52
“Multiteh inženjering” ZENICA 1. PREGLED TEHNIČKIH PROPISA I STANDARDA SA KOJIMA PROJEKTI I SAMO IZVOĐENJE ILI SANACIJA OBJEKATA TREBA BITI USAGLAŠENO Tehnička dokumentacija i samo izvođenje ili sanacija objekata treba biti usaglašena sa sljedećim propisima i standardima: - Uredba ovrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono-tehničke dokumentacije (“Sl. novine F BiH”, br. 88/07), - Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Sl. novine FBiH", br. 64/09), - Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija (Službene novine FBiH br. 23/11) - Pravilnik o uslovima, osnovama i kriterijumima za rasvrstavanje građevina u kategorije ugroženosti od požara („Sl. novine F BiH“, br. 79/11), - Pravilnik o tehničkim normativima za vanjsku i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara ("Sl. novine F BiH", br. 87/11), - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe i prolaze za stambene i druge zgrada i objekte i za sve prostore koji se smatraju građevinama („Službene novine FBiH“, br. 70/12) - Pravilnik o tehničkim normativima za sisteme za odvođenje dima i toplote nastalih u požaru (“Sl. list FBiH”, br. 11/12), - Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ("Sl. list SFRJ", br. 53/88), - Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (“Sl. list SFRJ”, br. 62/83), - Tehnički propisi o gromobranima ("Sl.list SFRJ", br. 13/68), - Normativi vatrootpornosti građevinskih konstrukcija, prevod NFPA propisa – Institut za sigurnost Zagreb, 1972 god. - Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnih putova i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada objekata, prijevod NFPA propisa (Institut za sigurnost Zagreb, 1971. god.), - Metodologija za izradu procjene ugroženosti od požara (Sl. novine FBiH, br. 8/11). - Uredba sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao Republički zakoni ("Sl.list R BiH", br. 2/92), - Zakon o potvrđivanju Uredbi sa zakonskom snagom ("Sl.list R Procjena ugroženosti od požara 1

ELABORAT PPZ skladište gotovih proizvoda.doc

Embed Size (px)

Citation preview

1

PAGE Multiteh inenjering ZENICA

1. PREGLED TEHNIKIH PROPISA I STANDARDA SA KOJIMA

PROJEKTI I SAMO IZVOENJE ILI SANACIJA OBJEKATA TREBA

BITI USAGLAENO

Tehnika dokumentacija i samo izvoenje ili sanacija objekata treba biti usaglaena sa sljedeim propisima i standardima:

Uredba ovrsti, sadraju, oznaavanju i uvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono-tehnike dokumentacije (Sl. novine F BiH, br. 88/07),

Zakon o zatiti od poara i vatrogastvu ("Sl. novine FBiH", br. 64/09),

Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu skladita od poara i eksplozija (Slubene novine FBiH br. 23/11)

Pravilnik o uslovima, osnovama i kriterijumima za rasvrstavanje graevina u kategorije ugroenosti od poara (Sl. novine F BiH, br. 79/11),

Pravilnik o tehnikim normativima za vanjsku i unutranju hidrantsku mreu za gaenje poara ("Sl. novine F BiH", br. 87/11),

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe i prolaze za stambene i druge zgrada i objekte i za sve prostore koji se smatraju graevinama (Slubene novine FBiH, br. 70/12)

Pravilnik o tehnikim normativima za sisteme za odvoenje dima i toplote nastalih u poaru (Sl. list FBiH, br. 11/12), Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona ("Sl. list SFRJ", br. 53/88),

Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta (Sl. list SFRJ, br. 62/83),

Tehniki propisi o gromobranima ("Sl.list SFRJ", br. 13/68),

Normativi vatrootpornosti graevinskih konstrukcija, prevod NFPA propisa Institut za sigurnost Zagreb, 1972 god.

Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnih putova i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada objekata, prijevod NFPA propisa (Institut za sigurnost Zagreb, 1971. god.),

Metodologija za izradu procjene ugroenosti od poara (Sl. novine FBiH, br. 8/11).

Uredba sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao Republiki zakoni ("Sl.list R BiH", br. 2/92),

Zakon o potvrivanju Uredbi sa zakonskom snagom ("Sl.list R BiH", br. 13/94),

JUS standardi:

U.J1.030 - poarno optereenje,

Z.CO.003 - klasifikacija poara prema vrsti zapaljivih materija,

Z.CO.005 - klasifikacija materijala i roba prema ponaanju u poaru

U.J1.240 - tipovi konstrukcija zgrada prema njihovoj unutranjoj otpornosti prema

poaru

Poar-i-Arhitektonski-Inenjering-prirunik-Beograd-20082. UVOD

Kvalitetnoj i svestranoj procjeni ugroenosti od poara treba prilaziti prvenstveno zbog sve izraenije pojave da je u naseljenim mjestima koncentracija gradskog stanovnitva sve vea i da se vri nagomilavanje materijalnog i drugog drutvenog potencijala na sve uem podruju, to pored ostalog negativnog uticaja na uslove ivljenja, dovodi i kumuliranje poarnog optereenja, naroito urbanih sredina, porasta poarno eksplozivnog rizika i rizika od tehniko-tehnolokih katastrofa, kao i poveanja povredljivosti fizikih struktura naselja od posljedica elementarnih nepogoda i posebno ratnih razaranja.

Ukupni drutveno-ekonomski razvoj, posebno industrije i urbanih sredina, razvoj i primjena novih tehnologija i tehnolokih procesa sa sve veom upotrebom novih ali nedovoljno ispitanih materijala i sredstava, nije u potrebnoj mjeri praen i izuavanjem izvora opasnosti koje taj razvoj i aktivnosti sa sobom nose, tako da nisu po pravilu praeni ni planiranjem ni poduzimanjem drugih mjera i aktivnosti na spreavanju nastajanja i eliminacije opasnosti, odnosno ukoliko je opasnost nastala u vidu poara, eksplozije ili tehniko-tehnoloke katastrofe, na ublaavanju ili svoenju na najmanju moguu mjeru njihovih tetnih posljedica i sl.

Zbog svega ovoga je procjena ugroenosti od poara zadatak, ije uspjeno rjeavanje zahtijeva izuavanje i sagledavanje svih pojedinanih i zajednikih parametara stepena poarne ugroenosti objekata.

Drutvo XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija u skladu sa svojim tehnolokim potrebama iznajmljuje dio objekta tvornice VOLKSWAGEN u namjeni SKLADITE GOTOVIH PROIZVODA na lokaciji Vogoa, Igmanska br. 36, Slobodna zona, sa prateom infrastrukturom, to sa sobom nosi odreeni rizik za nastanak poara koritenjem predmetnog prostora drutva kao i koritenje objekta od drugih pravnih lica koji se nalaze u drugim djelovima navedenog objekta, shodno navedenom dolazi do mogunosti ugroavanja kompletnog objekta sa aspekta zatite od poara. Unato naprijed navedenom se sve skupa mora kompleksno posmatrati i analizirati kako bi se odredile mjere koje e za cilj imati svoenje poarnog rizika na to manju mjeru, a svaki eventualni poar da se na vrijeme ugasi i eliminie.

Poznato je iz dosadanjeg iskustva i statistikih podataka da najvei broj poara nastaje u blizini naseljenih mjesta, neispravnosti el. instalacija, manipulisanju sa zapaljivim tenostima, nepridravanju zakonskih propisa i upozorenja, nehata i sl.

Procjena ugroenosti od poara za SKLADITE GOTOVIH PROIZVODA drutva XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija, na lokaciji Vogoa, Igmanska br. 36, Slobodna zona, uraen je u skladu sa Zakonom o zatiti od poara i vatrogastvu (Sl. Novine F BiH br. 64/09).Radi spreavanja otklanjanja opasnosti od poara, spasavanja ljudi i materijalnih i drugih dobara ugroenih poarom, drutveno politike zajednice, organizacije i Drutva kao subjekti imaju prava i obaveze da sprovode zatitu od poara u svim objektima na osnovu Zakona i Procjene ugroenosti od poara.

Cilj izrade procjene ugroenosti od poara je da se preventivno djeluje i u sluaju izbijanja poara organizovano dejstvuje, kako bi se poar lokalizovao i sveo na to manji obim, a sve u cilju spasavanja ljudi i materijalnih dobara ugroenih poarom.

Pri izradi procjene ugroenosti od poara koriteni su i vaei standardi i priznati inostrani propisi.

U sadraju procjene ugroenosti od poara data su osnovna poglavlja kao i neophodni elementi bitni za izradu procjene ugroenosti od poara. Kategorizacija je izvrena prema opte priznatim podjelama sa aspekta poarne opasnosti i specifinog poarnog optereenja svakog pojedinanog objekta to e biti detaljno uraeno i opisano.

Procjene ugroenosti od poara je raena na osnovu pregleda projektne dokumentacije i snimanja stanja na terenu. Osnovna djelatnost i namjena objekta odnosno dijela objekta koje drutvo koristi na navedenoj lokaciji je skladitenje gotovih i polugotovih proizvoda koji su u veini sluajeva od drveta.2.1. Procjena ugroenosti od poara

Mogunost izbijanja poara za SKLADITE GOTOVIH PROIZVODA drutva XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija, na lokaciji Vogoa, Igmanska br.36, Slobodna zona je mala, ali ipak u nenormalnim situacijama ugraena oprema i izvedene instalacije mogu biti uzrokom izbijanja poara u samom objektu kao i mogunost izbijanja poara u prateim prostorima i sl. Iz prostora koji koristi drutvo XYLON CORPORATION" d.o.o. Ilija izaena je mogunost prijenosa poara na prostore koje koriste druga pravna lica, poto se predmetni prostor drutva nalaze u sklopu objekta , mogunost prijenosa poara je mogua jer ne postoje fizike pregrade, izuzev metalne ograde koja nije adekvatno rijeenje za sprijeavanje prijenosa poara na druge prostore. Shodno tome predmetne prostore ne moemo posmatrati kao zasebne poarne sektore, te bi u cilju poboljanja bilo neophodno ugraditi poarne prepreke da bi predmetni prostori ispunio definiciju poarnog sektora, ukoliko je to neophodno. Potrebno je napomenuti da je objekat u vrijeme izgradnje u skladu sa vaeim tehnikim propisima morao zadovoljiti aspekte zatite od poara te su samim tim mjere zatite od poara morale biti primjenjene i na predmetnom prostoru koji trenutno dobiva novu namjenu. Trenutna namjena je skladitenje gotovih i polugotovih proizvoda. Da bi predmetni prostor drutva mogli odvojiti od ostalog dijela objekta i izvriti njegovo poarno sektorisanje posmatrat emo imaginarne granice prostora kojima bi bio odvojen od ostalog dijela objekta. Objekat je spratnosti suteren + Pr (prizemlje).Osnovna djelatnost i namjena objekta na navedenoj lokaciji je skladitenje rezanje grae.

Kod odreivanja zatitnih zona za objekte, kao najbitniji faktori pojavljuju se visina i irina objekta kao i njemu susjednih objekata, zatim veliina povrina otvora na fasadama koje su okrenute prema susjednim objektima, kao i faktori toplotne radijacije koja se pri poaru javlja i koja ima veliki znaaj za mogunost prenoenja poara sa jednog objekta na drugi.

Prilaz vatrogasnim vozilima omoguen je sa sjeverne strane objekta, a udaljenost od profesionalne vatrogasne brigade je povoljna i ona iznosi cca 2 km.

3. ORGANIZACIJA ZATITE OD POARA

Veoma vanu ulogu u borbi protiv poara predstavljaju svi vidovi preventivne zatite od poara, poev od zakonskih pa sve do svih ostalih koji preferiraju radnje koje e imati za cilj onemoguavanje izbijanja poara i svoenje poarnog rizika na minimum.

Zatita od poara obuhvata skup mjera i radnji upravne, organizacione, tehnike, obrazovne, propagndne i druge prirode koji se preduzimaju u cilju spreavanja izbijanja i irenja poara, te spasavanja ljudi i materijalnih dobara ugroenih poarom. Zatita od poara organizuje se i sprovodi na svim mjestima i na svim objektima koji su ugroeni opasnostima izbijanja i irenja poara.

Zatita od poara je djelatnost od posebnog drutvenog interesa.

Radi spreavanja i otklanjanja opasnosti od poara i spasavanja ljudi i materijalnih dobara ugroenih poarom, drutveno-politike zajednice i njihovi organi, organizacije, Drutva, Poslodavci, zajednice kao i graani, organizuju i obezbjeuju zatitu od poara, brinu se o njenom uspjenom funkcionisanju i uestvuju u njenom sprovoenju.Pod uslovima i na nain propisan zakonom, organizacije, organi, Drutva, Poslodavci i graani duni su da uestvuju u gaenju poara i spasavanju ljudi i materijalnih dobara ugroenim poarom i da stave na raspolaganje svoj alat, prevozna, tehnika i druga potrebna sredstva za gaenje poara i spaavanje ljudi i materijalnih dobara ugroenih poarom.

Projektanti i investitori graevinskih objekata, tehnolokih procesa, ureaja, adaptacija i rekonstrukcija kao i izvoai radova na tim objektima duni su pri projektovanju i izvoenju radova da primjenjuju propisane mjere i normative zatite od poara.

Mjere zatite od poara u smislu ovog Zakona su naroito:

Izbor lokacije i dispozicije objekata, kao i izbor materijala, ureaja, instalacija i konstrukcije kojima e se sprijeiti ili svesti na najmanju mogunost irenje poara;

Izgradnja prilaznih puteva i prolaza;

Obezbjeenje potrebnih koliina vode za gaenje poara;

Izbor tehnolokog procesa koji prua sigurnost protiv poara;

Zabrana upotrebe otvorene vatre i drugih izvora palenja u objektima i prostorijama u kojima bi zbog toga moglo doi do poara;

Nain spasavanja ljudi i materijalnih dobara;

Postavljanje ureaja i instalacija za automatsko javljanje i gaenje poara i ureaja za mjerenje koncentracije eksplozivnih smjea (gasova, para i praine).

Organizacije, organi, Drutva, odnosno Poslodavci duni su obezbjediti da svaki zaposlenik bude upoznat sa opasnostima od poara vezanim za radno mjesto na koje je rasporeen kao i sa mjerama i sredstvima za gaenje poara i sa materijlnom i drugom odgovornou uslijed nepridravanja propisanih mjera zatite od poara.

Organizacije, Drutva, Poslodavci i drugi organi duni su najmanje jedanput godinje vriti provjeru znanja zaposlenika u rukovanju aparatima i ostalim sredstvima za poetno gaenje poara.

Organizacije, Drutva, Poslodavci i drugi organi duni su odrediti zaposlenika koji je kao odgovorno lice duan da se stara o sprovoenju mjera zatite od poara u organizaciji odnosno preduzeu, starati se da taj zaposlenik bude potrebeno struno osposobljen za uspjeno vrenje poslova zatite od poara. U predmetnom drutvu je odreen zaposlenik koji vodi zatitu u kompletnom drutvu odnosno rukovodi i implemntira efikasno ciljeve i zadatke koji su nameu zakonom, planom i drugim opim aktima drutva koju definiu ovu oblast na tri lokacije na kojima predmetno drutvo ima objekte i proizvodne jedinice pa tako i na predmetnoj lokaciji.4. POARNA KATEGORIZACIJA I KLASIFIKACIJA

4.1 KATEGORIZACIJA

Prilikom izrade eleborata koriste se sljedee kategorizacije:

Kategorije objekata prema specifinom poarnom optereenju,

Kategorije prema klasi poara,

Kategorizacija objekata prema otpornosti na poar,

Kategorizacija materije prema ponaanju u poaru.

Kategorizacija objekata prema specifinom poarnom optereenju je sljedea:

niska - do 1 GJ/m2,

srednja - od 1 do 2 GJ/m2,

visoka - preko 2 GJ/m2.

Kategorizacija materija u objektu prema klasi poara je sljedea:

klasa A- poari vrstih materija,

klasa B- poari zapaljivih tenosti,

klasa C- poari zapaljivih plinova,

klasa D- poari praine zapaljivih metala,

klasa E- poari elektro instalacija.Kategorizacija objekata prema otpornosti na poar je sljedea:

I stepen - bez otpornosti,

II stepen - mala otpornost,

III stepen - srednja otpornost,

IV stepen - vea otpornost,

V stepen - velika otpornost.

Kategorizacija materije prema ponaanju u poaru je sljedea:

prema vrsti opasnosti,

prema klasi opasnosti,

prema agregatnom stanju.Vrste opasnosti:

Ex materije koje sadre rizik od fizikih i hemijskih tetnosti,

Fx materije koje mogu direktno ili indirektno uestvovati u procesu sagorjevanja,

Dx materije koje nisu zapaljive, ali se pod dejstvom poara mogu lahko otetiti,

Fa materije koje u velikoj mjeri razvijaju dim,

Fn razvijanje toksinih gasova.

Klase opasnosti:

I veoma lahko zapaljive, brzo sagorive materije,

II lahko zapaljive, brzo sagorive materije,

III zapaljive materije,

IV sagorive materije,

V teko sagorive materije,

VI nezapaljive materije.

Agregatno stanje:

B tene materije,

C vrste materije,

A plinovite materije.4.2 KLASIFIKACIJA POARA

U zavisnosti od toga koja vrsta zapaljive materije gori (gasovita, tena ili vrsta) i da li su pri tome prisutne i druge opasnosti (elektrine instalacije i ureaji pod naponom) izvrena je klasifikacija poara. Postoji vie tipova klasifikacija, a mi emo se ovdje koristiti klasifikacijom poara koju je usvojilo Ameriko nacionalno udruenje za zatitu od poara.

Prema usvojenom stavu ovog Udruenja svi poari su grupisani u pet klasa, i to u grupe A, B, C, D i E.

Poari klase A:

U ovu klasu spadaju svi poari koji su prouzrokovani sagorjevanjem vrstih sagorljivih materija, kao to su: drvo, tekstil, plastika, celuloza, vosak, asfalt itd.

Prema statistikim podacima ova klasa poara prouzrokuje najvee gubitke jer su i najei.

Poari klase B:

U ovu klasu spadaju svi poari prouzrokovani sagorjevanjem zapaljivih tenosti i zapaljivih masti, kao to su benzin, alkohol, nafta, mazut i td. koji se ne mjeaju sa vodom.

Poari klase C:

U ovu klasu spadaju svi poari prouzrokovani sagorjevanjem gasovitih zapaljivih materija, kao to su acetilen, vodonik, propan, butan, etan itd.

Poari klase D:

U ovu klasu spadaju poari prouzrokovani sagorjevanjem metala, kao to su: magnezijum, kalijum, aluminijum u prahu, cink, titan, elektron i dr.

Za gaenje poara prouzrokovanih ovim metalima potrebno je specijalna vatrogasna taktika i agensi za gaenje.Poari klase E:

U ovu klasu spadaju svi poari koji nastaju pored ili njima zahvaena elektrina instalacija ili oprema pod naponom.Tu spadaju poari na elektromotorima, razvodnim postrojenjima, transformatorima, elektrinim instalacijama pod napnom.4.3 POARNA KLASIFIKACIJA ZGRADA

Graevinske objekte (zgrade) prema nainu graenja moemo podjeliti na:

vatrootporne,

djelimino vatrootporne,

neupaljive bez otpornosti prema visokim temperaturama,

upaljive.

Vatrootporne zgrade ine armirano-betonske zgrade ili zgrade sa mjeovitom konstrukcijom:

zidovi od opeke ili kamena,

stropovi armiranobetonski,

zatiene eljezne konstrukcije,

svodovi od opeke ili kamena.

U djelimino vatrootporne zgrade spadaju zgrade sa zidovima od opeke ili kamena i drvenim stropovima sa obukovanim ili neobukovanim plafonom.

Neupaljive zgrade bez otpornosti prema visokim temperaturama su karakteristine zbog eljezne (nezatiene) konstrukcije, koja je praktino neupaljiva, ali potpuno neotporna prema poaru.

U upaljive zgrade spadaju potpuno poarno neotporni objekti (npr. drvene zgrade).

Prema tome, prema poarnom opterenju i predvienom trajanju poara zgrade se mogu podjeliti na sedam tipova:

Vatrootporne zgrade (stupanj B-4 sata) za visoka poarna optereenja.

Vatrootporne zgrade (stupanj C-2 sata) za srednja poarna optereenja.

Vatrootporne zgrade (stupanj D-1 sat) za niska poarna opterenja.

Djelimino vatrootporne zgrade (stupnja E-1/2 sata) za drveni strop sa obukanim plafonom.

Djelimino vatrootporne zgrade (stropovi bez ikakve otpornosti).

Neupaljive neotporne zgrade.

Upaljive zgrade.5. OSNOVNE FIZIKO-HEMIJSKE OSOBINE MOGUIH PRISUTNIH

MATERIJALA

Sa aspekta ugroenosti od poara i u svrhu poduzimanja odgovarajuih mjera zatite, vrlo je vano poznavati osnovne fiziko hemijske osobine zapaljivih i vatroopasnih materijala koji se upotrebljavaju u toku samog procesu rada ili su od njih izgraeni pojedini dijelovi objekata ili ugraene opreme i namjetaja u objektima.

5.1 VRSTE ZAPALJIVE MATERIJEPod pojmom vrste zapaljive materije podrazumijevaju se materije koje na obinoj temperaturi imaju odreenu vrstinu i oblik i koje imaju sposobnost da gore.

Veina vrstih materija i tokom gorenja privremeno zadrava svoje osobine, a samo manji broj prelazi u teno stanje (smole, parafin i sl.).

U zavisnosti od uslova gorenja i sastava vrste zapaljive materije poslije sagorijevanja ostavljaju manje ili vie pepela.

eljezo

Pri veini poara temperatura ne prelazi 1000 oC. Temperatura topljenja elika je 1450 oC to znai dane moe doi do topljenja elinih konstrukcija.

eline konstrukcije, meutim trpe od znatnog pada vrstoe, tako da pri temperaturi od 550 oC naprezanje u konstrukciji dostie granicu poputanja pri radnim optereenjima. Time dolazi do potpunog vitoperenja konstrukcije i do ruenja iste. Nie je navedena tabela, koja pokazuje nosivost i vrstou elika u ovisnosti o temperaturi.

vrstoa u % vrstoe pri temperaturi od stepeni oC

TEMPERATURA 99 204 299 399 499 oC

VRSTOA 129 125 121 97 57 %

Beton

Beton zagrijavanjem gubi vrstou. Prema jednom ispitivanju pad vrstoe betona marke 373 iznosio je 0 kod 300 oC, kod 500 oC - 20 %, kod 700 oC - 54 % i kod 1000 oC -87 %.

Do pada vrstoe dolazi zbog nejednakog irenja cemetnog veziva i agenasa. Vaan faktor za gubitak vrstoe je vrijeme. Beton ima odreenu toplinsku vodljivost. Ispitani su uzorci betona u vatri, tako da je temperatura betona na povrini bila 1400 oC, a na 9 cm 254 oC. Ove vrijednosti postignute su nakon izlaganja uzoraka vatri u trajanju od 7 sati. Tako se na dubini od 2 cm za 2 sata beton ugrije na 442 oC, a za 1 sat samo na 259 oC.

Vidi se dakle, ako vatra ne traje suvie dugo, da dolazi do pada vrstoe uglavnom kod povrinskog sloja betona. Deblje betonske konstrukcije pri tome ne moraju znatno osjetiti ovaj pad vrstoe. Beton zahvaen vatrom i nakon to se prestao grijati, dakle i nakon poara, jo neko vrijeme gubi vrstou, tako da kritian momenat za konstrukciju ne mora biti u toku poara. Beton moe izgubiti jo do 20 % vrstoe nakon prestanka poara.

Ovo je vrlo vaan momenat jer tako do kritinog poputanja vrstoe moe doi nakon to je poar ve pod kontrolom, a vatrogasci unutar zgrade, pa to nalae stalnu opasnost za vrijeme gaenja.Pad vrstoe armirano-betonske konstrukcije svakako u mnogome zavisi od zatitnog sloja, (tanak povrinski termoizolacioni sloj). Ukoliko taj sloj nije uredno izbetoniran pa armatura visi iz konstrukcije, ili je beton slab, tako da uskoro pone na povrini pucati ili otpadati, u ovakvim sluajevima toplota ima mogunost prodora do elika. Onog momenta kad armatura ogoli, poinje naglo rastezanje i poputanje. Tim je armirana betonska konstrukcija unitena.

Drvo

Drvo se graevinarstvu upotrebljava u pririodnom stanju ili preraeno u panel ploe, furnir, perploe i dr. Za nosive konstrukcije upotrebljava se gotovo iskljuivo mehko drvo. Gorenjem se na povrini drveta stvara sloj ugljena koji spreava pristup zraka, odnosno izlaenje plinova suhe destilacije i ujedno djeluje kao toplotni izolator ta na taj nain usporava gorenje. Tako sa esto nakon poara vide grede ili stropovi sa pougljenom povrinom, koje su manje ili vie zadrale svoj oblik, a ne rijetko i nosivost. Uporeujui drvene nosive konstrukcije s elikom, dolazimo do zakljuka da prve znatno due odoljevaju poaru iako sagorjevaju.

Stepen zapaljivosti drveta je razliit, to zavisi od niza faktora. Takoe su brojni faktori koji utiu na tok sagorjevanja drveta. Ovo u prvom redu zavisi od vrste drveta, od veliine komada drveta, od ograenosti i povrine, od stepena vlanosti, itd.

Potpuno osueno drvo sadri 40% celuloze, 25%-30% lignina,12%-17% smole, tanina, drvene gume, eera i mineralnih materija. Elementarni sastav drveta je: 50% ugljenika, 43% kiseonika, 6% vodonika, 0,3% azota, 0,5 % pepela.

Stepen zapaljivosti drveta i tok sagorjevanja drveta zavisi od vrste drveta (tvrdo i zapreminski tee drvo tee e se zapaliti nego meko i lako drvo).

Sagorjevanje e trajati u vie faza:

Do paljenja drveta dolazi na temperaturi od 250 do 300 oC. Pod uticajem paljenja dolazi do ugljenisanja pojedinih dijelova drveta, pri emu se oslobaa toplota. U ovoj fazi u manjem stepenu dolazi do razvijanja zapaljivih gasovitih materija, one sa vazduhom grade zapaljive smjese koje se pod uticajem izvora paljenja mogu zapaliti. Ovo stvara uslove za jo vee oslobaanje toplote, to ima za posljedicu paljenja drugih dijelova drveta.

U drugoj fazi koja se u uem smislu rijei moe nazvati gorenje drveta, dolazi do prenoenja toplote sa povrine drveta na njegove unutranje dijelove. Pri ovome gasovite materije, koje su se razvile u unutranjosti drvene mase, prolaze kroz nastale pore i pukotine i izlaze na povrinu drveta i u smjesi sa vazduhom sagorjevaju. Meutim u veini sluajeva poslije kraeg usporavanja sagorjevanja, dolazi do rasplamsavanja i do novog jaanja procesa sagorjevanja drveta.

Papir

Zapaljivost raznog papirnog materijala je vrlo velika, a naroito kod nekih papira koje su oplemenje i koji su presvueni slojem polietilena (vree, kutije i sl.). Papir gori svjetlim plamenom, a porna opasnost je naroito izraena kod papira koji se nalazi u rastresitom stanju.

Kod uvanje papira u velikim naslagama mogue je toplinsko samozapaljivanje pod odreenim uslovima, a temperatura samozapaljenja moe biti oko 100 oC.

Kalorina vrijednost sagorijevanja papira iznosi prosjeno oko 3900 kcal/kg.

Plastini proizvodi Plastine mase su proizvodi na bazi vjetakih organskih smola. Otpornost prema viim temperaturama zavisi im od hemijskih satava, vrsta punioca i naina dobijanja. Prema ponaanju na viim temperaturama plastine mase dijelimo na termoplastine i termoaktivne. Termoplastine pod uticajem toplote prelaze u plastino stanje, a pri hlaenju ponovo ovrsnu.

Termoaktivne plastine mase pod uticajem toplote prelaze prvo u plastino stanje, a zatim ovrsnu i ostaju u tom stanju stalno, ne mjenjaju vrstou pri ponovnom zagrijavanju i hlaenju.

Termoplastine mase koje se danas koriste omekavaju ve na 100 oC, a na 150 oC poinju obino da se razlau. Neke su stabilne i do 300 0C. Plastine mase na bazi polivinil-hlorida, fluorplasti i karbomidne mase spadaju u teno zapaljive. Kod uskladitavanja plastinih proizvoda prostorije treba obezbjediti od svih izvora paljenja. Gaenje eventualnih poara vriti sa vodom, CO2 i suhim prahom.

Pri sagorijevanju plastine mase uglavnom se razvijaju velike koliine toplote (oko 9000 kcal/kg), uz vee koliine ai i dima. Mehka poliuretanska pjena (spuva) Meka poliuretanska pjena (u nastavku PU), popularno nazvana spuva je proizvod koji nas okruuje na svakom koraku.

PU je plastina masa koja se dobije hemijskom reakcijom dvaju osnovnih komponenti: poliola (jedne ili vie vrsta) i TDI-a (toluene diizocijanata) kao osnovnih rektanata i raznih aditiva kao dodatnih reaktanata.

Njene fizike karakteristike kao to su, elastinost, postojanost, elijska stuktura, relativno mala masa, inertnost, razliite tvrdoe, dobra otpornost na mehaniko optereenje, ine PU upotrebljivom u razliitim segmentima ljudskog drutva. PU u osnovi dijelimo na dvije skupine: polieterske i poliesterske pjene. Polieterske pjene su elastine, otporne na hidrolizu, proputaju zrak i imaju dug vijek trajanja. Zbog svojih karakteristika upotrebljavaju se u industriji namjetaja i industriju leita u automobilskoj industriji kao i obuarskoj i tekstilnoj industriji. Proizvodi od PU imaju primjeren ivotni vijek. PU je materijal koji nije opasan za okolinu, biorazgradljiv je i moe se deponirati na odlagalita smea. PU se takoer moe i reciklirati, pa se koristi za punjenje razliitih jastuka.

Osnovna svojstva poliuretanskih mehkih pjena moemo rezimirati u slijedeem:

raspon teina - volumnih masa od 20-35 kg/m3,

raspon tvrdoa od 90-190 N (+/-10%) prema standardu ISO 2439 pri 40% deformacije,

lagane i prozrane,

fleksibilne sa odlinim prilagoavanjem tijelu, veliki komfor sjedenja,

higijenske, bez praine,

velike nosivosti, postojanosti oblika i dugog vijeka trajanja,

odlian zvuni (apsorpcija) i toplinski izolator,

otporne na organska otapala,

nije podloga za razvoj gljivica i hrana glodavcima.

Polietilenske i polistirolne mase su lako zapaljive. Pri sagorjevanju plastine mase uglavnom razvijaju velike koliine toplote oko 37,68 MJ/kg uz vee koliine ai i dima.

Elektrine instalacije

Izolacije elektroprovodnika izraene su od gumenih i plastinih materijala koji se lako pale, te prestavljaju poarno opasne materijale.

6. ELEKTROTEHNIKI ASPEKTI ZATITE OD POARA

Pored ispravnog projektovanja i dimenzionisanja izolacije i ostalih dijelova elektroenergetskog sistema, kao i paljive montae i odravanja. uvijek se mora raunati sa mogunou pojave kvara na praktino svakom elementu sistema.

Izolacija iz ekonomskih razloga ne moe se dimenzionisati tako da izdri sva mogua elektrina naprezanja. Pored mehanikih, termikih i hemijskih uticaja, izolacija je izloena starenju tako da vremenom gubi svoja svojstva i moe da probije i kod naprezanja neznatno viih od normalnih.

Posljedica toga, je pojava elektrinog luka koji izaziva jako zagrijavanje i paljenje materijala na mjestu nastanka kvara. Ako se pri tome radi o lahko zapaljivom ili eksplozivnom materijalu, pojava iskre odnosno luka moe imati katastrofalne posljedice.

Zato projektovanju, kvalitetu izvoenja, a naroito odravanju elektrinih instalacija treba posvetiti posebnu panju jer oteenje izolacije, preoptereenje vodova, nepropisno izvedena zatita od kratkog spoja i od preopterenja, povean ili smanjen napon, lo faktor snage i slino prestavljaju opasnost sa aspekta zatite od poara.

6.1 ELEKTRINI PROVODNICI

Veoma est uzrok nastanka poara je pretereenost ili oteenje elektrinih provodnika.

Zagrijavanje provodnika nastaje uslijed:

neadekvatnog presjeka provodnika,

preoptereenja,

prikljuenja neprojektovanih potroaa na postojee kablove, a na koje nisu bili predvieni,

loe spajanje provodnika.

Najednostavniji nain ograniavanja pojave toplote na provodnicima jeste postavljanje odgovarajuih zatita tipa osiguraa na svako strujno kolo.

Oteenja izolacije mogu nastati uslijed:

mehanikih oteenja,

uticaja hemijskih agenasa,

uticaja vlage,

starenje izolacije.

Posljedica neispravne ili oteene izolacije je ili pojava kratkog spoja, ili pojava temperature koja je dovoljno visoka da e izazvati poar, a da osigurai nee djelovati.

6.2 RASVJETA

Projektovanju i izvoenju elektrine rasvjete potebno je posvetiti posebnu panju iz razloga to rasvjeta ini dio preventivne protivpoarne zatite.

Sa aspekta poara vano je slijedee:

da je osvetljenje (trajno i sigurno) zadovoljavajue za sve objekte i prostore u kojima moe doi do poara,

da su svi prilazni putevi objektu propisno osvjetljeni,

da je sigurnosno osvjetljenje nezavisno od ostalih strujnih krugova,

da je obezbjeeno sigurno napajanje panik osvjetljenja.

Vjerovatnost nastanka poara od elektrinih sijalica je funkcionalno vezano od njihove lokacije u pojedinim prostorima raznih tehnologija u industriji, namjeni pojedinih objekata kao i graevinske konstrukcije.

Vjerovatnost nastanka poara od rasvjetnog sistema znatno se smanjuje, ako se primjenjuju kljune sigurnosti propisane ELEKTROTEHNIKIM PROPISIMA.6.3 POGONSKI ELEKTROMOTORI

Izolacija visokonaponskih i niskonaponskih elektromotora izloena je u pogonu najrazliitijim mehanikim, termikim, hemiskim i elektrinim naprezanjima. Proboj izolacije ima za pojavu viepolnih kratkih spojeva, koji mogu biti uzronici poara.

Pored kvarova na motoru sa aspekta poara opasna su i neka neeljena pogonska stanja, kao to je preopterenost motora ili nestanak i ponovni povratak napona. Pravilno izvedena zatita elektromotora od kratkog spoja i preoptereenja uveliko poveava protivpoarnu preventivu. Isto tako kvalitetno odravanje i redovno ienje elektromotornih pogona poveava protivpoarnu preventivu.

6.3.1 ZATITA ELEKTROMOTORA OD KRATKOG SPOJA

Zatita elektromotora od kratkog spoja izvodi se topljivim osiguraima ili el.mag. okidaima. est je sluaj da su pojedini strujni krugovi elektromotornog pogona nepropisno osigurani, odnosno postavljeni su:

osigurai sa izmjeanim nominalnim vrijednostima,

predimenzionisani osigurai,

loe podeena vrijednost el. mag. okidaa.

Jedni, drugi i trei predstavljaju uzrok nenormalnog brzog zagrijavanja elektromotora, to ima za posljedicu trajno oteenje motora, a i u znatnoj mjeri se poveava opasnost od poara.

6.3.2 ZATITA ELEKTRO-MOTORA OD PREOPTEREENOSTI

Do preoptereenja motora dolazi kada protumomenat pogonjenog stroja postane vei od nominalnog razvijenog momenta motora.

Nizak napon mree koja napaja motorni pogon, takoe moe dovesti do preoptereenja, a isto se deava i kod odstupanja frekvencije od nominalnih vrijednosti.

Naroito neugodna preoptereenja su prilikom ispada jedne od faza zbog pregaranja osiguraa, prekida voda ili slabog kontakta na samom motoru.

Dakle, vjerovatnoa da se u pogonu motora pojavi preoptereenje, malo ili jako vee od normalnog je veoma mogue.

Proizvedena toplota raste sa kvadratom struje. Temperatura mora ovisiti o toplotnom kapacitetu motora. Ako pri tome znamo da se vremenom dimenzije motora stalno smanjuju, znai d se smanjuju i toplinske rezerve motora, a samim tim i poveava temperatura na motoru. Poveanje temperature iznad nominalne negativno se odraava ne samo na ivotno trajanje izolacije motora, nego predstavlja potencijalni uzrok nastanka poara.

Zbog toga se motori moraju zatititi od preoptereenja. To se izvodi elektrinim zatitama od preoptereenja, a naiee bimetalnim relejima. Pri tome bimetalna zatita mora biti podeena na nominalnu struju elektromotora6.4 GROMOBRANSKE INSTALACIJE

Uslijed udara groma na objektima mogu nastati poari te u domenu protivpoarne preventive spada i zatita od atmosferskog pranjenja. Postavljanje gromobranskih instalacija regulisano je

Tehnikim propisima o gromobranima (Sl. list SFRJ br.13/78).

Da bi gromobranska zatita bila efikasna mora se vriti njena kontrola i to:

poslije popravka ili izmjene gromobranske instlacije

poslije udara groma u instalaciju

u vremenskim razmacima od 1 5 godina, odnosno u ovisnosti od vrste objekta.

7. PROJEKTOVANE I IZVEDENE MJERE ZATITE OD POARA

7.1 MAKRO I MIKRO LOKACIJA OBJEKTADrutvo XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija nalazi se na povrini 141.000 m2. Izvodom iz urbanistikog plana grada Sarajeva 1986-2015, usvojenim februara 1990 posmatrani prostor se nalazi na udaljenosti oko 8 km od Sarajeva u neposrednoj blizini naselja Vogoa u dolini srednjeg toka rijeke Vogoe koja tee u pravcu sjeveroistok- jugozapad.Prostorni obuhvat poslovne zone i zone rada namijenjen za razvoj industrije smjeten je najveim dijelom na ravniarski teren rjene doline iji nagib ne prelazi 5% to predstavlja 70% cjelokupnog razmatranog prostora. Padine okolnih brda koje imaju nagibe od 5% do preko 30% ograniavaju razmatrani prostor na sjevero- zapadu, sjeveroistoku i jugu te na taj nain predstavljaju prirodnu granicu prostora i formiraju prirodni amfiteatar.Apsolutna visina ravniarskih terena posmatranog prostora kree se od 510 m do 530 m kontinuiranog nagiba do 5% u pravcu toka rijeke Vogoe to je sa aspekta projektovanja industrijskih objekata na raspoloivom prostoru veoma povoljno.

Prikaz lokacije drutva br.1Lokacija na kojoj se nalazi predmetno drutvo je ograeno te u neposrednoj blizini postoje jo objekata. Navedena saobraajnica i lokalni kao i interni prilazi se uredno odravaju i redovno iste od snijega i leda u zimskom periodu tako da je neometan pristup. Dispoziciono rjeenje je isto, sa jasnim i kratkim komunikacijama i sa vie ulaza i izlaza iz objekta, to obezbjeuje dobru organizovanost rada i kretanje korisnika.

Moe se zakljuiti da saobraajnice izvedene na mikrolokalitetu i oko objekta u potpunosti zadovoljavaju svojim kapacitetom i omoguavaju prilaz vatrogasnim vozilima u sluaju eventualnog poara. Poarni put je prohodan i ist izuzev u sluajevima nepredvienih situacija.Dojava poara na podruju Opine Vogoa vri se putem javne ili beine telefonske linije, koju zaprima Dispeerski centar profesionalne vatrogasne jedinice Kantona Sarajevo, operativni centar Slube civilne zatite ili jedinice Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Vogoa, ovisno o broju na koji je dojava izvrena.

Prikaz lokacije drutva br.2Uzevi u obzir udaljenost od profesionalne vatrogasne jedinice cca 1 km, moemo rei da drutvo ima povoljan poloaj u odnosu na vatrogasnu jedinicu. Kako vatrogasna jedinica ima stalno deurstvo ista moe veoma brzo da reaguje na dojavu.7.2 KARAKTERISTIKE OSNOVNIH KONSTRUKTIVNO - GRAEVINSKIH

ELEMENATA OBJEKTAObjekat je raen skeletnim sisitemom gradnje, sa sljedeim konstruktivnim karakteristikama: TEMELJI: Armirano betonski temeljne stope NOSIVA KONSTRUKCIJA: elini stubovi KROVNA KONSTRUKCIJA: elini reetkasti nosa ISPUNA ZIDOVA: ljakobetonski i cigleni elementi.

STROP: Betonski elementi.

POD: Betonske ploe. POKROV: Ravni lim.7.3 KLASIFIKACIJA POARNIH SEKTORA OBJEKTAPoarni sektor pretstavlja dio objekta odvojen od ostalih njegovih dijelova graevinskim elementima (zidovi, podovi, stropovi) koji su sposobni da sprijee prodor vatre, dima i vrelih gasova iz prostora u prostor u odreenom trajanju. Ti elementi se nazivaju poarnim preprekama.

Podjela kruga/objekta na vei broj poarnih sektora predstavlja bitnu i efikasnu mjeru zatite od mogunosti irenja poara na vei dio objekta, ukoliko je to mogue.

Ovom problemu potrebno je posvetiti posebnu panju kako bi se unutar objekta formirale kvalitetne poarne prepreke.

Formiranje poarnih sektora u objektima, pored ostalog, diktira:

stepen opasnosti po nastanak poara ili eksplozije koji egzistira u nekom prostoru,

vrijednost poarnog optereenja,

znaaj ouvanja funkcije prostora u nastanku i gaenju poara (agregatska postrojenja,

postrojenja za snabdijevanje vodom za gaenje, postrojenja stabilnih sistema za

automatsko gaenje i sl.),

rizik od gubitka ljudskih ivota,

rizik od unitenja velikih vrijednosti do kojih dolazi destruktivnim dejstvom

razvijenog poara, i td.

Horizontalne poarne prepreke predstavljaju vatrootporne tavanice izmeu etaa u kojima ne smiju postojati otvori putem kojih se poar, dim i vreli gasovi mogu proiriti na susjedne etae. Prodori instalacija kroz meuspratnu konstrukciju zaptivaju se vatrootpornom izolacijom u debljini tavanice, a u kanale ventilacije i klimatizacije ugrauju se protupoarne klapne.

Elektro kablovi se premazuju vatrootpornim premazom ili prskaju vatrootpornim malterom na duini od po 0,5 m ispod i iznad tavanice. Otvori za prolaz zatvaraju se vatrootpornim, dimnonepropusnim vratima ili poklopcima.

Vee koncentracije elektro kablova koje se vode u kanalima, na prolasku kroz granicu poarnog sektora treba da su zasute pijeskom ili zaptivene vatrootpornom izolacijom.

Posebnu opasnost po nastanak velikih teta predstavlja injenica da u objektima sa vie etaa stepenita povezuju sve etae u jedinstven poarni sektor to omoguava brzo zadimljenje cijelog objekta, onemoguava efikasnu evakuaciju, otkrivanje arita i sprovoenje akcije gaenja.

U toku eksploatacije funkcija poarnih prepreka ne smije se naruavati to znai da se u njima ne smiju naknadno probijati otvori i ostavljati nezatiena mjesta putem kojih bi se vatra, dim i vreli gasovi iz jednog poarnog sektora mogli proiriti u drugi. Mehanizmi za samozatvaranje ili automatsko zatvaranje vrata i protupoarnih klapni u granicama poarnih sektora moraju u svakom momentu imati osiguranu funkcionalnost.

Imajui u vidu dispoziciju i graevinske karakteristike objekta, tehnoloke procese i namjenu objekta, poarno optereenje objekata, nain irenja eventualnog poara, poarni rizik i materijalnu vrijednost objekata, izvreno je definisanje i utvrivanje poarnih sektora kao granica irenja poara.

Objekat i radne prostore koje drutvo koristi za svoje potrebe moemo podjeliti na jedan poarni sektor:

Poarni sektor (P-1) Skladite gotovih proizvoda U sektoru se obavljaju poslovi skladitenja gotovih i polugotovih proizvoda sa pomonim poslovima. U sektoru se oekuje stalan i privremen boravak ljudi. U sektoru je predviena instalacija hidrantske mree. Ovaj sektor je horizontalno orijentisan i povrine je cca 9950 m2. Sektor se u dispoziciji ovaja na 2 dijela i oba su iste namjene. Ranije smo naveli da se sektor nalazi u sklopu objekta koji je u vrijeme izgradnje imao drugu namjenu i da je u vrijeme izrade elaborata dobio namjenu skladinog prostora. Isto tako navedeno je da sektor u potpunosti nezadovaljava definiciju sektora zbog neizvedenih poarnih prepreka-pregrada prema drugom prostoru, tako da emo u predmetnom sluaju posmatrati imaginarne granice sektora odnosno one koje su omeene metalnom ogradom koja u sutini odvaja prostor drutva od drugih pravnih lica. U sektoru odnosno prostoru postoje pravila carinjenja robe te drutvo XYLON CORPORATION d.o.o. ILIJA mora potovati ista to u mnogome definie sam izlaz robe kao i njen ulaz to daje odreeni reim u kontroli robe kao i rukovanju sa istom. Drutvo dakle koristi prostor u bezcarinskoj zoni u dijelu objekta u kojem trenutno nemogu vriti vee adaptacije na istom te u cilju ispunjavanja definicije sektora moraju traiti saglasnosti vlasnika objekta.Evakuacija iz ovog sektora omoguena je direktno u vanjski prostor preko vie izlaza/vrata to e biti detaljnije obraeno. Po.sektor

br.Povrina

(cca m2)ProstorijeObjekat/ dio objekta

19950Skladite gotovih proizvodaPrizemlje industrijskog objekta volkswagena

Tabela br.3 Klasifikacija osnovnih poarnih karakteristika sektora

Po.sektor

br.Stepen otpornosti zgrade protiv poaraKlasificiranje objekata i prostora prema ugronosti od poaraVrsta / klasa opasnosti /

agregatno stanjeKategorija

tehnolokog procesaKlasifikacija poara

1 IVIIIDx/III, IV, V /AK3A, B, E

7.4 VATROOTPORNOST KONSTRUKTIVNOG SISTEMA Analiza vatrootpornosti konstruktivnog sistema za predmetni objekat sa prateim sadrajima izvrena je na osnovu podataka o zahtjevnoj vatrootpornosti osnovnog nosivog sistema koja je proistekla iz poarnog optereenja.

Vatrootpornost konstruktivnih elemenata:

Tabela - Stepen otpornosti konstrukcije prema poaru - JUS U.J1.240

Vrsta graevinske konstrukcijeJUS za ispitivanje otpornosti prema poaruPoloaj

Stepen otpornosti prema poaru standardni tipovi konstrukcije

I II III IV V

bez otpornostimala otpornostsrednja otpornostvea otpornostvelika otpornost

12345678

Nosivi zidovi Nosivi stubovi Nosive gredeU.J I.090 U.J I.100 U.J I.114Unutar poarnog sektora-1 /21,02,03,0

Meuspratne konstrukcijeU.J I. 110-1 /41 /21,02,0

Krovni pokrivaU.J I.140-1 /41 /23 /41,0

Nenosivi pregradni i fasadni zidoviU.J I.090-1/41 /41 /41 /2

Konstrukcija evakuacionog puta1 / 41 /21,02,03,0

Zidovi

Meuetana konstrukcija

OtvoriU.J I.090

U.J1.110

U.J1.160Granica poarnog sektora1

1/2

1/21

1/2

1/21,5

1,0

1,02,0

1,5

1,03,0

2,0

1,5

Na osnovu konstrukcionih elemenata od kojih je izgraen objekat moemo ga svrstati u objekat sa srednjom otpornou.7.5 KATEGORIJA POARNE UGROENOSTI

Graevine moraju biti projektovane i izgraene tako da se u

sluaju poara:

uva nosivost konstrukcije tokom odreenog vremena utvrenog u prilogu ovog pravilnika,

sprijei irenje vatre i dima unutar graevine,

sprijei irenje vatre na susjedne graevine,

omogui da lica mogu neozlijeeno napustiti graevinu, ili da omogui njihovo spaavanje,

omogui zatita spasioca.

Graevina mora da bude projektirana i izgraena tako, da u sluaju normalnog koritenja, ne moe doi do eksplozije.

Na osnovu dodijeljene klasifikacije utvruje se kategorija ugroenosti od poara graevina visokogradnje i niskogradnje u zavisnosti od sljedeih kriterija: namjene graevine, broju ljudi koji u njima borave, zastupljenog tehniko-tehnolokog procesa, vrste i koliine materijala koji se u njima proizvode, prerauju, prodaju ili skladite, veliine i spratnosti graevine, lokacije graevine, vrste materijala koji su upotrijebljeni za izgradnju graevine, prorauna poarnog optereenja.

Kategorizacija graevina prema poarnoj ugroenosti definisana je kao:

PU1 - graevine visokih zahtjeva sa aspekta poarne ugroenosti,

PU2- graevine srednjih zahtjeva sa aspekta poarne ugroenosti,

PU3 - graevine niskih zahtjeva sa aspekta poarne ugroenosti.

Kategorizacija graevine prema poarnoj ugroenosti treba da bude potvrena numerikim proraunom poarnog optereenja na osnovu vaeeg standarda, koji predstavlja raunsku vrijednost toplotne energije objekta koja se moe osloboditi pri poaru.

Razvrstavanje klasifikovanih graevina u odgovarajue kategorije poarne ugroenosti vri se u cilju utvrivanja odgovarajuih preventivnih mjera i to: plansko organizacionih, arhitektonsko-graevinskih i tehniko-tehnolokih mjera koje sigurnu evakuaciju ljudi i imovine i spreavaju njegovo irenje.

Posmatrajui objekat drutva na predmetnoj lokaciji kao jedinstvenu graevinu, istu moemo prema podjeli o kategoriji poarne ugroenosti svrstati u kategoriju: 125-Industrijske graevine i skladita.

VISOKO ZAHTJEVNE GRAEVINE PU17.6 ELEKTROINSTALACIJE7.6.1 TRAFOSTANICE Drutvo XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija se napaja el.energijom iz trafostanice

110/10 kW Sarajevo 4. Odobrena angaovana snaga (vrno optereenje) iznosi PV=5.495kW. Za potrebe kompleksa koristi se 5(pet) odvoda. Tri od pet navedenih kablova napajaju SN vorite locirano u HALI I i preko kojeg se dalje napajaju transformatorske stanice u halama I,II, III i V.

Sa preostala dva odvoda formira se prsten sa kojeg se napajaju transformatorske stanice TS-7, TS-8 i TS- 1000.

Uraena je nova projektna dokumentacija od strane ovlatene firme za primarni elektro energetski razvod.

7.6.2 RASVJETA

Kablovi elektrine rasvjete propisno e biti dimenzionirani i poloeni. Rasvjeta je izvedena sa flouroescentnim svjetiljkama. Svjetiljke su odgovarajue prema namjeni prostorija.

7.6.3 SIGURNOSNO OSVJETLJENJE

U objektu skladita gotovih proizvoda nije izvedena instalacija siguronosne "panik" rasvjete komplet sa akumulatorom. Siguronosna rasvjeta oznaava pravce ka izlazu u sluaju nude, a kod nestanka elektrine energije. Na osnovu zakona zatite od poara i vatrogastvu drutvo treba da izvri postavljanje panik rasvjete, izvri obiljeavanje poarnih puteva i puteva evakuacije, postave odgovarajui znaci, natpisi i uputstva. Skladita moraju biti snabdjevena nunim svjetlom koje se automatski ukljuuje nestankom elektrine struje i koje obezbjeuje osvjetljavanje u sluaju poara u trajanju od najmanje 1 h.7.6.4 RAZVODNI ORMARI

Razvodni ormari izvedeni su od dekapiranog lima u mehanikoj zatiti IP 54 to odgovara za ovu vrstu pogona.

7.6.5 ZATITA OD ATMOSFERSKOG PRANENJA Skladita moraju biti zatiena gromobranskim instalacijama. Za ovakav tip i veliinu objekta potrebno je postaviti cca 10 odvoda (spustova) i na svaki spust postaviti mjerno mjesto na visini cca 1,50 m (spoj traka-traka ili ukrsni komad).

7.6.6 NAIN ISKLJUENJA ELEKTRINE ENERGIJE U SLUAJU POARA

U sluaju manjih poara iskljuenje vri deurni elektriar na razvodnim ormarima koje napajaju ugroeno mjesto.

U sluaju veih poara iskljuenje vri deurni elektriar i predstavnik vatrogasne slube koji je osposobljen za ove zahvate. Iskljuenje vriti na niskonaponskim odvodima u TS.

7.6.7 ZATITESistem razvoda u ovom objektu je TN-S, a zatita od indirektnog dodira, odnosno pojave opasnih napona dodira na provodnim dijelovima koji normalno nisu pod naponom, a u sluaju kvara mogu doi pod opasni napon, izvedena je automatskim iskljuenjem napajanja, primjenom termomagnetnih okidaa, gdje termiki lan slui za iskljuenje pri preoptereenju a magnetni lan za trenutno iskluenje pri kratkom spoju, i topivih instalacionih osiguraa.

Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom predviena je izborom instalacionog materijala i opreme sa odgovarajuom izolacijom i zatvaranjem elektrine opreme u kuita koja se ne mogu otvoriti bez odgovarajueg alata.

U primjenjenom sistemu razvoda TN-S zatitni provodnik PE vodi se u cijeloj mrei galvanski odvojeno od neutralnog provodnika (sistem nulovanja sa treim ili petim vodiem).

Neutralni i zatitni provodnik su galvanski vezani samo u GRT-u. Zbog ovoga konstatujemo da je primjenjeni sistem zatite od opasnog napona dodira u ovim objektima TN-S. Na zatitni provodnik se veu svi metalni dijelovi koji normalno nisu pod naponom, a usljed kvara mogu doi pod opasni napon dodira.

U svim razvodnim ormarima i razvodnim tablama ugraena je peta sabirnica na koju se vee PE provodnik.

Sistem zatite od indirektnog dodira strujnog kola izveden je u TN-S sistemu. 7.7 SNADBJEVANJE VODOM

Voda u protivpoarnoj zatiti ima dominantno mjesto, u skladu sa Pravilnik o tehnikim normativima za vanjsku i unutranju hidrantsku mreu za gaenje poara (Sl. novine FBiH br. 87/11) u cilju sprjeavanja nastanka poara, odnosno smanjenja tete od nastalog poara ograniavanjem mogunosti proirenja poara.Efikasno snadbijevanje vodom je jedan od osnovnih faktora za uspjeno gaenje poara.

Za uspjeno gaenje nije dovoljno jednostavno pokrivanje i kvaenje. Na zapaljenu povrinu treba dejstvovati i odgovarajuom udarnom snagom mlaza vode. Uspjeno gaenje vodom postie se samo onda kada je udarna snaga vodenog mlaza vea od otpora koji prua vatra.

Udarna snaga vodenog mlaza izraava se koliinom vode u jedinici vremena i brzinom kojom se estice vode sudaraju sa zapaljivim predmetima i konstrukcijama.

Meutim, za uspjeno gaenje treba dejstvovati i odgovarajuim kapacitetom vode koji se izraava protokom vode u mlaznici u jedinici vremena.

Osnovni elementi vodenog mlaza su:

- koliina vode u jedinici vremena (kapacitet) i

- radni pritisak.

Bez odgovarajueg pritiska i kapaciteta ne moe se ostvariti odgovarajui efekat gaenja poara.

Hidrantski sistem na odgovarajui nain projektovan, opremljen i odravan predstavlja siguran nain snadbijevanja objekta vodom za gaenje poara.

Na osnovu namjene objekta, te njegovog opte drutvenog znaaja, za gaenje i zatitu prostora, evakuacionih puteva i spreavanje irenja eventualnog poara moe se primijeniti voda u kompaktnom mlazu odnosno u obliku vodene magle ovisno od toga koje se materije nalaze u poaru. Upotreba vode nije vezana za razmjere poara, nego prvenstveno za vrstu poara tj. vrstu tvari koje gore ili se nalaze u blizini objekta koji gori. Dejstvo vode zasniva se na hlaenju gorive materije ispod temperature gorenja.

Neophodno je istaknuti da se voda u obliku vodene magle moe primijeniti za gaenje poara elektroinstalacija koje nisu pod naponom, a voda u obliku kompaktnog i rasprenog mlaza za poare klase A (vrstih materija), odnosno za zatitu puteva evakuacije i za gaenje poara u ventilacionim kanalima. Iz naprijed navedenog proizilazi da se voda moe primjeniti kako za zatitu tako i za gaenje poara u bilo kom prostoru samo zavisi od toga u kojem se obliku ona primjenjuje.

Izuzetak. Primjena vode za gaenje nafte i naftnih derivata (tenosti koje se ne mijeaju sa vodom) moe uticati na irenje poara i opasnosti pri gaenju, pa se voda ne koristi za gaenje poara tih materija. Voda se ne smije koristiti ni za gaenje elektro instalacija koje su pod naponom.

Snabdijevanje vodom objekta XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija vri se iz vodovodne mree kojom upravlja Bags Energotehnika d.o.o. Sarajevo, koje upravlja vodozahvatom i vodovodom Peraka vrela. Prikljuak na ovaj vodovodni sistem izveden je preko vodomjernog okna u kome se vri mjerenje stvarno isporuenih koliina vode za Volkswagen Sarajevo.

Voda u pogonima i postrojenjima u XYLON CORPORATION se koristi u:

tehnolokom procesu

sanitarnim vorovima

hidrantskoj mrei

Objekti imaju rijeen unutranji razvod sanitarne vode, kao i unutranji razvod hidrantske mree. Takoer, postoji i vanjska hidrantna mrea sa dovoljnim brojem nadzemnih i podzemnih hidranata.7.8 POARNO OPTEREENJE

7.8.1 POSLOVI U OBJEKTUTehnoloki procesi u objektu:

Doprema grae; Istovaranje; Premjetanje; Izdavanje robe; Utovaranje;Poznavanje svih opasnosti koje mogu doi do izraaja u odreenoj sredini omoguava efikasno preduzimanje preventivnih mjera zatite od poara.

Na osnovu namjene objekta i vrsti skladinih materijala koji se nalaze u prostorijama, u normalnim uslovima, izbijanje poara nije izraeno.

U predmetnom objektu na spomenutoj lokaciji bit e zaposleno cca 5 zaposlenika.Poar moe nastati usljed nepanje ili na elektrinim instalacijam usljed kratkog spoja mada su izvedene sve potrebene zatite.

Poari nastaju na razliitim mjestima i iz razliitih razloga. Do nastanka poara najee dolazi zbog naruavanja protivpoarnog reima ili zbog ljudskog faktora. Veoma esto nastanak poara, odnosno njegov nekontrolisani razvoj vezan je za neispunjenost adekvatnih preventivnih mjera kroz planiranje, projektovanje i izradu.

Udaljenost uskladitene robe od elektrinih prekidaa i hidranata mora biti tolika da je mogu nesmetan pristup do njih, a od sijaliinih mesta i grejnih tijela, koja nemaju titnik od zraenja toplote, udaljenost uskladitene robe ne smije biti manja od 0,5 m.Do pojave poara dolazi kada su u nekom prostoru istovremeno prisutni:

goriva materija (tvar), S zrak (kiseonik), izvori paljenja sa raspoloivom energijom koja e zapaljivi materijal dovesti do take paljenja, kada otpoinje fiziko-hemijska reakcija gorenja ili oksidacije.

Ukoliko nije prisutan samo jedan od navedenih uslova do gorenja odnosno poara nee doi.

Gorenje tvari moe biti potpuno i nepotpuno. Koje e se gorenje tvari odvijati u nekom prostoru zavisi od vie faktora.

Nepotpuno gorenje znai da se zapaljiva tvar nije potpuno spojila sa kiseonikom jer nije bila dostupna vea koliina kiseonika iz zraka. Nepotpunim gorenjem organska tvar sagori tek djelimino te se kod toga usljed poveane temperature, tvar raspada i nastaje a, a umjesto CO2 nastaje vea koliina CO.

Potpuno gorenje odvija se kada se zapaljenoj tvari dovodi dovoljna koliina zraka (kiseonika) koji omoguava potpuno sagorijevanje tvari, to znai da je zapaljiva tvar oksidirala i da su nastali oksidi onih elemenata iz kojih je zapaljiva tvar izgraena.

Da bi se zapaljiva tvar zapalila nije neophodno da se itava koliina tvari zagrije do temperature paljenja, ve je dovoljno do te temperature zagrijati samo jedan dio tvari (npr. komad papira, tekstila itd).

Budui da su mjesta radnog boravka openito mjesta koja sadre razne gorive materije, te uzimajui u obzir injenicu uvijek prisutnog vazduha, ostaje konstatacija o vanosti kontrole nad izvorima paljenja kao preventivnoj mjeri zatite od poara.

Najei uzroci poara su:

upaljena cigareta ili neugaeni opuak,

upotreba otvorenog plamena,

elektrine iskre nastale zbog greaka i kvarova na elektrinim instalacijama usljed varnienja, kratkog spoja, preoptereenja i sl.,

mehanike iskre nastale pri radovima zavarivanja, rezanja, bruenja i sl.,

prirodne pojave kao to su udar groma, suneva toplota i dr.,

samozagrijavanje i samopaljenje i td.U kancelarijama se npr. pepeljare esto prazne u koare s papirom, koje su najee izraene od gorivog materijala. Neugaeni opuak e u tom sluaju vrlo lako izazvati poar. Skladini i proizvodni pogoni trebaju imati oznake za zabranu puenja kako usljed nemara zaposlenih nebi dolo do pojave poara.

Stoga je sa aspekta preventivne zatite od poara vana zabrana i kontrola puenja. Osim toga, puai moraju biti krajnje oprezni, osobito kad odbacuju opuke koji prethodno moraju biti potpuno ugaeni.Pored glavne, Drutvo obavlja i sporedne djelatnosti koje nemaju bitnog uticaja na poarno stanje u pogonu, ali se ne smiju zapostaviti kao to je:

odravanje i popravak ureaja,

odravanje i ienje kruga i prostora objekta,

i svi ostali tekui poslovi bez kojih se nebi mogao odvijati kompletni tehnoloki procesi koji se odvijaju u drutvu. 7.8.2 PRORAUN POARNOG OPTEREENJA

Pri procjeni ugroenosti od poara mora se voditi rauna o slijedeim elementima:

mikro lokacija objekta-sektora-prostorije,

graevinske karakterisitke vatrootpornosti konstrukcije,

poarno optereenje i stepen opasnosti od poara,

snadbjevanje vodom i aparati za poetno gaenje,

odgovarajua vatrodojava i automatski sistemi za gaenje poara.

Mikro lokacija je bitna za stepen ugroenosti od poara jer se ovdje procjenjuje ugroenost objekata prema susjednim objektima, prilazi objektu sa svih strana zatitne zone i sl.

Graevinske karakteristike objekta odnosno sektora bitni su u smislu irenja poara, evakuacije ljudstva i materijalnih dobara iz objekta u sluaju poara, procjeni efikasnosti intervencije sa postojeom opremom itd.

Ukupno poarno optereenje predstavlja ukupnu koliinu toplote koja bi se oslobodila podpunim izgaranjem odreene koliine zapaljivih materijala u nekom prostoru kao i zapaljivih konstruktivnih elemenata i ono se izraava (prema JUS U J1.030) obrascem:Z = Pi SGdje su:

Z ( ukupno poarno optereenje u GJ,

Pi ( specifina poarna optereenja (pokretna poarna optereenja koja direktno

zavisi od koliine zapaljivih materijala i iznosa sa KJ/m2 ili MJ/m2,

S ( povrina osnove na koji se odnosi poarno optereenje (m2).

Specifino poarno optereenje (pokretno) je izraeno toplotom koja se moe razviti u zavisnosti od toplotne moi materijala i njegove koliine svedene na 1 m2 povrine prostora.

Ono se rauna prema obrascu: Fi Vi Hi

Pi = --------------

S

Gdje su:

Pi ( specifino poarno optereenje u KJ/m2 ili MJ/m2,

Fi ( prividna gustina marterijala u kg/m3,Vi ( zapremina materijala (prostorije) u m3,Hi ( toplotna mo materijala KJ/kg,

S ( povrina osnove m2.

U raun ulaze svi gorivi materijali u smislu standarda JUS U J1.020 koji su sastavni dio poarnog sektora (objekat, prostorije). Ovim standardom odreene su tri grupe specifinih, a time i ukupnih poarnih optereenja:

nisko poarno optereenje do 1050 MJ/m2, srednje poarno optereenje do 2100 MJ/m2, visoko poarno optereenje preko 2100 MJ/m2.

Poarni sektor P-1

Povrina poarnog sektora P-1 je cca 9950 m2Rezna graa u skladitu cca 60 000 m3.

Prosjena teina rezane grae je 700 kg x 60 000 m3 = 420 000 m2Prosjena kalorina mo drveta je 12,0 MJ/kg.Kartonska ambalaa, najlon, papir i sl. iznosi cca 1 000 kg.

Prosjena kalorina mo kartonske ambalae, papira i sl. je 19 MJ/kg.Specifino poarno optereenje je 506534 MJ/m2, to znai da ovaj sektor spada u visoko poarno optereenje.

Ukupno poarno optereenje je 5,04 GJ.

7.9 VATROOTPORNOST KONSTRUKTIVNOG SISTEMA

Analiza vatrootpornosti konstruktivnog sistema za objekat izvrena je na osnovu podataka o zahtjevnoj vatrootpornosti osnovnog nosivog sistema koja je proistekla iz poarnog optereenja.

Proraunom poarnog optereenja smo ustanovili da objekat drutva spada u visoko poarno podruje to konstrukcionom izvedbom i zadovoljavaju jer su objekti projektovani kao Neupaljive zgrade bez otpornosti prema visokim temperaturama.

Graevinske karakteristike objekata smo naveli u ranijim poglavljima ovog elaborata i u skladu sa istim objekat se svrstava u III stepen otpornosti prema projektu.8. EVAKUACIJA U SLUAJU POARA

8.1 ANALIZA PUTEVA EVAKUACIJE

na 0,80 m za jednu jedinicu prolaza,

na 0,70 m za dvije jedinice prolaza.

Za prolaze sa tri i vie jedinica prolaza rauna se n x 0,60 m.

Osnovni kriterij koji definie efikasnost (brzinu) evakuacije je vrijeme za koje se evakuacija mora izvriti. Na osnovu maksimalno doputenog vremena evakuacije i broja osoba koje se mogu nai u objektu prostoru u momentu pojave poara odreuju se ostali elementi koji obezbjeuju evakuaciju, kao to je: duina puteva evakuacije, irina prolaza, broj i irina vrata, stepenita i sl.

U pravilu svaki prolaz i izlaz moe sluiti za evakuaciju, ali se svaki prolaz ili izlaz nemoe smatrati poarnim izlazom. Poarni izlaz je onaj koji vodi u slobodan prostor ili hodnik koji ima neposrednu vezu sa vanjskim prostorom.

Smatra se i u praksi je dokazano da gustina osoba u evakuacionim prolazima nakon 2- 3 sekunde od poetka evakuacije iznosi 10 20 osoba/m2 povrine prolaza, a brzina kretanja osoba kroz prolaze kod te gustine iznosi: po horizontalnim prolazima 16 m/min.

niz stubite 10 m/min.

uz stubite 8 m/min.

na vanjskom prostoru 24 m/min.

Proces evakuacije dijeli se na tri faze:

prva faza:naputanje prostorije u kojoj se nalaze osobe,

druga faza:kretanje osoba preko poarnih i drugih evakuacionih puteva i izlaz u slobodan prostor,

trea faza:kretanje van objekta do prilaza vanjskim komunikacijama.

Kod veine objekata kritina je prva i druga faza evakuacije. U naem sluaju nije sloena evakuacije na osnovu konstrukcije objekat, broju osoba i broju vrata za evakuaciju.

8.2 KRITERIJI ZA NASTANAK POJEDINIH FAZA EVAKUACIJEAko se pojave opasnosti zbog kojih se predvia evakuacija, utvreni su kriteriji za pojedine faze evakuacije:

a) Pripremno stanje - prilikom pojave poetnih poara, kada prisutni mogu poar ugasiti samo sa aparatima za gaenje poetnih poara.

b) Evakuacija - kada prisutni nisu u stanju ugasiti nastali poar, te postoji potreba poziva vatrogasne jedinice radi gaenja poara, ili pojave zemljotresa jaine iznad 6 Rihterove skale.

8.3BROJ OSOBA KOJE SE EVAKUIUU objektu se moe u jednom trenutku zatei cca 8 osoba, raunajui sve prostore u objektu. Skladini prostori posjeduju direktan izlaz u slobodan prostor.

U donjoj tabeli dat je pregled broja osoba koji se trebaju evakuisati u sluaju potrebe.

EtaaBroj osoba

Skladine prostorije 8

UKUPNO8

U radnim prostorijama nalaze se radno osoblje razliite dobi ali su svi iznad 20 godina. S obzorom na namjenu objekta iskljuuje se mogunost prisustva djece.8.4OPIS POSTOJEIH PUTEVA EVAKUACIJEObjekat u graevinskom smislu ini jedinstvenu cjelinu kao i u organizacionom i tehnolokom takoe je jednostavan. Namjena objekta je skladite rezane grae i cijeli prostor koji koristi drutvo se sastoji iz dvije skladine prostorije koje dominiraju i jedne kancelarije u anexu.Izlazi iz navedenih prostora se odvijaju na sljedei: anex-prostorija kancelarije: putem stepenita koji spaja anex sa izlazom

skladini prostor-dio prema anexu: putem dva stepenita u anexu koja vode vani na zapadnoj strani objekta, putem jednokrilnih i rolo vrata na sjevernoj strani.

skladini prostor - drugi dio: putem rolo vrata na sjevernoj strani i kroz prostor skladinog dijela 1 gdje je evakuacija ranije opisana.Evakuacija se vri preko slijedeih puteva evakuacije:

Broj puta evakuacijeDuina puta evakuacijeBroj osoba koje se evakuiuProstori koji se evakuiuirina prolaza na izlazu iz objekta [cm]

1putem stepenita koji spaja anex sa izlazom301anex-prostorija kancelarije:putem stepenita koji spaja anex sa izlazom90

1

putem dva stepenita u anexu koja vode vani na zapadnoj strani objekta157Skladini prostor-prvi dio90

2

putem jednokrilnih i rolo vrata na sjevernoj strani15790

250

2

putem rolo vrata na sjevernoj strani i kroz prostor skladinog dijela 1 gdje je evakuacija ranije opisana157Skladini prostor-drugi dio250

8.5PRORAUN EVAKUACIJEObjekat je skladini i funkcionalno povezan u jednu cjelinu tako da se putevi evekuacije u pojedinim dijelovima poklapaju i tu se evakuacija vri preko istih puteva i izlaza. Zato emo ovdje to posmatrati u zajednikom kontekstu kako bismo proraunom pokazali efikasnost evakuacije zaposlenika u sluaju nude.

Za proraun uzimamo maksimalni broj osoba koje se u odreenom trenutku evakuiu utvrenim putevima evakuacije.

Broj puta evakuacijeirina prolaza na izlazu iz objekta [cm]Broj prolaza

(2):60 cmPropusna mo prolaza

(3)x50Broj osoba na putu evakuacijeOcjena

propusnosti izlaza

123456

1

putem stepenita koji spaja anex sa izlazom901,5751zadovoljava

1

putem dva stepenita u anexu koja vode vani na zapadnoj strani objekta901,5757zadovoljava

2

putem rolo vrata na sjevernoj strani i kroz prostor skladinog dijela 1 gdje je evakuacija ranije opisana90

2051,5

3,4175

170,57zadovoljava

Propusna mo izlaza iz objekta daleko prevazilazi potrebe evakuacije. Prilikom evakuacije osobe e koristiti najblie puteve koji vode u vanjski prostor. Putevi evakuacije trebaju biti obiljeeni, oznaeni i osvjetljeni.

Brzina evakuacije sa kritine take, a to je iz krajnjih dijelova skladinih prostorija iznosi:

Mogua je brza i sigurna evakuacija svih osoba u vremenu do 1,87 minuta, to je u skladu sa propisanim normama. irina vatrogasnih puteva, odnosno puteva za evakuaciju rauna se po broju zaposlenika, s tim da najudaljenije radno mjesto i najblii izlaz ne prelazi 40 m za skladine prostore.

Put za evakuaciju iz skladista prema sigurnom prostoru mora biri neprekidan, ravan, sa to manje zavoja, uvijek slobodan i nezakren.

Smjer prema izlazu za evakuaciju oznaava se na podu i na zidovlma: utom strelicom.

Put za evakuaciju mora biti irok najmanje 0,8 m i ogranien svijetlozelnim trakama, irine 10 cm.

Iznad evakuacijskih puteva ne smiju bili materijali koji gorenjem, kapanjem ili na drugi nain ugroavaju sigurnu evakuaciju.

Roba se ne smije skladititi iznad evakuacijskih puteva.Vrata na putu za evakuaciju moraju biti iroka najmanje 0,8 m, moraju biti zaokretna, tako da se otvaraju u smjeru izlaenja i ne smiju imati prag.Vanjski putevi

Vanjske puteve i prilaze namjenjene za evakuaciju drati slobodne i pristupane. Ukoliko se vri raskopavanje ovih puteva oni moraju biti u svako doba osposobljeni za prolaz lica iz prostora ugroenih poarom.

8.6 PRISTUP VATROGASNIH VOZILA 8.6.1 PODACI O VATROGASNIM SNAGAMADojava poara na podruju Opine Vogoa vri se putem javne ili beine telefonske linije, koju zaprima Dispeerski centar profesionalne vatrogasne jedinice Kantona Sarajevo, operativni centar Slube civilne zatite ili jedinice Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Vogoa, ovisno o broju na koji je dojava izvrena. Bez obzira kojem je organu uprave (PVJ, CZ, DVD) izvrena dojava poara ili akcidenta, istu je potrebno zaprimiti i hitno proslijediti deurnom u Kantonalnom vatrogasnom dispeerskom centru (u sluaju da nije poziv upuen direktno istom), koji se nalazi u Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici PVJ Centar Sarajevo. Na osnovu dojave o lokaciji i veliini poara DC profesionalne vatrogasne jedinice Kantona Sarajevo upuuje najblie vatrogasne jedinice prema poaritu, a na lokaciji Opine Vogoa. Ako se ukae potreba za veim brojem vatrogasaca, a na osnovu izvianja prve navalne grupe, putem dispeerskog centra pozivaju se dobrovoljne vatrogasne jedinice sa lokaliteta Opine. Pozivanje kako profesionalnih tako i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica vri se putem radio stanica, te telefonske mree ili kombinovano ovisno o situaciji. Ovisno o situaciji dispeerski centar moe prvo uputiti jedinice dobrovoljnog vatrogasnog drutva, ako se pokae da je u pitanju manji poar ili da su jedinice dobrovoljnih vatrogasaca blie, te iste mogu efikasno ugasiti poar. Na gaenju poara i spaavanju ljudi i materijalnih dobara ugroenih poarom prvo se angairaju profesionalne i dobrovoljne vatrogasne jedinice i vatrogasne jedinice pravnih lica koje su formirane u opini, gradu i kantonu, a kada nisu dovoljne te jedinice, vri se angairanje snaga i sredstava civilne zatite, odnosno zatite i spaavanja koje su formirane u gradu, opini, kantonu i Federaciji. Vatrogasna jedinica ili ispostava te jedinice, odnosno starjeina jedinice odmah po dojavi o pojavi poara na njenom podruju duan je samoinicijativno organizirati izlazak jedinice, odnosno ispostave, na mjesto poara i pristupiti njegovom gaenju i spaavanju ljudi i materijalnih dobara ugroenih poarom, bez obzira na to o ijim se l judskim ivotima i materijalnim dobrima radi.

8.6.2 LOKACIJA I VATROGASNI PRISTUPNa osnovu Zakona o zatiti od poara i vatrogarstvu neophodno je do samog objekta omoguiti pristup vatrogasnim vozilima kao i njihovo manerviranje za vrijeme gaenja kako je definisano Zakonom zatite od poara i vatrogastvu.Prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe graevina ovakve namjene mora imati pristup s najmanje dvije strane na kojima se nalaze otvori.Skladita moraju da imaju prilaz za vatrogasna vozila; srednja najmanje sa tri strane. Prilazni put mora da ima okretnicu ili plato za okretanje vatrogasnog vozila. Prilazni put mora da ima minimalnu irinu od 3,5 m, minimalnu slobodnu visini prolaza od 4,5 m, minimalni poluprenik krivine unutranji 11 m, a spoljanji 14,5 m, nagib najvie 10%. Nosivost puta mora biti minimalno 10 tona osovinskog pritiska. Vanjske puteve i prilaze namjenjene za intervenciju vatrogasnih vozila drati slobodne i pristupane. Ukoliko se vri raskopavanje ovih puteva oni moraju biti u svako doba osposobljeni za prilaz vatrogasnih vozila. 9. PREVENTIVNE I DOPUNSKE MJERE ZATITE

9.1 MOGUI IZVORI PALJENJA

U cilju boljeg uvida u procjenu ugroenosti pomenut emo i mogue izvore paljenja kao to su:

upotreba otvorenog plamena,

nepravilno izvreno dimenzionisanje opreme i instalacija, nepravilnog i nestrunog rukovanja i odravanja postrojenja i instalacije, poveane temperature pri trenju,

pojava elektrinog luka usljed neispravnosti elektrinih ureaja,

preoptereenje elektrinih instalacija i njihovo dodatno zagrijavanje,

statiki elektricitet,

atmosfersko pranjenje,

puenje,

nehat i nepanja od strane radnog osoblja, ostali uzorci.

Radi zatite od statikog elektriciteta, obavezno se mora voditi rauna slijedeem:

da je sva metalna konstrukcija propisno uzemljena,

da se uzemljenje izvodi galvanskim vezivanjem,

nastojati da se vezivanje vri to kraim putem za sistem uzemljenja.Posljedice atmosferskih pranjenja mogu biti ne samo poar nego i meh. razaranja i pojave napona opasnih po ljude. Iz tih razloga zatita od atmosferskog pranjenja izvodi se instalacijom gromobrana da bi se u sluaju pojave udara groma izbjegla mogunost paljenja.Neispravno vozilo moe takoer biti potencijalni izvor paljenja.Na osnovu iznijetog, obzirom na potencijalne opasnosti nastanka poara i njegovog razvoja, drutvo je duno da provodi mjere utvrene zakonom i propisima kao i mjere koje mu naloi inspekcijski organ kao i posebne mjere za zatitu od poara.

9.1.1 UZRONICI NA KOJE TREBA POSEBNO OBRATITI PANJU

Statiki elektricitet

Radi zatite od statikog elektriciteta u pogonima obavezno se mora voditi rauna slijedeem:

da je metalna konstrukcija propisno uzemljena,

da se uzemljenje izvodi galvanskim vezivanjem,

nastojati da se vezivanje vri to kraim putem za sistem uzemljenja,

vozilo za dostavu tenosti i plina mora pri istovaru biti uzemljeno i opremljeno hvataem varnica a zaposlenici koji rade u prostorima ugroenim od eksplozije, moraju imati odgovarajuu obuu i odjeu.

Atmosferska pranjenja

Posljedice atmosferskih pranjenja mogu biti ne samo poar nego i meh. razaranja i pojave napona opasnih po ljude. Iz tih razloga zatita od atmosferskog pranjenja izvodi se vezanjem metalnih konstrukcija sa uzemljenjem.

Izvoenje popravki zavarivanjem ili rezanjem

U sluaju izvoenja popravki na objektima i postrojenjima, varnice kao pratea pojava pri operacijama zavarivanja, opiljci pri bruenju, veoma su esti uzronici poara. Analize poara nastalih pri zavarivanju ili rezanju metala, ukazuju na propuste zaposlenika pri obavljanju ovih poslova.

Najei propusti su:

nedovoljna priprema,

izvoenje postupaka u zabranjenim uslovima,

tehnika nepripremljenost,

nedovoljna strunost i td.

9.1.2 PREVENTIVNE MJERE U TEHNOLOKOM PROCESU RADA

Mjere zatite od poara se utvruju i preduzimaju u cilju otklanjanja uzronika poara i spreavanja njegovog irenja kao i spaavanja ljudi i materijalnih dobara koja mogu biti ugroeni poarom.

Da bi se izbjegle opasnosti od izbijanja poara, projektnom dokumentacijom i samim izvoenjem predviene su slijedee mjere zatite:

Za sav ugraeni materijal izvoa je duan obezbijediti atestnu dokumentaciju za kvalitet.

Elektrine i druge instalacije i ureaji moraju se postaviti prema propisanim tehnikim nomativima i standardima. O ugradnji i kontroli navedenih ureaja drutvo mora imati odgovarajuu projektnu dokumentacij i propisane evidencije.

Elektro razvodni ormari moraju biti izraeni od materijala koji moe izdrati razna mehanika oteenja, uticaj praine, vlage, toplote i hemijskih djelovanja te trebaju biti obavezno zakljuani i izvedeni po projektu. Sve prikljune naprave kao to su stabilne prikljunice, prenosne prikljunice, natikai, utikai i sl. mogu se ugraivati i upotrebljavati samo ako odgovaraju uslovima na mjestu upotrebe.Na ovom prostoru preduzimae se kontinuirano slijedee mjere zatite od poara:

Masne krpe i drugi zapaljivi otpadci moraju se odlagati u metalne posude sa poklopcom. Ove posude obavezno treba prazniti svaki dan, a po potrebi i ee, posebno po zavretku radne smjene i to na mjestima odreenim u te svrhe.

Metalne posude u koje se ostavlja dnevni odpad drati udaljene od objekta. Treba odrediti lokaciju za smjetaj metalnih posuda koja e po osnovu udaljenosti zadovoljiti zakonske propise i sl.

Na platoima i saobraajnicama ne skladititi materijal niti parkirati vozila (izuzev na parking prostoru). U zimskom periodu redovno vriti ienje saobraajnica i prilaza od snijega. Saobraajnice u svako vrijeme moraju biti prohodne, a privremena ili stalna zakrenost ovih puteva strogo se zabranjuje. Svi izlazi i prolazi moraju biti uvijek i u svako doba slobodni za nesmetan prolaz. Prolazi, manipulacija i protivpoarni putevi moraju biti irine najmanje 1,5 m, s tim da glavni poarni put bude najmanje 5,5 m.

Travu oko objekata redovno kositi i odstranjivati van kruga.

Sve radne prostore nakon zavrenog rada svake smjene moraju se oistiti, a naroito se mora obratiti panja na redovno otklanjanje praine sa el. vodova i spojnih mjesta u kuitima i sl. Sve elektrine ureaje poslije upotrebe iskljuiti izuzev instalacija koje moraju ostati pod naponom. Nakon zavrenog radnog vremena obavezno izvriti obilazak radnih prostora i skladita radi otkrivanja eventualnih izvora od poara, uklanjanja izvora toplote i iskljuenja elektrine energije.

U svim prostorijama i prostorima ugroenim od poara postaviti tablice sa upozorenjima iz zatite od poara. Za gaenje poetnih poara postaviti rune aparate punjene S prahom i CO2 na vidno i lahko pristupano mjesto u objektu.

Kada se vre elektro i druga zavarivanja preduzeti posebne preventivne mjere koje nalau tehniki i drugi vaei propisi.

Naroito voditi panju pri koritenju kiseonika jer je isti kiseonik jako oksidaciono sredstvo i u dodiru sa gorivim materijama, a pogotovu tenostima stvara se brzi proces oksidacije odnosno eksplozije.

Svaki zaposlenik prije stupanja na radno mjesto mora biti upoznat sa opasnostima od poara prisutnim u drutvu. Svaki zaposlenik treba posebno obratiti panju na:

nain skladitenja i koritenja,

pojavu bilo koje vrste, a koja moe da uzrokuje poar.

Svaki zaposlenik je duan da pristupi otklanjanju i saniranju pojave bilo koje vrste, a koja moe da izazove poar ili eksploziju.

9.1.3 PREVENTIVNE MJERE ZATITE OD POARA NA ELEKTRO

INSTALACIJAMA I ELEKTROENERGETSKIM POSTROJENJIMA Elektrine instalacije u objektima na ovoj lokaciji koji koristi Drutvo moraju se izvoditi i odravati prema postojeoj invensticiono-tehnikoj dokumentaciji, a svi naknadni radovi moraju biti usaglaeni sa postojeom projektnom dokumentacijom. Tekue odravanje instalacija moe vriti iskljuivo kvalifikovano i obueno struno lice za datu vrstu postojeeg postrojenja i instalacije.

Osigurae za zatitu strujnih krugova mjenjati samo sa ispravnim istih karakteristika, a strogo je zabranjeno osigurae krpiti.

Potrebno je zabraniti pristup nepozvanim licima, za vrijeme montae, posebno zabraniti svaki pristup nepozvanim licim kod probnog i redovnog rada postrojenja, radi spreavanja sluajnog ili zlonamjernog oteenja.

Maksimalna panja mora se posvetiti nainu na koji se instalacije i postrojenja putaju u pogon, gdje su zabranjene bilo kakve improvizacije. Obavezna je primjena upustva sastavljenog od isporuioca opreme.

9.1.4 NATPISI I ZNACI SIGURNOSTI

Bitan preventivni element zatite od poara su potrebni znaci ili natpisi sigurnosti, koje je obavezno vidni istaknuti, i to:

Natpis ili znak ZABRANJENO PUENJE I KORITENJE OTVORENOG PLAMENA postaviti u prostorima izuzev u prostoriji predvienoj za puenje.

Znak SMJER IZLAZA ZA EVAKUACIJU postaviti na lomovima puteva za evakuaciju.

Natpis KRATKO UPUSTVO O POSTUPKU U SLUAJU POARA I EVAKUACIJE postaviti u prostoriji za odmor zaposlenika.

Natpis SKLOPKA ZA ISKLJUENJE STRUJE U SLUAJU POARA ILI HAVARIJE postaviti na GRO, RO i RT-ama. Natpis VANIJI TELEFONI (Vatrogasci 123, Policija 122, Hitna med. pomo 124) postaviti u prostoriji za odmor zaposlenika i na izlaznim vratima.

Natpisi namjena prostorija postaviti za svaku prostoriju ponaosob.

10. SREDSTVA I NAIN GAENJA POARA10.1 PRORAUN BROJA PROTUPOARNIH APARATA ZA POETNO GAENJE

POARA

Kao sredstva za gaenje poetnog poara predvieni su: suhi prah, ugljen-dioksid. voda - o ovom sredstvu za gaenje bilo je rijei u poglavlju "Hidrantska mrea".Suhi prah se nalazi u aparatima koji nose oznaku "S" tzv. aparati tipa "S". Primjenjuje se za gaenje poara klase A, B, C. Prah je veoma pogodno sredstvo za gaenje poara, samo ako ne doe u dodir s vodom, prah ne priinjava nikakvu tetu i ne djeluje korozivno na materijale sa kojima dolazi u dodir. Abrazivno djelovanje praha moe se pojaviti ukoliko prah dospije u leajeve i sline dijelove maina i ureaja. Efikasnost gaenja poara prahom umanjuje se kod gaenja poara materijala koji gore uz pojavu ara, kao stoje npr. drvo i sl., jer brzo eliminie plamen, a ne gasi ar. Zbog toga se poslije gaenja poara klase A prahom, mora upotrijebiti voda ili pjena za gaenje ara.Ugljen-dioksid se nalazi u aparatima koji nose oznaku "CO2" tzv. aparati tipa "CO2". Aparati tipa "CO2" su najefikasniji prilikom upotrebe u zatvorenim prostorima i to za gaenje poetnih poara na elektroinstalacijama, te se postavljaju na mjestima koja mogu biti ugroena poarom usljed eventualnih greaka i kvarova na elektroinstalacijama.

Iznimno se upotrebljavaju za gaenje manjih povrinskih poara vrstih tvari (klasa A), a mogu sekoristiti za gaenje manjih poara zapaljivih tenosti i gasova u zatvorenim prostorima (B i C).

Broj aparata za poetno gaenje poara rauna se prema obrascu za jedno poarno optereenje:

P Pr N= -------- + 2

Pd gdje je:

N - porebni broj runi aparata

P - povrina objekta (sektora) ili prostorije koja se titi (m2)

Pr i Pd iznose:

Pr = 150, Pd = 400 za nisko poarno optereenje,Pr = 100, Pd = 200 za srednje poarno opterenje,Pr = 50, Pd = 100 za visoko poarno optereenje.

Kao jedinini aparati uzimaju se protivpoarni aparati tipa S-9 i CO2 -5.

Poarni sektor P-1

9950 - 50

N = ----------------- + 2 ( usvajamo 101 aparata

100Da bi se zadovoljili minimalni uslovi za poetno gaenje poara drutvo mora posjedovati minimalno 90 kom. protivpoarnih aparata tipa S-9, 10 kom. protivpoarnih aparata CO2-5, a iste postaviti na odgovarajua pristupaana mjesta tzv. na dohvat ruke, a prema priloenoj emi. S obzirom da se radi o skladinom prostoru koji spada u visoko poarno optereenje treba postaviti po jedan aparat S-50 kg na svakih 500 m2, u predmetonom prostoru 20 komada., pored navedenog broja aparata na osnovu pravilnika o izboru i odravanju aparata za gaenje poara koji se mogu stavljati u promet sa garantnim rokom i rokom servisiranja iz lana 5.Napomena:

Protivpoarni aparati moraju se estomjeseno podvri tehnikoj kontroli tj. ispitivanju ispravnosti i funkcionalnosti isti, ukoliko nema druga uputa od samog proizvoaa istih, o emu se mora voditi propisana evidencija.

10.2 SNADBJEVANJE I POETNO GAENJE VODOM

Sve hidroinstalacije se prikljuuju na postojee koje moraju imati kapacitete za normalno funkcionisanje.

Voda za pie se dobiva putem cjevovodne mree sa odgovarajuim cijevima do sanitarnih ureaja, kako je to u projektu i predvieno.

Objekat je zatien od upliva atmosferalija, terenske vode i vlage.

Predviene kosine i pokrov objekata odgovaraju tehnikim uslovima zatite objekata od atmosferskih upliva i padavina podneblja lokacije objekta. Odvod oborinskih voda se odvodi u kanalizacionu mreu. Odvodne cijevi su izvedene profilima i materijalom, ovisno o koliini i karakteru vode kako je to projektom predvieno.

I ostale otpadne vode se odvode u kanalizacionu mreu. Odvodne cijevi su izvedene sa profilima i materijalom, ovisno o koliini i karakteru otpadnih voda kako je to projektom predvieno.

Prema projektu hidroinstalacija predviena je unutranja i vanjska hidrantska mrea. Takoe je predviena i ugradnja stabilnog sistema za gaenje poara vodom-vodena zavjesa.

Sistem hidroinstalacija se sastoji od:

Devet (9) unutarnnjih zidnih hidranta.

Tri (3) vanjskih hidranta .

Napomena:

Hidrantska mrea po zakonu sa svim ureajima i armaturom pregleda se najmanje dvaputa u toku godine od strane ovlatene ustanove. Svi ventili koji povezuju hidrantsku mreu sa izvorom za snadbijevanje vodom moraju biti otvoreni i u otvorenom poloaju nepropusni.

Periodinom pregledu podlijeu i cijevne armature i druga oprema koja je smjetena u hidrantskom ormaru.

10.3 MJERE I RADNJE KOJE PREDUZIMA ZAPOSLENO OSOBLJE NAKON

IZBIJANJA POARA

Svaki zaposlenik je duan da ugasi nastali poar ako to moe uiniti bez opasnosti po linu ili sigurnost drugih zaposlenika. Ako zaposlenik ne moe sam da ugasi poar duan je da odmah obavijesti vatrogasnu jedinicu o nastalom poaru. Dojava sa vri raspoloivim dojavnim sistemom (mobitelom, telefonom), nakon ega treba nastaviti gaenje raspoloivim sredstvima i saekati vatrogasce na mjestu dojave.

Istovremeno neposredni rukovodilac (voa smjene), stavlja se na elo svoje radne grupe (koja u kriznim momentima ima strogo interni karakter), preduzima potrebne mjere na gaenju poara do dolaska vatrogasnih jedinica, te na osiguravanju uslova za bezbjedan rad na akciji gaenja.

Po dolasku na mjesto poara vatrogasne jedinice, zaposleno osoblje ostaje u stanju pasivne mobilnosti, a ukoliko se ukae potreba radno osoblje sa stavlja pod komandu rukovodioca akcije gaenja.

U sluaju nastanka poara u objektu zaposlenici trebaju postupiti na slijedei nain:

Odmah obustaviti rad na radnom mjestu,

Izvriti procjenu nastalog poara,

Pokuati savladati paniku zaposlenika koji rade u objektu i organizovati gaenje poara,

Manji poetni poar bez panike gasiti raspoloivim prirunim sredstvima, a po potrebi upotrijebiti vatrogasne aparate za poetno gaenje poara koji se nalaze u objektu,

Iz zone djelokruga nastalog poara ukloniti lako zapaljivi materijal ako postoje,

U sluaju da se poar u drutvu izmakne kontroli obavijestiti neposrednog rukovodioca, hitno pozvati vatrogasnu jedinicu na broj telefona 123 i obavijestiti policiju na broj telefona 122,

Sve do dolaska vatrogasne jedinice bez panike izvriti organizaciju gaenja nastalog poara u objektu, tako da jedan dio zaposlenika nastavi gaenje poara, a drugi dio zaposlenika treba da pristupi evakuaciji ljudi i vrednijih materijalnih dobara iz ugroenog prostora.

Nastankom poara u prostorima Drutva nastaju slijedee opasnosti:

Opasnost od izbijanja panike kod zaposlenika u objektu,

Opasnost od vee koncentracije produkata sagorjevanja u prostorijama (dim i sl.),

Opasnost od pojave otrovnih plinova u zatvorenim i djelimino zatvorenim prostorima preko dozvoljene koncentracije kao to je npr. ugljen monoksid (CO),

Opasnost od visokih temperatura i eksplozije i sl.

10.4 OPIS OSNOVNIH OPERACIJA U PROCESU GAENJA

Opte opasnosti su one koje se javljaju prilikom svakog poara, a posebne su one koje sticajem posebnih okolnosti i s obzirom na posebne materije ili ureaje zahvaene vatrom predstavljaju specifinu opasnost za ljude ili imovinu. Osnovni i prvi zadatak jeste izvianje da se ustanovi da li su ugroeni ljudski ivoti, kako bi se mogle preduzeti neodlone mjere za njihovo spasavanje. Neposrednim izvianjem treba da se ustanovi slijedee:

obim i veliina poara (koliina gorivih materija),

poarno optereenje,

koliina gorivih materija zahvaenih poarom ili materija koja e neposrednim razvojem poara prije poetka akcije gaenja biti zahvaena poarom,

intezitet gorenja,

opasnost od irenja poara na neposrednu okolinu ili opasnost po iru okolinu,

putevi i pravci dejstva, poloaj i pravci dejstva glavnih i odbrambenih snaga,

uslovi i kapacitet snadbjevanja vodom.

Na osnovu stvarnog poloaja treba ocijeniti i koje su oteavajue okolnosti koje ograniavaju ili smanjuju mogunost gaenja.

Nakon izvianja donosi se odluka: PLAN AKCIJE. Odluka se mora donijeti bez odlaganja.10.5 GAENJE POARAGaenje poara predstavlja teak i komplikovan zadatak, zbog toga to je irenje poara veoma brzo i to esto pri poarima mogu da budu ugroeni ljudi kojima je odsjeen put za evakuaciju.

Kod poara koristi se veliki broj pomonog ljudstva. U tim sluajevima vatra se gasi tako da se maksimalno obrati panja na poar u smislu onemoguavanja njenog irenja.U sluaju poara poetnih razmjera zaposleni radnici pristupaju njegovom gaenju koristei pri tome priruna sredstava i aparate za poetno gaenje poara. Najefikasnije je dejstvo sa dva mlaza suhog praha tipa ABCE. Ukoliko se tada poar ne ugasi o njemu se obavjetava vatrogasna brigada. Do dolaska vatrogasne brigade vre se dalje radnje kao:

iskljuenje dotoka elektrine energije, ako do dojave nije iskljuena,

prekid dotoka gasa u objekat (ako ima),

uklanjaju se kako gorive tako i negorive materije (predmeti), koji bi uticali na irenje poara i oteavali akciju gaenja poara,

organizovano se pristupa evakuaciji ljudi i dokumentacije,

vriti dalje gaenje poara do dolaska prve navalne grupe vatrogasne jedinice.Po dolasku prve navalne grupe vatrogasne brigade rukovodiocu akcije gaenja poara daju se slijedei podaci: koja je povrina poara, koje su sve materije u poaru. Rukovodilac akcije gaenja poara vatrogasne brigade poduzima dalje akcije i radnje, a sve u cilju gaenja poara, spaavanja ljudi, opreme i dokumentacije.

Nakon dojave, odnosno uoavanja poara, mora se izvriti brza procjena poara i ugroenosti, te pristupiti gaenju poara.

Gaenje vrstih materija vri se klasinim postupkom.

Postupak nakon gaenja podrazumjeva sve radnje koje se poduzimaju i sve mjere kada postoji i najmanja sumnja da eventualno postoji skriveno arite vatre, koja se ni najpaljivijim pregledom ne mogu otkriti, pa se onda ostavlja straa koja ima zadatak da se odgovarajuim spravama i sredstvima uva objekat do potpune likvidacije poara

Za borbu protiv poara i za gaenje zapaljenih odjela, moraju se u blizini mjesta izloenih opasnosti od poara, unaprijed pripremiti protivpoami aparati. Pri gorenju odjee, neophodno je to bre gaenje pod vodenim mlazom ili tuem, odnosno u vodenoj kadi. U sluaju opasnosti poar se moe ugasiti valjanjem po podu ili tlu ili prekrivanjem i umotavanjem zapaljene osobe ebetom, prekrivaem i sl.Tranje sa zapaljenim odijelom treba sprijeiti pod svakim uslovom.Za tu svrhu se predviaju aparati za gaenje sa suhim sredstvom za gaenje, sa ugljen dioksidom ili azotom kao pogonskim sredstvom, sa vodenim prskalicama ili tuevima ili sa pouzdanim posudama sa vodom. Voda koja se koristi u te svrhe mora biti potpuno ista od bilo kakvih zauljenja ili masti, odnosno gorivih tvari. Ovi ureaji za gaenje poara, moraju biti lahko dostupni i vidno oznaeni.10.6 POSTUPAK NAKON GAENJA POARA

U toku akcije gaenja poara, a posebno kada su glavna arita poara savladana nuno je obnoviti niz radnji, kako bi se zgarite detaljno pregledalo, raskrilo i raspremilo. Sav materijal od ruenja i otvaranja konstrukcije treba sloiti i izdvojiti po vrstama.

Zgarite se mora rasistiti po potrebi raskopati srueni matrijal, zatrpanu imovinu izvui ispod ruevina. Dijelovi konstrukcije skloni ruenju moraju se poduprijeti, a ako to nije mogue treba ih paljivo poruiti. tete nastale nepotrebnim ruenjem ne smiju se poveavati. Zgarite se mora detaljno pregledati da se provjeri ima li skrivenih arita vatre, koja se ni najpaljivijim pregledom ne mogu otkriti. Na zgaritu se obavezno ostavlja straa koja e imati zadatak da se odgovarajuim spravama i sredstvima uva objekat. Straa je obavezna da nastavi raskravanje i pretraivanje zgarita. Snage i sredstva na zgaritu odreuje rukovodilac akcije gaenja.PAGE 32Procjena ugroenosti od poara

_1482819069.vsdSKLADINI PROSTOR DRUTVA XYLON CORPORATION d.o.o. ILIJA

_1482820632.vsdSKLADINI PROSTOR DRUTVA XYLON CORPORATION d.o.o. ILIJA

_1455187151.unknown