Upload
dangliem
View
232
Download
3
Embed Size (px)
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
ODJEL ZA FIZIKU
MARTINA JURANEK
ELEKTROMAGNETSKI VALOVI U VAKUUMU
Završni rad
Osijek, 2015.
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
ODJEL ZA FIZIKU
MARTINA JURANEK
ELEKTROMAGNETSKI VALOVI U VAKUUMU
Završni rad
Predložen Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku radi stjecanja
zvanja prvostupnika fizike
Osijek, 2015
Ovaj završni rad je izrađen u Osijeku pod vodstvom doc.dr.sc. Josipa Brane u
sklopu Sveučilišnog preddiplomskog studija fizike na Odjelu za fiziku
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
SADRŽAJ
Sažetak: ................................................................................................................................................... 1
1.UVOD .................................................................................................................................................... 2
2.ELEKTROMAGNETSKI VALOVI DALEKO OD IZVORA .............................................................................. 3
a) Osnovne osobine elektromagnetskih valova izvedene iz Maxwellovih jednadžbi ...................... 5
I Maxwellova jednadžba .................................................................................................................. 6
II Maxwellova jednadžba ................................................................................................................. 6
III Maxwellova jednadžba ................................................................................................................ 6
IV Maxwellova jednadžba ................................................................................................................ 7
b)Kuglasti valovi ................................................................................................................................... 9
c) Valovi daleko od izvora – ravni valovi ....................................................................................... 11
Izvod valne jednadžbe za em valove ............................................................................................. 12
Rješenja valne jednadžbe .............................................................................................................. 15
3.VALNI PAKETI ...................................................................................................................................... 16
a) Minimalni valni paket ................................................................................................................ 16
b) Valni paket ................................................................................................................................. 17
c) Fourierova slika valnih paketa ................................................................................................... 18
4. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 20
5.LITERATURA ........................................................................................................................................ 21
POPIS SLIKA ........................................................................................................................................... 22
1
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Završni rad
Odjel za fiziku
ELEKTROMAGNETSKI VALOVI U VAKUUMU
MARTINA JURANEK
Sažetak: Tema ovog završnog rada naziva se Elektromagnetski valovi u vakuumu. Prvo ćemo
opisat povijest elektomagnetskih valova u vakuumu. Nakon toga ćemo promatrati
elektromagnetske valove daleko od izvora, pokazati koje su osnovne osobine
elektromagnetskih valova izvedene iz Maxwellovih jednadžbi te napraviti izvod valne
jednadžbe za eleketromagnetske valoveiz Maxwellovih jednadžbi.Na kraju ćemo opisati valne
pakete, minimalni valni paket te Fouirerovu sliku valnih paketa. Na kraju se nalazi zaključak.
Rad je pohranjen u knjižnici Odjela za fiziku
Ključne riječi: gibanje naboja, klasična fizika, zračenje elektromagnetskh valova,
Larmoreova formula, Schwarzschildovo rješenje
Mentor: doc.dr.sc. Josip Brana
Ocjenjivači: doc.dr.sc. Josip Brana
2
1.UVOD
Elektromagnetski valovi su svi valovi čije se širenje odvija titranjem električnog i
magnetskog polja. Zajednička im je brzina širenja u vakuumu, a to je upravo brzina svjetlosti,
a razlikuju se po valnim duljinama i frekvencijama.
Cilj završnog rada je objasniti elektromagnetske valove te valne pakete.
Za izradu rada korištena je domaća stručna literature vezane uz elektromagnetske
valove.
Rad je podijeljen u četiri cjeline:
1. Uvod
2. Elektromagnetski valovi daleko od izvora
3. Valni paketi i slaganje ravnih valova
4. Zaključak
U uvodnom dijelu rada biti će prikazan cilj rada te izvori podataka.
U drugom dijelu opisan je povijesni dio po Maxwellovoj i Hertzovoj teoriji, zatim
osnovne osobine elektromagnetskih valova, kuglasti te ravni valovi.
U trećem dijelu prikazani su valni paketi te Fourierova slika valnih paketa.
U četvrtom dijelu dan je zaključak koji je donesen na temelju vlastitih promišljanja.
Na kraju rada nalazi se popis literature.
3
2.ELEKTROMAGNETSKI VALOVI DALEKO OD IZVORA
Za život na Zemlji potrebna je Sunčeva energija, a ta se energija od Sunca do Zemlje
prenosi u obliku elektromagnetskih valova. Svojstvo tih valova je da se oni mogu širiti kroz
prazan prostor te zbog toga i dolazi do nas Sunčeva svjetlost. Naime, elektromagnetsko
zračenje opisujemo sa stajališta prijenosa energije mnoštvom energetskih paketa ( fotona )
kroz prostor. Na ovaj način elektromagnetskom valu dajemo čestična obilježja jer se tako
ponaša mnoštvo mikro čestica kada se gibaju velikom brzinom.
Umjetno stvoreni elektromagnetski val nastaje kod vodiča kojim teče električna struja
stvara magnetsko polje, dok se na krajevima vodiča kojim teče električna struja inducira
električni napon. Uslijed tih pojava dolazi do prožimanja električnog i magnetskog polja pa to
novo polje zovemo zajedničkim imenom elektromagnetsko polje. Elektromagnetski valovi
poseban su oblik elektromagnetskog polja. To su početkom 19.- og stoljeća istraživali danski
fizičar OerstedHansCristian (1777.-1851.) i engleski fizičar Faraday Michael (1791.-1867.)
te su pokazali nerazdvojnost električnog i magnetskog polja. [1]
1846.godine James Clarc Maxwell (1831.-1879.) objavio je potpunu teoriju
elektromagnetizma kojom je cjelovito objasnio sve električne i magnetske pojave.
Elektromagnetske zakone objasnio je u matematičkom obliku, a poznajemo ih kao
Maxwellove jednadžbe. One se mogu objasniti u četiri kratke rečenice [1]:
Silnice električnog polja imaju svoj početak i kraj u električnim nabojima.
Silnice magnetskog polja su zatvorene
Promjenljivo magnetsko polje uzrok je nastanka električnog polja.
Promjenljivo električno polje i električni naboji u gibanju uzrok su nastanka
magnetskog polja.
Pravi smisao teorija elektromagnetskih valova dobila je 1888. godine kada je H. Hertz (1857.-
1894.) nizom sistematskih i pažljivih pokusa dokazao postojanje elektromagnetskih valova i
da se ponašaju točno onako kako je Maxwell predvidio. Valne duljine elektromagnetskih
valova protežu se od desetinke pikometra(0.1pm) do nekoliko stotina kilometara. Pripadne
frekvencije obuhvaćaju raspon od 1022 s-1do 103 s-1. Dio valnih duljina od 380nm do 780nm
pripada vidljivoj svjetlosti, a svakoj valnoj duljini unutar tog raspona pripada jedna od boja.
Cijeli spektar boja zastupljen je u bijeloj svjetlosti koja do nas dolazi sa Sunca. Cijeli raspon
mogućih valnih duljina elektromagnetskog vala zovemo spektar. Prema valnoj duljini i
4
frekvenciji sveukupni spektar elektromagnetskih valova može se podijeliti na nekoliko
područja, a to su [2]:
radiovalovi,
mikrovalovi,
infracrveno zračenje,
vidljiva svjetlost,
ultraljubičasto zračenje,
rendgensko zračenje,
gama zrake i
kozmičko zračenje.
Slika 1- Spektar elektromagnetskog zračenja
Putovanjem kroz prostor svi elektromagnetski valovi ponašaju se slično neovisno o valnoj
duljini. Razlika u valnoj duljini očituje se tek kad elektromagnetski val padne na neku tvar. Iz
tog međudjelovanja potječe mnoštvo fizikalnih pojava i procesa te velike mogućnosti
primjene.
5
a) Osnovne osobine elektromagnetskih valova izvedene iz Maxwellovih jednadžbi
Elektromagnetska teorija se temelji na Maxwellovim jednadžbama i konceptu polja.
Maxwell je u svojim jednadžbama elektromagnetne valove objasnio jednadžbama za
električna i magnetska polja. Prema tome elektromagnetski valovi nastaju zato što:
promjenljivo magnetsko polje �� stvara promjenljivo električno polje �� ,
promjenljivo električno polje �� stvara promjenljivo magnetno polje �� .
Na taj način iz Maxwellovih jednadžbi slijedi niz uzajamnih promjena električnih polja
koji se prostiru prostorom kao elektromagnetni valovi. Ti „lanci“električnih i magnetnih polja
mogu se odvojiti od električnih naboja i struja te se slobodno širiti prostorom u obliku
elektromagnetskih valova. Oni postoje i nakon što se ukloni njihov izvor. Polja su tada
samostalna i mogu postojati i širiti se bez postojanja električnih naboja i struja. [3]
6
I Maxwellova jednadžba
a) Integralni oblik
𝜀0 ∙ ∫ �� 𝑑𝑆 = 𝑞 (Gaussov zakon za elektricitet)
b) U vakuumu
∇𝐸 = 0
- Naboj je uzrok električnog polja
- Silnice električnog naboja su otvorene krivulje
- Istoimeni naboji se odbijaju, raznoimeni privlače
- Naboj izoliranog vodiča smješten je u na njegovoj površini
II Maxwellova jednadžba
a) Integralni oblik
∫ �� 𝑑𝑆 = 0 (Gaussov zakon za magnetizam)
b) U vakuumu
∇�� = 0
- Ne postoji magnetni monopol tj. razdvajanje polova magneta
- Silnice magnetnog dipola su zatvorene krivulje
III Maxwellova jednadžba
a) Integralni oblik
∫ �� 𝑑𝑙 = 𝜇0𝐼 + 𝜇0𝜀0𝑑Φ𝐸
𝑑𝑡 (Generalizirani Ampereov zakon)
b) U vakuumu
𝑐2𝛻x�� =𝑑��
𝑑𝑡
- Struja ili promjenljivo električno polje uzrokuju magnetno polje
7
IV Maxwellova jednadžba
a) Integralni oblik
∫ �� 𝑑𝑙 = −𝑑Φ𝐵
𝑑𝑡 (Faradayev zakon elektromagnetske indukcije)
b) U vakuumu
∇x�� = −𝑑��
𝑑𝑡
- Promjenljivo magnetno polje uzrokuje električno polje
U Maxwellovoj teoriji elektromagnetski valovi nalaze svoje prirodno objašnjenje.
Elektromagnetski val sastoji se od promjenljivog električnog polja E i magnetskog polja
opisanog magnetskim tokom ( magnetskom indukcijom ) B. Oba polja periodički se
mijenjaju, titrajući u fazi, a po smjeru su uvijek međusobno okomita. Smjer širenja vala
okomit je i na smjer električnog i na smjer magnetskog polja, a to znači da su
elektromagnetski valovi transverzalni valovi. U vakuumu se elektromagnetski val širi brzinom
svjetlosti c. Maxwell je pokazao da je u sredstvu (kristalu, tekućini, plinu ) brzina vala manja i
da ovisi o svojstvima tvari.
𝑣 =1
√𝜀𝜇 (1)
Formula (1) prikazuje kako izračunati brzinu elektromagnetskog vala u sredstvu. ε
označava električnu permitivnost sredstva, a µ označava magnetsku permeabilnost sredstva.
Znajući da su relativna električna permitivnost i relativna magnetska permeabilnost
vakuuma jednake jedinici, dobivamo brzinu širenja elektromagnetskog vala u vakuumu koju
prikazuje formula (2).
𝑐 =1
√𝜀0µ0
≈ 3 ∗ 108 ∗ 𝑚𝑠−1 (2)
Brzina elektromagnetskog vala (svjetlosti) c0, u vakuumu iznosi:
c0=299 792,458 km/s =3108ms-1
Uzrok nastanka elektromagnetskog vala je titranje električnih naboja. Zbog toga
zaključujemo da izvor elektromagnetskih valova može biti električni titrajni krug, ali isto tako
8
i titranje atoma i molekula u tvarima. Frekvencija kojom titra izvor određuje i frekvenciju
elektromagnetskog vala te je ona jednaka u svim sredstvima.
Period titranja T, dakle vrijeme titranjajednog titraja iznosi : 𝑇 =1
𝑣. Put kojeg val prevali
za vrijeme jednog perioda naziva se valna duljina λi u vakuumu ona iznosi: 𝜆 =𝑐
𝑣. [2]
Elektromagnetsko polje proizvode struje i naboji. Ograničimo li se na makroskopske
učinke polja, raspodjele struja i naboja u prostoru mogu se, unatoč korpuskularnoj prirodi
elektriciteta, opisati funkcijama koordinata i vremena koje su neprekinute i imaju neprekinute
derivacije u ordinarnim točkama. Pod ordinarnom točkom podrazumijeva se ona, u čijem su
okolišu fizikalna svojstva tvarinepromijenjena. Isključene su točke na rubnim plohama
materijalnih tijela.
9
b)Kuglasti valovi
Kod kuglastih valova valne fronte su koncentrične kugline plohe, a zrake radijalni
pravci.[4]
Iz dipola se širi kuglasti EM val čiji smjer širenja daje radijus-vektor.
Slika 2- Kuglasti val [5]
Valna jednadžba:
∆�� −1
𝑐2
𝜕��
𝜕𝑡2 = 0 , (1)
(analogno vrijedi i za �� ) za valni proces daleko od naboja i struje ima slučaj sferno
simetričnih-kuglastih valova oblik:
(𝜕2
𝜕𝑟2 +2
𝑟
𝜕
𝜕𝑟−
1
𝑐2
𝜕2
𝜕𝑡2) �� (𝑟, 𝑡) = 0 , (2)
Rješenje ove jednadžbe je u obliku kuglastih ( retardiranih) valova:
10
�� (𝑟, 𝑡) = 𝑅𝑒𝐸0 𝑒𝑖(𝑘𝑟−𝜔𝑡)
𝑟 , 𝜔 = 𝑐𝑘 (3)
(analogno vrijedi i za �� ).
Okomitost �� i �� , kao i �� =𝑟
𝑟 je također prisutna.
Slika -3 Kuglasti val
11
c) Valovi daleko od izvora – ravni valovi
Val koji se pravocrtno širi elastičnim sredstvom, a njegova valna fronta ima oblik ravnine
te nastaje istovjetnom pobudom na titranje točaka na ravnini zove ravni val.[4]
Slika 4- Rasprostiranje EMG ravnog vala
Električno i magnetsko polje su međusobno okomiti, a okomiti su i na smjer širenja vala.
Ako oko dipola zamislimo kuglu radijusa rtako da polarna os kugle prolazi kroz dipol, onda
jakost električnog polja u bilo kojoj točki kugle ima smjer tangente na meridijan,a jakost
magnetskog polja smjer tangente na paralelu.
12
Izvod valne jednadžbe za em valove
Promatrat ćemo EM valove u homogenom izotropnom prostoru bez struja I naboja tako
da je:𝑗 = 0, 𝜌 = 0, 𝜀 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡., 𝜇 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡
Maxwellove jednadžbe u tom slučaju:
∯ �� 𝑆
∙ 𝑑𝑆 = 0 (1)
∯ �� 𝑆
∙ 𝑑𝑆 = 0 (2)
∮ �� 𝐾
∙ 𝑑𝑆 = −∬𝜕
𝜕𝑡𝑆�� ∙ 𝑑𝑆 (3)
∮ �� 𝐾
∙ 𝑑𝑆 = −∬𝜕
𝜕𝑡𝑆�� ∙ 𝑑𝑆 (4)
Promatrat ćemo harmonički ravni EM val,koji putuje u smjeru osi z (kao naslici(3)). Vekotri
električnog i magnetskog polja titraju okomito na smjer širenja vala.Odabiremo takav
koordinatni sustav da električno polje titra u smjeru osi x, a magnetsko u smjeruosi y – imamo
samo Ex i Bykomponente.
(1) i(2)su zadovoljene jer tokovi električnog i magnetskog polja kroz bilo koju zatvorenu
površinu su uvijek =0.
Gledamo(3): ∮ �� 𝐾
∙ 𝑑𝑆 = −∬𝜕
𝜕𝑡𝑆�� ∙ 𝑑𝑆
Slika 5- Izračunavanje krivuljnog integral u trećoj I četvrtoj Maxwellovoj jednadžbi
13
Površina integracije S je pravokutnik u x z ravnini sa stranicama∆x i ∆z.
∮ �� 𝐾
∙ 𝑑𝑆 = 𝐸𝑋(𝑧 + ∆𝑧)∆𝑥 − 𝐸𝑋(𝑧)∆𝑥
−∬𝜕
𝜕𝑡𝑆
�� ∙ 𝑑𝑆 =𝜕
𝜕𝑡𝐵𝑦∆𝑥∆𝑧
𝐸𝑋(𝑧 + ∆𝑧)∆𝑥 − 𝐸𝑋(𝑧)∆𝑥 = −𝜕
𝜕𝑡𝐵𝑦∆𝑥∆𝑧 / :∆𝑥∆𝑧/: lim
∆𝑧→0
lim∆𝑧→0
1
∆𝑧(𝐸𝑋(𝑧 + ∆𝑧) − 𝐸𝑋(𝑧)) =
𝜕
𝜕𝑧𝐸𝑋 = −
𝜕
𝜕𝑡𝐵𝑦
Gledamo (4): ∮ �� 𝐾
∙ 𝑑𝑆 = −∬𝜕
𝜕𝑡𝑆�� ∙ 𝑑𝑆
Slika 6- Izračunavanje krivuljnog integral u trećoj i četvrtoj Maxwellovoj jednadžbi
Za integraciju imamo pravokutnik sa stranicama ∆x i∆z u y z ravnini
∮ �� 𝐾
∙ 𝑑𝑆 = 𝐻𝑦(𝑧)∆𝑦 − 𝐻𝑦(𝑧 + ∆𝑧)∆𝑦
∬𝜕
𝜕𝑡𝑆
�� ∙ 𝑑𝑆 =𝜕
𝜕𝑡𝐷𝑋∆𝑦∆𝑧
𝐻𝑦(𝑧)∆𝑦 − 𝐻𝑦(𝑧 + ∆𝑧)∆𝑦 =𝜕
𝜕𝑡𝐷𝑋∆𝑦∆𝑧 /:∆𝑦∆𝑧 /: lim
∆𝑧→0
lim∆𝑧→0
1
∆𝑧(𝐻𝑦(𝑧) − 𝐻𝑌(∆𝑧)) =
𝜕
𝜕𝑧𝐻𝑦 =
𝜕
𝜕𝑡𝐷𝑋 ili
𝜕
𝜕𝑧𝐵𝑌 = −𝜀𝜇
𝜕
𝜕𝑡𝐸𝑥
Uz: D=𝜀𝐸 i B= 𝜇𝐻
14
Imamo 2 jednadžbe i iz jedne eliminiramo 𝐵𝑦 pa dobijemo jednadžbu samo za jedno polje 𝐸𝑋
𝜕
𝜕𝑧𝐸𝑋 = −
𝜕
𝜕𝑡𝐵𝑦 /
𝜕
𝜕𝑧
𝜕2
𝜕𝑧2 𝐸𝑋 = −𝜕
𝜕𝑡
𝜕
𝜕𝑧𝐵𝑦 −
𝜕2
𝜕𝑧2 𝐸𝑋 =𝜕
𝜕𝑡
𝜕
𝜕𝑧𝐵𝑦
𝜕
𝜕𝑧𝐵𝑦 = −𝜀𝜇𝐸𝑥/
𝜕
𝜕𝑡
𝜕
𝜕𝑡
𝜕
𝜕𝑧𝐵𝑦 = −𝜀𝜇
𝜕2
𝜕𝑡2 𝐸𝑥 − 𝜀𝜇𝜕2
𝜕𝑡2 𝐸𝑥 =𝜕
𝜕𝑡
𝜕
𝜕𝑧𝐵𝑦
−𝜕2
𝜕𝑧2 𝐸𝑋 − 𝜀𝜇𝜕2
𝜕𝑡2 𝐸𝑥 = 0 valna jednadžba za električno polje
Slično eliminiramo 𝐸𝑥 pa dobijemo:
𝜕2
𝜕𝑧2𝐵𝑦 − 𝜀𝜇𝐵𝑦 = 0 valna jednadžba za magentsko polje
15
Rješenja valne jednadžbe
Najjednostavniji oblik valnog gibanja dobijemo kad izvor vala počne harmonički titrati.
Rješenja valne jednadžbe su analogna rješenjima za mehaničke valove:
𝐸𝑥 = 𝐸0 sin𝜔( 𝑡 −𝑧
𝑣 )𝜔 = 2𝜋𝑓
𝐻𝑦 = 𝐻0 sin𝜔( 𝑡 −𝑧
𝑣 ) E0, H0 –amplitude EM polja
Ako se val širi u nekom smjerukoji je određen jediničnim vektorom �� , rješenjevalne
Jednadžbe možem opisati kao:
𝐸𝑥 = 𝐸0
sin𝜔( 𝑡 −𝑟 ∙ ��
𝑣 ) = 𝐸0
sin(𝜔𝑡 − �� ∙ 𝑟 )
Također se rješenje valne jednadžbe možepisati u obliku :�� = 𝐸0 𝑒𝑖(�� ∙𝑟 −𝜔𝑡)
Ako znamo ovako općenita rješenja za električno polje onda možemo jednoznačno odrediti
rješenje za magnetsko polje iz Maxwellovih jednadžbi.
Također za ravni EM va lopćenito vrijedi:
�� = √𝜀𝜇(�� x�� ) i �� =1
√𝜀𝜇(�� x �� )
�� - jedinični vektor u smjeru širenja vala
Sada možemo rezimiriati svojstva rješenja elektičnog i magnetskog polja:
Vektori elektičnog i magentskog polja su međusobno okomiti
Oba rješenja su transverzalna
Polja su u fazi, to jest u istom trenutku iščezavaju i u istom trenutku postižu svoju
amplitudu
Amplituda magnetskog polja „reducirana “ je zafaktorc u odnosu na amplitude
elektičnogpolja: 𝐵0 =𝐸0
𝑐
Gornja rješenja predstavljaju rješenja monokromatskog vala samo jedne
frekvencije 𝑣 i valnog vektora 𝑘 =2𝜋
𝜆
16
3.VALNI PAKETI
Prostorno ogrančen valni poremećaj koji je sastavljen od niza superponiranih valova
vliskih susjednih valnih duljina.
a) Minimalni valni paket
Sinusoidalni valovi
𝑠(𝑥, 𝑡) = 𝑒𝑖(ℎ𝑥±𝜔𝑡)
tzv. ravni valovi nisu lokalizirani u prostoru već se prostiru od -∞ do + ∞.
Valni paket je valno gibanje lokalizirano u prostoru.Valni paket možemo dobiti
interferencijom sinusoidalnih valova- superponiramo više ravnih valova u valni paket koji se
prostorom širi određenom brzinom:
𝑠(𝑥, 𝑡) = ∑𝐴𝑛𝑒𝑡(ℎ𝑛𝑥−𝜔𝑡)
𝑛
Ako je raspodjela valnih brojeva k i frekvencija 𝜔 kontinuirana, umjesto ∑ 𝑖𝑚𝑎𝑚𝑜∫:
𝑠(𝑥, 𝑡) = ∫ 𝐴(ℎ)𝑒𝑡(ℎ𝑥−𝜔𝑡)ℎ0+∆ℎ
ℎ0−∆ℎ
𝑑ℎ
Ako je A(h) prikazana Gaussovom funkcijom
𝐴(ℎ) = 𝐴0𝑒−𝛼2(ℎ−ℎ0)2
Tada to nazivamo minimalni valni paket, gdje su:
𝐴0 −amplituda
𝛼-područja valnih brojeva
∆ℎ −Širina krivulje
ℎ −centralni valni broj
Ako je ∆ℎ velik, valni paket je bolje lokaliziran. Što je∆ℎ manji slabija je i lokalizacija
valnog paketa[7].
17
b) Valni paket
Monokromatski val je idealan fizički model. U stavronosti se uvijek javljaju valni paketi ili
valni pulsovi koji su sastavljeni od valova iz nekog intervala frekvencija ili valnih duljina.
Prilikom širenja valnog paketa kroz sredstvo treba spoznati slijedeće činjenice:
Ako je sredstvo disperzivno tj., ako je dielektrična konstanta funkcija frekvencije
Em polja, fazna brzina je različita za valove različitih frekvencija
U disperzivnom sredstvu grupna brzina može se značajno razlikovati od fazne
Pretpostavimo da promatramo širenje komponente EM vala u jednoj dimenziji. Opće rješenje
valne jednadžbe u jednoj dimenziji koji se giba udesno ima oblik valnog paketa
𝑓(𝑥, 𝑡) =1
√2𝜋∫ 𝐴(𝑘)𝑒𝑖(𝑘𝑥−𝜔(𝑘)𝑡)𝑑𝑘
+∞
−∞
Gdje smo kroz relaciju𝜔 = 𝜔(𝑘) uzeli u obzir da je sredstvo disperzivno. Frekvencija je
parna funkcija valnog vektora 𝜔(−𝑘) = 𝜔(𝑘) jer disperzija ne ovisi o smejru širenja vala.
Amplituda A(k) dana je Fourierovim transformatom za f(x,0)
𝐴(𝑘) =1
√2𝜋∫ 𝑓(𝑥, 0)𝑒−𝑖𝑘𝑥𝑑𝑥
+∞
−∞
Grupna brzina valnog paketa definirana je izrazom
𝑣𝑔 ≡𝑑𝜔
𝑑𝑘
Gdje se derivacija računa za valni broj k=k0 u kojem A(k) ima maksimum. U većini slučajeva
grupnu brzinu možemo poistovjetiti s brzinom prijenosa energije.[8]
18
c) Fourierova slika valnih paketa
Kada se zbroje dva ili više harmonička titranja čije su frekvencije višekratnici osnovne
frekvencije, dobiveno rezultantno titranje je složena periodička funkcija f(t) koja se ponavlja
nakon perioda T.
Frekvencija 𝜔, odnosno f je osnovna frekvencija. Višekratnici te frekvencije 2 𝜔, 3𝜔,
4𝜔, su viši harmonici.
Svaka periodična funkcija f(t) perioda t se može izraziti beskonačnim redom harmoničkih
članova [8]:
𝑓(𝑡) =𝑎0
2+ ∑(𝑎𝑛 cosn𝜔𝑡 + 𝑏𝑛 sin𝜔𝑡)
∞
𝑖=1
To je Fourierov red za periodičnu fju f(t) s periodom.𝑇 =2𝜋
𝜔
Fourierovikoejficijenti dani su kao
𝑎𝑛 =2
𝑇∫𝑓(𝑡) cos 𝑛𝜔𝑡𝑑𝑡 ; 𝑛 = 0,1,2
𝑇
0
𝑏𝑛 =2
𝑇∫𝑓(𝑡) sin 𝑛𝜔𝑡𝑑𝑡 ; 𝑛 = 0,1,2
𝑇
0
Valno gibanje je isto periodična funkcija, ali u dvije varijable:
u vremenu i
u prostoru.
Na periodičnu funkciju𝑓(𝑡 ±𝑥
𝑣 ) koja označava valno gibanje, primjenjujemo Fourierovu
analizu [7]:
𝑓 (𝑡 ±𝑥
𝑣) =
𝑎0
2+ ∑𝑎𝑛𝑐𝑜𝑠𝑛𝜔 (𝑡 ±
𝑥
𝑣) + ∑𝑏𝑛𝑠𝑖𝑛𝑛𝜔(𝑡 ±
𝑥
𝑣 )
- a0, bn,an – Fourierovi koeficijenti
Svako valno gibanje se može prikazati zbrojem sinusoidalnih (harmoničnih) valova.
Ako računamo po kontinuiranom spektru frekvencija ∆𝜔 od (𝜔1 do 𝜔1) dobijemo grupu
valova ili valni paket.
19
𝑠(𝑥, 𝑡) = ∫ 𝐴(𝜔)𝑠𝑖𝑛𝜔 (𝑡 −𝑥
𝑣) 𝑑𝜔
𝜔2
𝜔1
Dobiveno valno gibanje je ograničeno u prostoru od 𝑥0do 𝑥0 + ∆𝑥 te se s vremenom širi
određenom brzinom kroz prostor. Što je interval frekvencija veći odnosno što je interval
valnih brojeva veći, to je širina valnog pokreta manja.[8]
20
4. ZAKLJUČAK
Elektromagnetski valovi imaju četiri važna svojstva:
1. Za razliku od ostalih valova koji se šire nekim sredstvom, elektromagnetski se valovi
mogu širiti vakuumom.
2. Titrajuća električna i magnetska polja u linearno polariziranom elektromagnetskom
valu su u fazi.
3. Smjerovi električnoga i magnetnog polja u elektromagnetskom valu okomiti su jedan
na drugi i oba su okomita na smjer širenja vala, što ih čini transverzalnim valovima.
4. Brzina elektromagnetskih valova ovisi samo o električnim i magnetnim svojstvima
medija kojim se šire, a ne ovise o amplitudi elektromagnetnog polja.
21
5.LITERATURA
[1]http://www.phy.pmf.unizg.hr/~dandroic/nastava/diplome/drad_gorna_matonickin.pdf
(rujan, 2015.)
[2]TEHNIČKA KULTURA 4, udžbenik za osmi razred osnovne škole, grupa autora: Josip
Zdenko Hasenhörl, Renata Bradvica, Branka Hrpka, ALFA, Zagreb 2004.g. peto izdanje
[3]https://element.hr/artikli/file/1389(rujan, 2015.)
[4]https://hr.wikipedia.org/wiki/Mehani%C4%8Dki_valovi (rujan, 2015.)
[5]http://www.phy.pmf.unizg.hr/fizgeo/tonejc/valovi_tekst1.pdf (rujan, 2015.)
[6] https://www.fer.hr/_download/repository/TEV_5.pdf(rujan, 2015.)
[7] http://www.phy.uniri.hr/~vlabinac/files/index/skripte/valopt_pregled.pdf (rujan, 2015.)
[8] http://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/KK-3-predavanje-beamer.pdf
http://www.phy.uniri.hr/~vlabinac/files/index/skripte/ele_pregled.pdf(rujan, 2015.)
[9]
Henč-
Bartolić,V.,Kulušić,P.:Valoviioptika,UdžbenikfizikezastudenteElektrotehničkogfakulteta,Škol
skaknjiga,Zagreb,1989.
22
POPIS SLIKA
Slika 1- Spektar elektromagnetskog zračenja
Slika 2- Kuglasti val [5]
Slika -3 Kuglasti val
Slika 4- Rasprostiranje EMG ravnog vala
Slika 5- Izračunavanje krivuljnog integral u trećoj I četvrtoj Maxwellovoj jednadžbi
Slika 6- Izračunavanje krivuljnog integral u trećoj i četvrtoj Maxwellovoj jednadžbi