Elementi Izgradnje Informacionih Sistema

311Elementi izgradnje informacionih sistema

Elementi izgradnjeinformacionih sistema 6Osnovne metode izgradnje informacionih sistema lIstra�ivanje sistema l Sistemska analiza l Dizajnsistema l Razvoj softvera, implementacija i odr�avanjesistema l Primjer realne primjene l Neka pitanja zaprovjeru znanja

312 Elementi izgradnje informacionih sistema

Svaka budala mo�e smisliti razne naèine zakori�tenje kompjutera, ali potrebna je

inteligencija da bi smislili konsekvence takveupotrebe, ukupnu cijenu i moguænosti da se

pojave eventualni problemi.

Fred Joseph Gruenenberg, 1975.


Osnovne metode izgradnje informacionih sistema

Glavni problem sa kojim se susreæu savremeni menad�eri je pitanjepronala�enja boljih naèina da se doðe do potrebnih informacija.Odgovor le�i u razvoju informacionih sistema, odnosno u analizi idizajnu sistema.

Kompjuterski bazirani informacioni sistemi su produkt razvojnog ciklusabaziranog na dizajniranju zasnovanom na analizi informacionih zahtjevaorganizacije. Zlatno pravilo koje vodi ka �eljenom cilju le�i u tome da korisnikkompjutera treba da nauèi da bude analizator svoga sopstvenogsistema. Osnovna izgradnje informacionog sistema je sistemski pristup kojiima dvije osnovne karakteristike:

l Kori�tenje sistemskog pristupa znaèi takav pogled koji poku�avada pronaðe sisteme, podsisteme i komponente sistema u pojavi kojuprouèavamo, na takav naèin da su obuhvaæeni svi znaèajni faktori i njihovemeðusobne veze. Ovim pristupom posmatramo komponente i relacije usistemu dok analiziramo specifièni problem i formuli�emo njegovo rje�enje.

Sistemski pristup je bio prisutan kroz ovaj cjelokupni tekst tako �to smoprouèavali informaciono procesiranje, kompjutere, informacione mre�e iposlovne firme kao sisteme sa komponentama ulaza, procesiranja,izlaza, memorisanja i kontrole.

Na analogan naèin sistemska analiza i dizajn postaju procesom u kojemkorisnici i analitièari sistema utvrðuju kako se ove baziène funkcijeinformacionog procesiranja trebaju i mogu ostvariti. Funkcije sistemaukazuju na osnovna pitanja ulaza, procesiranja, izlaza, memorisanja ikontrole zajedno sa povezanim hardverom, softverom i personalom, tj.na pitanja koja tra�e odgovor u procesu analize i dizajna sistema.

l Sistemski pristup ukazuje na proces prouèavanja problema iformulisanja rje�enja. Prouèavanje problema i formulisanje rje�enja semo�e shvatiti kao organizovani sistem meðusobno povezanih aktivnosti(èesto zvanim sistemskim razvojnim ciklusom ili sistemskim�ivotnim ciklusom). Prema tome, razvoj kompjuterskih aplikacija trebada u sebi ukljuèuje razvojni ciklus informacionih sistema putem


koga korisnici i analitièari razviju kompjuterski bazirane informacionesisteme.

Tradicionalni razvojni ciklus informacionih sistema na kojem su zasnovanemnoge savremene metodologije ukljuèuje faze:

(1) istra�ivanja

(2) analize

(3) dizajna

(4) razvoja softvera

(5) implementacije i

(6) odr�avanja.

Razvoj korisnièke aplikacije treba da bude sistematski, vi�eetapni procesbaziran na konceptu sistemskog razvojnog ciklusa u kojem su sve prisutneaktivnosti povezane i meðusobno zavisne. U stvarnosti nekoliko razvojnihaktivnosti se mo�e javiti u isto vrijeme i razlièiti dijelovi razvojnog projektamogu biti u razlièitim etapama razvojnog ciklusa.

Proces razvoja kompjuterski baziranih informacionih sistema se stalno mijenjaiz razloga:

(1) �to projekti razvoja sistema traju dugo,

(2) �to je u porastu broj nezapoèetih i nedovr�enih projekata,

(3) �to su tro�kovi razvoja sistema i odr�avanja postali preveliki,

(4) �to zavr�eni sistemi imaju jo� uvijek mnogo gre�aka i ne izlaze u susretkorisnikovm zahtjevima, i napokon

(5) �to se de�avaju stalne promjene u poslovnom sistemu koje zahtijevajuodgovarajuæe promjene svakog informacionog sistema.

Osim toga, promjene koje se javljaju kod razvoja informacionih sistema surezultati promjena naèina na koji se kompjuteri koriste. Prije su se mnogeposlovne kompjuterske aplikacije mogle svrstati u tzv. prespecificiranoprogramiranje. Zahtjevi za procesiranje su se utvrðivali unaprijed, tako


da se proces konvencionalnog razvoja sistema mogao koristiti onde gdje semogu postiæi formalna determinacija sistemskih zahtjeva i specifikacija.

Meðutim, sada mnoge poslovne aplikacije kompjutera se mogu klasificiratikao korisnièki upravljane gdje korisnici ne znaju taèno �ta �ele sve dokne isku�aju sve moguæe verzije. Odgovor organizacija koje koriste kompjuterei kompjuterske industrije na ove probleme je bio kako u dramatiènompoveæanju razvoja i akvizicije aplikacionih softverskih paketa, tako i unagla�avanju novih naèina razvoja korisnièkih aplikacija koje su usko povezanesa novim sistemskim i softverskim razvojnim metodama i to:

(1) strukturirani razvoj sistema

(2) kompjuterski asistirani razvoj sistema

(3) prototipski razvoj i

(4) korisnièki razvoj.

Mnogi softverski paketi namijenjen kompjuterski asistiranom razvojusistema su u isto vrijeme i takvi paketi koji se koriste u kompjuterskiasistiranom programiranju. Paketi puput generatora aplikacija igeneratora izvje�taja poma�u korisnicima ili analizaotirma sistema urazvijanju aplikacija ili pak izvje�taja bez potrebe prolaska kroz mnoge odtradicionalnih etapa u razvoju sistema.

Ostali paketi kompjuteriziraju dijelove konvencionalnih procesa u razvojusistema kao �to to èine paketi koji automatski proizvode sistemskudokumentaciju ili rjeènike podataka. Paketi nazvani generatori razvojasistema nude automatizovane alatke za pojedine etape u razvoju sistema.Ovi softverski alati su doprinijeli pojavi i razvoju dva tipa kompjuterskiasistiranog razvoja sistema: prototipski i korisnièki razvoj sistema.

Prototipski razvoj je tzv. �brzi i prljavi� naèin u razvoju sistema gdje seaktuelni radni model (prototip) informacionog sistema koji treba korisnikbrzo razvija, uz kori�tenje generatora aplikacija i interaktivnog procesa izmeðuanalitièara i korisnika. Korisnik mo�e odmah otpoèeti sa kori�tenjem prototipai analitièar ga modificira sve dok on ne bude prihvatljiv za korisnika. Tada seradi finalna verzija sistema, koja se zatim predaje nazad korisniku na upotrebu.


Korisnièki razvoj sistema se èesto naziva i �uradi sam� naèin razvojasistema. Naime, informatièarski obrazovanim korisnicima èesto nisu potrebnisistemski analitièari i programeri da bi razvili potrebne aplikacije.

Nove i pobolj�ane tradicionalne metode èine posao razvoja informacionihsistema lak�im, ali ga ne elimini�u. Mnoge hardverske i softverske alatkeolak�avaju prolaze kroz nekoliko iteracija u procesu razvoja sistema sve dokse sistem ne rafinira do taèke prihvatljivosti, ali neovisno o tome korisnici isistemski analitièari jo� uvijek moraju koristiti sistemski pristup priizgradnji efikasnih informacionih sistema. Ne mo�e se napraviti dobar sistemako ignori�ete kako æe se izvr�avati funkcije sistema: ulaza, obraðivanja, izlaza,smje�tanja i kontrole.

Ne mo�ete dizajnirati adekvatan sistema ako ne uradite neke od glavnihaktivnosti u razvoju sistema, kao �to je utvrðivanje ekonomske izvodivosti,istra�ivanja o va�im stvarnim informacionim potrebama testiranja va�egsistema ili razvoja adekvatne dokumentacije. Najva�nije odgovornosti kojeimaju korisnici i sistemski analitièari u svakoj fazi konvencionalnog razvoja

Slika 6.1Sa�etak

odgovornostikorisnika istruènjaka

informatièarakod razvoja

tradicionalnihinformacionih

sistema


veæine kompjuterski baziranih informacionih sistema su dati na slici 6.1.Korisnici su duboko involvirani od samog poèetka do konaène instalacije i radasistema. Korisnikov anga�man rezultira sa tri najva�nije �dobiti�:

(1) Novi sistemi bolje reflektiraju prave informacione potrebe i moguænostikorisnika sistema.

(2) Novi sistemi su prihvatljiviji za korisnike, po�to su oni rezultat udru�enihnapora, a ne razvoja uèinjenog �spolja�.

(3) Korisnikov anga�man poma�e u osiguravanju dalje kooperacije sa drugimkorisnicima u rje�vanju problema koji se poènu pojavljivati nakoninstaliranja sistema i putanja u rad.

Sada æemo ne�to detaljnije proæi kroz pojedine faze tradicionalnog metodarazvoja �ivotnog ciklusa jednog informacionog sistema.

Istra�ivanje sistema

U prvoj fazi izgradnje informacionog sistema, nazvanoj faza istra�ivanja,potrebno je odgovoriti na niz pitanja kao �to su:

l Da li je moguæe rje�enje na�eg problema na postojeæem tehnolo�kom nivoui uz data finansijska i druga ogranièenja?

l Da li smo i kako suoèeni sa informacionim problemom?

l �ta je prouzrokovalo taj problem?

l Da li bi novi unaprijeðeni informacioni sistem pomogao u rje�avanjuproblema?

l Koji bi to izvodiv informacioni sistem predstavljao rje�enje na�egproblema?

Rezultat ove vaze je definicija preliminarne studije odgovarajuæeg sistemakoji se treba razviti i koja se naziva studija izvodivosti. Ova faza ukljuèujeu sebi standardne korake u sluèajevima kad god se predla�e razvoj iole veæegili slo�enijeg informacionog sistema.


Studija izvodivosti je preliminarna studija koja utvrðuje korisnikoveoèekivane informacione potrebe i ciljeve, ogranièenja, osnovne zahtjeve zaresurse, tro�kove/korisnost i naposlijetku izvodivost predlo�enih projekata.Nalazi ovakve preliminarne studije se obièno formalizuju u obliku pisanogizvje�taja, koji se dostavlja menad�mentu kako bi na osnovu nje donijeli odlukuo tome da li æe se uop�te zapoèeti posao razvoja.

Najèe�æe kori�tene metode prikupljanja informacija, kako od sada�njih tako iod potencijalnih korisnika, potrebnih za studiju izvodivosti, kao i za drugeetape u razvoju sistema su:

l Lièni intervjui sa korisnicima, operaterima i menad�erima.

l Ispitivanja odgovarajuæih pojedinaca u organizaciji.

l Lièna posmatranja postojeæeg poslovnog i informacionog sistema u akciji.

l Pregledanja dokumenata, izvje�taja, medija podataka, uputstava saprocedurama i ostalih vrsta sistemske dokumentacije.

l Nadziranje knjigovodstva i menad�erskih izvje�taja s ciljem prikupljanjastatistièkih podataka kao i podataka vezanih za tro�kove operacijeinformacionog procesiranja.

Osnovne karakteristike sistema koje korisnici i analitièari treba daidentificiraju u studiji izvodivosti su:

l Utvrðivanje informacionih potreba

l Definisanje problema i moguænosti

l Utvrðivanje ciljeva sistema

l Indentificiranje sistemskih ogranièenja

l Utvrðivanje sistemskih kriterija

l Ekonomska, tehnolo�ka i operativna izvodivost

l Analiza tro�kova/dobiti

l Povrat pri analizi investicija

l Izvje�taj studije izvodivosti.


Utvrðivanje informacionih potreba se zasniva odgovorima na pitanjakao �to su ko treba, kakve informacije, gdje, kada i za�to. Umjesto odgovoratipa �Dajte mi sve èinjenice� ili �Dajte mi vi�e informacija nego �to ih dobijamsada� kojima se ni�ta ne precizira niti poja�njava u pogledu informacionihzahtjeva, potrebno je doæi do preciznijih izjava o informacionim potrebma kao�to je npr: �Mi trebamo neposredno upozoravanje u vezi s bilo kojimproizvodom koji je pao ispod minimalnog nivoa na zalihama�.

Prilikom definisanja problema i moguænosti moraju se odvojiti simptomiod problema. Za razliku od npr. utvrðivanja èinjenice da �prodaja opada�koja ne predstavlja konkretno definisan problem, mogu se navesti primjeriproblema i moguæih izjava koje bli�e opisuju èinjenice kao �to su:

l Problem: Prodavci gube narud�be jer ne mogu dobiti tekuæe informacijeo proizvodnim cijenama i moguænostima.

l Moguænost: Mo�emo poveæati prodajni uèinak, ukoliko bi prodavce mogliopskrbiti sa trenutnim odgovorima na njihove zahtjeve u vezi sanavoðenjem cijena i raspolo�ivim kolièinama pojedinih proizvoda.

Utvrðivanje ciljeva sistema se odnosi kako na poslovne sisteme, tako ina informacione sisteme ukljuèene u projekat. Moraju se utvrditi glavni ciljeviposlovnih aktivnosti (prodaje, kupovine, otpreme itd) kao i informacionihsistema koji podr�avaju ove aktivnosti. Ciljevi se ne bi trebali definisati putemnepreciznih pojmova. Npr., uporedite cilj �Pobolj�ati efikasnost�, sa definicijom,kao �to je: �Distributivnom odjeljenju obezbijediti informacije o proizvodnomprocesu najkasnije sat vremena po svakoj nastaloj promjeni�.

Indentifikovanje sistemskih ogranièenja znaèi identifikaciju�ogranièenja� predlo�enog sistema, �restrikcije� ili njihove �granice�, tj.restrikcije koje limitiraju formu i sadr�aj dizajna sistema. Ona mogu bitieksterna za jednu poslovnu organizaciju kao �to su npr. restrikcije kojeproizilaze iz zakona, sporazuma ili pak standardizacija u vezi sa formatom ivelièinom izvornih dokumenata ili izlaznih dokumenata.

Unutra�nja ogranièenja mogu nastati iz neadekvatnih organizacionih resursaili pak iz konfliktnih informacionih potreba i ciljeva razlièitih odjeljenja ipersonala. Npr., cilj blagovremenog obezbjeðivanja informacijama oproizvodnji distributivnog odjeljenja mo�e biti ogranièen tako da tro�kovi rada


novog sistema ne smiju prema�iti tro�kove postojeæeg sistema i ne smiju seuvesti dodatne obaveze na zaposleni personal.

Utvrðivanje sistemskih kriterija je praktièno definisanje kriterija kojiæe se koristiti pri vrednovanju izvodivosti alternativnih sistema koji sepredla�u. Kriteriji se moraju takoðer poredati prema va�nosti, jer kriterij kao�to je �niski tro�kovi� mo�e doæi u konflikt sa kriterijem kao �to je �brziodgovor�. Tipiène katerogije kriterija su: brzina odgovora, tro�kovi rada,taènost, pouzdanost, odr�avanje, obuka, kapacitet i bezbjednost.

Jedan od bitnih ciljeva studije izvodivosti le�i u procjenjivanju alternativnihsistema putem analiza tro�kova/dobitaka i ostalih metoda evaluacije.�Izvodivost� predlo�enog sistema mo�e se evaluirati putem tri glavnekategorije i to:

l Ekonomska izvodivost � da li oèekivane u�tede na tro�kovima,poveæanje profita i ostale dobiti prema�uju tro�kove razvoja ifunkcionisanja sistema.

l Tehnolo�ka izvodivost � da li se mo�e ostvariti ili razviti u poslovnojformi u odgovarajuæem vremenu dovoljno pouzdan softver i hardver kojitreba predlo�eni sistem.

l Operativna izvodivost � entuzijazam i moguænost menad�menta,zaposlenih i poslovnih partnera same organizacije u operisanju, upotrebii podr�ci predlo�enom sistemu.

Analize tro�kova/dobiti predlo�enog sistema su bitan dio studijeizvodivosti. Tro�kovi moraju ukljuèivati tro�kove kompjuterskog hardvera isoftvera, sistemskog dizajna i analize, programiranja, personala, treninga,instalacije i funkcionisanja. Ovakvi materijalni tro�kovi (nazvani imjerljivi tro�kovi) su komparativno laki za kvantificiranje, u poreðenju saanalizom nematerijalnih tro�kova (nazvani i nemjerljivi tro�kovi), kao�to su gubljenje kupèeve dobre volje ili pad morala zaposlenih izazvan gre�komili poremeæajima proisteklim iz instaliranja novog sistema.

Na analogan naèin materijalne dobiti se komparativno lak�e procjenjuju, kao�to su npr. smanjenje izdataka za dohotke uposlenih koje je izazvanoredukcijom personala ili pak smanjenje tro�kove inventarnog odr�avanja kojeje izazvano redukcijom inventara. Nematerijalne dobiti se mnogo te�e


procjenjuju jer tipièni za ovu kategoriju su iskazi tipa �bolje uslu�ivanje kupca�ili �br�a i mnogo preciznija informacija za menad�ment�.

Kao ilustracija materijalne dobiti mogu poslu�iti slijedeæi primjeri:

l Poveæanje prodaje ili profita, odnosno pobolj�anje u proizvodnoj kvalitetiili kvaliteti usluga.

l Smanjenje tro�kova informacionog obraðivanja kao �to je eliminacijanepotrebnih procedura i dokumenata.

l Smanjenje operativnih tro�kova kao �to je redukcija u tro�kovimaodr�avanja inventara.

l Smanjenje tra�enih investicija.

l Poveæanje operativnih moguænosti i efikasnosti, odnosno pobolj�anje uproizvodnim moguænostima i efikasnosti kao �to je npr. manje kvarova,gubitka vremena ili èekanja.

Kao ilustracija nematerijalne dobiti mogu poslu�iti slijedeæi primjeri:

l Nove ili unaprijeðene informacione moguænosti, odnosno informacija kojaje preciznija i koja dolazi blagovremenije, kao i novi tipovi i formeinformacija.

l Pobolj�anje moguænosti u analizama kroz matematièke simulacije.

l Pobolj�anje usluge kupcu i blagovremenija usluga.

l Pobolj�anje morala zaposlenih kroz eliminaciju tegobnih dosadanihposlova.

l Unapreðenje u dono�enju odluka menad�menta kroz bolje informacije ianalizu odluka.

l Unapreðenje kompetitivne pozicije kao i br�i i bolji odgovor na akcijekonkurencije.

l Pobolj�anje poslovnog i dru�tvenog imid�a.

Tipièno pitanje koje postavljaju menad�eri se odnosi na povrat pri analiziinvesticija i ono se uglavnom svodi na upit: �Da li æe investiranje u novi ilipobolj�ani sistem proizvesti zadovoljavajuæi prihod, tj. povrat?�


Jedan naèin da se odgovori na njega bi bio da se izraèuna procenat kolikoiznosi povrat u odnosu na investicije kod novih ili pobolj�anih predlo�enihsistema.

PNI - povrat na investicije

UP - uveæani profit zahvaljujuæi i/ili poveæanom prihodu

NI - nove investicije koje se zahtijevaju

RI - redukcije u investicijama

Koncept povrata na investicije (PNI � engl. Return on investment � ROI)nagla�ava tri potencijalna metoda ostvarivanja ekonomske izvodivostipredlo�enog sistema:

l Smanjenje tro�kova (kao �to su ni�i tro�kovi funkcionisanja).

l Poveæanje prihoda (kao �to je poveæanje prodaje).

l Smanjenje investicija (kao �to je smanjenje u inventarnim zahtjevima).

Ovisno o odgovorima na ovo pitanje vrlo èesto se odluèuje da li iæi u projekat.I na kraju je potrebno rezultate ispitivanja sistema dati u pisanoj formi putemizvje�taja studije izvodivosti. Ovakav izvje�taj tipièno sadr�i:

l Preliminarne specifikacije predlo�enog novog ili unaprijeðenog sistema,ukljuèujuæi sistemski kriterij i ogranièenja.

l Evaluaciju ekonomske, tehnolo�ke i operacione izvodivosti predlo�enogsistema.

l Plan razvoja predlo�enog sistema sa zakljuècima koje treba da usvojirukovodstvo firme.

Dokumenti i saop�tenja u okviru izvje�taja govore o nalazima studijeizvodivosti menad�menta i ostalim korisnicima kojima bi informacije izizvje�taja poslu�ile kao osnov pri odluèivanju da li odobriti prijedlog ili ne.


Sistemska analiza

Odobravanje studije izvodivosti znaèi da faza sistemske analize mo�e otpoèeti.Bilo da brzo �elite da razvijate novu aplikaciju ili pak da se ukljuèite udugotrajni projekat, jo� uvijek je neophodno da izvedete nekoliko baziènihaktivnosti sistemske analize. Veæina ovih aktivnosti su zapravo pro�irenjaonih aktivnosti koje su se koristile pri voðenju studije izvodivosti, plus nekinovi alati specifièni za sistemsku analizu. Tradicionalno sistemska analizaukljuèuje studije:

l Postojeæeg informacionog sistema i njegove uloge u organizaciji.

l Informacionih potreba organizacije i njenih korisnika.

l Moguænosti informacionih sistema potrebnih da bi se iza�lo u susretinformacionim potrebama korisnika.

Finalni produkt sistemske analize su sistemski zahtjevi (takoðe se zovu ifunkcionalnim specifikacijama ili funkcionalnim zahtjevima) za predlo�eni noviili unaprijeðeni informacioni sistem, dok za velike razvojne projekte ovo imaformu izvje�taja o potrebama sistema. Tu se specificiraju moguænosti potrebneza svaku funkciju sistema za procesiranje informacija da bi se iza�lo u susretinformacionim potrebama korisnika. Dizajniranje sistema koji izlazi u susretovim specificiranim sistemskim potrebama tada postaje cilj faze sistemskogdizajna.

Sistemska analiza mo�e biti serija aktivnosti od vrha ka dnu (eng. top down)i strukturirana serija aktivnosti koja koristi veliki dio filozofije i metodologijestrukturiranog programiranja. Umjesto da se prvo fokusira na osnovnezahtjeve predlo�enog sistema (pristup od dna ka vrhu � eng. bottom up),strukturirana analiza poèinje sa analizom zahtjeva organizacije (pristupod vrha ka dnu � top-down), nakon èega se kreæe u nizu strukturiranih korakaka analizi glavnih podsistema ili modula, te zatim ka analizi postojeæeginformacionog sistema i konaèno ka analizi informacionih zahtjeva predlo�enogsistema.

Analiza korisnikove organizacije mo�e biti prilièno kompleksna zasistemskog analitièara koji radi na velikom projektu, a koji ne zna mnogo oodgovarajuæoj korisnikovoj organizaciji. Ona je neophodna jer nije moguæe


unaprijediti ili razviti novi informacioni sistem ako znate vrlo malo ookru�enju u kome se nalazi organizacija kao i o samoj organizaciji. Raditoga treba izvr�iti analizu same organizacije, njene strukture menad�menta,poslovnih aktivnosti, kao i informacionog sitema koji je bio instaliran. Npr.,ne mo�ete dizajnirati novi sistem kontrole inventara za lanac robnih kuæadok ne nauèite kako funkcioni�e sama kompanija, odnosno koje su to vrsteposlovnih aktivnosti koje utièu na njen inventar.

Analiza postojeæeg sistema koji æe biti unaprijeðen ili zamijenjenpodrazumijeva analiziranje kako postojeæi sistem koristi hardverske resurse(opremu i medije), softverske resurse (programe i procedure) i resurseljudi (korisnike i osoblje koje se bavi informacionim sistemom) zatransformaciju resursa podataka u informacione proizvode zakorisnike. Drugim rijeèima, trebate analizirati kako se ovi sistemski resursikoriste za ostvarenje funkcija informacionog procesiranja: ulaza, obrade,izlaza, smje�tanja i kontrole.

Ulaz se prikuplja sa izvornih dokumenata i konvertuje u podatke koje ma�inamo�e prihvatiti putem procesa unosa podataka ili putem online terminalakao �to su POS terminali.

Ulaz u sistem se sastoji od:

l Transakcionih podataka. Primjeri: Prodajna transakcija.

l Prilagoðavanje baze podataka. Primjer: Promjena kupèevog kreditnoglimita, uz pomoæ online terminala u kreditnom odjeljenju ili putemobraðivanja �formulara za poveæanje kredita� koji je poslao kupac.

l Upita. Primjer: Koliko je dugovanja na kupèevom raèunu?

l Izlaza iz drugih sistema. Primjer: Izlaz iz sistema za obraðivanje prodajnenarud�be/transakcije sadr�i podatke koji su potrebni za ulaz u sistem zakontrolu inventara da bi se korektno izvele transakcije koje mijenjajuiznos postojeæeg inventara.

Obrada, odnosno hardver, softver i personal jednog kompjuterskog sistema,obraðuje resurse podataka dajuæi a�uriranu bazu podataka kao i izlaz u viduinformacionih produkata. Primjer: kompjuterski sitemi, kompjuterskiprogrami i kompjuterski specijalisti regionalnih kompjuterskih centara su


povezani sa POS terminalima u prodavnicama kako bi obraðivali podatkeinformacionog sistema prodaje.

Izlaz mo�e uzeti jednu od slijedeæih formi:

l Izvje�taji. Primjer: Izvje�taj o analizi prodaje koji se bavi prodajom kojase ostvarila u vremenskom periodu na odreðenoj prodajnoj teritoriji, saodgovarajuæim proizvodima i prodavcima.

l Dokumenti. Primjer: Èek ili raèun.

l Odgovori i prikazivanja. Primjer: CRT terminal prikazuje stanjedugovanja na kupèevom raèunu. Ista informacija se mo�e takoðe prenijetidalje telefonom putem kompjuterske jedinice koja se bavi audio -odgovaranjem.

l Kontrolni listinzi. Primjer: Svaki put kada se �tampa platni èek zazaposlenog listing poznat kao platni registar se takoðe �tampa i upisujena magnetsku traku. Ovo poma�e osiguravanju �traga za raèunom� ukontrolne svrhe.

l Ulaz u druge sisteme. Primjer: Dio izlaza iz platnog sistema slu�i kao ulazu sistem koji se bavi raèunanjem tro�kova radne snage i sistem za voðenjeglavne knjige jedne firme.

Smje�tanje je funkcija pri kojoj se dodatni podaci ili informacije dobavljajuiz slogova i/ili datoteka i koji se a�uriraju u datoteke i baze podataka sistemada bi bili na raspolaganju za nove transakcije. Primjer: tekuæi kreditni bilanskupca se dobija kao odgovor na upite prodajnog personala.

Kontrole ulaza, obraðivanja, izlaza i smje�tanja obezbjeðuju hardver, softveri personal jednog sistema. Primjer: kompjuterski hardver posjedujeelektronska kola za provjeravanje gre�aka; softver sadr�i u sebi dijagnostièkeprogramske rutine i izlaz koji ukljuèuje kontrolni listing.

Analiza sistemskih zahtjeva poèinje sa odreðivanjem korisnikovihspecifiènih informacionih potreba. Ovaj korak se nekad i naziva analizompotreba ili analizom korisnikovih zahtjeva. Potom se ustanovljava koje su tomoguænosti informacijskog procesiranja potrebne za svaku sistemsku funkciju(ulaz, obraðivanje, izlaz, smje�tanje, kontrola) da bi se iza�lo u susretinformacionim potrebama. Ovo se naziva i analizom funkcionalnih zahtjeva.Nakon toga se utvrðuje koji su to zahtjevi logièkog sistema. To znaèi da u


ovoj fazi ne treba da ve�ete analizu za fizièke resurse hardvera, softvera iljudi koji se mogu koristiti.

Analiza sistemskih zahtjeva se fokusira na informacione zahtjeve korisnikanovog sistema, koji mora odgovoriti na pitanje: �Koja je informacija zaistapotrebna radi dono�enja odluka ili ostalih razloga?� Korisnici zajedno sa sistemanalitièarom moraju napraviti razliku izmeðu informacionih zahtjeva ipreferiranih informacija od strane korisnika kao i izmeðu esencijalnihinformacija i ne�eljenih ili nepotrebnih informacija.

Razvoj MIS i DSS koncepta zahtijeva da se sistemska analiza fokusira nainformacione zahtjeve koji su potrebni za dono�enje odluka unutar organizacije.Informacioni zahtjevi organizacije ne mogu se limitirati samo na fokusiranjesegmenta dono�enja odluka, jer su potrebne i informacije kao npr. one kojeslu�e u svrhe arhiviranja, pravnih i operativnih poslova. Primjer: Informacijao taksama na plate mora biti dostavljena upravnim agencijama, finansijskeinformacije vlasnicima dionica, a prodajne informacije kupcima.

Sistemski zahtjevi se dokumentuju u izvje�taj o sistemskim zahtjevimakoji je konaèni korak sistemske analize. Takav izvje�taj bi trebao obezbijeditidetaljan opis informacionihpotreba korisnika i logièkog ulaza/izlaza, obrade,smje�tanja kao i kontrolnih zahtjeva predlo�enog sistema. Zapisani opisi,dijagrami toka podataka, sistemski dijagrami toka, opisi ulaza/izlaza ismje�tanja, rjeènici podataka i ostali alati se koriste za dokumentovanje ovihzahtjeva.

Vrste ulaznih podataka koji su dostupni, sadr�aji neophodnih baza podatakaili datoteka, zahtjevi za kontrolu, vrste potrebnih informacionih izlaza, zahtjeviza obradu, moraju biti opisani i ilustrovani.

Neovisno o tome da li je formalni izvje�taj napravljen ili ne, sistemskianalitièari bi trebali da utvrde slijedeæe sistemske zahtjeve:

l Ulaza. Izvor, sadr�aj, format, organizacija, obim (prosjeèni i maksimalni),frekvencija, kodovi, kao i prihvatanje i konverzija zahtjeva za ulaz.

l Izlaza. Format, organizacija, obim (prosjeèni i maksimalni), frekvencija,kopije, korisnikove destinacije, vrijeme i zadr�avanje neophodno za izlaz.

l Obrade. Osnovne aktivnosti informacionog procesiranja zahtijevajutransformaciju ulaza u izlaz. Pravila odluèivanja, modeli i analitièke


tehnike. Kapacitet, opseg, vrijeme prolaza i vrijeme odgovora potrebnoza aktivnosti obraðivanja.

l Smje�tanja. Organizacija, sadr�aj i velièina baze podataka, tipovi iuèestalosti a�uriranja, upiti, du�ina i logika zadr�avanja ili brisanja slogova.

l Kontrole. Taènost, validnost, sigurnost, bezbjednost, integritet i zahtjeviadaptivnosti za sistemske funkcije ulaza, obraðivanja, izlaza i smje�tanja.

Dizajn sistema

Dok sistemska analiza opisuje �ta sistem treba da uradi da bi iza�ao ususret informacionim potrebama korisnika, sistemski dizajn specificirakako æe sistem postiæi ovaj cilj. Sistemski dizajn ukljuèuje razvijanje kakologièkog, tako i fizièkog dizajna informacionog sistema koji izlazi u susretzahtjevima sistema razvijenim u sistemskoj analizi.

Dok logièki dizajn sistema ukljuèuje razvijanje generalnih specifikacijaosnovnih funkcija informacionog sistema (ulaz, obrada, izlaz, smje�tanje ikontrola), fizièki dizajn sistema ukljuèuje detaljizirani dizajn ulazno/izlaznih metoda i medija, baza podataka i procedura za procesiranje.

Sistemski dizajn ukljuèuje top-down strukturirani pristup u kojem sekreæemo u procesu od vrha ka dnu od (1) razvoja alternativnog konceptalogièkog dizajna, preko (2) razvoja logièkog dizajna sistema, (3) dizajnakomponenti fizièkog sistema i konaèno do (4) razvoja specifikacija sistemaza sistem koji se razvija.

Ovaj proces se primjenjuje na svaki od glavnih podsistema ili modula koji serazvija. Grafici specifikacija sistema su razvijeni da bi se naglasile funkcijeulaza, obrade, izlaza, smje�tanja i kontrole, kao i resursa hardvera, softvera,personala i podataka predlo�enog sistema.

Koncepti logièkog dizajna razvijeni u ranoj fazi istra�ivanja sistema su biligruba ili generalna ideja o osnovnim komponentama i tokovima za predlo�eniinformacioni sistem. Nekoliko alternativnih koncepata logièkog dizajna moglisu biti razvijeni prije nego �to je eksperimentisanjem (probanjem) izabranjedinstveni osnovni koncept.


U fazi sistemskog dizajniranja, koncepti logièkog dizajna se rafiniraju ifinaliziraju putem analize alternativnih kocnepata dizajna i njihovih uticaja nasistemske zahtjeve. Dizajn logièkih sistema bi trebao takoðe ukljuèitirazmatranje �idealnog sistema� i alternativnog �realnog sistema�.

Fizièki dizajn informacionog sistema izlazi u susret zahtjevimasistema razvijenim za vrijeme faze analize sistema. Oni moraju povezati svojdizajn sa funkcijama ulaza, obrade, izlaza, smje�tanja i kontrole predlo�enoginformacionog sistema, kao i specificirati koje vrste hardverskih resursa(opreme i medija), softverskih resursa (programa i procedura) i resursa ljudi(korisnika i osoblja informacionog sistema) æe biti potrebne da bi setransformisali resursi podataka (smje�teni u datotekama i bazama podatakakoje oni dizajniraju) u informacione produkte (prikaze, odgovore, izvje�taje idokumente). Ovdje se vr�i specifikacija karakteristika za grupno obraðivanje,za obraðivanje sistema koji rade u realnom vremenu, ukljuèujuæi upotrebusekvencijalnog ili direktnog pristupa datotekama, procesiranje baze podataka,kompjuterskih komunikacija i distribuiranih mre�a.

Specifikacija sitema se daje u formi izvje�taja, koji daje opise ciljeva i opsegepredlo�enog sistema kao i detaljan opis dizajna fizièkog sistema. Izvje�taj ospecifikaciji sistema ima slijedeæi sadr�aj:

l Opis sistema. Ciljevi, ogranièenja, zahtjevi, struktura i tokovi u sistemu.

l Softverske specifikacije. Zahtijevane softverske komponente ispecifikacije kompjuterskog programiranja predlo�enog sistema.

l Ulazno/izlazne specifikacije. Sadr�aj, organizacija i format ulazno/izlaznih medija, te metode video - prikazivanja, zvuènih reagovanja,formulari, dokumenti, izvje�taji.

l Specifikacije baze podataka. Sadr�aj, organizacija formata, medij,distribucija, pristup, odgovaranje, odr�avanje i uslovi dr�anja podataka.

l Hardverske specifkacije i specifikacije ureðaja. Fizièke iizvedbene karakteristike opreme i ureðaja koje zahtijeva predlo�enisistem.

l Specifikacije personala. Opis radnih mjesta i poslova osoba koje æeraditi sa sistemom.


l Upute. Specifiène instrukcije za personal koji æe raditi ili koristitipredlo�eni sistem.

Informacije prikupljene za vrijeme pravljenja studije izvodivosti i faze analizesistema opisuju informacione zahtjeve korisnika kao i komponente ulaza,obrade, izlaza, smje�tanja i kontrole sistema koji se prouèava. Po�to su oveinformacije prikupljene, mogu se �analizirati i sintetizirati�, uz pomoækori�tenja slijedeæih alata za sistemsku analizu i dizajn:

l Grafik toka sistema. Grafièki oslikava tok medija podataka i proceduraza informaciono procesiranje koji zauzimaju mjesto u informacionomsistemu.

l Grafik toka podataka. Oslikava logièki tok podataka u sistemu bezspecificiranja medija ili hardvera koji je ukljuèen.

l Funkcijski dijagrami sistema. Indentificiraju ulaz, procesiranje, izlaz,smje�tanje i kontrolne osobine informacionog sistema.

l Mre�ni dijagrami/tabele (slika 6.2). Indentificiraju svaku vrstuelemenata podataka i informacija u sistemu koji su prezentirani u bilokakvoj formi ulaza, izlaza i/ili medija za smje�tanje. Oni se obièno koristeda bi se indentificirali redundantni elementi podataka i mogu rezultovatiu konsolidaciji i eliminaciji formi, datoteka i izvje�taja.

l Strukturni dijagrami. Pokazuju tok podataka i poslove procesiranjapodataka u strukturi hijerarhijskog �stabla� modula za procesiranjepodataka.

l HIPO dijagrami. Prikazuju karakteristike ulaza/obrade/izlazaraznovrsnih modula u sistemu.

l Tabele odluèivanja. Identificiraju uslovnu logiku odluèivanjainformacionog sistema.

l �eme smje�taja. Prikazuju sadr�aj i format medija ulaza/izlaza ismje�tanja.

l Ostali alati i tehnike. Mnoge druge vrste grafièke, kvantitativne ipisane analize se mogu koristiti, kao �to su organizacioni dijagrami, opisipozicija, matematièki modeli, statistièko uzorkovanje, finansijske izjave i


izvje�taji, grafikoni raspodjele poslova, kao i forme koje opisuju sadr�aj iformat slogova podataka, datoteka sa podacima, dokumenata i izvje�taja.

Grafik toka sistema se koristi kao alatka za analizu postojeæeg fizièkogsistema za obraðivanje. On grafièki oslikava tok medija podataka i glavneposlove obraðivanja informacija. Simboli sa grafika toka sistema indicirajufizièku opremu i medije (hardver) koji se koristi za ulaz, izlaz i smje�tanje.Grafik toka sistema se takoðe koristi da bi se ilustrovao fizièki dizajn novogsistema koji zamjenjuje stari sistem. Tu se najèe�æe vide online terminali zaunos podataka, magnetni diskovi za smje�tanje podataka i �tampanihizvje�taja, �to predstavlja fizièki dizajn, jer su specificirani hardverski ureðajii mediji koji æe se koristiti u novom sistemu.

Grafik toka podataka je alatka za logièku analizu kao i alatka i zalogièki dizajn. Oni oslikavaju logièki tok podataka u svakom sistemu zaprocesiranje bez specificiranja medija i opreme koja je ukljuèena i ilustrujulogièke relacije izmeðu podataka, tokova, izvora, odredi�ta i skladi�ta.

Slika 6.2Mre�ni

dijagram/tabela


Razvoj softvera, implementacija i odr�avanje sistema

Faza razvoja softvera ukljuèuje u sebi proces programiranja putem kogase razvijaju kompjuterski programi koji ulaze u susret specifikacijama iz fazedizajna. Meðutim, mora se istaæi da faza programiranja zahtijeva neprekidnuinterakciju izmeðu kompjuterskih korisnika, sistemskih analizatora iprogramera koji mogu biti dio kod velikih sistema sistemskog razvojnog iprojektnog tima.

Specifikacije sistema i dizajna sistema koji je razvio projektni tim mogu sekontinualno rafinirati i podvrgavati revizijama za vrijeme faza programiranja,implementacije i odr�avanja u razvoju jednog sistema. Programeri se obiènopoèinju èesto savjetovati sa ostalim èlanovima projektnog tima u onom obimuu kome poèinju da uranjaju dublje u procedure procesiranja i logiku koja sezahtijeva u programskim specifikacijama kao i kad testiraju programe. Oèito,upotreba generatora aplikacija i jezika èetvrte generacije koji podr�avajukompjuterski asistirano programiranje ujedno pojednostavljuje iautomatizuje ovu fazu u razvoju sistema.

Faze implementacije sistema ukljuèuje testiranje, dokumentovanje,akviziciju, instaliranje i rad novodizajniranog sistema, kao i trening personalau kori�tenju i upotrebi sistema. Aktivnosti koje ukljuèuju razvoj planova,procedura i rasporeda za treniranje, testiranje, akviziciju i instalaciju obavljarukovodilac/rukovodstvo projekta.

Prvi korak procesa akvizicije je evaluacija prijedloga proizvoðaèa i drugihsnabdjevaèa koji opremaju sa hardverskim i softverskim komponenatamapotrebnim prema specifikaciji sistema. Korisnik mora birati izmeðu mnogihrazlièitih modela i dobavljaèa hardverskih i softverskih komponenti, za �tamu je potrebna konsultantska usluga specijaliste.

Implementacija novog sistema ukljuèuje orijentaciju i treningmenad�menta, korisnika i radnog personala i �prodaju� novog sistema svakojod ovih grupa. Korisnici i radni personal moraju biti trenirani za kori�tenjesistema. Ovdje dolazi do izra�aja ukljuèenost korisnika u ranije faze izgradnjeinformacionog sistema, jer ukoliko su predstavnici korisnika uèestvovali urazvoju sistema, onda bi problemi instalacije, konverzije i obuke ljudi trebalibiti minimizirani.


Implementacija sistema zahtijeva testiranje novodizajniranog iprogramiranog sistema, �to pored testiranja svih kompjuterskih programaukljuèuje i testiranje svih drugih procedura koje se bave procesiranjempodataka, proizvoðenje testnih kopija izvje�taja i ostalih izalaza koje trebajupregledati korisnici predlo�enog sistema. Testiranje se ne pojavljuje samo ufazi implementacije sistema, veæ bi se ono trebalo naæi za vrijeme cijelog procesarazvoja sistema. Neposredno korisnikovo testiranje je jedna od prednostiprototipske metode izgradnje informacionog sistema.

Sistemsko dokumentovanje je va�an proces koji koristi alate i tehnikesistemske analize i dizajna da bi zapisao i prenio aktivnosti i rezultate svakeod faze u razvoju informacionog sistema. Dobra dokumentacija omoguæavamenad�mentu nadziranje naprekta u projektu i minimiziranje problema kojiizrastaju kada se naèine promjene u sistemskom dizajnu.

Dokumentacija slu�i i kao metoda komunikacije izmeðu personala koji jeodgovoran za projekat. Ona je od vitalnog znaèaja za pravilnu implementacijui odr�avanje, po�to instaliranje i rad novodizajniranog sistema ili modifikovanjeuspostavljenog sistema zahtijeva detaljno poznavanje onoga �to je uèinjenoza vrijeme dizajna sistema. Vrste dokumentacije koja je potrebna sistemskimanalitièarima i korisnicima se mo�e konsolidovati u �dokumentacionepriruènike� èiji su elementi sadr�aja dati na slici 6.3.

Inicijalni rad novog informacionog sistema se najèe�æe odvija kroz proceskonverzije u kome personal, procedure, oprema, ulazno/izlazne forme i bazapodataka starog informacionog sistema moraju biti konvertovane premazahtjevima novog sistema. Konverzija se mo�e uraditi na paralelnimosnovama, tako �to istovremeno i stari i novi sistem rade sve dok se projektno- razvojni tim i korisnikov menad�ment ne slo�e da prebace cjelokupan radsamo na novi sistem. Za vrijeme takvog paralelnog rada se operacije i rezultatioba sistema testiraju, porede i evaluiraju. Gre�ke se mogu uoèiti i ispraviti, aproblemi mogu biti rije�eni prije nego �to se napusti stari sistem.

Instalacija se mo�e takoðe ostvariti putem direktnog prebacivanja na novo-razvijeni sistem ili u fazama, gdje smo nekoliko odjeljenja, ispostava ili pakproizvodnih lokacija se u isto vrijeme konverzuju. Konverzija u fazamaomoguæuje postepeni proces implementacije.


I na kraju odr�avanje sistema èini nadgledanje (monitoring), evaluiranje imodifikovanje sistema s ciljem uspostavljanja po�eljnih ili neophodnihpobolj�anja. Ovo ukljuèuje nadgledanje napredovanja u drugim fazamasistemskog razvoja radi osiguranja postizanja plana razvoja i ciljeva. Gre�keu razvoju, radu ili upotrebi sistema moraju se korigovati putem aktivnostiodr�avanja. Odr�avanje je takoðe neophodno kako zbog neoèekivanih padovai problema koji mogu iskrsnuti za vrijeme rada sistema, tako i zbog eventualnihpromjena u funkcionisanju same organizacije ili u okru�enju.

Primjer realne primjene

I u sluèaju informacionog sistema fakultetske biblioteke mo�emo posmatratirazvojni ciklus koji se sastoji od faza istra�ivanja, analize, dizajna, razvojasoftvera, implementacije i odr�avanja. U ovom primjeru zadr�imo se samona fazama istra�ivanja i analize.

Slika 6.3Elementisadr�aja

sistemskog ikorisnièkogpriruènika


Na poèetku istra�ivanja sistema uoèimo informacioni problem s kojimsmo suoèeni. On je, s jedne strane, problem same biblioteke, koja nije umoguænosti da vodi a�urnu evidenciju knji�nog fonda, korisnika i zadu�enja, ane raspola�e ni pouzdanim i a�urnim informacijama koje bi omoguæileplaniranje narud�bi knjiga, kao ni onim koje bi omoguæile voðenje efikasnerazvojne politike.

Ujedno, informacioni problem se postavlja i pred studente i profesore. Studentiimaju pote�koæa u pronala�enju knjiga u biblioteci i optereæeni su gu�vama ubiblioteci kod zadu�ivanja knjiga na poèetku akademske godine. Profesori neznaju da li mogu preporuèiti literaturu koja se nalazi u biblioteci, odnosno neznaju da li se na biblioteku mogu osloniti kao na nastavni resurs.

Taj je problem, koji je u osnovi problem obrade podataka i protoka informacija,moguæe rije�iti postojeæim informacionim tehnologijama, koje smo spomenulina kraju prvog poglavlja. Takoðer, polazimo od pretpostavke da rje�avanjeproblema informacionim tehnologijama neæe biti preskupo s obzirom napogodnosti koje donosi (mahom nematerijalne dobitke), te imajuæi u vidu dabi cijena razvoja informacionog sistema fakultetske biblioteke bila tek jedanmali dio cijene pretpostavljene informatizacije cjelokupnog fakulteta.

Informacione potrebe mo�emo definisati ovako:

l a�urna evidencija knji�nog fonda, korisnika biblioteke i njihovih zadu�enja,

l informacije o potrebama koje proistièu iz nastavnih programa,

l informacije koje slu�e kao temelj razvojne politike fakultetske biblioteke.

Ciljevi sistema se mogu definisati ovako:

l imati informaciju o uèlanjenju, izdavanju i povratu knjiga odmah poobavljanju transakcije,

l imati a�uran dnevni pregled raspolo�ivog knji�nog fonda,

l jednom u petnaest dana imati pregled potreba za dopunom knji�nog fonda.

U na�em sluèaju mo�emo govoriti o slijedeæim ogranièenjima:

l sistem ne smije biti preskup ili komplikovan za upotrebu,


l sistem ne smije biti zatvoren i treba poticati decentraliziran pristup.

Kriteriji pri odabiru alternativa su:

l cijena,

l taènost i pouzdanost,

l jednostavnost,

l sigurnost,

l kapacitet,

l moguænost obuke.

Kada razmatramo dobiti koje novi sistem treba donijeti, onda moramoimati na umu da je rijeè o naèelno neprofitnoj organizaciji, koja tra�i postizanjenematerijalnih dobiti kao �to su:

l nove, odnosno unaprijeðene informacione moguænosti,

l pobolj�ane pretpostavke planiranja,

l bolja usluga korisniku biblioteke,

l bolja informaciona podr�ka menad�mentu,

l pobolj�anje �imid�a� biblioteke, �to mo�e privuæi veæi interes fakulteta,univerziteta ili vlade za investiranje itd.

Sistemska analiza, koja nastupa nakon faze istra�ivanja sistema, proces jeèija opse�nost i detaljnost prelaze okvir ovog primjera, pa æemo je dati samo unaznakama.

Prvi korak je analiza korisnikove organizacije, �to u na�em sluèajupodrazumijeva analizu same biblioteke i cijelog fakulteta kao okru�enja, aposebno njene povezanosti sa ostalim fakultetskim podsistemima:studentskom slu�bom, nauèno - nastavnom slu�bom, katedrama, odsjecimaitd.

Potom se prelazi na analizu postojeæeg sistema, tj. postojeæeg naèina radabiblioteke. U uslovima neinformatizirane fakultetske bibiloteke, ovo


podrazumijeva utvrðivanje postojeæih ljudskih i informacionih resursa, temanuelnih metoda koje se primjenjuju za realizaciju funkcija ulaza, obrade,izlaza, pohranjivanja i kontrole. Ujedno, defini�u se postojeæi formati ulaznih iizlaznih podataka (razni evidencioni listovi, izvje�taji i sl).


2. Razvojni ciklus informacionih sistema ukljuèuje faze:

a) istra�ivanja, analize, dizajna, implementacije, razvoja softvera, kupovinehardvera, odr�avanja

b) istra�ivanja, analize, razvoja softvera, implementacije, odr�avanjac) istra�ivanja, analize, dizajna, razvoja softvera, implementacije, odr�avanja

3. Strukturirani razvoj sistema je:

a) softverski razvojni metodb) faza razvojnog ciklusa informacionih sistemac) faza istra�ivanja u okviru razvojnog ciklusa informacionih sistema

4. Osnovni resursi potrebni za korisnièko programiranje su:

a) hardverski, softverski, organizacioni resursib) hardverski i softverski resursic) hardverski i organizacioni resursi

5. Odgovornost i aktivnost korisnika u fazi ispitivanja pri izgradnji informacionogsistema je:

a) pokretanje studije, predlaganje aplikacije, crtanje informacionih potrebab) pomaganje pri ocjenjivanju postojeæeg sistema i predlaganje alternativec) dizajniranje izlaza, ulaza, logike obrade

6. Odgovornost i aktivnost korisnika u fazi analize pri izgradnji informacionogsistema je:


7. Odgovornost i aktivnost korisnika u fazi dizajna pri izgradnji informacionogsistema je:


8. Odgovornost i aktivnost korisnika u fazi razvoja softvera pri izgradnjiinformacionog sistema je:

a) nadgledanje procesab) generisanje testnih podataka i evaluiranje dobijenih rezultatac) osiguravanje podataka, nadgledanje upotrebe sistema, predlaganje

modifikacije i pobolj�anja

9. Odgovornost i aktivnost korisnika u fazi implementacije pri izgradnjiinformacionog sistema je:

a) nadgledanje procesab) generisanje testnih podataka i evaluiranje dobijenih rezultatac) osiguravanje podataka, nadgledanje upotrebe sistema, predlaganje

modifikacije i pobolj�anja


b) odnosi na utvrðivanje ciljeva sistemac) odnosi na utvrðivanje sistemskih kriterija

18. Utvrðivanje sistemskih kriterija je:

a) definisanje kriterija koji æe se koristiti pri vrednovanju izvodivostialternativnih sistema

b) identifikacija �ogranièenja� predlo�enog sistemac) utvrðivanje glavnih ciljeva

19. Identifikacija sistemskih ogranièenja je:

a) definisanje kriterija koji æe se koristiti pri vrednovanju izvodljivostialternativnih sistema

b) identifikacija �ogranièenja� predlo�enog sistemac) utvrðivanje glavnih ciljeva

20. Ekonomska izvodljivost ocjenjuje:

a) da li oèekivane u�tede na tro�kovima, poveæanje profita i ostale dobitiprema�uju tro�kove razvoja i funkcionisanja sistema

b) da li se u poslovnoj firmi u odgovarajuæem vremenu mo�e ostvariti ili razvitipouzdan softver i hardver

c) entuzijazam i moguænost menad�menta, zaposlenih kupaca, dobavljaèa uoperisanju, upotrebi i podr�ci predlo�enom sistemu

21. Tehnolo�ka izvodivost ocjenjuje:

a) da li oèekivane u�tede na tro�kovima, poveæanje profita i ostale dobitiprema�uju tro�kove razvoja i funkcionisanja sistema

b) da li se u poslovnoj firmi u odgovarajuæem vremenu mo�e ostvariti ilirazviti pouzdan softver i hardver

c) entuzijazam i moguænost menad�menta, zaposlenih kupaca, dobavljaèa uoperisanju, upotrebi i podr�ci predlo�enom sistemu

22. Nematerijalne dobiti izgradnjom informacionog sistema ogledaju se u:

a) pobolj�anju usluga kupcu, morala zaposlenih, moguænosti u raèunu ianalizama

b) smanjenju operativnih tro�kovac) poveæanju operativnih moguænosti i efikasnosti

23. Materijalne dobiti izgradnjom informacionog sistema ogledaju se u:

a) smanjenju operativnih tro�kova, tro�kova informacionog obraðivanjab) pobolj�anju usluga kupcu, morala zaposlenihc) u unapreðenju informacionih moguænosti

24. Analiza sistemskih zahtjeva:

a) poèinje sa odreðivanjem korisnikovih specifiènih informacionih potrebab) poèinje sa analizom funkcionalnih zahtjevac) poèinje sa analizom zahtjeva logièkog sistema

25. Sistemski dizajn specificira:

a) kako æe informacioni sistem postiæi ciljb) �ta sistem treba da uradi da bi iza�ao u susret informacionim potrebama


10. Koje su tipiène komponente sistema prilikom analize postojeæeg sistema?

11. Od èega se sastoji ulaz i izlaz u fazi sistemske analize?

12. Koje su aktivnosti i faze dizajna sistema i od èega se on sastoji?

13. �ta je logièki, a �ta fizièki dizajn sistema?

14. Koji alati se koriste za sistemsku analizu i dizajn?

15. �ta ukljuèuje faza razvoja softvera?

16. Koje su aktivnosti u fazi implementacije sistema?

17. �ta ukljuèuje faza odr�avanja sistema?

Documents

Elementi Izgradnje Informacionih Sistema