrlo brzo i točno

Dokazuje, povezuje i obrazlaže vrlo temeljito, logično i argumentirano

Znanje primjenjuje vrlo brzo, prikladno, samostalno i točno

Samostalno izvodi zaključke i uočava uzročno-posljedične veze

Uvijek spreman/a iskazati znanje sposobnosti i vještine

Odgovoran/a prema radu, učenicima i učitelju/ici

Pokazuje volju i želju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina

Posjeduje izrazito iznadprosječna znanja, sposobnosti i vještine

Vrlo dobar (4) Učenik/ca

Ključne pojmove usvojio/la gotovo u potpunosti

Nastavno gradivo razumije brzo i točno

Dokazuje, povezuje i obrazlaže temeljito, logično i argumentirano

Znanje primjenjuje prilično brzo, prikladno, samostalno i točno

Zaključke i uzročno-posljedične veze obrazlaže naučenim primjerima

Gotovo uvijek spreman/a iskazati znanje, sposobnosti i vještine

Odgovoran/a prema radu, učenicima/cama i učitelju/ici

Pokazuje volju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina

67

Posjeduje iznadprosječna znanja, sposobnosti i vještine

Dobar (3) Učenik/ca

Ključne pojmove usvojio/la najvećim dijelom

Nastavno gradivo razumije gotovo uvijek brzo i točno

Dobro dokazuje, povezuje i obrazlaže

Znanje primjenjuje prikladno, ali uz pomoć učitelja/ ice

Pokazuje volju i želju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina

Odgovoran/a prema radu učenicima/cama i učitelju/ici

Posjeduje prosječna znanja sposobnosti i vještine

Dovoljan (2) Učenik/ca

Ključne pojmove usvojio/la polovično

Nastavno gradivo ne razumije u potpunosti

Pri dokazivanju, povezivanju i obrazlaganju nailazi na veće probleme

Znanje ne primjenjuje uvijek prikladno i točno, ali uz pomoć učitelja/ice dolazi do dovoljnih rezultata

Zaključke i uzročno-posljedične veze ne donosi samostalno te ima problema kod obrazlaganja naučenih primjera

Duže razdoblje nespreman/a iskazati znanje, sposobnosti i vještine

Gotovo uvijek odgovoran/a prema radu, učenicima/cama i učitelju/ici

Ponekad ne pokazuje volju i želju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina

Posjeduje ispodprosječna znanja, sposobnosti i vještine

Nedovoljan (1) Učenik/ca

Nije usvojio/la ključne pojmove

Nastavno gradivo ne razumije

Rijetko spreman/a dokazivati,povezivati i obrazlagati

Znanje ne primjenjuje prikladno i točno te uz pomoć učitelja/ice ne dolazi do dovoljnih rezultata

Zaključke i uzročno-posljedične veze ne donosi samostalno te ima većih problema kod obrazlaganja naučenih primjera

Gotovo nikad spreman/a iskazati znanje, sposobnosti i vještine

Neodgovoran/a prema radu, učenicima/cama i učitelju/ici

68

Ne pokazuje volju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina

Posjeduje izrazito ispodprosječna znanja, sposobnosti i vještine

Kriterij za pismenu provjeru znanja iz geografije

Pismena provjera znanja provodi se četiri puta tijekom školske godine. Učenici bi trebali biti obaviješteni o datumu provođenja pismene provjere znanja najkasnije tjedan

dana ranije. Ujedno, godišnji raspored pisanja pismenih provjera znanja treba biti dostupan učenicima i usklađen sa terminima pismenih provjera iz drugih predmeta. U

provjerama se koriste zadaci objektivnog tipa.

Ocjena / postotak

Nedovoljan / 0 – 49%

Dovoljan / 50 – 62%

Dobar / 63 – 75%

Vrlo dobar / 76 – 88%

Odličan / 89 - 100%

prof. Jurica Potnar

69

11. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ POVIJESTI U OSNOVNOJ ŠKOLI

SVETI ĐURĐ

1. Usvojenost osnovnih podataka

2. Uočavanje uzročno – posljedičnih veza

3. Snalaženje u vremenu i prostoru

1. USVOJENOST OSNOVNIH PODATAKA

Odličan (5):

Zna sve tražene povijesne događaje, pojave i pojmove. Može ih produktivno uporabiti. Vrlo dobro razumije nastavno gradivo. Ne zbunjuju ga dodatna nastavnikova pitanja.

Pokazuje veliku samostalnost u izlaganju i opisivanju problema. Iznosi neke primjere te uči isključivo iz udžbenika.

Vrlo dobar(4):

Zna većinu povijesnih događaja, pojava i pojmova. Nije uvijek samostalan i pouzdan. Razumije nastavno gradivo i zna temeljne elemente gradiva. Odgovore oblikuje vlastitim

riječima te uči isključivo iz udžbenika. Objašnjava logično, povezuje sličnosti i uočava razlike.

Dobar (3):

Prepoznaje najvažnije povijesne događaje, pojave i pojmove. Pri tom mu je potrebna pomoć nastavnika. Pokazuje dobro znanje, razumije nastavno gradivo, ali bez pojedinosti.

Mogu se primjetiti nepotpunosti u znanju. Nastavno gradivo izlaže na temelju bilježaka u bilježnici, a ne na temelju udžbenika.

Dovoljan (2):

Prisjeća se i nabraja glavne povijesne događaje, pojave i pojmove. Pokazuje prilično nepovezano znanje, slabo razumije nastavno gradivo. Usvojio je osnovne elemente

nastavnog gradiva. Treba pomoć nastavnika.

Nedovoljan (1):

Učenik nije dosegao minimalni standard znanja. Ne zna ili zna vrlo malo nastavnog gradiva, brka pojmove, pogrešno objašnjava, ne zna činjenice, imena i događaje.

2. UOČAVANJE UZROČNO – POSLJEDIČNIH VEZA

Odličan (5):

Shvaća značenje povijesnih događaja i pojava. Pouzdano razlikuje uzroke od posljedica.

Svojim riječima izlaže uzroke i posljedice te ih potkrjepljuje vlastitim primjerima.

Vrlo dobar(4):

70

Svojim riječima izlaže uzroke i posljedice te ih potkrepljuje s nastavnikovim primjerima. Pouzdano razlikuje uzroke od posljedica.

Dobar (3):

Nabraja i pokušava objasniti najvažnije uzroke i posljedice. Potrebna mu je pomoć nastavnika. Nije uvijek pouzdan u razlikovanju uzroka i posljedica.

Dovoljan (2):

Navodi osnovne uzroke i posljedice svake nastavne cjeline. Pri tom mu je potrebna pomoć.

Nedovoljan (1):

Učenik nije dosegao minimalni standard znanja.

3. SNALAŽENJE U VREMENU I PROSTORU

Snalaženje u vremenu

Odličan (5):

Pouzdano i pravilno kronološki određuje i razvrstava događaje, pojave i razdoblja.

Vrlo dobar(4):

Pravilno kronološki određuje i razvrstava događaje, pojave i razdoblja. Nije samostalan i pouzdan.

Dobar (3):

Događaje, pojave i razdoblja pokušava kronološki odrediti i razvrstati. Pri tom mu je potrebna nastavnikova pomoć.

Dovoljan (2):

Učenik je sposoban kronološki odrediti glavna povijesna razdoblja.

Nedovoljan (1):

Učenik nije dosegao minimalni standard znanja. Ne povezuje povijesne činjenice s kronologijom.

Snalaženje u prostoru

Odličan (5):

Pronalazi sve potrebne podatke na zemljovidu i legendi, donosi zaključke i svojim

riječima opisuje događaje ili pojave.

Vrlo dobar(4):

Pronalazi većinu potrebnih podatka na zemljovidu i legendi i prema njima zaključuje i opisuje događaje ili pojave. Ponekad ga je potrebno usmjeriti.

Dobar (3):

Na zemljovidu i legendi pronalazi najvažnije podatke i prema njima opisuje događaje ili

pojave. Često mu je potrebna pomoć nastavnika.

Dovoljan (2):

71

Uz nastavnikovu pomoć uočava podatke sa zemljovida i legendi i prema njima pokušava

opisati povijesne događaje ili pojave.

Nedovoljan (1):

Učenik nije dosegao minimalni standard znanja. Ne snalazi se na povijesnom zemljovidu.

Kriteriji ocjenjivanja učenika iz predmeta povijesti:

PISANE PROVJERE USMENE PROVJERE

4 x tokom nastavne godine (usvojenost

osnovnih podataka, uočavanje uzročno –

posljedičnih veza, snalaženje u vremenu

i prostoru)

Minimalno 6 x tokom nastavne godine

pišu se kratke provjere znanja (usvojenost

osnovnih podataka, uočavanje uzročno –

posljedičnih veza)

Odličan: 90-100%; vrlo dobar: 76-89%;

dobar: 61-75%; dovoljan: 46-60%;

nedovoljan: 0-45%

minimalno 4 x tokom nastavne godine

(usvojenost osnovnih podataka,

uočavanje uzročno – posljedičnih veza,

snalaženje u vremenu i prostoru)

AKTIVNOST

na svakom satu povijesti ( domaća zadaća, prezentacije i radovi učenika, nošenje pribora,

sudjelovanje u nastavnim aktivnostima)

SASTAVILA: Sanja Pirc

72

12. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ TEHNIČKE KULTURE U OSNOVNOJ ŠKOLI

SVETI ĐURĐ

Članak 1

Uvodno i inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi.

Članak 2

Postignuća učenika prilikom provjeravanja znanja vrednovat će se prema postignutim razinama kompetencija učenika:

ocjena Usvojenost sadržaja Primjena znanja

NEDOVOLJAN

(1)

Neusvojenost minimuma temeljnih pojmova

Nepoznavanje osnovne tematike

Ni uz pomoć ne uspijeva savladati

predviđene zadatke

DOVOLJAN

(2)

Učenik se prisjeća osnovnih pojmova uz pomoć

nastavnika

Prepoznaje pojmove, kod nabrajanja od 6 nabroji 3 itd.

Učenik radi uz pomoć i ne uočava

greške samostalno

DOBAR

(3)

Reproducira temeljne pojmove uči na pamet bez

razumijevanja

Razumije gradivo ali ga ne zna primijeniti niti

obrazložiti vlastitim primjerom

Nije dovoljno samostalan pa uz pomoć nastavnika

rješava jednostavnije zadatke

Učenik radi uz povremenu pomoć,

greške uočava, i ispravlja ih uz

pomoć nastavnika

VRLO DOBAR

(4)

Razumije gradivo i služi se usvojenim znanjem

Analizira sadržaje

Navodi vlastite primjere

Rješava složenije zadatke samostalno ili uz pomoć

učitelja

Pomaže drugim učenicima

Služi se dodatnim izvorima znanja

Učenik primjenjuje stečeno znanje,

samostalno uočava pogreške i

ispravlja ih

ODLIČAN

(5)

Stvara nove vrijednosti

Stečeno znanje primjenjuje u praksi

Analizira i donosi valjane zaključke

Učenik kreativno primjenjuje

usvojene vještine u novim

situacijama

73

Navodi i vlastite primjere

Te samostalno rješava složenije zadatke

Uspješno korelira sa srodnim predmetima i sadržajima

Sposoban je prenijeti znanje drugim učenicima,

pomaže drugim učenicima

Služi se dodatnim izvorima znanja i informacija iz

različitih medija

Članak 3

Nakon svake obrađene i uvježbane nastavne cjeline provodi se radna ili praktična vježba primjene znanja te se ista ocjenjuje.

Članak 4

Pisano provjeravanje znanja vršit će se najmanje jednom u toku polugodišta, nakon obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Datum provjere biti će poznat već

početkom polugodišta , a o sadržaj pisane provjere učenici će biti obaviješteni najkasnije 14 dana prije. Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika učitelj istu

ne mora ponoviti. Učenik koji nije pristupio pisanju provjere, istu će pisati idući školski sat kada bude na nastavi tehničke kulture.

Način vrednovanja pisane provjere: 0 – 40 ° nedovoljan (1)

41 – 59 dovoljan (2)

60 – 75 dobar (3)

76 – 89 vrlo dobar (4)

90 – 100 odličan (5)

Ispravak negativne ocjene pisane provjere provodi se za sve učenike s negativnom ocjenom iz pisane provjere 7/14 dana nakon pisane, a nakon toga u dogovoru s učiteljicom.

14 dana prije kraja polugodišta ili nastavne godine učitelj nije dužan ispitivati za ispravak negativne ocjene.

Članak 5

Odnos prema radu ocjenjuje se najmanje dva puta u toku polugodišta. U obzir za tu ocjenu uzimaju se elementi radne bilježnice, bilježnice, nošenje pribora za rad, te aktivnost i

ponašanje na satu.

Članak 6

Ostali elementi vrednovanja provode se u skladu s Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj školi koji je donijelo Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i športa 27.09.2010.

74

13. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Sa stajališta predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura, u užem smislu, praćenje se prvenstveno odnosi na sustavni uvid u obrazovne, antropološke i odgojne promjene učenika.

Postupak provjeravanja organizacijski je preduvjet ocjenjivanju, a ocjenjivanje je u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području proces objektivnog

vrednovanja bilo kojeg predmeta provjeravanja. Predmet provjeravanja koji se ocjenjuje može biti nastavni sadržaj ili odgojni učinak.

Ocjenjeni nastavni sadržaj vrednuje se ocjenom po Likertovoj skali od 1 do 5 i upisuje u rubriku pripadajuće sastavnice ocjenjivanja.

SASTAVNICE OCJENJIVANJA

Ocjenjivanjem bi trebalo obuhvatiti obrazovne, antropološke i odgojne zadaće tjelesne i zdravstvene kulture, čiji su predstavnici sastavnice ocjenjivanja koje su u

imeniku navedene kao:

1. motorička znanja

2. motorička p(d)ostignuća

3. motoričke sposobnosti

4. funkcionalne sposobnosti

5. odgojni učinci rada

Postotni udio sastavnice:

motorička znanja – 30%

motorička p(d)ostignuća – 10%

motoričke sposobnosti – 10%

funkcionalne sposobnosti – 10%

odgojni učinci rada – 40%

zaključna ocjena – 100%

SASTAVNICA MOTORIČKIH ZNANJA

U sastavnicu motoričkih znanja upisuju se ocjene o razini usvojenosti određenih motoričkih gibanja (nastavnih tema) koje su uvrštene u nastavni plan i program tjelesne

i zdravstvene kulture za određeni razred.

Motorička znanja provjeravaju se kontinuirano tijekom čitave školske godine.

Provjeravanje i ocjenjivanje vršimo testovima motoričkih znanja i to ocjenom:

ODLIČAN (5) - motoričko gibanje izvedeno pravilno i sa sigurnošću u svim fazama, uz estetsku dotjeranost.

75

VRLO DOBAR (4) - motoričko gibanje izvedeno pravilno i sigurno, uz manje tehničke ili estetske nedostatke; nije narušena osnovna struktura kretanja (nebitne – male

pogreške).

DOBAR (3) – učenik izvodi motoričko gibanje u kojem pojedine dijelove gibanja izvodi pravilno, a kod preostalih bitno odstupa od idealnih trajektorija gibanja (bitne – velike

pogreške).

DOVOLJAN (2) - motoričko gibanje izvedeno slabo i nesigurno, kretnje su toliko nekoordinirane (grube, nespretne) da presudno odstupaju od idealnih struktura gibanja

(presudne – prevelike pogreške).

NEDOVOLJAN (1) - učenik ne može izvesti motoričko gibanje ni u jednom obliku, dakle ni uz pomoć učiteljice, premda može imati predodžbu kako se to gibanje izvodi.

SASTAVNICA MOTORIČKIH P(D)OSTIGNUĆA

U sastavnicu motorička postignuća upisuju se ocjene o najvećim osobnim vrijednostima određenih motoričkih sadržaja (nastavnih tema) koje je moguće objektivno

mjeriti i iskazati u fizikalnim veličinama.

Motorička p(d)ostignuća su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti (ili funkcionalnih sposobnosti) s ciljem postizanja osobno najboljeg rezultata.

Motorička p(d)ostignuća provjeravaju se kontinuirano tijekom čitave školske godine.

Provjeravanje i ocjenjivanje vršimo testovima motoričkih dostignuća pri čemu kao rezultat dobijemo konkretne vrijednosti izražene brojkom i jedinicom mjere (metar, minuta,

broj postignutih ponavljanja) i to ocjenom:

ODLIČAN (5) - rezultat koji se nalazi u prvoj četvrtini po vrijednosti dobivenih rezultata.

VRLO DOBAR (4) - rezultat druge četvrtine dobivenih rezultata.

DOBAR (3) - svi rezultati u trećoj četvrtini po vrijednosti.

DOVOLJAN (2) - svi rezultati u posljednjoj četvrtini po vrijednosti izmjerenih rezultata.

NEDOVOLJAN (1) - ocjena za nepotrebno odustajanje, povredu pravila, diskvalifikaciju i sl.

SASTAVNICA KINANTROPOLOŠKIH POSTIGNUĆA

Kinantropološkim postignućima vrednuju se i ocjenjuju postignuća učenika iz tri podprostora: morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti.

76

Morfološka obilježja su tjelesne mjere iz prostora longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, transverzalne dimenzionalnosti skeleta, volumena i mase tijela te potkožnog masnog

tkiva.

Mjere za praćenje morfoloških obilježja su: visina, težina, postotak masnog tkiva, indeks tjelesne mase.

Motoričke sposobnosti se odnose na potencijal osobe u izvođenju jednostavnijih, složenijih i složenih voljnih gibanja koje se izvode djelovanjem skeletnih mišića.

Testovi za praćenje motoričkih sposobnosti su: prenošenje pretrčavanjem, pretklon u uskom raznožnom položaju, podizanje trupa iz ležanja.

Funkcionalne sposobnosti definiraju se kao sposobnosti organizma koje omogućuju transport i proizvodnju energije u ljudskom organizmu.

Testovi za praćenje funkcionalnih sposobnosti su: trčanje na 600 metara za učenice i trčanje na 800 metara za učenike, kao test opće izdržljivosti.

Vrijednosti morfoloških mjera, motoričke i funkcionalne sposobnosti ne ocjenjuju se kao apsolutne vrijednosti pojedinih varijabli, već kao razlike promjena između početne i

završne dijagnostike stanja. Temeljem analize razlika između početnog i završnog provjeravanja ocjenjuje se napredak učenika, a time i njihova kinantropološka postignuća.

SASTAVNICA ODGOJNI UČINCI

Odgojni učinci procjenjuju se praćenjem i provjeravanjem slijedećih varijabli:

1. aktivnost učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture

2. sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima u tjelesnij i zdravstvenoj kulturi

3. stečene zdravstveno-higijenske navike

4. teorijska znanja

ODLIČAN (5) - radi redovito, ispunjava gore navedene zahtjeve i sudjeluje u športskim izvannastavnim aktivnostima

VRLO DOBAR (4) - radi redovito, ispunjava većinu gore navedenih zahtjeva i ne sudjeluje u športskim izvannastavnim aktivnostima

DOBAR (3) - radi redovito sa više opravdanih izostanaka

DOVOLJAN (2) - radi neredovito i ne ispunjava većinu gore postavljenih zadataka

NEDOVOLJAN (1) - redovito ne radi

77

Zaključna ocjena izraz je ukupne količine i kakvoće promjena u učenika, utmeljena prvenstveno na vrednovanju sadržaja nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene

kulture određene školske godine.

Zaključna ocjena ne treba biti aritmetička sredina.

78

14. NAČINI, POSTUPCI I ELEMENTI VREDNOVANJA UČENIKA IZ INFORMATIKE

Kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja:

Usv

oje

no

st p

rogr

amsk

ih s

adrž

aja

5 Brzo, samostalno, točno, temeljito i argumentirano odgovara na teoretska pitanja.

Naučeno primjenjuje u rješavanju zadataka.

4 Umjereno brzo, samostalno, uz povremenu učiteljevu pomoć s potpitanjima odgovara na

teoretska pitanja. Naučeno primjenjuje u rješavanju zadataka.

3 Polako i uz pomoć učitelja odgovara na teoretska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez

primjene naučenog, povremeno opaža svoje pogreške i popravlja ih.

2 Samo uz pomoć učitelja odgovara na teoretska pitanja. Jednostavne zadatke rješava

sporo, bez primjene naučenog i uz puno pogrešaka, slabo sudjeluje u radu na nastavi.

1 Ni uz pomoć učitelja ne uspijeva odgovoriti na teoretska pitanja i riješiti jednostavne

zadatke, nezainteresirano i neaktivno odnošenje prema radu na nastavi.

Pri

mje

na

znan

ja

5

Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo, točno, uredno i pazi na detalje. Vješt u

analiziranju uvjeta zadataka. Ima osobit smisao za isticanje važnih podataka. Rješenja

često originalna. Konstrukcije algoritma precizne, crteži i sheme u funkciji zadatka.

4

Zadatke na računalu rješava redovito, uredno i točno uz povremenu pomoć učitelja.

Rješenja zadataka odgovaraju najvažnijim postavkama, no ne uvijek i svim mjerilima.

Konstrukcije algoritma nisu uvijek točne. Složenije probleme ne uspijeva samostalno

riješiti.

3

Zadatke na računalu rješava uglavnom redovito, ne uvijek i u cijelosti točno i samostalno.

Konstrukcije algoritma nisu uvijek točne. Rješenja zadataka često ne odgovaraju zadanim

postavkama. Nema naknadne samokontrole rješenja.

79

2

Zadatke na računalu rješava sporo i nezainteresirano, ne uvijek i u cijelosti točno i

samostalno. Rješenja netočna, a postupci manjkavi. Konstrukcije algoritma često nisu u

funkciji zadataka.

1 Zadatke na računalu ne rješava i ne obavlja svoje obaveze na satu.

Sam

ost

aln

ost

i o

dgo

vorn

ost

5

U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje sve redovito, uredno i točno. Aktivan kod obrade

novog gradiva i ponavljanja. Na satu sve zadatke uspješno savladava. Ne ometa nastavu.

Zainteresiran uvijek za dodatne mogućnosti zadataka.

4

U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje redovito, ali ne u cijelosti i točno. Aktivno

sudjeluje u nastavi i raspravama. Na satu sve zadatke savladava uz povremenu pomoć

učitelja. Ne ometa nastavu. Nije zainteresiran za dodatne mogućnosti zadataka.

3

U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje neredovito i s pogreškama. Ne sudjeluje aktivno u

nastavi i raspravama. Na satu sve zadatke savladava uz čestu pomoć učitelja.

Nesamostalan u radu, ali povremeno pokazuje interes za svladavanje nastavnog gradiva.

2

U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje neredovito, nedovoljno uredno i s pogreškama.

Gradivo i zadaci nepotpuno prepisani s ploče. Postupci manjkavi. Algoritmi i programi

često nisu u funkciji zadataka. Nesamostalan u radu i povremeno ometa nastavu.

1

Ne prati nastavu, upozorenja za mirno i aktivno praćenje nastave ne usvaja, ne nosi

pribor, radnu bilježnicu i/ili bilježnicu na sat. Ne rješava zadatke zadane za samostalni rad

ili ne zapisuje u bilježnici što se piše po ploči. Neaktivan i nemaran u praćenju nastavu.

Tijekom duljeg vremena nemaran u rješavanju zadataka za vrijeme nastavnog sata.

80

Popis nastavnih cjelina i načina završnog vrednovanja pojedine cjeline:

5. razred

Naziv cjeline Način završnog vrednovanja

Prvi koraci Pisana i praktična provjera znanja

Jezik računala

Osnove rada računala Pisana provjera znanja

Osnove crtanja Praktična provjera znanja

Obrada teksta Praktična provjera znanja

Programiranje - Programski jezik Small Basic Pisana i praktična provjera znanja

Internet Pisana i praktična provjera znanja

6. razred


Pohrana i prikaz podataka Pisana provjera znanja

Obrada teksta Praktična provjera znanja

Programiranje Pisana i praktična provjera znanja

Računalne mreže Pisana provjera znanja

81

Internet

Multimediji Praktična provjera znanja

Izrada prezentacija Praktična provjera znanja

7. razred



Proračunske tablice Pisana i praktična provjera znanja

Programiranje Pisana i praktična provjera znanja

Internet Pisana provjera znanja

Izrada web stranica Pisana provjera znanja

8. razred


Strojna oprema računala Pisana provjera znanja


Logičke osnove računala Pisana i praktična provjera znanja

82

Programiranje

Baze podataka Praktična provjera znanja

Izrada web-mjesta Praktična provjera znanja

Odnos prema internetu Usmena provjera znanja

Zaključna ocjena

Zaključna ocjena izvodi se kao aritmetička sredina upisanih ocjena, osim pozitivnih ocjena koje je učenik ispravio na veću ocjenu. Tada se uračunava samo najveća ispravljena

ocjena iz tog elementa.

Primjer 1: Ukoliko je učenik iz nekog elementa ocijenjen ocjenom dovoljan koju je kasnije ispravio na vrlo dobar, uračunava se samo ocjena vrlo dobar.

Primjer 2: Ukoliko je učenik iz nekog elementa ocijenjen ocjenom nedovoljan koju je kasnije ispravio na vrlo dobar, uračunavaju se obje ocjene.

83

15. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

1. ZNANJE

2. ZALAGANJE

3. KULTURA MEĐUSOBNIH ODNOSA

4. STVARALAČKO IZRAŽAVANJE

1. ZNANJE

IZUZETAN TRUD-5

Učenik je potpno usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom, koje reproducira i stvaralački ga primjenjuje. Naučeno primjenjuje s puno detalja. Učenik sam sebe

usmjerava, svoje znanje primjenjuje u pisanom i usmenom izražavanju, bez pomoći nastavnika.

VELIKI TRUD-4

Učenik je dosta dobro usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom, zna primjenjivati usvojeno znanje uz malu pomoć nastavnika . Ima samoinicijativu i dobro se

snalazi u opširnosti sadržaja. Svoje znanje primjenjuje u pismenom i usmenom izražavanju uz mali poticaj nastavnika.

ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD-3

Učenik je teme i sadržaje propisane planom i programom većinom usvojio. Dobro poznaje sadržaj, ali ga ne zna primjeniti bez pomoći nastavnika. Uz više ustrajnijeg i

samostalnijeg rada može postići i bolje rezultate.

NEDOSLJEDAN TRUD-2

Učenik je samo djelomice usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom. Slabo prati i reproducira obrađeni sadržaj. Nastavnik puno pomaže, postavlja potpitanja.

OGRANIČEN TRUD- 1

Učenik nije usvojio obrađeni sadržaj, ne prati, ne reproducira i ne primjenjuje obrađene teme i sadržaje.

2. ZALAGANJE

IZUZETAN TRUD-5

Učenik često i iznimno dobro surađuje tijekom nastavnog procesa, često nudeći odgovore i aktivnosti vezane uz rad. Uvijek spreman odraditi svaki oblik rada, potičući druge na

što bolji rad i odradu zadatka.

VELIKI TRUD-4

Učenik dosta dobro sudjeluje u različitim aktivnostima vezanim uz rad. Često je aktivan te ima sposobnost izražavanja. Potiče druge na rad, predlažući različite oblike rada i

rješenja zadataka.


84

Učenik je povremeno aktivan, te povremeno sudjeluje u aktivnostima vezanim uz rad. Samo ponekad nudi odgovore, te mu je često potreban poticaj drugih.

NEDOSLJEDAN TRUD-2

Učenik gotovo nikada ne sudjeluje tijekom nastavnog procesa, nikada ne nudi odgovore i aktivnosti vezane uz rad. Gotovo nikad nije spreman odraditi oblike rada, te ne potiče

druge na bolji rad i odradu zadatka.

OGRANIČEN TRUD-1

Učenik nikada ne surađuje tijekom nastavnog procesa, te nikada ne nudi odgovore i način odrade različitih aktivnosti. Nikada nije spreman sebe i druge potaknuti na rad i

aktivno sudjelovanje u nastavi.

3.KULTURA MEĐUSOBNIH ODNOSA

IZUZETAN TRUD-5

Učenik izvrsno surađuje s ostalim učenicima i učiteljem. Aktivno sudjeluje u nastavnom procesu, zainteresiran za rad, traži izazove, pažljivo sluša, ljubazan prema drugima.

Uzornim ponašanjem vrlo pozitivno djeluje na ostale učenike. Otvoren za suradnju, razgovor i razumijevanje.

VELIKI TRUD-4

Učenik dosta dobro surađuje s ostalim učenicima i učiteljem. Na satu aktivan, ima razvijene sposobnosti slušanja, razgovora, suradnje i pomaganja drugima. Uzorno se ponaša

na satu.


Učenik povremeno ostvaruje suradnju s drugim učenicima i učiteljem. Učenik na veliki poticaj učitelja sudjeluje u razrednim raspravama.Ponekad ometa zajednički rad drugih

učitelja i učenika , zabavlja se raznim igračkama.

NEDOSLJEDAN TRUD-2

Učenik gotovo uopće ne ostvaruje suradnju s drugim učenicima i učiteljem. Učenika treba poticati na pozitivnu verbalnu komunikaciju, često ometa rad, nepristojan.

OGRANIČEN TRUD-1

Učenik ne ostvaruje nikakvu suradnju s drugim učenicima i učiteljam. Ni uz pomoć učitelja ne sudjeluje u nastavnom procesu. Vrlo često ometa međusovnu komunikaciju u

razredu, nepristojan, prijeti, potiče druge na neposluh.

4.STVARALAČKO IZRAŽAVANJE

IZUZETAN TRUD-5

Vrlo razvijena sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Učenik pokazuje samostalnost u izražavanju novih pojava unutar obrađenih sadržaja. Posjeduje osjetljivost i

otvorenost za transedentalno, izrazito kreativan i komunikativan, te se vrlo maštovito likovno, pismeno i scenski izražava. Uredna bilježnica.

VELIKI TRUD-4

Učenik ima razvijenu sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Redovito traži izazov, dobro uočava i otkriva nove situacijeunutar obrađenog sadržaja, uz manju pomoć

učitelja. Učenik je kreativan i komunikativan, ima sposobnosti za likovno, pismeno i scensko izražavanje. Lijepa i uredna bilježnica.

85


Kod učenika uglavnom razvijena sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Uočava, otkriva nove situacije unutar obrađenog sadržaja te taj sadržaj može interpretirati tek

uz veliku pomoć nastavnika. Zalaže se prema svojim mogućnostima u različitim oblicima stvaralačkog izražavanja. Bilježnica može biti puno bolja.

NEDOSLJEDAN TRUD-2

Kod učenika djelomice razvijene sposobnosti slušanja, govorenja, uspoređivanja, razlikovanja unutar obrađenog sadržaja. Vrlo teško i uz pomoć nastavnika može interpretirati

biblijski i drugi sadržaj. Nemaštovit u likovnom, pismenom i scenskom izražavanju. Često nema bilježnicu.

OGRANIČEN TRUD-1

Nema razvijene sposobnosti uspoređivanja, razlikovanja, govorenja. Ni uz pomoć nastavnika ne može interpretirati biblijski i drugi sadržaj. Ne želi niti pismeno, usmeno niti

likovno izražavanje. Nema bilježnicu.

Kriteriji ocjenjivanja učenika iz predmeta vjeronauka:

PISMENE PROVJERE USMENE PROVJERE

1 x u 1. polugodištu (usvojenost osnovnih

podataka, uočavanje uzročno –

posljedičnih veza)

1 x u 2. polugodištu (usvojenost osnovnih

podataka, uočavanje uzročno –

posljedičnih veza)

Odličan: 90-100%; vrlo dobar: 76-89%;

dobar: 61-75%; dovoljan: 46-60%;

nedovoljan: 0-45%

minimalno 2 x u 1. polugodištu


uočavanje uzročno – posljedičnih veza)

minimalno 2 x u 2. polugodištu


uočavanje uzročno – posljedičnih veza)

STVARALAČKO IZRAŽAVANJE

na svakom satu vjeronauka( domaća zadaća, prezentacije i radovi učenika, nošenje pribora,

sudjelovanje u nastavnim aktivnostima)

SASTAVILE: Branka Japec Orlović i Kristina Špoljarić

86

16. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

UČITELJI : Davorka Božić, Dolores Gale, Katica Horvat, Snježana Hranić, Vera Jadanić, Slađana Kunić, Jasminka Sačer i

Dražen Vađunec

KRITERIJI OCJENJIVANJA – PISMENE PROVJERE

0 – 50 % - nedovoljan ( 1 )

51 – 64 % - dovoljan ( 2 )

65 – 79 % - dobar ( 3 )

80 – 90 % - vrlo dobar ( 4 )

91 – 100 % - odličan ( 5 )

Posebne odredbe:

- ako je učenik tijekom pismene provjere odsutan, navedenu će pisati u dogovoru s učiteljem u roku od 15 dana od dana povratka u školu, ako je odsutnost trajala samo jedan

dan tada ju piše odmah slijedeći sat

- kod predmeta Tjelesno zdravstvena kultura upisuje se i rubrika odgojni učinci rada

- učenik može u jednom mjesecu u rubrici imati upisane i dvije ocjene ( ispravljanje nekog područja, provjeravanje dviju manjih cjelina)

- prazne rubrike u području ocjenjivanja ne precrtavamo

- lektira se može provjeravati usmeno i pismeno

87

HRVATSKI JEZIK

OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA JEZIČNO IZRAŽAVANJE

(usmeno i pismeno)

MEDIJSKA

KULTURA

DOMAĆI

URADAK

OD

LIČ

AN

( 5

)

- s potpunim

razumijevanjem

usvaja jezične

sadržaje

- s lakoćom usvaja

pravopisna pravila

- usvojeno znanje

pravilno i točno

primjenjuje u

usmenom i

pisanom

izražavanju

- prepoznaje i imenuje

vrstu književnog djela

- usvaja sve nove

književnoteorijske

pojmove i prepoznaje

ih u tekstu

- izvrsno uočava i

prepoznaje tematski

sadržaj i odnose među

likovima u

književnom tekstu

- ističe se aktivnim

sudjelovanjem u

interpretaciji novih

književnih tekstova

izražavajući svoje

osjećaje i raspoloženje

- izvrsno

interpretira i

analizira

lektirna djela

- ističe se u

otkrivanju

poruka i

karakterizaciji

likova

- čita tečno i izražajno,

intonacijski oblikuje

izgovornu cjelinu, u

potpunosti razumije pročitano

- s lakoćom i vrlo uspješno

samostalno priča, prepričava i

opisuje

- svi oblici govornih vježbi

intonacijski su ispravni

- uspješno piše po diktatu,

odgovara na pitanja

cjelovitom rečenicom jasno i

točno

-u stvaralačkom pisanom

izražavanju logičan u slijedu

misli, pravilno stilski i

sadržajno formira rečenice

-stvaralački pisani radovi

ističu se kreativnošću i

maštovitošću

- piše uredno, čitljivim

rukopisom, pravopisno i

gramatički točno

- s lakoćom

usvaja

ključne

pojmove iz

medijska

kulture te ih

primjereno

povezuje na

konkretnim

primjerima

- domaće

uratke piše

redovito,

samostalno,

izrazito

uredno i

točno

88

OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA

JEZIČNO

IZRAŽAVANJE

(usmeno i pismeno)

MEDIJSKA

KULTURA

DOMAĆI

URADAK

VR

LO

DO

BA

R (

4 )

- s razumijeva-

njem i skoro u

potpunosti

usvaja jezične

sadržaje

- pravopisna

pravila usvaja

bez

poteškoća

- usvojeno znanje

najčešće pravilno

primjenjuje u

pismenom

izražavanju

- usvaja knjiže-

vnoteorijske

pojmove i

prepoznaje ih

u tekstu

- prepoznaje

tematske

sadržaje i uspje-

šno karakterizira

likove na osnovi

njihovih postu-

paka

-sudjeluje u

interpretaciji

književnih

tekstova

- čita propisanu

lektiru

-sudjeluje u inter-

pretaciji i analizi

lektirnog djela

- ponekad izostaje

sigurnost u izno-

šenju zaključaka

- čita tečno i izražajno

s rijetkim pogreška-

ma, razumije proči-

tano

-samostalno priča,

prepričava i opisuje

uspješno piše po

diktatu

- stvaralački pisani ra-

dovi tematski su

korektni

- pazi na kompoziciju

sastavka

-ponekad griješi u

stilskom formiranju

rečenice

-piše uredno, čitljivim

rukopisom, pravopis-

no i gramatički

uglavnom točno

-uspješno

usvaja

sadržaje iz

medijske

kulture

i reproducira

ga s

razumije-

vanjem

- ponekad

prisutna nesi-

gurnost u

ispoljavanju

vlastitih pro-

sudbi

-domaće

uratke

piše re-

dovito.

uredno i

pretežno

točno

89


(usmeno i pismeno)

MEDIJSKA

KULTURA

DOMAĆI

URADAK

DO

BA

R (

3 )

- usvaja jezične

sadržaje bez

većih poteško-

ća ali s dozom

nesigurnosti

- pravopisna

pravila usvaja

ali ne primje -

njuje ih uvijek

u pismenom

izražavanju

- prepoznaje i

imenuje samo

neke vrste

književnih

djela

- književnoteorij-

ske pojmove

usvaja na razini

reproduciranja

ali ih u tekstu

rijetko kad uoča-

va

- u interpretaciju

književnih

tekstova rijetko

se uključuje

-redovito čita

lek-

tiru, ali često

površno, bez

udubljavanja

- u

interpretaciju

se uključuje na

poticaj

- teško izražava

svoje mišljenje,

osjećaje i

doživljaje

- čita prosječnom brzi-

nom, zastajkuje u

isčitavanju duljih

riječi, netočno proči-

tane riječi ne ispravlja;

pročitano djelomično

razumije

- usmeni izraz nije uvijek

jezgrovit i izražajan,

zbog oskudnijeg rječni-

ka teško nalazi riječi

za izražavanje svojih

misli

- u stvaralačkom pisme-

nom izražavanju obraća

pozornost na sadržaj ali

često stilski i sadržajno

griješi u formiranju

rečenice; česte su gra-

matičke i pravopisne

pogreške

-rukopis nedovoljno či-

tak i prilično neuredan

- interes za

medijsku

kulturu

povremen i

slabo

izražen

-djelomično

usvaja

ključne

pojmove

- u raspravu i

komentare o

filmu, TV-

emisiji ili

kazališnom

djelu

uključuje se

tek uz poticaj

- domaće

uratke

piše

redovito ali

ne uvijek

točno i

temeljito

90


(usmeno i pismeno)

MEDIJSKA

KULTURA

DOMAĆI

URADAK

DO

VO

LJA

N (

2 )

- djelomično us-

vaja jezične i

pravopisne

sadržaje koje,

kroz dopunski

rad, treba

višekratno ope-

tovati

- naučene jezične

i pravopisne

sadržaje rijetko

kad primjenjuje

u pisanom izra-

žavanju

- nesiguran u pre-

poznavanju i

imenovanju

knji-

ževnih vrsta

-teško usvaja knji

ževnoteorijske

pojmove i

otežano

ih prepoznaje na

tekstu

- naučene

nastavne sadržaje

reproducira bez

razumijevanja i

kratkoročno ih

pamti

-u analizi

književnih

djela samo

povremeno

sudjeluje

-čita zadana lek-

tirna djela ali

uglavnom

površno, bez

razumijevanja

- teško uočava

poruku lektirnog

djela i odnose

među likovima

- nesigurno

rješava zadatke

vezane za

lektirno djelo

-čita veoma sporo,

teško ili pogrešno

iščitava većinu riječi, ne

poštuje interpunkcijske

znakove ; u maloj mjeri

razumije pročitano

-usmeno se otežano

izražava, koristi lokalne

neknjiževne izraze,

govorne poruke oblikuje uz

pomoć

- veoma se teško pismeno

izražava, i stilski i sadržajno

loše formira rečenice,

izostaje logičnost u slijedu

misli; u pisanom izražavanju

česte su pravopisne i

gramatičke pogreške

-interes za

medijsku

kulturu veo-

ma slabo

izražen

-gradivo

reproducira

s

poteškoćama

u

razumijevanju

-u rad se

uključuje uz

učiteljevu

pomoć

- ponekad

zaboravlja

napisati

domaći

uradak

- uradci su

često

površni i

netočni

91


(usmeno i pismeno)

MEDIJSKA

KULTURA

DOMAĆI

URADAK

NE

DO

VO

LJA

N (

1 )

- jezične sadržaje

nije usvojio u

dovoljnoj mjeri

-ne primjenjuje

većinu pravo-

pisnih pravila

- nema predzna-

nja pa teško

prati nastavu

-ne prepoznaje i ne

imenuje veći-

nu književnih

vrsta

- ne usvaja knji-

ževnoteorijske

pojmove

- na satovima

interpretacije

novih književnih

tekstova nikad

ne sudjeluje

- većinu lektirnih

djela ne čita ili

ih čita površno

- u interpretaciju

lektirnih djela

nikada se ne

uključuje

- čita izrazito sporo,

slovkajući, teško uspijeva

povezati slovo u riječ; ne

razumije pročitano

- veoma se teško usmeno

izražava, ima vrlo oskudan

rječnik

- ne sudjeluje u pričanju,

prepričavanju i usmenom

opisivanju

-netočno piše po diktatu

- pisani izraz nije primjeren

dobi, često se ne pridržava

zadane teme, teško formira ili

uopće ne formira rečenice, ne

može izraziti misli; pisani

radovi obiluju stilskim,

pravopisnim i gramatičkim

pogreškama

-izrazito

teško usvaja

gradivo

-pojmov

obrazlaže

nesuvislo,

bez razumi-

jevanja

-znanje je

manjkavo pa

nema njegove

primjene

- ne piše re

dovito

domaće

uratke

- uradci su

površni,

često

netočni i

neuredni

92

GLAZBENA KULTURA

ODLIČAN ( 5 )

VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )

Samostalno izražajno i točno

pjeva te jasno izgovara tekst

obrađenih pjesama.

Posjeduje naročito dobro

glazbeno pamćenje.

Slušno razlikuje pjesme

različitog tempa i dinamike

lako i točno izvodi

melodijsko ritamske cjeline

glasom i udaraljkama.

Lako slušno percipira

glazbeno izražajne sastavnice

skladbe.

Naročito zainteresiran za

glazbene aktivnosti.

Vrlo kreativan pri

improviziranju i izvođenju

male ritamske, melodijske i

meloritamske cjeline glasom,

udaraljkama i pokretom

Sigurno i izražajno pjeva

većinu obrađenih pjesmica.

Posjeduje vrlo razvijeno

glazbeno pamćenje.

Bez većih poteškoća

samostalno izvodi dijelove

skladbe različitom glasnoćom

i tempom (glasno i tiho,

polagano i brzo)

Slušno razlikuje većinu

pjesama različitog tempa i

dinamike

Točno i umjereno brzo

percipira visine i trajanja

tonova.

Bez učiteljeve pomoći točno

i umjereno brzo samostalno

svira i razlikuje ritam i dobe

obrađenih pjesama i brojalica

Improvizira i izvodi male

ritamske, melodijske i

meloritamske cjeline glasom,

udaraljkama i pokretom.

Razvijen interes za glazbeno

izražavanje. U radu je

samostalan i temeljit .

Donekle samostalno točno

pjeva i izgovara tekst

obrađenih pjesama

Slabije je razvijeno glazbeno

pamćenje.

Polako i uglavnom točno

izvodi dijelove skladbe

različitom glasnoćom i

tempom (glasno i tiho

polagano i brzo)

Djelomično slušno razlikuje

pjesme različitog tempa i

dinamike .

Sporije percipira visine i

trajanja tonova .

Slabije osjeća ritam.

Donekle samostalno i

polako(uz učiteljevu pomoć)

uspijeva razlikovati ritam i

dobe obrađenih pjesama i

brojalica.

Slabije slušno percipira

glazbeno izražajne sastavnice

skladbe.

Pokazuje samo osrednji

interes za glazbene

aktivnosti.

Dosta teško samostalno točno

pjeva i izgovara tekst

obrađenih pjesama (uz

učiteljevu pomoć i upute)

Izrazito slabo razvijeno

glazbeno pamćenje.

Teže izvodi dijelove skladbe

različitom glasnoćom i

tempom (glasno i tiho,

polagano i brzo)

Djelomično slušno razlikuje

pjesme različitog tempa i

dinamike (uz učiteljevu

pomoć i upute).

Slabo pamti slušane skladbe i

njezine sastavnice,. Teško i

sporije improvizira i izvodi

male ritamske cjeline glasom,

udaraljkama i pokretom.

Pokazuje slab interes za

glazbeno izražavanje.

Potrebno ga je stalno poticati

na rad.

Nje svladao nastavni sadržaj.

Ne može sigurno i točno

otpjevati niti jednu pjesmu.

Izrazito teško samostalno

točno pjeva i izgovara tekst

obrađenih pjesama (uz

učiteljevu pomoć i upute)

Slušno ne razlikuje pjesme

različitog tempa i dinamike .

Potpuno nezainteresiran za

slušanje glazbe te ne može

slušno percipirati glazbeno

izražajne sastavnice skladbe.

Ne pokazuje interes ni uz

poticaj učitelja. U radu je

nesamostalan i vrlo spor .

93

LIKOVNA KULTURA

ODLIČAN ( 5 )


Lako i točno vizualno opaža .

U potpunosti razumije

likovni jezik, likovne i

kompozicijske elemente.

Izrazito vješto radi likovno-

tehničkim sredstvima i

likovnim tehnikama.

Kreativno primjenjuj

usvojene vještine u

rješavanju likovnog

problema.

Samostalan i ustrajan u radu.

Pokazuje izrazit interes i

sklonost za likovno

izražavanje.

Dobro vizualno opaža ,

razlikuje i rješava likovne

probleme.

Vješto se izražava svim

tehničkim sredstvima i

likovnim tehnikama.

Samostalan, ali mu nedostaje

kreativnosti u radu.

Primjenjuje znanje točno i

bez pomoći učitelja.

Temeljit pri dovršavanju

radova.

Povremeno teže vizualno

opaža i razlikuje likovne

probleme.

Likovni jezik usvaja u

manjoj mjeri.

Nesiguran u izražavanju

pojedinim likovnim

tehnikama.

Često nesamostalan i ne

dovršava radove.

U radu mu je ponekad

potrebna podrška.

Znanje primjenjuje na

jednostavnim primjerima.

Interes i aktivnost varira.

Otežano vizualno opaža i

razlikuje likovne probleme.

Ima poteškoća u

razumijevanju likovnog

jezika i primjeni likovnih

tehnika i sredstava.

Nedovoljno brine o kvaliteti

svoga rada.

Neorganiziran i

nesamostalan.

Potrebno ga je stalno poticati

na rad.

Pokazuje slab interes.

Izrazito teško vizualno opaža

i razlikuje likovne probleme.

Ne vlada likovnim tehnikama

niti se trudi savladati ih.

Nema interesa za rad ni uz

učiteljev poticaj.

Odbija se likovno izražavati.

94

MATEMATIKA

ODLIČAN ( 5 )


U potpunosti usvojio sve

sadržaje.

Točno, brzo i temeljito

rješava i povezuje.

Zahtjevnije zadatke rješava

samostalno primjenjujući sva

znanja. Zadaće su redovite i

točno napisane, uvijek

aktivan.

U većoj mjeri usvojeni

sadržaji , umjereno brzo,

samostalno i točno rješava

zadatke dok uz pomoć

učitelja postavlja i računa

zahtjevnije problemske

situacije. Često aktivan ,

zadaće redovite i točne.

Djelomično usvojeni

sadržaji.

Reproducira temeljne

pojmove , ali ih ne zna

primijeniti .

Zadatke rješava sporo ,

griješi te ih uz pomoć učitelja

ispravlja.

Zadaće uglavnom redovite,

ali ponekad netočne.

Potreban mu je poticaj u

radu.

Nepotpuno , površno i s

pogreškama usvojeni

sadržaji.

Sporo rješava , griješi , ali uz

pomoć učitelja uspijeva

riješiti.

Izrazito nesiguran u

primjeni znanja.

Zadaće neredovite i netočne

. Nezainteresiran i neaktivan.

Nastavni sadržaji nisu

usvojeni.

Znanje je manjkavo pa nije

primjenjivo.

Zadatke ne može riješiti niti

uz pomoć učitelja. Zadaće su

netočne i neredovite,

nezainteresiran.

95

PRIRODA I DRUŠTVO

ODLIČAN ( 5 )



sadržaje. Lako i brzo usvaja

znanja o bitnim pojavama i

procesima u prirodi .

Kritički promatra, logički

povezuje i pomoću ključnih

pojmova samostalno izlaže

sadržaje.

Temeljito i točno promatra i

opisuje (riječima i crtežom)

ključne značajke

promatranog procesa, objekta

ili pojave.

Praktično primjenjuje stečena

znanja u svakodnevnom

životu.

Pokazuje izrazit interes za

predmet.

Samostalno proširuje i

produbljuje znanje.

Aktivan u svim nastavnim

situacijama.

Uporan, ustrajan, spreman

pomoći drugima.

Bez većih teškoća usvaja

znanja o bitnim pojavama i

procesima u prirodi .

Točno, umjereno brzo i

samostalno rješava zadatke te

uočava i obrazlaže uzročno-

posljedične veze.

Primjenjuje znanje umjereno

,brzo, točno i bez pomoći

učitelja.

Samostalno prikuplja

podatke iz različitih izvora.

Uglavnom točno promatra i

opisuje (riječima i crtežom)

ključne značajke

promatranog procesa, objekta

ili pojave.

Brine se o kvaliteti svog

uratka.

Pokazuje interes za predmet,

često se javlja na satu.

Savjesno i redovito

izvršava zadatke.

Sadržaje usvaja na stupnju

reprodukcije .

Uglavnom reproducira

temeljne pojmove, razumije

gradivo, ali ga ne zna

primijeniti, niti obrazložiti

primjerima.

Primjenjuje znanje na

jednostavnim primjerima uz

učiteljevu pomoć i vođenje.

Izražava nesigurnost pri

objašnjavanju činjenica i

pojmova

Teže se snalazi u

promatranju i opisivanju

(riječima i crtežom) ključnih

značajki promatranog

procesa, objekta ili pojave.

Pokazuje osrednji interes za

predmet .

Aktivnost i zalaganje varira.

Otežano usvaja gradivo.

U manjoj mjeri razumije

sadržaje , a obrazlaže ih

samo uz pomoć.

Znanje primjenjuje slabo i

nesigurno.

Zadaće i praktični radovi

neredoviti, neuredni i često

netočni

Ne brine o kvaliteti i izgledu

uratka.

Potrebno redovito poticati na

aktivnost u svim oblicima

rada.

Pokazuje slabu motiviranost

za spoznavanje sadržaja.

Nije samostalan u radu.

Izrazito teško usvaja gradivo

(stupanj prisjećanja ).

Učenik nije dosegao

minimalni standard znanja pa

ga ne primjenjuje .

Zadatke ne rješava ni uz

pomoć učitelja.

Pri poteškoćama odustaje

od promatranja i opisivanja

(riječima i crtežom) ključnih

značajki promatranog

procesa, objekta ili pojave.

Nezainteresiran na satu ,

pasivne je pažnje.

Zadaće i praktični radovi

površni, neuredni, neredovit i

netočni.

96

TZK – TJELESNO ZDRAVSTVENA KULTURA

ODLIČAN ( 5 )


Programski sadržaji usvojeni

u potpunosti.

Učenik nema nikakvih

poteškoća u savladavanju

motoričkih zadataka, a

tehnička izvedba je i

pravilna. Motoričko znanje

primjenjuje u svim

situacijama, na pravilan

način.

Učenik je izuzetno pedantan,

savjestan i precizan i stalno

brine o kvaliteti svoga rada.

Zadatke izvršava s

oduševljenjem i preuzima

odgovornost

za napredovanje u osobnom

razvoju.


gotovo u potpunosti.

Učenik nema poteškoća u

savladavanju motoričkih

zadataka, a tehnička izvedba

nije na očekivanoj razini.

Motoričko znanje primjenjuje

uz male korekcije.

Učenik izvršava zadatke koji

ne prelaze njegove

mogućnosti. Traži pomoć

kad mu je potrebna.

Rado ispunjava zadatke,

sluša pažljivo i surađuje u

radu.


većim dijelom.

Učenik s malim poteškoćama

savladava motoričke zadatke,

a tehnička izvedba mu je

površna, nesigurna, te mu je

potrebna pomoć u izvedbi.

Primjena znanja teško

izvediva.

Učenik nema dovoljno

strpljenja, zadovoljava se

djelomičnim rezultatima, kod

poteškoća odustaje od

daljnjeg nastojanja u radu,

zaostaje za drugima


djelomično.

Učenik s velikim

poteškoćama savladava

motoričke zadatke, a o

tehničkoj izvedbi teško se

može i govoriti.

Primjena znanja jako loša.

Učenik je površan,

nezainteresiran, neuredan, ne

brine o kvaliteti svoga rada.

Programski sadržaji nisu

usvojeni.

Učenik ne može izvesti

zadatak, niti na učiteljev

poticaj i pomoć (asistencija).

Učenik je pasivan, niti na

poticaj se ne uključuje u rad.

Učenik ne želi raditi kada

treba uložiti trud, kako bi

postigao rezultate za koje ima

predispozicije i sposobnosti.

97

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PRVOG CIKLUSA (4. razreda) – HRVATSKI JEZIK

OCJENA

JEZIK

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

KNJIŽEVNOST

LEKTIRA

MEDIJSKA KULTURA

ODLIČAN

(5)

-prepoznati iznimke od pravila pisanja jednine i množine

(hlače, naočale, škare…)

-preoblikovati imenice u pridjeve i glagole

-pravilno izgovarati i pisati č, ć u umanjenicama na –ić, -čić,

- čica, u uvećanicama na –čina

-oblikovati imenice iz zavičajnog govora u hrvatski

standardni jezik i obrnuto

-dati primjere prošle, sadašnje i buduće glagolske radnje

-pravilno koristiti glagole u svakodnevnoj komunikaciji

-preoblikovati rečenice u drugo glagolsko vrijeme

-preoblikovati glagole u imenice i imenice u glagole

-opisati predmet ili osobu koristeći se opisnim pridjevima

-primjenjivati pravilo o pisanju velikog početnog slova u

posvojnim pridjevima

-preoblikovati vlastitu imenicu u pridjev

-objasniti pravilo o pisanju velikog i malog početnog slova

kod pisanja pridjeva izvedenih od vlastitih imenica

-objasniti ulogu pridjeva u književnoumjetničkim

(opisivačkim) tekstovima

-preoblikovati upravni u neupravni govor i obratno

-primjenjivati pravila i navesti primjere o pisanju velikog

početnog slova naziva novina, časopisa, knjiga, stanovnika,

posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena

-pravilno pisati sve kratice

-pravilno izgovarati i pisati riječi u kojima se nalaze

glasovi/slova č,ć,dž,đ i glasovne skupine –ije,-je

-preoblikovati književni u zavičajni govor i obratno

-koristiti zavičajni govor u stvaralačkom pisanju

-tečno i samostalno

pripovijedati o stvarnom i

zamišljenom događaju

-samostalno oblikovati sažetak

priče

-stvaralačko pisati

-opisivati prema planu i

zadanoj temi

-uočiti i upotrijebiti jezične i

nejezične elemente u govoru

-glasno čitati poštujući

rečenični naglasak, intonaciju i

sve ostale vrednote jezika

-primijeniti pravila o vođenju

rasprave

-samostalno pisati pismo

poštujući formu i primjenjivati

prethodna znanja iz jezika

-primati prozne i poetske tekstove u cjelini

-izdvojiti vidne i slušne pjesničke slike i zamjećivati

pojedinosti zvučnog sloja pjesme

-razlikovati, imenovati i odrediti dijelove fabule

-pratiti odnose među likovima i raspravljati o njima

-stvarati personifikacije

-upotrebljavati dijalog, monolog i opis u stvaralačkom

govorenju i pisanju

-razlikovati i imenovati književne vrste uz iznošenje

vlastitog mišljenja o pročitanoj književnoj vrsti

-osim obveznih lektirnih djela pročitati još neka s popisa

lektire i samostalno voditi dnevnik čitanja

-zamjećuje obilježja dokumentarnog filma

-zamijetiti sličnosti i razlike filma i književnog dijela prema

kojem je film snimljen

-u raspravi iznositi svoj stav o filmu i književnom djelu

-služiti se pravopisom pomoću kazala i abecednog reda

VRLO

DOBAR (4)

-objasniti razlike između općih i vlastitih imenica

-dati primjer imenica za sva tri roda

-preoblikovati broj imenica (iz jednine u množinu i obratno)

-izdvojiti pogrešno napisane posvojne pridjeve

-preoblikovati imenice u posvojne ili opisne pridjeve

-preoblikovati posvojne ili opisne pridjeve u imenice

-samostalno pripovijedati o

stvarnom i zamišljenom

događaju

-sažeto prepričavati događaj

prema izdvojenim bitnim

pojedinostima

-primati tekstove i lirske pjesme i pojedine pjesničke slike,

odrediti temu, zamijetiti vidne pjesničke slike, razlikovati,

imenovati dijelove fabule, pratiti odnose među likovima,

stvarati personifikaciju na zadani poticaj

-razlikovati ulogu dijelova proznog teksta

-imenovati književne vrste

98

-dodaje svakoj imenici u rečenici pridjev

-navodi primjere opisnih i posvojnih pridjeva

-izriče što su pridjevi, što su posvojni i opisni pridjevi

-objasniti razliku između pojedinih vrsta pridjeva

-pravilno primijeniti glagole za izricanje prošle, sadašnje i

buduće radnje u svakodnevnoj usmenoj i pisanoj

komunikaciji

-razlikovati glagole kao riječi kojima izričemo što tko radi,

što se događa

-služiti se upravnim govorom u pisanju i usmenom

izražavanju

-primjenjivati pravila o pisanju velikog početnog slova

naziva novina, časopisa, knjiga, stanovnika, posvojnih

pridjeva izvedenih od vlastitih imena bez navođenja primjera

- razumjeti pravilo o pisanju kratica

-pravilno izgovarati i pisati većinu riječi u kojima se nalaze

glasovi/slova č,ć,dž,đ i glasovne skupine-ije, -je

-usmeno i pisano komunicirati na književnom jeziku i

zavičajnom govoru

-stvaralačko pisanje je

samostalno prema ponuđenom

sažetku

-opisivati prema planu i

ponuđenim riječima i temi

-prepoznati vrednote govornog

jezika i samostalno oblikovati

govornu poruku

-glasno čitati poštujući

rečenični naglasak, intonaciju i

sve ostale vrednote jezika

-sudjelovati u raspravi i

pridržavati se teme

-pisati pismo poštujući

pravopisna pravila

-pročitati svih 7 djela i voditi dnevnik čitanja

-primati primjerene dokumentarne filmove

-iskazivati vlastiti doživljaj filma

-pronaći traženu obavijest u školskom rječniku ili pravopisu

uz pomoć učitelja/učiteljice

DOBAR (3) -identificirati imenicu kao vrstu riječi

-izdvojiti iz teksta uvećanice i umanjenice

-izdvojiti imenice muškog, ženskog i srednjeg roda iz teksta

-primijeniti pravilo pisanja velikog početnog slova u

vlastitim imenima (ulica, ustanova, naseljenih mjesta)

-izdvojiti pridjeve kao vrstu riječi

-razlikovati opisne pridjeve od posvojnih pridjeva

-identificirati pridjeve kao opisne i posvojne

-pridjenuti pridjev određenoj imenici

-prepoznati glagol u rečenici prema pitanjima što netko radi,

što se događa

-uočavati i pronalaziti glagole u rečenici

-identificirati prošlu, sadašnju i buduću glagolsku radnju

-pravilno upotrijebiti interpunkcijske znakove u upravnom

govoru

-razumjeti pravila o pisanju velikog početnog slova u

nazivima novina, časopisa, knjiga, stanovnika, posvojnih

pridjeva izvedenih od vlastitih imena i djelomično

upotrebljava pravila

-prepoznati kratice i djelomično primijeniti pravilo o pisanju

-razlikovati stvarni i zamišljeni

događaj i pripovijedati uz

pomoć

-zamjećivati važne pojedinosti

i izdvojiti ih uz pomoć

učitelja/učiteljice

-razlikovati stvaran i slikovit

opis

-razumjeti govornu i

negovornu poruku

-izražajno čitati i razumjeti

pročitano

-sudjelovati u raspravi na

poticaj

-pisati pismo djelomično

poštujući pravopisna pravila

-primati prozne tekstove i lirske pjesme

-zamijetiti temu, razlikovati dijelove fabule, izraziti vlastito

mišljenje o likovima

-upoznati personifikaciju kao pjesničku sliku

-razlikovati dijalog, monolog i opis

-razlikovati pripovijetku i dječji roman

-pročitati nekoliko lektirnih djela i voditi dnevnik čitanja

prema dogovorenom planu

-primati dokumentarne filmove ekološkog sadržaja

primjerene učeniku

-primati dječje filmove i imenovati djela prema kojima su

filmovi snimljeni

-uz pomoć koristiti pravopis i rječnik

99

kratica

-uočiti i izdvojiti riječi u kojima se nalaze glasovi/slova

č,ć,dž,đ i glasovne skupine –ije,-je

-odrediti svoj zavičajni govor u odnosu na tri zavičajna

idioma

DOVOLJAN

(2)

-imenovati predmete oko sebe

-izdvojiti imenice od ostalih vrsta riječi u nizu riječi i

rečenica uz pomoć učitelja/učiteljice

-prepoznati muški, ženski i srednji rod imenice

-prepoznati opće i vlastite imenice u rečenicama

-primijeniti pravilo pisanja velikog početnog slova u

vlastitim imenima (ljudi, gora,rijeka)

-opisuje pridjev kao riječ koja odgovara na pitanje: kakvo je

što? čije je što?

-prepoznati opisne pridjeve u rečenici

-prepoznati posvojne pridjeve u rečenici

-koristi se pridjevima u poznatim svakidašnjim jezičnim

situacijama

-imenovati pridjeve kao vrstu riječi

-razlikovati glagol od drugih vrsta riječi u govorenju i pisanju

-prepoznati prošlu, sadašnju i buduću glagolsku radnju

-dopunjavati tekst odgovarajućim oblicima glagolskih

vremena

-razlikovati upravni i neupravni govor

-prisjetiti se pravila o pisanju velikog početnog slova u

nazivima novina, časopisa, knjiga, stanovnika, posvojnih

pridjeva izvedenih od vlastitih imena i uz pomoć

učitelj/učiteljice primjenjivati pravila

-imenovati kratice uz pomoć učitelja

-izgovarati i pisati riječi u kojima se nalaze glasovi/slova

č,ć,dž,đ i glasovne skupine –ije,-je u češće upotrebljavanim

riječima

-razlikovati književni jezik od zavičajnog govora

-razlikovati stvarni i zamišljeni

događaj

-uz pomoć učitelja/učiteljice

izdvojiti neke pojedinosti iz

priče

-razumjeti govornu poruku

-čitati i djelomično razumjeti

pročitano

-pisati pismo uz pomoć učitelja

-primati tekstove primjerene učeniku

-izdvojiti likove i izraziti svoj sud o njihovom ponašanju

-razlikovati pjesmu, bajku, basnu i igrokaz

-u svakom obrazovnom razdoblju pročitati jedno lektirno

djelo i voditi dnevnik čitanja prema dogovorenom planu

-razlikovati dokumentarni od dječjeg igranog filma

100

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PROVOG CIKLUSA (4. razreda) – LIKOVNA KULTURA

OCJENA POSTIGNUĆA

ODLIČAN (5) -realizirati zadani likovni problem i uočava ga na ostalim radovima

-radovi su originalni

-unosi originalnost i sposobnost u likovnom izražavanju

-izrazito zainteresiran za likovne aktivnosti

-samoprosuđuje kvalitetu svog i ostalih radova te ima izrazitu prostornu

orijentaciju

-samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se bogatim likovnim jezikom

-izrazito spretan u tehnikama rada

VRLO DOBAR (4) -uočava likovni problem i ponekad ga realizira

-slike i crteži bez mnogo detalja

-zainteresiran za likovne aktivnosti

-ima dobru prostornu orijentaciju

-gotovo samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se jednostavnim

likovnim jezikom

-spretan u tehnikama rada

DOBAR (3) -slike i crteži uglavnom bez detalja

-nezainteresiran za likovne aktivnosti

-slaba prostorna orijentacija, likovi bez proporcija, nepravilno raspoređeni po

papiru

-djelomično primjenjuje određene tehnike rada

-potrebno ga je poticati i nadzirati u radu

DOVOLJAN (2) -učenik nema vlastitih ideja već se povodi za drugima

-ni uz poticaj ne prati likovni sadržaj rada, ima teškoća sa određenim

tehnikama rada

101

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PRVOG CIKLUSA (4. razreda) – MATEMATIKA

OCJENA POSTIGNUĆA

ODLIČAN (5) -točno i sigurno pisano zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti u skupu brojeva do milijun

-primijeniti pravila kod rješavanja zadataka s više računskih radnji

-samostalno rješavati zadatke riječima i primijeniti naučena pravila u rješavanju

-precizno crtati i označavati sve vrste kutova, trokuta te pravokutnik i kvadrat

-razumjeti, izračunavati i objasniti opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata

-razumjeti, izračunati i objasniti površinu pravokutnika i kvadrata

-primijeniti pravilo o izračunu opsega i površine na zadacima riječima

-znati obilježja kvadra i kocke, odrediti bridove, strane i vrhove

-mjeriti obujam kocke slaganjem jediničnih kocki

-izraziti površinu i obujam u mjernim jedinicama za mjerenje površine i obujma

VRLO DOBAR (4) -izračunati pisanim zbrajanjem i oduzimanjem brojeve do milijun

-izračunati pisanim množenjem i dijeljenjem brojeve do milijun

-rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada

-samostalno rješavati zadatke riječima

-crtati i označiti sve vrste kutova, trokuta, pravokutnika i kvadrata

-razumjeti i izračunati opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata

-razumjeti i izračunati površinu pravokutnika i kvadrata

-razlikovati, izdvojiti i označiti bitna obilježja kvadra i kocke

-razumjeti obujam kocke slaganjem jediničnih kocaka

-izraziti površinu u mjernim jedinicama za mjerenje površine

DOBAR (3) -odrediti mjesnu vrijednost znamenaka u brojevima do milijun

-ovladati postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja do milijun

-ovladati pisanim postupkom množenja i dijeljenja višeznamenkastog broja jednoznamenkastim

-pisano množiti i dijeliti višeznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem uz pomoć

-rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada uz pomoć učitelja/učiteljice

-crtati pravi kut i ostale vrste kutova

-imenovati i crtati različite vrste trokuta

-izračunati opseg trokuta iz zadanih stranica

-crtati pravokutnik i kvadrat

-izračunati opseg i površinu pravokutnika i kvadrata iz zadanih stranica

-znati bitna obilježja kvadra i kocke

DOVOLJAN (2) -čitati, pisati i brojiti do milijun

-uspoređivati brojeve do milijun

-pisano zbrajati i oduzimati uz pomoć do milijun

-pisano množiti i dijeliti višeznamenkasti broj jednoznamenkastim uz pomoć do milijun

-rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada uz pomoć učitelja/učiteljice

102

-prepoznati pravi kut

-nabrojiti vrste kutova

-uočiti različite trokute

-prepoznati opseg trokuta kao zbroj duljina njegovih stranica

-prepoznati i razlikovati pravokutnik i kvadrat

-prepoznati opseg i površinu pravokutnika i kvadrata

-razlikovati kocku i kvadar

103

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PRVOG CIKLUSA (4. razreda) – PRIRODA I DRUŠTVO

OCJENA POSTIGNUĆA

ODLIČAN (5) -razumjeti i razlikovati pojmove žive i nežive prirode

-objasniti odnos žive i nežive prirode i uvjeta života

-objasniti kruženje vode u prirodi

-razumjeti i objasniti utjecaj čovjeka na onečišćenje, čuvanje i potrošnju vode

-objasniti važnost zraka za život i važnost očuvanja zraka od onečišćenja

-objasniti važnost biljaka za život i utjecaj tla na život biljaka

-objasniti međusobnu ovisnost biljaka i životinja

-objasniti međusobnu povezanost u životnim zajednicama

-objasniti razloge ugroženosti životne zajednice i navesti načine zaštite

-razumjeti štetnost nestručnog ubiranja gljiva i šumskih plodova opasnih za život i korist ubiranja ljekovitog bilja

-razumjeti ljudsko tijelo kao cjelinu

-objasniti važnost čuvanja tijela od ozljeda i štetnih utjecaja (ovisnosti) i primijeniti svoja znanja u tome

-prepoznati zlostavljanje i znati kome se obratiti

-znati prava i obveze djeteta i pridržavati ih se

-odrediti vrijeme doseljenja Hrvata

-objasniti da je Hrvatska tijekom povijesti imala svoju državu i bila u zajednici s drugim državama

-objasniti događaje koji su doveli do samostalnosti RH

-imenovati prvog i sadašnjeg predsjednika RH

-opisati simbole RH

-odrediti smještaj glavnog grada na zemljovidu RH

-objasniti važnost Zagreba kao središta svih djelatnosti

-imenovati narod, nacionalne manjine, jezike, pismo i vjere u RH

-odrediti susjedne zemlje na zemljovidu, prirodne i umjetne granice, objasniti prometnu i gospodarsku povezanost sa susjednim zemljama

-razlikovati zavičaje RH, na zemljovidu pokazati zavičajna područja, rijeke, uzvisine i gradove tih zavičajnih područja

-objasniti uvjetovanost zavičajnih područja i gospodarstva

-navesti kulturno-povijesne spomenike i važne ličnosti zavičaja u kojem učenik/učenica živi

-usvojiti i pokazati na zemljovidu RH parkove prirode i zaštićena područja u svom zavičaju

VRLO DOBAR (4) -razumjeti i razlikovati pojmove žive i nežive prirode

-uočiti suodnos žive i nežive prirode i uvjeta života

-razumjeti kruženje vode u prirodi

-upoznati svojstva zraka na osnovi pokusa

-razlikovati vrste tla prema izgledu

-razumjeti važnost biljaka za život i utjecaj tla na život biljaka

-razumjeti međusobnu ovisnost biljaka i životinja

-razumjeti međusobnu povezanost u životnim zajednicama

-razumjeti razloge ugroženosti životne zajednice

104

-imenovati dijelove tijela

-razumjeti promjene na tijelu i ponašanja u pubertetu

-razumjeti jednakosti i prava svih ljudi


-razumjeti da je Hrvatska tijekom povijesti imala svoju državu i bila u zajednici s drugim državama

-razumjeti događaje koji su doveli do samostalnosti RH

-imenovati prvog i sadašnjeg predsjednika RH

-nabrojiti simbole RH

-odrediti smještaj glavnog grada na zemljovidu RH

-razumjeti važnost Zagreba kao središta svih djelatnosti

-imenovati narod, nacionalne manjine, jezike, pismo i vjere u RH

-odrediti susjedne zemlje na zemljovidu, prirodne i umjetne granice, objasniti prometnu i gospodarsku povezanost sa susjednim zemljama

-razlikovati zavičaje RH, na zemljovidu pokazati zavičajna područja, najveće rijeke, uzvisine i veća zavičajna središta

-razumjeti uvjetovanost zavičajnih područja i gospodarstva i nabrojiti osnovne gospodarske djelatnosti

-nabrojiti važnije kulturno-povijesne spomenike i poznatije ličnosti zavičaja u kojem učenik/učenica živi

DOBAR (3) -nabrojiti živu i neživu prirodu

-nabrojiti uvjete života

-opisati kruženje vode u prirodi

-nabrojiti svojstva zraka

-nabrojiti vrste tla

-iskazati važnost biljaka za život

-uočiti povezanost biljaka i životinja

-razlikovati životne zajednice


-opisati promjene u pubertetu


-nabrojiti narode s kojima je bila u zajednici tijekom povijesti

-izdvojiti domovinski rat kao događaj koji dovodi do samostalnosti RH

-znati da država ima predsjednika, simbole i glavni grad

-imenovati narod, jezike i pismo u RH

-imenovat susjedne zemlje

-nabrojiti zavičaje RH

-nabrojiti rijeke, uzvisine, veća zavičajna središta i pronaći iz na zemljovidu uz pomoć

-prepoznati neke kulturno-povijesne spomenike i poznatije osobe svog zavičaja

DOVOLJAN (2) -prepoznati dijelove žive i nežive prirode

-prisjetiti se nekih uvjeta života

-prepoznati kruženje vode u prirodi

-prisjetiti se svojstva vode i zraka

-štititi se štetnog utjecaja sunca

105

-nabrojiti neke vrste tla

-prisjetiti se važnosti biljaka za život

-imenovati životne zajednice


-prepoznati pubertet

-odrediti vrijeme doseljenja Hrvata i nabrojiti neke od događaja i ličnosti iz prošlosti RH

-znati da je Hrvatska samostalna

-prepoznati simbole RH

-znati se ponašati u vrijeme isticanja simbola RH

-imenovati glavni grad, narod i jezik

-nabrojiti zavičaje RH uz pomoć

-imenovati velike rijeke, uzvisine i značajna naselja RH

106

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PROVOG CIKLUSA (4. razreda) – TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

OCJENA MOTORIČKA ZNANJA

ODLIČAN (5)

-programske jedinice usvojene u potpunosti

-učenik nema nikakvih poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka, a

tehnička izvedba je izuzetna

-motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način

-učenik je izuzetno pedantan, svjestan i precizan i stalno brine o kvaliteti svog

rada

-zadatke izvršava s oduševljenjem i napreduje u osobnom razvoju

VRLO DOBAR (4)

-programske jedinice usvojene gotovo u potpunosti

-učenik nema poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka, a tehnička

izvedba nije na očekivanoj razini

-motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije

-učenik izvršava zadatke u skladu sa svojim mogućnostima

-traži pomoć kad mu je potrebna

-rado ispunjava zadatke i sluša pažljivo

DOBAR (3)

-programske jedinice usvojene većim djelom

-učenik s malim poteškoćama svladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba

mu je površna, nesigurna te mu je potrebna pomoć u izvedbi

-primjena znanja teško izvediva

-učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima,

kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu, zaostaje za drugima

DOVOLJAN (2)

-programske jedinice usvojene djelomično

-učenik s velikim poteškoćama svladava motoričke zadatke, a o tehničkoj

izvedbi teško se može i govoriti

-primjena znanja je jako loša

-učenik je površan, nezainteresiran, ne brine o kvaliteti svog rada

107

PISMENO OCJENJIVANJE I PROVJERAVANJE

Raspon postignuća izražen je postocima za pojedine ocjene i vrijedi za obrazovne predmete (hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo).

BROJ BODOVA U POSTOCIMA OCJENA

0 – 50 % nedovoljan (1)

51 – 63 % dovoljan (2)

64 – 78 % dobar (3)

79 – 90 % vrlo dobar (4)

91 – 100 % odličan (5)

108

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE- GLAZBENA KULTURA 1. RAZRED

OCJENA POSTIGNUĆA

PJEVANJE SVIRANJE SLUŠANJE GLAZBE ELEMENTI GLAZBENE

KREATIVNOSTI

ODLIČAN (5) lako slušno percipira te izražajno i točno izvodi pjesme glasno, tiho, polagano

percipira i sigurno reproducira visinu i trajanje tonova

iskazuje izrazitu znatiželju i zanimanje za pjevanjem i učenjem novih pjesmica

učenik je usvojio sve obrađene narodne i umjetničke popjevke

posjeduje proširen opseg dječjeg glasa pjeva čisto, sigurno i izražajno s jasnim

izgovorom teksta. točno intonira određena melodijska

ulazna i silazna kretanja i skokove posjeduje visoku motiviranost za plesni

pokret jasno izgovara tekst obrađenih pjesama

improvizira i samoinicijativno izvodi ritam i dobe jednostavnih pjesama i brojalica

točno ponavlja zadani ritamski motiv

izvodi ritam poznatog napjeva uz zamišljanje napjeva u sebi

pokazuje visoku motiviranost za sviranje ritamskih melodijskih glazbala

pjevanje nadopunjava obilježavanjem dobe udarcem o glazbalo u skladu s tempom izvedbe

pomoću udaraljki izvodi ritam naučenog napjeva uz istodobno ritamsko recitiranje teksta ili pjevanje

posjeduje izuzetnu koordinaciju pri sviranju

sigurno i točno slušno percipira glazbeno izražajne sastavnice skladbe (izvođač, tempo, dinamiku, ugođaj)

pokazuje zvukovnu radoznalost i slušnu osjetljivost, pozorno sluša glazbu

pamti slušnu kompoziciju i njezine elemente

lako prati temeljnu strukturu slušnoga glazbenog djela(doslovno ili izmijenjeno ponavljanje, novi, različiti glazbeni sadržaji i slično)

izmišlja male ritamske i melodijske cjeline, te ih realizira glasom, udaraljkama i pokretom

obilježava pojedine riječi i fraze zvukom nekih glazbala

oponaša zvukove iz okoline spontanom i dogovorenom improvizacijom

izmišlja male ritamske cjeline izgovorom ili pjevanjem

slobodno stvara dijalog pomoću dječjih glazbala, slaže melodiju na zadanu rečenicu ili stih

VRLO DOBAR

(4)

percipira i izvodi pjesme glasno, tiho, polagano

uglavnom jasno izgovara tekst obrađenih pjesama

izvodi ritam i dobe jednostavnih pjesama i brojalica

točno ponavlja kraći

slušno percipira glazbeno izražajne sastavnice skladbe (izvođači, tempo, dinamiku, ugođaj)

uz poticaj izmišlja male ritamske i melodijske cjeline te ih realizira glasom,

109

percipira i reproducira viši i niži ton zamjećuje i prati smjer kretanja

melodije (uzlazno i silazno) u okviru opsega svoga glasa muzikalno

izvodi melodijske fraze pamti tekst obrađenih popjevki pjeva čisto, ali ritmički nesigurno bez većih poteškoća usvaja plesne

pokrete

zadani ritamski motiv pjevanje nadopunjava

obilježavanjem dobe ili ritma udarcem o glazbalo u skladu s tempom izvedbe

pomoću udaraljki izvodi ritam naučenog napjeva uz istodobno ritamsko recitiranje teksta ili pjevanje

pokazuje zvukovnu radoznalost i slušnu osjetljivost

glazbu sluša zainteresirano prepoznaje zvukove i boju

glazbala pri ponovnom slušanju

prepoznaje kompoziciju, i određuje izvođače i oblik skladbe

udaraljkama i pokretom

iskazuje smisao za glazbenu strukturu pri slobodnoj improvizaciji

DOBAR (3) percipira i izvodi pjesme glasno, tiho, polagano ali uz pomoć

izgovara tekst obrađenih pjesama uz pomoć

teže reproducira viši i niži ton povremeno zainteresiran i aktivan zbog slabije koncentracije i površnosti

češće griješi u melodijsko-ritmičkim zadatcima

vrlo mali opseg glasa pjeva obrađenu pjesmu s greškama u

ritmu i intonaciji pokazuje ritamsku i metričku

nestabilnost ,ali se trudi u okviru svog interesa

potrebno je više vježbanja i ponavljanja dok ne usvoji melodiju obrađenog napjeva

nesiguran u izvođenju plesnih pokreta

dosta teško i sporije izvodi ritam i dobe jednostavnih pjesama i brojalica

nesiguran u ritmičkoj pratnji pjesme pomoću udaraljki

neznatan napredak u razvoju osjećaja za ritam

teže slušno percipira glazbeno izražajne sastavnice skladbe

nesamostalno prepoznaje slušane kompozicije

sposobnosti slušanja skromne, prepoznaje mali broj glazbala po zvuku

poznate ritamske i melodijske cjeline realizira pokretom

ne pokazuje stvaralačku maštu i smisao za ritamsku i melodijsku glazbenu improvizaciju

povremeno pokazuje osrednju stvaralačku maštu i smisao za ritamsku i melodijsku glazbenu improvizaciju

DOVOLJAN (2) uz pomoć učitelja percipira i izvodi neke pjesme

tekst nekih pjesama izgovara uz pomoć slaba aktivnost kod obrade plesnih

pokreta postiže minimalne rezultate u odnosu na

uz pomoć učitelja izvodi ritam i dobe brojalica

neznatan i oskudan napredak u razvoju osjećaja za ritam

teško izražava doživljaj skladbe

ne prepoznaje kompoziciju koju je već slušao

otežano razlikuje zvukove i boju pojedinih glazbala

poznate ritamske i melodijske cjeline izvodi samo u grupi imitirajući

ne pokazuje stvaralačku maštu i

110

predviđena postignuća ima slabo razvijen opseg glasa s

nesigurnim intonativnim sposobnostima nesamostalno reproducira ne može čisto, niti u ritmu otpjevati

obrađenu pjesmu pokazuje ritamsku i metričku

nestabilnost slabo i površno intonira predviđena

melodijska kretanja i skokove

smisao za ritamsku i melodijsku glazbenu improvizaciju

prati rad drugih, ali se u njega ne uključuje

NEDOVOLJAN

(1)

slabo razvijen opseg glasa naučene pjesmice ne primjenjuje u

praksi odbija otpjevati obrađenu pjesmu uopće ne intonira predviđena

melodijska kretanja i skokove odbija izvoditi plesni pokret

pokazuje ritamsku i metričku nestabilnost

nije prisutan napredak u razvoju osjećaja za ritam

odbija slušati glazbu nije razvijena slušna

koncentracija

ne pokazuje zanimanje za glazbene improvizacije

Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ( članak 12. ) u prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole

učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno – obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih

postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem školovanju.

111

KRITERIJI OCJENJIVANJA-HRVATSKI JEZIK 1.RAZRED

OCJENA ODLIČAN (5)

JEZIK objašnjava pojmove glas, slovo, riječ i daje primjere

samostalno i pravilno izgovara sve glasove u riječima

samostalno i pravilno zapisuje sva slova (velika tiskana i pisana) u riječima

pravilno izgovara i zapisuje riječi sa č, ć, dž, đ, lj, nj ije/je u svakodnevnoj komunikaciji

objašnjava pojam rečenice

samostalno izgovara i piše upotrebljava rečenicu u komunikacijskim situacijama

oblikuje i upotrebljava izjavne, upitne i usklične rečenice prema intonaciji i interpunkciji

uvijek rabi ispravnu interpunkciju na kraju rečenice

samostalno primjenjuje pravilo o pisanju velikog početnog slova na početku rečenice, u imenima i prezimenima ljudi, te u imenu mjesta u

kojemu učenik živi

brzo i točno analizira riječi te izvodi sintezu riječi

brzo i točno zapisuje po diktatu

pisane zadatke rješava između 91 i 100% točnosti

USMENO

IZRAŽAVANJE

sluša sugovornika s razumijevanjem

interpretativno čita književne tekstove

govori, sluša i prima dulju slušnu poruku

poštuje pravila pristojnoga razgovaranja (komuniciranja)

oblikuje pitanje i odgovor

pridružuje nekoj riječi druge riječi na temelju zadanoga poticaja (riječi kojima imenujemo odjeću, kojima naglašavamo kakva je odjeća,

riječi kojima možemo reći da sunce jako grije itd.).

samostalno sastavlja dulje rečenice od zadanog niza riječi

samostalno dopunjava rečenicu riječju koja nedostaje na različitim sintaktičkim mjestima i daje primjere

maštovito pripovijeda prema poticaju slike ili niza slika vlastitog iskustva ili zamišljanja

čita i samostalno otkriva poruku u pročitanome tekstu

čita glasno s točnom intonacijom izgovornih cjelina i rečenice

bogatog je rječnika, rečenice su složene i izrečene bez pogrešaka

PISMENO

IZRAŽAVANJE

s lakoćom samostalno oblikuje kraću pisanu poruku

slušanjem određuje rečenične granice i piše ih u skladu s pravopisnom normom

pravilno piše najčešće riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije/je

uvijek primjenjuje pravopisna pravila

112

KNJIŽEVNOST smisleno iskazuje doživljaje o kratkoj priči, pjesmi, igrokazu i slikovnici

objašnjava razliku pjesme od proznog teksta

izdvaja i međusobno razlikuje likove u priči

zapaža i objašnjava osnovne etičke osobine lika i dodaje još poneku osobinu

objašnjava razliku igrokaza kao teksta namijenjenog izvođenju na pozornici te sudjeluje u izvođenju igrokaza

objašnjava razliku slikovnice od drugih knjiga zbog povezanosti slike i teksta te izrađuje slikovnicu

rado sudjeluje u interpretaciji djela

LEKTIRA

Ocjena iz lektire

spoj je dvije

ocjene-jednu iz

vođenja dnevnika,

a drugu na satu

lektire.

posuđuje, čuva i vraća knjige u školskoj i gradskoj knjižnici

odabire knjige s popisa lektire, rado ih čita te razgovara o njima i samostalno iznosi zapažanja

objašnjava razliku knjižnice od knjižare

čita i neobaveznu lektiru

rado i aktivno sudjeluje u interpretaciji

MEDIJSKA

KULTURA

objašnjava razliku između lutkarskog i crtanog filmova

oživljava scensku lutku i izvodi kraći ulomak igrokaza

smisleno iznosi doživljaje lutkarske predstave te navodi glavne likove

DOMAĆA

ZADAĆA

samostalno rješava domaću zadaću.

Piše zadaću redovito, uredno i uspješno.

Odgovoran je prema svojim obvezama.

Zainteresiran i aktivan, ponavlja, utvrđuje, postavlja pitanja.

OCJENA VRLO DOBAR (4)

JEZIK razumije i razlikuje pojmove glas, slovo, riječ

pravilno izgovara sve glasove u riječima

samostalno i pravilno zapisuje većinu slova (velikih tiskanih i pisanih) u riječima

pravilno izgovara riječi sa č, ć, dž, đ, lj, nj ije/je u svakodnevnoj komunikaciji

samostalno izgovara i piše rečenicu

izriče i piše izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu prema intonaciji i interpunkciji

označava kraj zadane rečenice interpunkcijom

primjenjuje pravilo o velikom početnom slovu te pravilno piše početnu riječ u rečenici i imenima

samostalno analizira riječi te izvodi sintezu riječi

piše rečenice po diktatu

u pisanim provjerama zadatke rješava između 81 i 90%

113

USMENO

IZRAŽAVANJE

sluša sugovornika s razumijevanjem

interpretativno čita kraće književne tekstove

govori, sluša i prima kraću slušnu poruku

poštuje pravila pristojnoga razgovaranja (komuniciranja)

prepoznaje i izriče pitanje i odgovor

pridružuje nekoj riječi druge riječi na temelju zadanoga poticaja (riječi kojima imenujemo odjeću, kojima naglašavamo kakva je odjeća,

riječi kojima možemo reći da sunce jako grije itd.).

sastavlja rečenice od zadanog niza riječi

dopunjava rečenicu riječju koja nedostaje na različitim sintaktičkim mjestima

pripovijeda prema poticaju slike ili niza slika vlastitog iskustva ili zamišljanja

čita i otkriva poruku u pročitanome tekstu

čita glasno većinom s točnom intonacijom izgovornih cjelina i rečenice

PISMENO

IZRAŽAVANJE

samostalno oblikuje kraću pisanu poruku

slušanjem određuje rečenične granice i piše ih u skladu s pravopisnom normom

uglavnom pravilno piše najčešće riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije/je

većinom primjenjuje pravopisna pravila

KNJIŽEVNOST iskazuje doživljaje kratke priče, pjesme, igrokaze i slikovnice

razlikuje pjesmu od proznog teksta

međusobno razlikuje likove u priči

zapaža i objašnjava osnovne etičke osobine lika

razlikuje igrokaz kao tekst namijenjen izvođenju na pozornici

razlikuje slikovnice od drugih knjiga zbog povezanosti slike i teksta

sudjeluje u interpretaciji djela

LEKTIRA posuđuje knjige u školskoj i gradskoj knjižnici

čita knjige s popisa lektire te razgovara o njima

razlikuje knjižnicu od knjižare

ilustracija je primjerena djelu

sudjeluje u interpretaciji djela

MEDIJSKA

KULTURA

razlikuje lutkarski i crtani film

izvodi kraći ulomak igrokaza

iznosi doživljaje lutkarske predstave te navodi glavne likove

DOMAĆA

ZADAĆA

Piše zadaću redovito, uredno i uglavnom uspješno.

Odgovoran je prema svojim obvezama.

OCJENA DOBAR (3)

114

JEZIK razlikuje pojmove glas, slovo, riječ

pravilno izgovara većinu glasova u riječima

uglavnom pravilno zapisuje slova (velika tiskana i pisana) u većini riječi, poneko slovo izostavi

izdvaja glasove č, ć, dž, đ, lj, nj, ije/je u izgovorenim riječima

izgovara i piše rečenicu uz pomoć učitelja

prepoznaje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu prema intonaciji i interpunkciji

ponekad ispusti interpunkciju na kraju rečenice

poznaje pravilo o pisanju velikog početnog slova na početku rečenice i imenima, ali ponekad ga ne primjenjuje

analizira i sintetizira riječi

sporije piše kratke rečenice po diktatu

u pisanim provjerama zadatke rješava između 61 i 80

USMENO

IZRAŽAVANJE

govori i prima kraću slušnu poruku, ali je ponekad ne razumije

čita kraće književne tekstove

uglavnom poštuje pravila pristojnoga razgovaranja (komuniciranja)

uz pomoć izriče pitanje i odgovor

niz riječi stvara uz pomoć

uz pomoć sastavlja rečenicu od zadanih riječi

u većini rečenica dopunjava rečenicu riječju koja nedostaje na različitim sintaktičkim mjestima

uz pomoć pripovijeda prema poticaju slike ili niza slika vlastitog iskustva ili zamišljanja

čita tekst, a poruku otkriva uz pomoć

čita glasno s djelomično točnom intonacijom izgovornih cjelina i rečenice

PISMENO

IZRAŽAVANJE

kraće pisane poruke oblikuje uz poticaj

određuje rečenične granice, a uz pomoć ih piše u skladu s pravopisnom normom

djelomično pravilno piše najčešće riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije/je

djelomično primjenjuje pravopisna pravila

KNJIŽEVNOST uz pomoć spoznaje i doživljava kratke priče, pjesme , igrokaze i slikovnice

ponekad razlikuje pjesmu od proznog teksta

zapaža osnovne etičke osobine lika

prepoznaje igrokaze i slikovnice

ponekad sudjeluje u interpretaciji djela uz pomoć učitelja

LEKTIRA posuđuje zadane knjige u školskoj knjižnici

uz poticaj čita knjige s popisa lektire

pokazuje slabiji interes za čitanje lektire

MEDIJSKA

KULTURA

prepoznaje lutkarski i crtani film

prepoznaje lutkarsku predstavu

ponekad iznosi doživljaje o lutkarskoj predstavi koju je pogledao

115

DOMAĆA

ZADAĆA

Domaće uratke piše redovito i točno, ali uz pomoć roditelja.

OCJENA DOVOLJAN (2)

JEZIK prepoznaje rečenicu

prepoznaje glas, slovo, riječ ( napisanu ili izgovorenu)

neke glasove u riječima ne izgovara pravilno

slova (velika tiskana i pisana) u riječima najčešće piše uz pomoć učitelja

teško razlikuje č, ć, dž, đ, lj, nj u izgovorenim riječima

izgovara i piše kratke rečenice uz pomoć učitelja

prepoznaje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu uz pomoć učitelja

često izostavlja interpunkciju na kraju rečenice ili upotrijebi pogrešnu

često griješi u pisanju imena i prezimena te početka rečenice velikim početnim slovom

prepoznaje abecedu i izriče je u dijelovima ili uz pomoć

analizira i sintetizira riječi uz učiteljevu pomoć

piše kratke rečenice po diktatu uz pomoć učitelja

u pisanim provjerama zadatke rješava između 51 i 60%

USMENO

IZRAŽAVANJE

govori i prima kraću slušnu poruku s nerazumijevanjem

polako i uz pomoć čita kraće književne tekstove

ponekad ne poštuje pravila pristojnoga razgovaranja (komuniciranja)

prepoznaje pitanje i odgovor , ali ih sastavlja uz pomoć

dodaje riječi započetom nizu

nakon više primjera sastavlja sličnu rečenicu od niza riječi

dopunjava rečenicu samo ponuđenim riječima

pripovijeda prema poticaju slike ili niza slika uz pomoć pitanja

kraći tekst čita uz pomoć ne otkrivajući poruku

PISMENO

IZRAŽAVANJE

kraću pisanu poruku oblikuje uz pomoć

čita glasno najčešće ne poštujući intonaciju izgovornih cjelina i rečenice

teško određuje rečenične granice, a uz pomoć ih piše u skladu s pravopisnom normom

uz pomoć i poticaj primjenjuje pravopisna pravila

KNJIŽEVNOST ponekad uz poticaj spoznaje i doživljava kratke priče, pjesme, igrokaze i slikovnice

uz pomoć zapaža osnovne etičke osobine lika (dobar – loš)

rijetko sudjeluje u interpretaciji književnog djela

116

LEKTIRA uz poticaj posuđuje zadane knjige u školskoj knjižnici

čita knjige uz pomoć učitelja ili roditelja

MEDIJSKA

KULTURA

prepoznaje lutkarski i crtani film uz pomoć

prepoznaje lutkarsku predstavu uz pomoć

DOMAĆA

ZADAĆA

Domaće zadaće piše površno i neredovito.

OCJENA NEDOVOLJAN (1)

JEZIK ne razlikuje glas i slovo

ne prepoznaje rečenicu

u izgovoru glasova u riječima većinom ga je potrebno ispravljati

teško piše slova (velika tiskana i pisana) u riječima

ne razlikuje glasove č, ć, dž, đ, lj, nj, ije/je u izgovorenim riječima

ne piše rečenice i vrlo teško ih izgovara

ne razlikuje upitnu, uskličnu i izjavnu rečenicu

ne označava kraj rečenice interpunkcijom

imena i prezimena te početak rečenice piše malim tiskanim slovom

ne analizira i sintetizira riječi

ne zapisuje po diktatu

u pisanim provjerama zadatke rješava do 50%

USMENO

IZRAŽAVANJE

slušnu poruku prima s nerazumijevanjem

polako čita kraće riječi

ne poštuje pravila pristojnoga razgovaranja (komuniciranja)

ne razlikuje pitanje i odgovor

ne dovršava započeti niz

ne sastavlja rečenicu od niza riječi

ne dopunjava rečenicu ponuđenim riječima

ne pripovijeda prema poticaju slike ili niza slika

ne čita kraći tekst niti razumije poruku

PISMENO

IZRAŽAVANJE

ne određuje rečenične granice niti ih piše u skladu s pravopisnom normom

ne primjenjuje pravopisna pravila

netočno i nepravilno izgovara riječi

siromašnim rječnikom ne može izraziti misli

KNJIŽEVNOST ne iskazuje doživljaje kratke priče, pjesme, igrokaza i slikovnice

ne zapaža osnovne etičke osobine lika (dobar – loš)

117

nema razvijene interese i sposobnosti za sudjelovanje u interpretaciji teksta te ne sudjeluje ni uz pomoć učitelja

LEKTIRA ne posuđuje knjige u knjižnici

ne čita zadana lektirna djela

MEDIJSKA

KULTURA

ne prepoznaje lutkarski i crtani film

ne prepoznaje lutkarsku predstavu

ne izražava doživljaje o lutkarskoj predstavi koju je pogledao

DOMAĆA

ZADAĆA

Domaće zadaće su neredovite ili netočne.

Ako u jednom mjesecu ne napiše tri zadaće dobiva negativnu ocjenu.

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE U PRVOM RAZREDU (prvo polugodište) – HRVATSKI JEZIK

NASTAVNO PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE

Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ( članak 12 ) u prvome polugodištu prvoga razreda osnovne

škole učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno – obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i

ocjenjivanje njegovih postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem školovanju.

UČENIČKA POSTIGNUĆA U PRVOM POLUGODIŠTU:

- zamjećuje, izdvaja i navodi glas na početku, u sredini i na kraju riječi

- glasovno analizira i sintetizira riječi

- prepoznaje i čita tiskana slova

- uspoređuje riječi prema broju glasova i značenju

- pravilno izgovara zadane riječi

- prepoznaje sliku riječi i globalno čita

- razumije i razlikuje pojmove glas, slovo i riječ

- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ

- otkriva i izriče značenje pročitane riječi i rečenica

- piše riječi slikom te sastavlja slikovne rečenice

- otkriva značenje globalno pročitanih riječi i rečenica

118

- povezuje riječi i slike u jednostavnu rečenicu i izgovara je kao cjelinu

- razlikuje različite rečenice po sadržaju

- odabire slike i riječi te stvara rečenice

- raščlanjuje rečenicu na riječi

- sastavlja rečenicu od zadanih riječi

- otkriva značenje riječi, rečenica i kraćih tekstova analitičko – sintetičkim čitanjem

- stvara rimu na zadani poticaj

- prepoznaje i razlikuje veliko i malo tiskano slovo

- piše velika i mala tiskana slova u crtovlje

- piše riječi i rečenice velikim tiskanim slovima

- čita riječi i rečenice napisane velikim i malim tiskanim slovima

- razumije pročitane rečenice

- prepoznaje abecedu tiskanih slova, izriče je te je rabi u poretku imena

- prepoznaje i razlikuje veliko i malo pisano slovo

- piše velika i mala pisana slova u crtovlje

119

KRITERIJI ZA OCIJENJIVANJE-LIKOVNA KULTURA 1. RAZRED

OCJENA POSTIGNUĆA

CRTANJE SLIKANJE OBLIKOVANJE

ODLIČAN (5) Uočava i prepoznaje različite vrste crta te pojmove skupljeno i raspršeno

likovni zadatak ostvario u cijelosti crteži bogati detaljima lako, točno vizualno opaža u potpunosti razumije likovni jezik,

likovne i kompozicijske elemente te ih maštovito, originalno , kreativno primjenjuje u području crtanja

bogatstvo ideja, razrađuje ideju u detalje

izražava se bogatim likovnim jezikom spretno se služi svim crtačkim

tehničkim sredstvima uspješan u analizi likovnog djela –ima

razvijenu vizualnu percepciju (zapažanje)

poznaje i razumije likovni pojam i sadržaj nastavne teme

realizira zadani likovni problem i uočava ga na ostalim radovima

unosi originalnost i kreativnost u likovnom izražavanju

prosuđuje kvalitetu svog i ostalih radova te ima izrazitu prostornu orijentaciju

izrazito zainteresiran za likovne aktivnosti

pokazuje interes i skrb za kulturnu i prirodnu baštinu

samostalno prati likovni sadržaj rada i

uočava, prepoznaje i izražava se bojama uočava, prepoznaje osnovne i izvedene

boje uočava i prikazuje tonove boja vizualno opaža i izražava se

geometrijskim i slobodnim likovima uočava i izražava ritam kao ponavljanje

boja i likova likovni zadatak ostvario u cijelost slike bogate detaljima lako, točno vizualno opaža u potpunosti razumije likovni jezik,

likovne i kompozicijske elemente te ih maštovito, originalno , kreativno primjenjuje u području slikanja


izražava se bogatim likovnim jezikom spretno se služi svim slikarskim

tehničkim sredstvima uspješan u analizi likovnog djela –ima

razvijenu vizualnu percepciju (zapažanje)

poznaje i razumije likovni pojam i sadržaj nastavne teme



uočava i izražava plastične teksture kao sastavne dijelove površine

likovni zadatak ostvario u cijelost radovi bogati detaljima lako, točno vizualno opaža u potpunosti razumije likovni jezik,

likovne i kompozicijske elemente te ih maštovito, originalno , kreativno primjenjuje u području oblikovanja


izražava se bogatim likovnim jezikom

spretno se služi svim likovno tehničkim sredstvima

uspješan u analizi likovnog djela –ima razvijenu vizualnu percepciju (zapažanje)



prosuđuje kvalitetu svog i ostalih radova te ima izrazitu prostornu orijentaciju

120

izražava se bogatim likovnim jezikom

VRLO DOBAR

(4)

prepoznaje različite vrste crta te pojmove skupljeno i raspršeno

likovni zadatak ostvario vješto se izražava likovno tehničkim

sredstvima za crtanje samostalan u radu nedostaje mu originalnosti,

maštovitosti likovna znanja pravilno primjenjuje aktivno sudjeluje u analizi likovnog

djela uočava likovni problem i ponekad ga

realizira crteži bez mnogo detalja ima dobru prostornu orijentaciju gotovo samostalno prati likovni

sadržaj rada i izražava se jednostavnim likovnim jezikom

spretan u primjeni likovnih tehnika

uočava i izražava se bojama prepoznaje osnovne i izvedene boje uočava i prikazuje tonove boja vizualno opaža i izražava se

geometrijskim i slobodnim likovima izražava ritam kao ponavljanje boja i

likova likovni zadatak ostvario vješto se izražava likovno tehničkim

sredstvima za slikanje samostalan u radu nedostaje mu originalnosti, maštovitosti likovna znanja pravilno primjenjuje aktivno sudjeluje u analizi likovnog djela uočava likovni problem i ponekad ga

realizira crtež bez mnogo detalja ima dobru prostornu orijentaciju gotovo samostalno prati likovni sadržaj

rada i izražava se jednostavnim likovnim spretan u primjeni likovnih tehnika

izražava plastične teksture kao sastavne dijelove površine

likovni zadatak ostvario vješto se izražava likovno

tehničkim sredstvima za oblikovanje

samostalan u radu nedostaje mu originalnosti,

maštovitosti likovna znanja pravilno primjenjuje aktivno sudjeluje u analizi likovnog

djela uočava likovni problem i ponekad

ga realizira ima dobru prostornu orijentaciju gotovo samostalno prati likovni

sadržaj rada i izražava se jednostavnim likovnim jezikom

spretan u primjeni likovnih tehnika

DOBAR (3) teže prepoznaje različite vrste crta te pojmove skupljeno i raspršeno

likovni zadatak ostvario uz veću pomoć učitelja

likovni jezik djelomično usvojen zauzet drugim nelikovnim

aktivnostima interes povremen, aktivnost varira u analizi likovnog djela povremeno

sudjeluje češće zaboravlja pribor i

teže se izražava bojama prepoznaje osnovne i samo neke

izvedene boje teže uočava i prikazuje tonove boja vizualno opaža i pokušava se izraziti

geometrijskim i slobodnim likovima teže izražava ritam kao ponavljanje boja

i likova likovni zadatak ostvario uz veću pomoć

učitelja likovni jezik djelomično usvojen

teže izražava plastične teksture kao sastavne dijelove površine

likovni zadatak ostvario uz veću pomoć učitelja

likovni jezik djelomično usvojen zauzet drugim nelikovnim

aktivnostima interes povremen, aktivnost varira u analizi likovnog djela povremeno

sudjeluje češće zaboravlja pribor i

121

likovnotehnička sredstva djelomično primjenjuje određene

likovne tehnike potrebno ga je poticati i nadzirati u

rad slaba prostorna orijentacija, likovi bez

proporcija, nepravilno raspoređeni po papiru

zauzet drugim nelikovnim aktivnostima interes povremen, aktivnost varira češće zaboravlja pribor i

likovnotehnička sredstva slika uglavnom bez detalja više boja u slikanju koristi samo uz

poticaj potrebno ga je poticati i nadzirati u rad

likovnotehnička sredstva radovi uglavnom bez detalja djelomično primjenjuje određene

likovne tehnike slaba prostorna orijentacija, likovi

bez proporcija, nepravilno raspoređeni po papiru

DOVOLJAN (2) crteži nedovršeni loša prostorna orijentacija uz veliku pomoć prepoznaje crtačke

teksture likovni zadatak minimalno ostvario uz

veliku pomoć učitelja otežano vizualno opaža i razlikuje

likovne probleme razumijevanje likovnog jezika

minimalno loše se služi svim likovno tehničkim

sredstvima rijetko kada sudjeluje u analizi

likovnog djela redovito zaboravlja pribor i likovno-

tehnička sredstva

teško se izražava bojama prepoznaje samo neke boje teže prikazuje tonove boja teže izražava ritam kao ponavljanje boja

i likova razumijevanje likovnog jezika

minimalno loše se služi svim likovno tehničkim

sredstvima rijetko kada sudjeluje u analizi likovnog

djela redovito zaboravlja pribor i likovno-

tehnička sredstva učenik nema vlastitih ideja već se

povodi za drugima

teško i uz pomoć učitelja prikazuje plastične teksture kao sastavne dijelove površine

razumijevanje likovnog jezika minimalno

loše se služi svim likovno tehničkim sredstvima

rijetko kada sudjeluje u analizi likovnog djela

redovito zaboravlja pribor i likovno-tehnička sredstva

NEDOVOLJAN

(1)

likovni zadatak nije ostvario izuzetno teško vizualno opaža ne razumije likovni jezik interesa nema, pasivan, inertan neorganiziran, neredovit, nemaran,

slabog interesa ne služi se likovno tehničkim

sredstvima ne nosi pribor motoričko znanje nije usvojeno griješi u tehničkoj izvedbi


slabog interesa ne služi se likovno tehničkim sredstvima ne nosi pribor motoričko znanje nije usvojeno griješi u tehničkoj izvedbi


slabog interesa ne služi se likovno tehničkim

sredstvima ne nosi pribor motoričko znanje nije usvojeno griješi u tehničkoj izvedbi

122

Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ( članak 12. ) u prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole

učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno – obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih

postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem školovanju.

123

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE-MATEMATIKA 1. RAZRED

OCJENA POSTIGNUĆA

POSTIGNUĆA

1. polugodište

USMENO ISPITIVANJE

2. polugodište

PISMENO

ISPITIVANJE

DOMAĆA ZADAĆA

124

ODLIČAN

(5)

opisuje i navodi razlike između kugle,

valjka, kocke, kvadra i piramide među

predmetima iz neposredne okoline, na

modelima geometrijskih tijela i na

ilustracijama

objašnjava razlike između ravnih i

zakrivljenih ploha

objašnjava i opisuje razlike između

ravnih, izlomljenih i zakrivljenih crta na

svim primjerima i crta ih

precizno ističe točke kružićem ili

križićem

uvijek primjenjuje pravilo o

označavanju točaka velikim tiskanim

slovima

precizno spaja točke ravnom i

zakrivljenom crtom

sigurno procjenjuje odnose među

predmetima: veći – manji; unutar –

izvan

opisuje i navodi razlike između kruga,

trokuta, pravokutnika i kvadrata u svim

primjerima

čita, piše i uspoređuje brojeve do 5

brzo i točno zbraja i oduzima brojeve do

5

samostalno crta i određuje mjesto brojeva od 0

do 20 na brojevnoj crti

objašnjava postupke zbrajanja i oduzimanja na

brojevnoj crti

brzo i točno uspoređuje brojeve te zbraja i

oduzima u skupu brojeva do 10

rabi nazive pribrojnici i zbroj u svim

primjerima

objašnjava i primjenjuje svojstvo zamjene

mjesta pribrojnika

rabi nazive umanjenik, umanjitelj, razlika u

svim primjerima

objašnjava i primjenjuje vezu zbrajanja i

oduzimanja

razlikuje i objašnjava pojam znamenke i broja i

zapisuje brojeve do 20

objašnjava mjesnu vrijednost znamenke u

dvoznamenkastom broju

uspoređuje i objašnjava odnose među brojevima

do 20 i daje svoje primjere

razlikuje glavni i redni broj i primjenjuje ga u

svakodnevnoj komunikaciji

točno, brzo i sigurno zbraja i oduzima u skupu

brojeva do 20 u svim primjerima

samostalno čita i sigurno rješava različite

zadatke zadane riječima te objašnjava postupak

rješavanja

osmišljava svoje zadatke, samostalno ih

zapisuje te provjerava točnost u rješavanju

91-100% Zadaće su redovite,

izrazito uredno i točno

napisane.

Primjenjuje stečena

znanja u rješavanju

složenijih zadataka.

Objašnjava postupak

rada točno, logično,

temeljito i opširno..

Rado rješava i dodatne

zadatke. Navodi primjere

samostalno.

VRLO

DOBAR (4)

razlikuje i imenuje kuglu, kocku, valjak,

kvadar i piramidu među predmetima iz

neposredne okoline, na modelima

geometrijskih tijela i na ilustracijama

razumije razlike između ravnih i

zakrivljenih ploha

imenuje ravne, izlomljene i zakrivljene

zbraja i oduzima na brojevnoj crti

točno uspoređuje te zbraja i oduzima u skupu

brojeva do 10

uglavnom rabi nazive pribrojnici i zbroj

primjenjuje svojstvo zamjene mjesta

pribrojnika

uglavnom rabi nazive umanjenik, umanjitelj,

80-90% Redovito, uredno i

većinom točno piše

domaće zadaće.

Ponekad netočno

obrazlaže i točno riješeni

zadatak. Zadaća s

manjim brojem

125

crte i crta ih

ističe točke kružićem ili križićem

uglavnom primjenjuje pravilo o

označavanju točaka velikim tiskanim

slovima

spaja točke ravnom i zakrivljenom

crtom

uglavnom procjenjuje odnose među


izvan

imenuje i razlikuje krug, trokut,

pravokutnik i kvadrat

čita, piše i uspoređuje brojeve do 5

točno zbraja i oduzima brojeve do 5

razlika

primjenjuje vezu zbrajanja i oduzimanja

zapisuje znamenkama brojeve do 20, razlikuje

znamenku i broj

objašnjava razliku između jednoznamenkastih i

dvoznamenkastih brojeva

uspoređuje brojeve do 20

razlikuje glavni i redni broj, zapisuje ih i čita

točno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20

samostalno čita i rješava različite zadatke

zadane riječima

osmišljava svoje zadatke i zapisuje ih u većini

točno

pogrešaka.

Rjeđe si zadaje dodatne

zadatke.

DOBAR (3) prepoznaje i imenuje kuglu, kocku,

valjak, kvadar i piramidu na modelima

geometrijskih tijela i na ilustracijama

razlikuje ravne plohe od zakrivljenih

razlikuje ravne, izlomljene i zakrivljene

crte i crta ih

prepoznaje točke označene kružićem ili

križićem i označava ih velikim tiskanim

slovima

spaja točke ravnom i zakrivljenom

crtom

može procijeniti odnose među


izvan

razlikuje krug, trokut, pravokutnik i

kvadrat

čita, piše i uspoređuje brojeve do 5 uz

konkretni materijal

zbraja i oduzima brojeve do 5 uz

konkretni materijal

zbraja i oduzima na brojevnoj crti uz poticaj


brojeva do 10 uz konkretni materijal

rabi nazive pribrojnici i zbroj u osnovnim

primjerima


pribrojnika uz poticaj


osnovnim primjerima

primjenjuje vezu zbrajanja i oduzimanja uz

poticaj

zapisuje znamenkama brojeve do 20, razlikuje

znamenku i broj uz usmjeravanje

uspoređuje brojeve do 20 uz pomoć

zapisuje i čita redne brojeve do 20

točno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20, a

u složenijim primjerima treba pomoć

samostalno čita i rješava različite zadatke

zadane riječima u osnovnim primjerima

65-79%

U radu kod kuće je

redovit ,ali ne posvećuje

veću pozornost točnosti

i urednosti .

Zadaće s pogreškama.

Nesamostalan je.

Učenik ponekad ne zna

objasniti postupak rada.

DOVOLJA

N (2)

prepoznaje kuglu, kocku, valjak, kvadar

i piramidu na modelima geometrijskih

tijela i na ilustracijama

prepoznaje ravne i zakrivljene plohe na

prepoznaje brojevnu crtu

zbraja i oduzima na brojevnoj crti uz pomoć


brojeva do 10 uz konkretni materijal i uz pomoć

51-64% Zadaće su neredovite,

neuredne, često i

netočne.

Ne zna objasniti

126

predmetima iz neposredne okoline

imenuje ravne, zakrivljene i izlomljene

crte

prepoznaje točke označene kružićem ili

križićem i uz pomoć ih spaja

uz pomoć određuje odnose među

predmetima: veći – manji; unutar -

izvan

imenuje krug, trokut, pravokutnik i

kvadrat uz pomoć

čita, piše i uspoređuje brojeve do 5 uz

konkretni materijal i uz pomoć

zbraja i oduzima brojeve do 5 uz

konkretni materijal i uz usmjeravanje

rabi nazive pribrojnici i zbroj u osnovnim

primjerima uz usmjeravanje


pribrojnika uz pomoć


osnovnim primjerima uz usmjeravanje

primjenjuje vezu zbrajanja i oduzimanja uz

pomoć

zapisuje znamenkama brojeve do 20

uspoređuje brojeve do 20 uz konkretni materijal

prepoznaje i čita redne brojeve do 20, piše ih uz

pomoć

zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20 uz

konkretni materijal

čita uz pomoć i uz pomoć rješava različite

zadatke zadane riječima u osnovnim primjerima

postupak rada.

Zadaće piše neredovito.

Nije u stanju obrazložiti

riješeni zadatak.

NEDOVOL

JAN (1)

ne razlikuje kuglu, kocku, valjak,

kvadar i piramidu na modelima

geometrijskih tijela ni na ilustracijama

ne prepoznaje ravne i zakrivljene plohe

na predmetima iz neposredne okoline

ne imenuje ravne, zakrivljene i

izlomljene crte

ne prepoznaje točke označene kružićem

ili križićem ni uz pomoć ih ne spaja

ni uz pomoć ne određuje odnose među


izvan

ne imenuje krug, trokut, pravokutnik i

kvadrat ni uz pomoć

ne čita, ne piše i ne uspoređuje brojeve

do 5 ni uz konkretni materijal ni uz

pomoć

ne zbraja i ne oduzima brojeve do 5 ni

uz konkretni materijal ni uz

usmjeravanje

ne zbraja ni ne oduzima na brojevnoj crti ni uz

kontrolu i pomoć

ne uspoređuje ni ne zbraja i oduzima u skupu

brojeva do 10 ni uz konkretni materijal ni uz

pomoć

ne rabi nazive pribrojnici i zbroj u osnovnim

primjerima ni uz usmjeravanje

ne primjenjuje svojstvo zamjene mjesta

pribrojnika ni uz pomoć

ne rabi nazive umanjenik, umanjitelj, razlika u

osnovnim primjerima ni uz usmjeravanje

ne primjenjuje vezu zbrajanja i oduzimanja ni

uz pomoć

ne zapisuje znamenkama brojeve do 20

ne uspoređuje brojeve do 20 ni uz konkretni

materijal

ne prepoznaje i ne čita redne brojeve do 20, ne

piše ih ni uz pomoć

ne zbraja i ne oduzima u skupu brojeva do 20 ni

uz konkretni materijal

ne rješava različite zadatke zadane riječima u

osnovnim primjerima ni uz pomoć

0-50% Učestalo nema zadaću.

Zadaća netočna, površna

i neuredna.

Učenik ne zna objasniti

postupak kako riješiti

zadatak.

U pisanju zadaće kod

kuće izrazito

je neredovit.

127

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE- PiD-1. RAZRED

OCJENA POSTIGNUĆA

USMENO PISMEN PRAKTIČNI RAD

128

O

ODLIČA

N (5)

Sigurno primjenjuje osnovna pravila pristojnoga ponašanja (pozdravljanje,

ispričavanje, iskazivanje molbe).

Samostalno, sigurno i točno imenuje naziv svoje škole, prostorije u školi,

navodi njihovu namjenu i snalazi se u školi.

Samostalno i točno imenuje djelatnike u školi (ravnatelj, stručni suradnici,

tehničko osoblje), sigurno primjenjuje najvažnije odredbe kućnoga reda

Uspješan, siguran i samostalan u određivanju položaja predmeta u prostoru, u

snalaženju u prostoru prema zadanim odrednicama (lijevo, desno, gore, dolje,

ispred..)

Uspješan, siguran i samostalan u imenovanju članova svoje obitelji.

Točno, samostalno i sigurno navodi čime se bave roditelji i nabraja svoje

dužnosti

Samostalno nabraja i razlikuje pojmove: dom, stan, kuća.

U potpunosti poštuje upute o odgovornom ponašanju kada je učenik sam u

domu ili odlazi iz doma i izbjegava opasnosti.

Imenuje mjesto stanovanja i točno navodi svoju adresu.

Razumije potrebu poštovanja prometnih pravila i odgovorno sudjeluje u

prometu kao pješak ili vozač bicikla.

U potpunosti se samostalno i sigurno kreće prometnicom i prelazi preko nje;

shvaća funkciju pješačkog prijelaza i semafora.

Osposobljen je za sigurno i samostalno kretanje od kuće do škole

Uspješno i samostalno uočava jesenske promjene u neposrednoj okolini i

njihov utjecaj na život.

Samostalno uočava promjene u prirodi i njihov utjecaj na život, te u

potpunosti razlikuje zimu od jeseni.

Nabraja i opisuje tipične vjesnike proljeća; uočava i prati promjene u prirodi i

njihov utjecaj na život, te u potpunosti razlikuje jesen, zimu i proljeće.

Samostalno uočava i prati promjene u prirodi i njihov utjecaj na život; u

potpunosti razlikuje godišnja doba prema najvažnijim obilježjima (načelo

zavičajnosti).

Objašnjava točno i logično razliku doba dana i snalazi se u vremenu (određuje

i imenuje jutro, prijepodne, poslijepodne, večer, noć).

Uspješno, sigurno imenuje pravim redoslijedom sve dane u tjednu; usvojio je

u potpunosti da je tjedan razdoblje od sedam dana.

Pravilno, sigurno i točno primjenjuje pojmove: jučer, danas, sutra.

U potpunosti razumije i zna objasniti važnost održavanja osobne čistoće.

91%-100%

točno

riješenih

zadataka

Preuzima odgovornost za vođenje tima.

Aktivno i konstruktivno sudjeluje u radu tima-

razreda, dodjeljuje zadatke članovima tima,

planira rad.

Bilježnica je uredna, potpuna, nastavne jedinice

ilustrirane, tekst pregledno napisan.

Radna bilježnica je uredna, cjelovito i točno

riješena

U projektnim zadacima zadatke izvršava na

vrijeme, točno, uredno

Prezentacija rada (projekta) je jasna, koncizna,

tečna, slikovita

Kritički raščlanjuje i analizira svoj rad i rad

drugih

Redovito donosi potreban pribor i materijale za

rad

Redovit, marljiv, ustrajan, savjestan, odgovoran

Uredan, aktivan, zainteresiran, pažljiv,

Usredotočen

Izgrađeno samopoštovanje i pozitivna slika o sebi

Izražavanje poštovanja prema drugima i

drugačijima

Uvijek spreman na suradnju

Prihvaća tuđe mišljenje, tolerantan

Samostalno istražuje, proširuje i produbljuje

znanja dodatnim sadržajima

Samostalno pravi umne mape

129

Razumije važnost redovite i zdrave prehrane, očuvanja zdravlja, liječenja i

cijepljenja.

U potpunosti je spoznao važnost održavanja čistoće prostora, predmeta i

okoliša i uspješno prepoznaje utjecaj čovjeka na okoliš.

Razumije i sudjeluje u obilježavanju i čestitanju blagdana.

objašnjava logično, temeljito, s razumijevanjem

VRLO

DOBAR

(4)

Uspješan i siguran u primjenjivanju osnovnih pravila pristojnoga ponašanja

(pozdravljanje, ispričavanje, iskazivanje molbe).

Imenuje naziv svoje škole, prostorije u školi, navodi njihovu namjenu i

snalazi se u školi.

Samostalno i točno poznaje djelatnike u školi i primjenjuje najvažnije

odredbe kućnog reda

Uspješan i siguran u određivanju položaja predmeta u prostoru, u snalaženju

u prostoru prema zadanim odrednicama (lijevo, desno, gore, dolje, ispred…)

Uspješan i siguran u imenovanju članova svoje obitelji.

U većini uspješno navodi čime se bave roditelji, nabraja svoje dužnosti

Točno i samostalno razlikuje pojmove: dom, stan, kuća.

Poštuje upute o odgovornom ponašanju kada je učenik sam u domu ili odlazi

iz doma i izbjegava opasnosti.

Uglavnom točno imenuje naziv mjesta stanovanja i točno navodi svoju

adresu.

Razumije potrebu poštovanja prometnih pravila i odgovorno sudjeluje u


Uglavnom se sigurno kreće prometnicom i prelazi preko nje, te u potpunosti

shvaća funkciju pješačkoga prijelaza i semafora.

80%-90% Aktivno sudjeluje u radu tima.

Bilježnica je uredna, potpuna, sve nastavne

jedinice nisu ilustrirane, tekst prepisan uz manje

greške.

Radna bilježnica je cjelovito i većinom točno

riješena

U projektnim zadacima zadatke izvršava na

vrijeme i točno.

Prezentacija rada (projekta) je jasna, koncizna,

tečna.

Analizira svoj rad i rad drugih.

Redovito donosi potreban pribor i materijale za

rad.

Redovit, marljiv, odgovoran

Uredan, zainteresiran

Izražavanje poštovanja prema drugima i

drugačijima.

Spreman na suradnju

Prihvaća tuđe mišljenje, tolerantan

130

Osposobljen za sigurno i samostalno kretanje od kuće do škole

Nabraja jesenske promjene u neposrednoj okolini i njihov utjecaj na život.

Uspješno uočava promjene u prirodi i njihov utjecaj na život, te uspješno

razlikuje zimu od jeseni.

Imenuje tipične vjesnike proljeća, uočava i prati promjene u prirodi i njihov

utjecaj na život

Uspješno razlikuje doba dana i snalazi se u vremenu ( određuje i imenuje

jutro, prijepodne, podne, poslijepodne, večer, noć).

Imenuje pravim redoslijedom sve dane u tjednu i naučio je da je tjedan

razdoblje od sedam dana.

pravilno primjenjuje pojmove: jučer, danas, sutra.

objašnjava važnost održavanja osobne čistoće.

Razumije važnost redovite i zdrave prehrane, očuvanja zdravlja, liječenja

Uočava važnost održavanja čistoće prostora, predmeta i okoliša i uspješno

prepoznaje utjecaj čovjeka na okoliš.

Razumije važnost sudjelovanja , obilježavanja i čestitanja blagdana.

sadržaje usvaja umjereno brzo, bez veće pomoći učitelja

sadržaje razumije, ali u primjeni potkradaju se pogreške koje samostalno

zapaža i ispravlja

DOBAR

(3)

Nedovoljno siguran u primjenjivanju osnovnih pravila pristojnoga ponašanja


Nesiguran u nazivu svoje škole, imenuje prostorije u školi, navodi njihovu

namjenu te se snalazi u školi.

65%-79% Točno izvodi praktičan rad

Izvodi jednostavne pokuse

Odbija preuzimanje odgovornosti za vođenje tima

Sudjeluje u radu para-tima-razreda.

Bilježnica je neuredna, nastavne jedinice nisu

ilustrirane, tekst nepregledno napisan.

131

Prepoznaje neke djelatnike u školi i primjenjuje najvažnije odredbe kućnoga

reda

nesiguran u određivanju položaja predmeta u prostoru kao i u snalaženju u

prostoru prema zadanim odrednicama (lijevo, desno, gore, dolje, iza, naprijed,

natrag).

Nabraja neke članove svoje obitelji.

Povremeno točno navodi čime se bave roditelji i nabraja svoje dužnosti.

Nabraja pojmove: dom, stan, kuća.

Poštuje upute o odgovornom ponašanju kada je učenik sam u domu ili odlazi

iz doma i izbjegava opasnosti.

Nabraja mjesto stanovanja i svoju adresu sa malim pogreškama

Nabraja prometna pravila i uglavnom odgovorno sudjeluje u prometu kao

pješak ili vozač bicikla.

Ovladao kretanje prometnicom i prelaženje preko nje; uglavnom razumije

funkciju pješačkog prijelaza i semafora.

Osposobljen za sigurno i samostalno kretanje od kuće do škole

Uočava jesenske promjene u neposrednoj okolini, ali ne zna objasniti njihov

utjecaj na život.

Uočava promjene u prirodi i njihov utjecaj na život, te razlikuje zimu od

jeseni.

Imenuje tipične vjesnike proljeća s malim pogreškama, djelomično uočava i

prati promjene u prirodi i njihov utjecaj na život, te uglavnom razlikuje

jesen, zimu i proljeće.

Uočava promjene u prirodi, ali ne uočava njihov utjecaj na život, uglavnom

Radna bilježnica je neuredna ili nepotpuna ili

polovično riješena.

U projektnim zadacima zadatke izvršava

polovično, neuredno

Prezentacija rada (projekta) je nesigurna,

povremeno nejasna

Potrebno više ustrajnosti, koncentracije i

odgovornosti u radu.

Prihvaća tuđe mišljenje, tolerantan.

Polako i uz pomoć izvodi praktičan rad, potrebno

više strpljenja i urednosti.

nastavne sadržaje djelomično savladao

sadržaje usvaja umjereno brzo, uz pomoć učitelje

sadržaje djelomično razumije, u primjeni griješi i

pogreške zapaža uz vođenje učitelja

znanje nepotpuno

donekle primjenjuje znanje, polako i uz učiteljevu

pomoć uspijeva točno riješiti zadatak

često zaboravlja na izvršenje svojih obveza,

neredovit u nošenju pribora

132

razlikuje godišnja doba prema najvažnijim obilježjima (načelo zavičajnosti).

Doba dana teže nabraja i otežano se snalazi u vremenu (određuje i imenuje

jutro, prijepodne, podne, poslijepodne, večer, noć).

Nabraja dane u tjednu i naučio je da je tjedan razdoblje od sedam dana.

Pojmove: jučer, danas, sutra ponekad točno primjenjuje

Uočava važnost održavanja osobne čistoće.

Razumije važnost redovite i zdrave prehrane, očuvanja zdravlja, liječenja i

cijepljenja.

Uočava važnost održavanja čistoće prostora, predmeta i okoliša i uglavnom

prepoznaje utjecaj čovjeka na okoliš.

Nabraja blagdane

potrebno ga poticati i voditi u radu

nedostaje mu upornosti i redovitosti u radu

poticaj djeluje povremeno

ponekad zainteresiran, povremeno aktivan

DOVOLJ

AN (2)

Uglavnom ne primjenjuje osnovna pravila pristojnoga ponašanja


Ponekad točno zna naziv škole, ali je nesiguran u imenovanju prostorija u

školi, njihovoj namjeni i snalaženju u školi.

Nesiguran u prepoznavanju djelatnika u školi (ravnatelj, stručni suradnici,

tehničko osoblje) i u primjenjivanju najvažnijih odredbi kućnoga reda

(početak nastave, ponašanje u učionici i izvan nje).

Rijetko kad zna odrediti položaj predmeta u prostoru i teže se snalazi u

prostoru prema zadanim odrednicama (lijevo, desno, gore, dolje, ispred, iza,

naprijed natrag).

U imenovanju članova svoje obitelj i redovito griješi.

51%-64% Praktičan rad je polovičan.

Izvodi jedan pokus uz pomoć

Povremeno sudjeluje u radu para-tima-razreda.

Bilježnica je neuredna, nepotpuna, nastavne

jedinice nisu ilustrirane, tekst nepregledno

napisan.

Radna bilježnica je neuredna, nepotpuna,

polovično riješena.

U projektnim zadacima zadatke ne izvršava na

vrijeme, polovično, neuredno

Prezentaciju rada (projekta) realizira uz pomoć.

133

Samo ponekad navodi čime se bave roditelji i nabraja svoje dužnosti (briga o

kućnim ljubimcima).

Samo ponekad razlikuje pojmove: dom, stan, kuća.

Povremeno poštuje upute o odgovornom ponašanju kada je učenik sam u

domu ili odlazi iz doma, uglavnom izbjegava opasnosti.

Uglavnom ne zna naziv mjesta stanovanja niti navesti svoju točnu adresu.

Uglavnom ne razumije potrebu poštovanja prometnih pravila i ne sudjeluje

odgovorno u prometu kao pješak ili vozač bicikla.

Minimalno ovladao kretanje prometnicom i prelaženje preko nje; minimalno

razumije funkciju pješačkoga prijelaza i semafora.

Minimalno je osposobljen za sigurno i samostalno kretanje od kuće do škole

(učenik pješak, školski autobus…).

Uglavnom ne uočava jesenske promjene u neposrednoj okolini i njihov

utjecaj na život.

Uglavnom ne uočava promjene u prirodi i njihov utjecaj na život; uglavnom

ne razlikuje zimu od jeseni.

Uglavnom ne zna imenovati tipične vjesnike proljeća; rijetko kad uočava i

prati promjene u prirodi i njihov utjecaj na život; uglavnom ne razlikuje jesen,

zimu i proljeće.

Rijetko kad uočava i prati promjene u prirodi i njihov utjecaj na život;

uglavnom ne razlikuje godišnja doba prema najvažnijim obilježjima (načelo

zavičajnosti)

Rijetko kad razlikuje doba dana i teže se snalazi u vremenu (određuje i

imenuje jutro, prijepodne, podne, poslijepodne, večer, noć).

Griješi u imenovanju dana u tjednu pravim redoslijedom i uglavnom ne zna

da je tjedan razdoblje od sedam dana.

Samo ponekad pravilno primjenjuje pojmove: jučer, danas, sutra.

Rijetko razumije i zna objasniti važnost održavanja osobne čistoće.

Rijetko razumije važnost redovite i zdrave prehrane, očuvanja zdravlja,

liječenja i cijepljenja.

Uglavnom nije spoznao važnost održavanja čistoće prostora, predmeta i

okoliša i ne prepoznaje utjecaj čovjeka na okoliš.

Uglavnom ne razumije značaj sudjelovanja u obilježavanju i čestitanju

blagdana.

Nesiguran, nejasan.

Zaboravlja potreban pribor i materijale za rad.

Potrebno više ustrajnosti, koncentracije i

odgovornosti u radu.

Ne prihvaća tuđe mišljenje, netolerantan.

Polako i uz pomoć polovično izvodi praktičan

rad, potrebno više strpljenja i urednosti.

savladao minimum predviđenih nastavnih

sadržaja (poznaje samo malen dio gradiva na

nivou reprodukcije)

sadržaje teško usvaja zbog nedovoljnog

predznanja, slabijih sposobnosti i inertnosti

u primjeni redovito griješi, spor je, pasivan, slabo

reagira na učiteljevu pomoć, vođenje i podršku

obrazlaže nepotpuno, površno i s puno pogrešaka

minimum postupaka automatizirano

neredovit u radu, pasivan

svoje obveze rijetko kada, neredovito izvršava

nepažljiv, odsutan duhom, rastresen

površan, nezainteresiran, nemaran, neuredan

NEDOVO

LJAN (1)

Ne primjenjuje osnovna pravila pristojnoga ponašanja (pozdravljanje,

ispričavanje, iskazivanje molbe).

Ne zna naziv škole, ne imenuje prostorije u školi, ne navodi njihovu namjenu

i ne snalazi se u školi.

0%-50%

Često ne nosi bilježnicu. Bilježnica je neuredna,

nepotpuna, nastavne jedinice nisu ilustrirane,

teksta nema ili je netočno prepisan s ploče ili iz

radnih materijala, nepregledno napisan.

134

Samo ponekad prepoznaje djelatnike u školi i ne primjenjuje najvažnije

odredbe kućnoga reda

Ne zna odrediti položaj predmeta u prostoru i ne snalazi se u prostoru prema

zadanim odrednicama (lijevo, desno, gore, dolje, ispred, iza, naprijed, natrag).

Ne imenuje samostalno članove svoje obitelji.

Ne zna navesti čime se bave roditelji i otežano nabraja svoje dužnosti (briga o

kućnim ljubimcima).

Nije ovladao pojmovima: dom, stan, kuća.

Nedovoljno poštuje upute o odgovornom ponašanju kada je učenik sam u

domu ili odlazi iz doma; ne izbjegava opasnosti.

Ne zna točan naziv mjesta stanovanja i ne zna navesti svoju adresu.

Ne razumije potrebu poštovanja prometnih pravila i ne sudjeluje odgovorno u


Nije osposobljen za sigurno kretanje prometnicom i prelaženje preko nje i ne

razumije funkciju pješačkoga prijelaza i semafora.

Nije osposobljen za sigurno i samostalno kretanje od kuće do škole (učenik

pješak, školski autobus…)

Ne uočava jesenske promjene u neposrednoj okolini i njihov utjecaj na život.

Ne uočava promjene u prirodi i njihov utjecaj na život; ne razlikuje zimu od

jeseni.

Ne zna imenovati tipične vjesnike proljeća; ne uočava i ne prati promjene u

prirodi i njihov utjecaj na život; ne razlikuje jesen, zimu i proljeće.

Ne uočava i ne prati promjene u prirodi i njihov utjecaj na život; ne zna

razlikovati godišnja doba prema najvažnijim obilježjima (načelo

zavičajnosti).

Ne razlikuje doba dana i ne snalazi se u vremenu ( određuje i imenuje jutro,

prijepodne, podne, poslijepodne, večer, noć).

Ne zna imenovati pravim redoslijedom sve dane u tjednu i nije naučio da je

tjedan razdoblje od sedam dana.

Ne razlikuje pojmove: jučer, danas, sutra.

Ne razumije i ne zna objasniti važnost održavanja osobne čistoće.

Ne razumije važnost redovite i zdrave prehrane, očuvanja zdravlja, liječenja i

cijepljenja.

Nije spoznao važnost održavanja čistoće prostora, predmeta i okoliša i ne

razumije utjecaj čovjeka na okoliš.

Ne prepoznaje važnost sudjelovanja u obilježavanju i čestitanju blagdana.

Radna bilježnica je neuredna, nepotpuna, nije

riješio više od 50% zadataka.

Ne zalaže se dovoljno i ometa rad tima-razreda.

Ni uz pomoć ne uspijeva realizirati zadatke.

Pribor ili zadaću zaboravlja 3 ili više puta

mjesečno.

Potpuno pasivan i nezainteresiran.

nastavne sadržaje nije usvojio

u velikom je zaostatku za ostalim učenicima u

razredu

predznanje izrazito skromno, nedovoljno za rad

znanje manjkavo, pa se niti uz učiteljevu pomoć

ne može primijeniti

obrazlaže nesuvislo, nelogično, bez razumijevanja

u primjeni griješi, spor je, pasivan, uopće ne

reagira na učiteljevu pomoć, vođenje i podršku

postupke nije automatizirao

neredovit u radu, pasivan

ne izvršava svoje obveze

nepažljiv, odsutan duhom, rastresen

135

KRITERIJI OCJENJIVANJA - TZK U 1. RAZREDU

MOTORIČKA

ZNANJA

ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

I.HODANJA I U potpunosti točno izvodi Ciklička kretanja Ciklička kretanja Poznaje strukturu Nije u stanju izvesti

136

TRČANJA

1. Ciklična kretanja

različitim tempom do 1

min

ciklična kretanja


minute. Pravilno drži

tijelo, pokret ruku i nogu

usklađen. Razumije i

primjenjuje sve elemente,

samostalno ih izvodi i

demonstrira ostalim

učenicima.


minute izvodi s manjim

greškama u držanju

tijela.


minute izvodi s manjim


tijela, greškama u radu

ruku i manjim gubitkom

ritma.

cikličkog kretanja


minute, ali ima greške u

držanju tijela i glave,

veće greške u radu ruku,

greške u postavljanju

stopala.

Nije u stanju u

potpunosti pratiti

zadatak.

ciklička kretanja


minute u potpunosti.

2. Brzo trčanje do 20

metara iz visokog

starta

U potpunosti točno izvodi

brzo trčanje do 20 metara

iz visokog starta. Pravilno

drži tijelo, rad ruku i nogu

usklađen.

Brzo trčanje do 20

metara izvodi s manjim


tijela

Brzo trčanje do 20

metara izvodi s manjim


tijela, manjim greškama

u radu ruku i manjim

gubitkom ritma.

Poznaje strukturu

izvedbe brzog trčanja do

20 m, ali ima greške u

držanju tijela i glave,

veće greške u radu ruku,

greške u postavljanju

stopala.

Nije u stanju izvesti brzo

trčanje do 20 metara iz

visokog starta.

3. Slobodno

pretrčavanje prepreka

do 20 cm visine

U potpunosti točno

izvodi slobodno

pretrčavanje prepreke do

20 cm visine. Pravilno





demonstrira ostalim

učenicima.

Slobodno pretrčavanje

prepreka do 20 cm

visine izvodi s manjim

pogreškama u držanju

tijela.


prepreka do 20 cm visine

izvodi s manjim


tijela, manjim

pogreškama u radu ruku,

greškama u postavljenju

stopala, gubitku ritma.


prepreka do 20 cm visine

izvodi s većim


tijela, većim pogreškama

u radu ruku, greškama u

postavljenju stopala,

gubitku ritma i nije u

stanju pretrčati tri

prepreke uzastopno

Nije u stanju izvesti

slobodno pretrčavanje

prepreka do 20 cm

visine.

4. Hodanja i trčanja uz

promjenu smjera

kretanja


hodanja i trčanja uz

promjene smjera kretanja.

Hodanje i trčanje uz

promjenu smjera

kretanja izvodi s


promjenu smjera

kretanja izvodi s manjim


promjenu smjera kretanja

izvodi s većim greškama

Nije u stanju samostalno

niti uz pomoć hodati i

trčati uz promjenu

137

Pravilno drži tijelo, rad

ruku i nogu usklađen.

manjim greškama u

držanju tijela.


tijela, radu ruku i s

manjim gubitkom ritma.

u držanju tijela i glave,

ruku, greškama u

postavljanju stopala i

manjim gubitkom ritma.

smjera kretanja.

MOTORIČKA

ZNANJA


II. SKAKANJA

5. Sunožni i jednonožni

poskoci po označenim

prostorima


sunožne i jednonožne

poskoke s većim brojem

ponavljanja. Samostalno

ih izvodi i demonstrira

ostalim učenicima.

Izvodi sunožne i

jednonožne poskoke s

manjim grčenjem nogu

u koljenima i manjom

opuštenosti muskulature

trupa.

Izvodi sunožne i

jednonožne poskoke s

većim grčenjem nogu u

odrazu. Bez zamaha

rukama ili rukama

oslonjenim o kukove

Poznaje strukturu

sunožnih i jednonožnih

poskoka ali ima

pogrešaka u zategnutosti

položaja trupa, grči noge

u koljenima pri odrazu,

ne može povezati više

skokova zaredom.


istovremeni odraz s obje

noge niti odraz s jedne

noge. Nije u stanju

uskladiti zamah rukama

sa odrazom.

6. Preskakanje kratke

vijače sunožno u mjestu

U potpunosti točno

izvodi preskakanje kratke

vijače s većim brojem

ponavljanja.. Pravilno drži

tijelo, rad ruku i nogu

usklađen. Samostalno ih

izvodi i demonstrira

ostalim učenicima.

Preskakanje kratke

vijače izvodi s manjim


tijela-opuštenost

muskulature tijela,

manji broj ponavljanja.

Izvodi preskakanje

kratke vijače s većim

greškama u početnom i

završnom položaju i

jednim do dva

ponavljanja.

Poznaje strukturu

preskakanje kratke

vijače, ali ju izvodi s

greškama u početnom i

završnom položaju,

nemomogučnošću

povezivanja više

poskoka zaredom

Nije u stanju izvesti niti

jedan sunožni poskok

preko vijače.

7. Poskoci u

mješovitome uporu

uzduž švedske klupe

U potpunosti točno

izvodi bočne preskoke

uporom rukama uzduž

švedske klupe. Pravilno


usklađen. Samostalno ih

izvodi i demonstrira

ostalim učenicima.

Izvodi bočne preskoke


švedske klupe s

manjom opuštenosti

muskulature trupa i

ruku, niže podignutim

kukovima.

Izvodi bočne preskoke


švedske klupe s

pogreškama u početnom

položaju, manjim brojem

ponavljanja, grčenjem

ruku u laktovima,

uvinutim trupom.

Poznaje strukturu bočnog

preskoka, ali ima

pogreške u početnom i


kratko izvođenje

zadatka, naizmjenični

odraz jednom pa drugom

nogom.


bočne preskoke uporom

rukama uzduž švedske

klupe niti naizmjeničnim

odrazom jedne pa druge

noge.

138

III. BACANJA

8. Bacanje loptice u

dalj s mjesta lijevom i

desnom rukom

U potpunosti točno

izvodi bacanje loptice u

dalj s mjesta lijevom i

desnom rukom. Pravilno





demonstrira ostalim

učenicima.

Bacanje loptice u dalj s

mjesta izvodi s manjim

pogreškama držanja

tijela u početnom i

završnom položaju.

Bacanje loptice u dalj s

mjesta izvodi s većim

pogreškama držanja

tijela u početnom i


manjom neusklađenosti

ruku i nogu.

Poznaje strukturu

izvedbe bacanja loptice u

daj s mjesta lijevom ili

desnom rukom, ali izvodi

s velikom pogreškama u

početnom i završnom

položaju, nemogućnost

bacanja jednom rukom.


bacanje loptice u dalj s

mjesta niti lijevom niti

desnom rukom.

MOTORIČKA

ZNANJA


9. Bacanje lakših lopti

u vis na različite načine

i hvatanje


bacanje lakših lopti u vis

na različite načine.

Pravilno drži tijelo, rad

ruku i nogu usklađen.

Razumije i primjenjuje

sve elemente, samostalno

ih izvodi i demonstrira

ostalim učenicima.

Bacanje lakših lopti u

vis na različite načine i

hvatanje izvodi s

manjim pogreškama u


položaju.

Bacanje lakših lopti u vis

na različite načine i

hvatanje izvodi s većim


i završnom položaju.

Poznaje strukturu

izvedbe bacanja lakših

lopti u vis na različite

načine i hvatanje ali

izvodi s velikim


i završnom položaju,

nemogućnost hvatanja

lopte.


bacanje lakših lopti u vis

na različite načine i

hvatanje niti na jedan

način.

9. Bacanje lakših lopti o

tlo na različite načine

U potpunosti bez

pogrešaka izvodi bacanje

lakših lopti o tlo i

hvatanje. Razumije i



demonstrira ostalim

učenicima.

Bacanje lakših lopti o

tlo i hvatanje izvodi s

manjim pogreškama u


položaju.

Bacanje lakših lopti o tlo

i hvatanje izvodi s većim


i završnom položaju.

Poznaje strukturu

izvedbe bacanja lakših

lopti o tlo i hvatanje

izvodi s manjim



nemogućnost bacanja

jednom od ruku.


bacanje lakših lopti o tlo

i hvatanje.

IV. KOLUTANJA Bez pogrešaka izvodi

bočno kotrljanje s

Izvodi bočno kotrljanje

s uzručenjem za 360° u

Izvodi bočno kotrljanje s

uzručenjem za 360° u

Poznaje strukturu

izvedbe bočnog


bočno kotrljanje s

139

11. Bočno valjanje u

lijevo i desno

uzručenjem za 360° u

jednu i drugu stranu

uzduž dvije strunjače.

jednu i drugu stranu s

manjom opuštenosti

muskulature trupa, nogu

i ruku.

jednu i drugu stranu s



većom opuštenosti


i ruku.

kotrljanja s uzručenjem

za 360° u jednu i drugu

stranu, ali ima pogreške

u početnom i završnom

položaju, manjom

količinom rotacije 180°,

nemogućnost okretanja u

jednu stranu.

uzručenjem niti za 180°

u jednu i drugu stranu ili

ne može savladati dužinu

jedne strunjače.

12. Povaljke u ležanju (

na leđima, na leđima s

grčenim tijelom, na

trbuhu)

Bez pogrešaka izvodi

povaljke .

Povaljke izvodi s

manjom opuštenosti


i ruku.

Izvodi povaljke s



većom opuštenosti


i ruku.

Poznaje strukturu

povaljke, ali ima

pogreške u početnom i

završenom položaju kao

i u ostatku elementa.


povaljke.

MOTORIČKA

ZNANJA


13. Kolut naprijed niz

kosinu

U potpunosti točno

izvodi kolut naprijed niz

kosinu. Pravilno drži

tijelo, rad ruku i nogu




demonstrira ostalim

učenicima.

Izvodi kolut naprijed

niz kosinu s

nenaglašenim početnim

i završnim položajem,


prilikom postavljanja

dlanova na tlo,

preranim ili prekasnim

grčenjem nogu.

Izvodi kolut naprijed niz

kosinu s pogrešnim

početnim i završnim

položajem, nepružanjem

nogu za vrijeme rotacije,

nedovoljnim

zadržavanjem glave na

prsima za vrijeme

rotacije, manjim

izostankom dinamike za

vrijeme rotacije.

Poznaje strukturu

izvedbe koluta naprijed

niz kosinu s pogrešnim

početnim i završnim

položajem,

postavljanjem ruku ispod

sebe, nedovoljnom

zaobljenim leđima,

nepružanjem nogu

prilikom postavljanja

dlanova, zaostajanjem

glave za vrijeme rotacije.

Nije u stanju niti uz

pomoć izvesti kolut

naprijed niz kosinu.

V. PENJANJA I

PUZANJA

Ocjenjuju se kao dijelovi poligona ili nekih drugih sportskih tehnika.

140

14. Puzanje i

provlačenje na različite

načine

15. Penjanje i silaženje

po švedskim ljestvama

VI. VIŠENJA I

UPIRANJA

16. Različiti položaji

visova i hvatova


jedan položaj visa.

Izvodi jedan položaj

visa s manjom

nesigurnošću i

nestabilnošću.

Poznaje strukturu

izvedbenog položaja

visa, ali s većom

nesigurnošću i

nestabilnošću.

Poznaje strukturu jednog

položaja visa samo uz

pomoć.


pomoć izvesti jedan

položaj visa.

17. Različiti mješoviti

upori u mjestu i

kretanju na tlu i

spravama (upor za

rukama, pred rukama,

tačke)


kretanje u mješovitom

uporu prema

naprijed/natrag.

Izvodi kretanje u

mješovitom uporu

prema naprijed/natrag s

manjim odstupanjima u

dinamici cjelokupnog

kretanja, manjim

grčenjem koljena.

Izvodi kretanje u

mješovitom uporu prema

naprijed/natrag s većim

odstupanjima u dinamici

cjelokupnog kretanja,

manjim grčenjem

koljena.

Poznaje strukturu

izvođenja kretanja u

mješovitom uporu prema

naprijed/natrag ali

prilikom izvedbe vidljiva

su odstupanja u dinamici,

smjeru, odstupanja u

dinamici izmjenjivanja

odrazne noge/ruke.


kretanje u mješovitom

uporu prema

naprijed/natrag.

18. Upor za rukama

osloncem nogama na

povišenje

Kada učenici dobro svladaju tehniku upora za rukama osloncem nogama na povišenje, ocjenjivanju tehnike pridodaje se visina oslonca

nogama: što su noge postavljene na veće povišenje, odnosno što je položaj tijela bliži stoju na rukama, to je ocjena viša.

MOTORIČKA

ZNANJA


19. Stoj na lopaticama Potpuno točno i bez

pogreške izvodi

samostalno stoj na

lopaticama.

Stoj na lopaticama

izvodi samostalno s


dok dolazi u okomiti

Samostalno izvodi stoj

na lopaticama s



Stoj na lopaticama izvodi

samostalno ili uz pomoć

s pogreškama u



pomoć izvesti stoj na

lopaticama.

141

položaj, manjom

opuštenosti i

nestabilnosti prilikom

zadržavanja okomitog

položaja.

većim grčenjem nogu

dok dolazi do okomitog

položaja, većom

opuštenošću zadržavanja

stoja na lopaticama.

položaju, nemogućnosti

zadržavanja okomitog

položaja, velikom

opuštenosti prilikom

zadržavanja stoja na

lopaticama.

VIII. RITMIČKE

STRUKTURE

20. Hodanja i trčanja

uz glazbenu pratnju

U potpunosti točno

izvodi hodanje i trčanje uz

glazbenu pratnju. Pravilno


usklađen.


glazbenu pratnju izvodi

s manjim greškama u

držanju tijela.


glazbenu pratnju izvodi s

manjim greškama u

držanju tijela, manjim

gubitkom ritma.



većim greškama u

držanju tijela i većim

gubitkom ritma.


hodanje i trčanje uz

glazbu.

21. Oponašanja

prirodnih pojava i

raspoloženja uz

glazbenu pratnju


oponašanja prirodnih

pojava i raspoloženja uz

glazbenu pratnju.

Oponašanja prirodnih


glazbenu pratnju izvodi

s manjim gubitkom

ritma.




većim gubitkom ritma.




većim gubitkom ritma.


oponašanja prirodnih


glazbenu pratnju.

VII. IGRE

22. Elementarne igre

bez pomagala

Ocjenjuju se u okviru motoričkih dostignuća.

23. Štafetne igre bez

pomagala

24. Slobodno

poigravanje i vođenje

lopte (N)


slobodno poigravanje i

vođenje lopte nogom.

Slobodno poigravanje i

vođenje lopte nogom

izvodi s manjim

gubitkom kontrole nad

loptom.



izvodi s većim gubitkom

kontrole nad loptom.



izvodi s velikim

gubitkom kontrole nad

loptom.

Nije u stanju slobodno

izvesti slobodno

poigravanje i vođenje

niti jednom nogom.

25. Slobodna igra sa

smanjenim brojem

igrača u označenom

Ocjenjuju se u okviru motoričkih dostignuća

142

prostoru (3:3, 4:4) (N)

MOTORIČKA

ZNANJA


MOTORIČKA

DOSTIGNUĆA

Motorička dostignuća

iznad prosjeka.

Pokazuje napredovanje u

svim motoričkim

dostignućima.

Motorička dostignuća u

granicama prosječnosti.


dobra, bolja od

prethodnih.


zadovoljavajuća.

U motoričkim

dostignućima napredak

spor, ali se uočava.


ispod granica prosjeka.

U motoričkim

dostignućima pokazuje

mali napredak.


loša.

U motoričkim

dostignućima ne

pokazuje napredovanje.

Motorička dostignuća su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti, a izražavaju se putem sposobnosti učenika da ih u

konkretnoj motoričkoj aktivnosti poveže i maksimalno iskoristi radi postizanja što boljeg rezultata. Provjeravanje motoričkih dostignuća

vrši se putem testova. Kao i za provjeravanje i ocjenjivanje motoričkih znanja, tako i za motorička dostignuća treba izraditi testove za

provjeru. Jednom utvrđeni normativi ne vrijede zauvijek. Oni su kriterijske vrijednosti za procjenjivanje i ocjenjivanje postignutih

rezultata za iste učenike samo u jednoj školskoj

godini.

Brzo trčanje do 20 m-brzina izvođenja u sekundama

Preskakanje kratke vijače-broj preskoka

Bacanje loptice- udaljenost bačene loptice u metrima

Bacanje loptice u vis-broj ponavljanja

Bacanje loptice o tlo-broj ponavljanja

Poligon s puzanjima, provlačenjima i penjanjima

Upor za rukama-visina oslonca

Igre- broj ponavljanja bacanja, hvatanja, dodavanja

Elementarne igre bez pomagala

143

Štafetne igre bez pomagala

Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom prostoru

Nogomet

FUNKCIONALNE

SPOSOBNOSTI

F3

Funkcionalne sposobnosti

izrazito razvijene uz

kontinuiran napredak.

Funkcionalne

sposobnosti primjereno

razvijene.

Napredak kontinuiran.

Funkcionalne

sposobnosti u prosjeku.

Napredak spor ali se

uočava.

Funkcionalne

sposobnosti ispod

prosjeka.

Mali napredak.

Funkcionalne

sposobnosti nerazvijene.

Nema napretka.

Ravnatelj:

Mario Bontek

Documents

ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA ...os-sveti-djurdj.skole.hr/upload/os-sveti-djurdj/images/static3/1163/File/Dokumenti... · (Sklonidba imenica) Pridjevi (određeni