ELABORAT O OPRAVDANOSTI OSNUTKA I NAČINU USTROJA ...rektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1533_6.pdf · Kulturologija je znanost o kulturi, a kulturalni studiji označavaju naziv za

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELABORAT O OPRAVDANOSTI OSNUTKA I NAČINU USTROJA

SVEUČILIŠNOG ODJELA ZA KULTUROLOGIJU

Osijek, svibanj 2010.

KAZALO

1. UVOD ........................................................................................................................1 2. USTROJ SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU U AKADEMSKOJ 2009/2010. GODINI ......................................... 3

3. ZAKONSKE PRETPOSTAVKE ZA OSNIVANJE SVEUČILIŠNOG ODJELA ZA KULTUROLOGIJU ................... ... 5 3.1. Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologije ..................................... ... 6 3.2. Studijski program sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije.. 10 3.2.2. Popis obveznih i izbornih kolegija s borjem sati aktivne nastave i ECTS bodovima Sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija za mjerovre: Kultralni menadžment Medijska kultura i Knjižničarstvo............................................................ ... 15 3.3. Ustroj i tijela sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologija ...... ... 32 4.. SVEUČILIŠNI NASTAVNICI ........................................................................... ... 35 4.1. Pregled broja nastavnik ai suradnika prema studijskom programu Sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija ................................................................................................. ... 36 5. PLAN POTREBA KADROVA .............................................................................. 43 6. RAZVOJ KADROVA.............................................................................................. 44 7. STUDENTI ............................................................................................................... 46 7.1. Prijedlog upisa studenta u srednjoročnom razdoblju.................................... 47 8. PRIJEDLOG USTROJA ODJELA ZA KULTUROLOGIJU ............................ 48 8.1. Katedra .............................................................................................................. 48. 8.2. Tajništvo ............................................................................................................ 49 8.3. Knjižnica ............................................................................................................ 49 9. DJELATNOST ODJELA ZA KULTUROLOGIJU............................................. 51 9.1. Nastavna djelatnost........................................................................................... 51 9.2. Znanstvena djelatnost ....................................................................................... 51 9.3. Stručni rad i cjeloživotno obrazovanje............................................................ 51 10. TIJELA ODJELA ZA KULTUROLOGIJU ......................................................... 52 10.1. Pročelnik ......................................................................................................... 52 10.2. Vijeće Odjela.................................................................................................... 52 11. PROSTOR I OPREMA ........................................................................................... 53 11.1. Pregled nastavnih baza za izvoñenje praktične nastave kroz obvezne radionice........................................................................................................... 54 12. FINANCIRANJE ..................................................................................................... 55 13. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA........................................................................... 55

Na temelju članka 64. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ ” br. 123/03., 198/03.,105/04.,174/04. i 46./97.) i sukladno članku 18. Statuta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na prijedlog Rektorice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijek, Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na 6. sjednici održanoj 17. svibanja 2010. godine donosi

ELABORAT O OPRAVDANOSTI OSNUTKA I NAČINU

USTROJA SVEUČILIŠNOG ODJELA ZA KULTUROLOGIJU

1. UVOD

U uvodnom dijelu Elaborata o opravdanosti osnutka i načinu ustroja Sveučilišnog odjela za kulturologiju ( u daljnjem tekstu: Elaborat) valja istaknuti da se izrada Elaborata temelji na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ ” br. 123/03., 198/03.,105/04.,174/04. i 46./97.), Statutu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te strategiji razvoja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pod nazivom „Program obnove i razvoja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku do 2010. godine, Inicijativi Sveučilišnog vijeća za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije od 3. ožujka 2010. godine i prijedlogu prof. dr. sc. Gordane Kralik, rektorice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za osnivanje Sveučilišnog odjela za kulturologiju.

Osnivanje Sveučilišnog odjela za kulturologiju predstavlja proširenje integrativne funkcije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Pretpostavke za osnivanje Sveučilišnog odjela za kulturologiju temelje se na članku. 64. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br. 123/03, 198/03, 105/04., 174/04 i 46/07.)( u daljnjem tekstu: Zakon) kojim je odreñeno da se Sveučilišno odjel osniva kao sastavnica Sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Elaborat sadrži cjelovitu analizu pretpostavki i uvjeta , organizacijski ustroj, kadrovske potencijale, prostorne uvjete, opremu i financijske aspekte osnivanja Sveučilišnog odjela za kulturologiju..Uz Elaborat su priloženi studijski programi sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo, koje je donio Senat 20. srpnja 2009. godine i sastavni su dio ovog Elaborata.

Elaborat o opravdanosti osnutka i načinu ustroja Sveučilišnog odjela za kulturologiju (u daljnjem tekstu: Elaborat) kao temeljni dokument za osnivanje Sveučilišnog odjela za kulturologiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku skladu s procedurom utvrñenom Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku upućuje se Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Inicijativa Sveučilišnog vijeća za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije za osnivanje Sveučilišnog odjela za kulturologiju temelji se na činjenici da bi se u novoustrojenom sveučilišnom odjelu bili svi nastavnici, znanstvenici i suradnici osječkog Sveučilišta i interdisciplinarnom znanstvenom području Kulturologija.

Elaborat o opravdanosti osnutka i načinu ustroja Sveučilišnog odjela za kulturologiju svibanj 2010.

4

Polazište za osnutak Sveučilišnog odjela za kulturologiju je činjenica da je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u proteklih pet godina ostvarilo funkcionalnu integraciju putem sveučilišnih tijela i to jedinstveno i usklañeno djelovanje u strateškim i akademskim pitanjima. Integrativna funkcija Sveučilišta proširena je i ustrojem studijskih programa interdisciplinarnih poslijediplomskih (doktorskih i specijalističkih studija); doktorski interdisciplinarni studij: Zaštita prirode i okoliša, Molekularne bioznanosti i povezivanjem različitih znanstvenih područja i polja (prirodne znanosti, biomedicina i zdravstvo te biotehničke znanosti kao i specijalistički interdisciplinarni studiji: Europski studiji (društvene i humanističke znanosti) Zaštita prirode i okoliša (prirodne i biotehničke znanosti). U akademskoj 2009/2010.godini ustrojen je sveučilišni interdisciplinarni preddiplomski i diplomski studij Kulturologija s tri smjera: Kulturalni menadžment. Medijska kultura i Knjižničarstvo. Novi interdisciplinarni studijski programi od strateškog su značaja za osječko Sveučilište jer osim promicanja europske dimenziju obrazovanja omogućavaju mobilnost nastavnika i studenata u okviru Sveučilišta. Novim sveučilišnim interdisciplinaranim studijskim programima proširuje se integrativna funkcija Sveučilišta, proširuje se jedinstveno i usklañeno djelovanje i to povezivanjem različitih znanstvenih i umjetničkih područja i polja, a posebice sveučilišnih nastavnika jer interdisciplinarni studijski programi omogućavaju:

� usklañenost studijskog programa i predviñenog ustroja studija s odrednicima Bolonjske deklaracije i omogućavanje mobilnosti studenta u okviru osječkog Sveučilišta

� izborni predmeti omogućuju interdisciplinarnost i mobilnost studenta u okviru studija izborom različitih predmeta iz pojedinih smjerova, kao i mogućnost izbora izbornih predmeta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku iz različitih znanstvenih područja i znanstvenih polja, što takoñer omogućava mobilnost studenata i nastavnika.

Slijedom navedenog evidentno je da je novi interdisciplinarni studij Kulturologije ustrojen u interdisciplinarnom području znanosti u dva znanstvena područja: društvenih i humanističkih te području umjetnosti. Kulturologija je znanost o kulturi, a kulturalni studiji označavaju naziv za interdisciplinarno proučavanje i studij koji nastoje povezati spoznaje više različitih znanosti (znanosti o književnosti, etnologija, sociologija, povijest, teorije medija, filozofija) u analizi kulture kao »načina života« odreñenih ljudskih zajednica. Interdisciplinarnost studijskog programa Kulturologija temelji se na zajedničkom modulu kulturologija kao interdisciplinarnom znanstvenom polju koji omogućuje studentima kroz tri programska smjera usko profiliranje stručnjaka-kulturologa i to kroz proučavanje različitih znanstvenih polja i grana: književnosti, sociologije, filozofije, povijesti, umjetnosti, informacijskih i komunikacijskih znanosti, teorije medija, kulturalnog menadžmenta i upravljanja. Cilj je interdisciplinarnog studija promatrati sva kulturna i znanstvena postignuća kao razne vidove jednog cjelovitog kulturnog izraza u užem kontekstu regionalna kultura u hrvatskoj kulturi te u širem u širem kontekstu hrvatska kultura u europskoj kulturi.

Osnivanje Sveučilišnog odjela za kulturologiju .kao petog sveučilišnog odjela predstavlja i prvi sveučilišni odjel u interdisciplinarnom znanstvenom području što je na samo proširenje integrativne funkcije Sveučilišta već i daljnji razvoj znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti u novim interdisciplinanrom području Kulturologije. Elaborat predstavlja prijedlog ustroja (idejno rješenje) Sveučilišnog odjela za kulturologiju i polazište za osnivanje Sveučilišnog odjela za kulturologiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.


5

2. USTROJ SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U AKADEMSKOJ 2009./2010. GODINI

U akademskoj 2009./2010. godini Sveučilište u svom sastavu ima ukupno 20 sastavnica od toga 15 znanstveno-nastavnih sastavnica-11 fakulteta i 4 sveučilišna odjela, 1 umjetničko nastavnu sastavnicu-Umjetničku akademiju te 4 sastavnice: 3 sveučilišne infrastrukturne ustanove: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Studentski centar u Osijeku i Studentski centar u Slavonskom Brodu te trgovačko društvo Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku u vlasništvu Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i Sveučilišta.

Pregled ustroja Sveučilišta u akademskoj 2009/2010. godini Tablica 1.

Redni broj

Znanstveno-nastavne/umjetničko-nastavne sastavnice Sveučilišta

Sastavnice Sveučilišta

Fakulteti Infrastrukturne ustanove i trgovačko

društvo 1. Ekonomski fakultet u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 2. Elektrotehnički fakultet Osijek Studentski centar u Osijeku 3. Filozofski fakultet Osijek Studentski centar u Slavonkom Brodu 4. Grañevinski fakultet Osijek Tehnologijsko-razvojni centar Osijek d.o.o. 5. Katolički bogoslovni fakultet u ðakovu 6. Medicinski fakultet Osijek 7. Poljoprivredni fakultet u Osijeku 8. Pravni fakultet Osijek 9. Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek 10. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 11. Učiteljski fakultet u Osijeku Ukupno: 11 fakulteta Ukupno: 3 infrastrukturne ustanove

1 trgovačko društvo Sveučilišni odjeli 1. Odjel za biologiju 2. Odjel za fiziku 3. Odjel za kemiju 4. Odjel za matematiku Ukupno: 4 sveučilišna odjela Umjetničko-nastavana sastavnica 1. Umjetnička akademija u Osijeku Ukupno: 1 akademija SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE

15 znanstveno-nastavnih sastavnica 1 umjetnička-nastavna sastavnica

SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE 3 infrastrukturne ustanove 1 trgovačko društvo

Prema pregledu ustroja Sveučilišta u tablici 1. evidentno je da je osječko Sveučilište mješovitog tipa i u svom ustroju ima fakultete i Umjetničku akademiju. Isto tako prema Pregledu vidljivo da je Sveučilište ima ustrojena četiri sveučilišna odjela te se u proteklom desetogodišnjem razdoblju (Odjel za matematiku) i petogodišnjem razdoblju (odjeli z biologiju, fiziku i kemiju) u ustrojbenom smislu pokazala potpuna opravdanost osnutka sveučilišnih odjela u znanstvenim poljima: matematike, fizike, biologije i kemije u okviru znanstvenog područja Prirodnih znanosti, a iskustvo u ustrojavanju i u radu sveučilišnih odjela u proteklom razdoblju sastavu Sveučilišta predstavljaju osnovu za ustrojavanje prvog sveučilišnog odjela u interdisciplinarnom znanstveno području-Odjela za kulturologiju.


6

Pregled ustroja Sveučilišta prema znanstvenim i umjetničkim područjima i poljima u akademskoj 2008/2009.

Tablica 2. Red. broj

Znanstveno/umjetničko područje i polje

Znanstveno-nastavna/ umjetničko-nastavna sastavnica

I. PRIRODNE ZNANOSTI 1. Biologija Odjel za biologiju 2. Fizika Odjel za fiziku 3. Kemija Odjel za kemiju 4. Matematika Odjel za matematiku Ukupno: 4 znanstvena polja Ukupno: 4 odjela II. TEHNIČKE ZNANOSTI 1. Elektrotehnika

Računarstvo Elektrotehnički fakultet

2 Grañevinarstvo Druge temeljne tehničke znanosti

Grañevinski fakultet

3. Strojarstvo Strojarski fakultet Ukupno: 5 znanstvenih polja Ukupno: 3 fakulteta III. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 1. Temeljne medicinske znanosti

Kliničke medicinske znanosti Medicinski fakultet

Ukupno: 2 znanstvena polja Ukupno:1 fakultet IV. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI 1. Poljoprivreda Poljoprivredni fakultet 2. Prehrambena tehnologija Prehrambeno-tehnološki fakultet Ukupno: 2 znanstvena polja Ukupno: 2 fakulteta V. DRUŠTVENE ZNANOSTI 1. Ekonomija Ekonomski fakultet 2. Pravo Pravni fakultet 3. Informacijske znanosti Filozofski fakultet

4. Psihologija Filozofski fakultet 5.

Pedagogija Filozofski fakultet, Učiteljski fakultet

Ukupno: 5 znanstvenih polja Ukupno: 4 fakulteta VI. HUMANISTIČKE ZNANOSTI 1. Filozofija Filozofski fakultet 2. Teologija Katolički bogoslovni fakultet 3. Filologija Filozofski fakultet 4. Povijest Filozofski fakultet Ukupno: 4 znanstvena polja Ukupno:2 fakulteta UMJETNIČKO PODRUČJE 1. Kazališne umjetnosti Umjetnička akademija 2. Glazbena umjetnost Umjetnička akademija 3. Likovne umjetnosti Umjetnička akademija VII. Ukupno: 3 umjetnička polja Ukupno: 1 Akademija VIII. Interdisciplinrano područje znanosti Sveučilišni interdisciplinarni

studij Kulturologije SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE

6 znanstvenih područja, 22 znanstvena polja 1 umjetničko područje, 3 umjetnička polja 1 interdisciplinarno područje znanosti

4 odjela 11 fakulteta 1 akademija 1 sveučilišni interdisciplinarni studij


7

Prema pregledu ustroja Sveučilišta prema znanstvenim i umjetničkim područjima i poljima prikazanom u tablici 2. vidljivo je da se na 15 znanstveno-nastavnih sastavnica 11 fakulteta i 4 sveučilišna odjela nastava izvodi iz svih šest znanstvenih područja: Prirodne znanosti, Tehničke znanosti, Biomedicina i zdravstvo, Biotehničke znanosti, Društvene znanosti i Humanističke znanosti, na 1 umjetničko-nastavnoj sastavnici iz Umjetničkog područja u tri umjetnička polja te na 1 sveučilišnom interdisciplinarnom studiju Kulturolgije iz interdisciplinarnog područja znanosti. Interdisciplinarno područje znanosti kao osmo područje u znanosti utvrñeno je Novim Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama objavljenog u „Narodnim novinama“ br. 118/09. od 30. rujna 2009. godine, što predstavlja osnovu za uspostavljanje Kulturolgije kao interdisciplinarnog znanstvenog područja te pravni okvir za ustroj Sveučilišnog odjela za kulturologiju kao nove znanstveno-nastavne sastavnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

3. ZAKONSKE PRETPOSTAVKE ZA OSNIVANJE SVEUČILIŠNOG ODJELA ZA KULTUROLOGIJU

Člankom 64. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odreñeno je: „Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica Sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.“ „U sveučilišnom odjelu su nastavnici, znanstvenici i suradnici sveučilišta iz odreñenog znanstvenog polja ili interdisciplinarnog znanstvenog područja, odnosno iz nekog područja umjetnosti“

U skladu sa Zakonom o znanstvenoj i visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Zakon) člankom 17. Statuta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku odreñeno je da je: Sveučilišni odjel ( u daljnjem tekstu: Odjel) znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta. Odjeli su podružnice Sveučilišta u skladu sa Zakonom o ustanovama i sudjeluju u pravnom prometu pod nazivom Sveučilišta i svojim nazivom. Odjel ima podračun žiro-računa Sveučilišta. U Odjelu su nastavnici, znanstvenici i suradnici Sveučilišta iz odreñenoga znanstvenog polja ili interdisciplinarnoga znanstvenog područja, odnosno iz nekog područja umjetnosti. Ustrojstvo radnih mjesta u odjelu utvrñuje se Odlukom koju donosi Senat. Tim se ustrojstvom može predvidjeti sudjelovanje u radu odjela i zaposlenika zaposlenih na drugim znanstveno-nastavnim sastavnicama i drugim ustrojbenim jedinicama Sveučilišta.

Sveučilišni odjel osnovan prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova (Zakon o ustanovama) te na temelju navedenih odredbi Statuta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku može započeti obavljanjem svoje djelatnosti nakon upisa u Upisnik visokih učilišta koje vodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i upisa nove znanstveno-nastavne sastavnice- podružnice Sveučilišta u registar ustanova pri Trgovačkom sudu u Osijeku.


8

3.1. Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologije

Člankom 115. Statuta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u skladu s člankom 69. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i viskom obrazovanju utvrñeni su sveučilišni i stručni studiji koji se izvode na Sveučilištu, znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama

„Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije. Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Sveučilišni i stručni studij usklañuju se s onima u europskom obrazovnom prostoru, uz uvažavanje pozitivnih iskustava drugih visokoškolskih sustava.“

Člankom 116. Statuta Sveučilišta utvrñeno je da se studiji se ustrojavaju i izvode na Sveučilištu. Senat povjerava znanstveno-nastavnim sastavnicama: fakultetima i Umjetničkoj akademiji ustroj i izvedbu sveučilišnih studija. Slijedom navedenih statutarnih odredbi, a prema pregledu ustroja Sveučilišta navedenom u uvodnom dijelu ovog Elaborata evidentno je da je Senat u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju za ustroj i izvedbu studija ovlastio znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice Sveučilišta. U akademskoj 2008/2009. godini Senat je 20. srpnja 2009. godine u skladu sa Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju („Narodne novine br. 45/09.) donio Odluku o ustroju i izvedbi sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija s tri smjera: Kultralni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo. Navedeni studij je prvi sveučilišni interdisciplinarni studije na preddiplomskoj i diplomskoj razini na Sveučilištu.

• Razlozi za pokretanje studija

U okviru provedbe velike reforme visokog obrazovanja prepoznatljivom pod nazivom „Bolonjski proces“, a uvažavajući činjenicu da se hrvatsko visoko obrazovanje temelji na europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji, nastojanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku usmjerena su na uključivanje u moderne europske sustave visokog obrazovanja s očuvanjem svoje posebnosti i identiteta.

Osječko Sveučilište srednje je veličine prema europskim mjerilima i od iznimnog je značenja za područje istočne Hrvatske na kojem živi oko 900 tisuća stanovnika te odgovara društvenim i gospodarskim potrebama pet slavonskih županija: Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj. Polazeći od činjenice da je Sveučilište u Osijeku značajan činitelj razvitka istočne Hrvatske od iznimne je važnosti u dugoročnim planovima razvitka Sveučilišta predvidjeti nove studijske programe i odgovoriti izazovima vremena i potrebama regije, kako u društvu tako i u akademskoj zajednici. U današnje vrijeme, početkom 21. stoljeća, često zvanog stoljećem znanja, preduvjet razvoja zemlje je razvoj visokog obrazovanja i znanosti, koji su temelj održivoga gospodarskog, društvenog i kulturnog napretka.

Novi sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologije od strateškog je značaja za osječko Sveučilište, jer je to prvi sveučilišni preddiplomski interdisciplinarni studij u prvom ciklusu visokog obrazovanja, koji promiče europsku dimenziju obrazovanja, mobilnost nastavnika i studenta u okviru Sveučilišta.


9

Odluka Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o pokretanju novog studija Kulturologije temelji se na činjenici da je grad Osijek-sveučilišni grad, najveći grad i najveće kulturno središte na području istočne Hrvatske s bogatim kulturnim nasljeñem i tri stoljeća dugom tradicijom visokog obrazovanja.

Isto tako u policentričnom razvoju visokog obrazovanja na području istočne Hrvatske zastupljenog u Nacionalnoj mreži visokih učilišta Republike Hrvatske i jedna od odrednica strategije razvoja osječkog Sveučilišta upravo je studij Kulturologije, koji omogućuje daljnji razvoj visokog obrazovanja u području kulture za novi profil stručnjaka- kulturologa kroz tri programska smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo za niz kulturnih i javnih ustanova u gradovima: Vukovar, Vinkovci, Slavonski Brod, Požega i Virovitica. Kulturalni studiji “Naziv za interdisciplinarno proučavanje i studij koji nastoje povezati spoznaje više različitih znanosti (znanosti o književnosti, etnologija, sociologija, povijest, teorije medija, filozofija) u analizi kulture kao »načina života« odreñenih ljudskih zajednica. Često se rabi i naziv »kulturni studiji«. Kulturalni studiji nastali su kao kritika i opreka na sveučilištima ustaljenog proučavanja i studiranja književnosti i kulture, utemeljenog na kanonima visoke književnosti i elitne kulture, što se svodilo na prethodni vrijednosni izbor i zatim razrañivalo u relativno odvojenim područjima. Takvi studiji potaknuti su analizama popularne kulture i ulogom novih medija, a odreñeni institucionalni oblik dobili su osnivanjem Centra za suvremene kulturalne studije na sveučilištu u Birminghamu, u kojem su se okupili i najpoznatiji predstavnici: Stuart Hall (1932), Paul Willis (1950), Richard Johnson (1927), Angela McRobbie i drugi. Temeljna je zamisao da se izvan okvira ustaljenih znanstvenih područja i metoda iskoriste spoznaje osobito novijih književnih i kulturnih teorija, kao dekonstrukcije, feminističke kritike i postkolonijalne teorije, ali i socioloških istraživanja, pa i iskustva odreñenih filozofskih teorija, osobito onih koje se bave problemima ideologije te represivnog djelovanja moći i vlasti na području kulturnih djelatnosti. Zagovara se pri tome metodološki pluralizam, a u središtu su zanimanja analize utjecaja i uloge popularne književnosti, radija, novina i televizije u svakidašnjemu životu, s osobitim osvrtom na publiku, načine recepcije, položaj posebnih zajednica i skupina koje razvijaju vlastitu kulturu te načine na koje se ostvaruju različiti oblici manipulacije”1.

Uz navedenu definiciju kulturalnih studija treba posebice istaknuti osnovna obilježja studija Kulturologije: � interdisciplinarnost studijskog programa temelji se na zajedničkom modulu

kulturologije kao interdisciplinarnom znanstvenom području i predloženim smjerovima: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo

� usklañenost studijskog programa i predviñenog ustroja studija s odrednicima Bolonjske deklaracije i omogućavanje mobilnosti studenta u okviru osječkog Sveučilišta te moblinosti studenta i nastavnika iz drugih hrvatskih visokih učilišta (Rijeka, Dubrovnik) i europskih visokih učilišta

� obvezni opći kolegiji u sve tri godine studija obrazuju studente na teorijskoj razini i omogućuju proučavanje različitih znanstvenih polja i znanstvenih grana: književnosti, sociologije,filozofije, povijesti, umjetnosti, informacijskih znanosti, ekonomije, prava

� obvezni stručni kolegiji omogućuju studentu izborom jednog od tri smjera usko profiliranje u području kulture: Kulturalnog menadžmenta, Medijske kulture ili Knjižničarstva

1 Milivoj Solar: Književni leksikon, Matica hrvatska,2007.


10

� obvezne radionice u sva tri programska modula uz obrazovanje na teorijskoj-stručnoj razini omogućuju stručno osposobljavanje na praktičnoj razini i suradnju sa ustanovama u kulturi i stručnjacima iz prakse (kazališta, galerije, muzeji) javnim ustanovama (knjižnice, visoka učilišta) medijskim kućama, nakladničkim tvrtkama te u djelatnostima vezanim za različite oblike javnog komuniciranja, poslove organizacije i upravljanja u privatnom i javnom sektoru u području kulture

� izborni predmeti omogućavaju interdisciplinarnost i mobilnost studenta unutar samog studija izborom različitih predmeta iz pojedinih smjerova, kao i mogućnost izbora izbornih predmeta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku iz različitih znanstvenih područja i znanstvenih polja, što omogućuje mobilnost studenta i nastavnika u okviru osječkog Sveučilišta

� mogućnost stručnog usavršavanja i profiliranja kulturologa za osobe koje imaju iskustva u različitim profesijama u područje kulture, a koje rade u ustanovama kulture, medijskim kućama, marketinškim agencijama, nakladničkim kućama, poslovima vezanim za kulturni turizam, politički marketing, odnose s javnošću, poslove upravljanja i rukovoñenja u području kulture u javnom i privatnom sektoru i u svim drugim poslovima iz djelokruga kulturnih, javnih i društvenih djelatnosti

� sudjelovanje gostujućih nastavnika sa inozemnih sveučilišta u okviru potpisanih ugovora o suradnji te priznatih domaćih i inozemnih stručnjaka u izvoñenju praktične nastave

� primjena informacijskih tehnologija i multimedija te povezivanje znanstvenih spoznaja, specijalističkih znanja i stručnih vještina kroz naglašeno praktično izvoñenje nastave u obveznim radionicima osigurava obrazovanje stručnjaka u području kulture

Procjena svrsishodnosti studija

Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologije sa smjerovima: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo, novi je studij koji popunjava praznine u visokom obrazovanju u području kulture i usko profiliranih stručnjaka kulturologa iz područja kulturalnog menadžmenta, medijske kulture i knjižničarstva na prostoru istočne Hrvatske. Na temelju cjelovite analize visokostručnih kadrova na području istočne Hrvatske, a posebice u području kulture vidljivo je da je neophodno osigurati kroz novi studij Kulturologije nove stručnjake u području kulture s naglaskom na usko profiliranje stručnjaka, koje omogućavaju tri programska smjera. Posebne kompetencije i vještine u programskim modulima osiguravaju konkurentnost na tržištu rada i to posebice pri zapošljavanju na poslovima organizacije i upravljanja u kulturnim ustanovama (kazalištima, galerijama, muzejima) medijskim kućama, marketinškim stručnjacima te u poslovima vezanim za odnose s javnošću u državnim i javnim službama, zatim u poslovima vezanim za kulturni turizam te stručnjake-kulturologe u području knjižnične djelatnosti. Smjer: Kulturalni menadžment

Programski smjer Kulturalni menadžment omogućava osposobljavanje stručnjaka za razvoj organizacije i menadžmenta u području kulture. Za uspješan razvoj organizacije potrebno je osposobiti menadžere koji su spremni odgovoriti na promjene, ali koji mogu potaknuti i potpuno oblikovati promjene. Na temelju analize tržišta rada ovaj programski modul namijenjen je prije svega budućim kulturolozima koji će sudjelovati u menadžmentu/upravama u kulturnim institucijama, stručnjacima u javnoj i državnoj upravi, ustanovama u srednjem i visokom obrazovanju i drugim organizacijama koji su u procesu prilagodbe i uključivanja u europske integracije.


11

Potrebe na tržištu rada

Evidentno je potreban kulturolog-kulturalni menadžment na svim razinama, od medija, kazališta, knjižnične, galerijske i muzejske djelatnosti do političkog i javnog djelovanja. Smjer: Medijska kultura

Programski smjer Medijska kultura, voñen je idejom o kvalitetno i široko obrazovanom kadru pripremljenom za rad kroz poznavanje kulturologije, informacijskih znanosti, komunikologije i samih medija. Do sada se na ovim područjima nije obrazovao takav kadar, što je rezultiralo upošljavanjem osoba s neadekvatnim znanjima i kompetencijama potrebnih u medijskom prostoru. Potrebe na tržištu rada

Na području regije djeluje nekoliko televizijskih kuća (Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod), lokalnih dnevnih listova i niz radio postaja, koje su u prilici zapošljavati završene kroatiste ili studente (najčešće) kroatistike, prava, profesionalaca u području medija gotovo uopće nema. Procjena zapošljavanja bi stoga morala biti stopostotna. Smjer: Knjižničarstvo

Osim u knjižnicama kao poznatim ustanovama koje zapošljavaju knjižničare, u drugim javnim ustanovama, posebice u kulturi sve se više osjeća potreba za stručnjacima koji mogu posredovati informacije i znanje. Za stručnjake u području knjižnične djelatnosti, uz dodatak jače pedagoške komponente te uz nužnost poznavanja kulturološkog menadžmenta sve je veća potreba u sustavu odgoja i obrazovanja i to posebice u školskim knjižnicama. Potrebe na tržištu rada U Hrvatskoj ima 1297 škola 2 bez vjerskih i privatnih škola 3, i daljnjih 1367 područnih škola od kojih su neke i veće od svojih matičnih škola. U Zakonu o školstvu je odreñeno da „svaka škola ima knjižnicu“, što jasno upućuje da je to i minimalan broj potrebnih školskih knjižničara.4 U pet slavonskih županija je 251 škola ( bez područnih škola). Na temelju cjelovite analize utvrñeno je da na prostoru istočne Hrvatske postoji potreba oko 100 školskih knjižničara ( nepopunjena radna mjesta, nestručnu zastupljenost). Uz to je potrebno uzeti u obzir zapošljavanje u vjerskim i privatnim školama. Osim toga činjenicu je da će se primjenom standarda po broju učenika, znatno se povećati potreba zapošljavanja školskog knjižničara. Na temelju navedenih pokazatelja evidentno je da u sustavu odgoja i obrazovanja postoji opravdana potreba obrazovanja Kulturologa- knjižničara, a isto tako treba imati u vidu i sve ostale knjižnice, što potvrñuje opravdanost ovoga programskog smjera. . Slijedom navedenog i iskazanih potreba na tržištu rada, studijski program s tri programska smjera potvrñuje svrhovitost i opravdanost za ustrojem novog interdisciplinarnog studija Kulturologije.

2 Podaci uprave za financije Ministarstva znanosti obrazovanja i športa (2007.) 3 Vjerske i privatne škole čine daljnjih 102 škole. 4 Stvarne potrebe za školskim knjižničarima su veće, ako bi se uvažavalo Standarde koje odreñuje broj učenika u školi.


12

3.2. Studijski program sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologija Zakonske i statutarne odredbe:

Člankom 137. Statuta Sveučilišta u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju utvrñeno je „Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji predlažu znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice: fakulteti, Umjetnička akademija i sveučilišni odjeli. Studijske programe donosi Senat uz pribavljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Pri utvrñivanju studijskog programa Sveučilište, znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice ovlaštene za ustroj studija trebaju se osobito brinuti da studij bude:

- na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vještina, - usklañen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora i - usporediv s programima u zemljama Europske unije.

Studijski program donosi se u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Sveučilišta, odnosno znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice ovlaštene za ustroj studija, te sadrži:

1. stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija, 2. uvjete upisa na studij, 3. okvirni sadržaj obvezatnih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu, 4. bodovnu vrijednost svakog predmeta odreñenu u skladu s ECTS, 5. oblike provoñenja nastave i načina provjere znanja za svaki predmet, 6. popis predmeta koje student može izabrati s drugih sveučilišnih, odnosno stručnih studija, 7. uvjete upisa studenta u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu studija te preduvjete upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta, 8. način završetka studija i 9. odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij.

Člankom 138. Statua Sveučilišta u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i

visokom obrazovanju utvrñen je Izvedbeni plan nastave.

„ Studiji se izvode prema izvedbenom planu nastave koji donosi Senat ili stručno vijeće ovlaštene znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice za ustroj studija. Izvedbeni plan se objavljuje prije početka nastave u odnosnoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na službenim Internet stranicama Sveučilišta, znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica ovlaštenih za ustroj studija, uključujući sažetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja te drugih oblika nastave u iznimnim slučajevima nedostupnosti odgovarajuće literature.

(2) Izvedbenim planom nastave utvrñuju se: 1. nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu, 2. mjesta izvoñenja nastave, 3. početak i završetak te satnica izvoñenja nastave, 4. oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije; provjere znanja i sl.), 5. način polaganja ispita,


13

6. ispitni rokovi, 7. popis literature za studij, 8. mogućnost izvoñenja nastave na stranom jeziku te 9. ostale važne činjenice za uredno izvoñenje nastave. Izvedbeni plan nastave redovitih studenata temelji se na radnom opterećenju

studenata od 40 sati tjedno što obuhvaća nastavu, terenski rad, praktične vježbe i druge oblike nastave kao i vrijeme potrebno za pripremu studenata.“ 3.2.1. Postupak izrade i donošenje studijskog programa sveučilišnog interdisicplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologije s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo

Studijski program sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologije s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo izradilo Povjerenstvo imenovano na prijedlog Rektorice Sveučilište, Odlukom Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 24. rujna 2007. godine u sastavu:

1. prof. dr. sc. Dražen Barković, prorektor za znanost, tehnologije, projekte i meñunarodnu suradnju, predsjednik i članovi

2. prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica i izvanredna profesorica Umjetničke akademije u Osijeku

3. prof. dr. sc. Goran Rem, prodekan i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku

4. doc.dr.sc. Jasmina Lovrinčević, docentica Učiteljskog fakulteta u Osijeku 5. mr.sc. Vera Erl, voditeljica Katedre za interdisciplinarnost Umjetničke

akademije u Osijeku 6. Zdenka Barišić, mag. iur., glavna tajnica Sveučilišta

Usporedivost s programima drugih visokih učilišta Studijski program interdisciplinarnog studija Kulturologije usporediv je sa srodnim studijima Kulturologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te sa studijem Mediji i kultura društva na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Menadžment u kulturi postoji u okviru Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Isto tako možemo navesti inozemna visoka učilišta poput Palazzo Spinelli (Italija), Universitat Wien (Austrija), Filozofski fakultet u Ljubljani( Slovenija). Studijski programi inozemnih visokih učilišta različito su ustrojeni u odnosu na sadržaj ili programske module. Izradom studijskog programa Kulturologije s tri pogramska smjera nastojalo se prilagoditi studijskim programima koji su u najvećoj mjeri usporedivi s visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, kako bi se postigla maksimalna kompatibilnost radi mobilnosti studenata i nastavnika. Isto tako pri izradi ovog studijskog programa upravo zbog njegove interdisciplinarnosti nastojalo se uključiti nastavnike i suradnike na znanstveno-nastavnim i umjetničko nastavnim sastavnicama osječkog Sveučilišta. Osim vlastitih kadrova nastojalo se omogućiti uključivanje gostujuće nastavnike iz drugih hrvatskih sveučilišta na institucionalnoj razini na temelju potpisanih ugovora o suradnji. u znanstvenom području društvenih znanosti, humanističkih znanosti i u području umjetnosti. Isto tako valja naglasiti da Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održava i razvija tradicionalnu suradnju sa Sveučilištem u Pečuhu. Osim suradnje na razini dvaju Sveučilišta, već nekoliko godina uspješno se realizira suradnja u sklopu CBC (prekogranična suradnja) koja obuhvaća ne samo sveučilišta, nego i gradove Osijek i Pečuh te županije pograničnog područja.


14

U sklopu suradnje s Eurodomom Pečuh, Sveučilište u Osijeku sudjeluje u projektima EU te u radu «ICWiP» (Meñunarodni kulturni tjedan u Pečuhu) i «Summer University in Pecs» u sklopu regionalne suradnje. Dosadašnja iskustva predlagatelja Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao predlagatelj interdisciplinarnog studija Kulturologije sa smjerovima: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo u vrijeme izrade studijskog programa imao je trogodišnje iskustvo u provedbi Bolonjskog procesa. Osim toga valja naglasiti činjenicu da je Senat Sveučilišta donio 31 novi studijski programa preddiplomskih studija i 35 diplomskih studija, 4 integrirana preddiplomska i diplomska studija te 11 poslijediplomskih doktorskih studija i 23 poslijediplomska specijalistička studija. Ekonomski fakultet u Osijeku na temelju dopusnice Ministra izvodi preddiplomski, diplomski, poslijediplomski doktorski i poslijediplomski specijalistički studij Menadžment. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku izvodi se 6 sveučilišnih preddiplomskih studija (jednopredmetnih i dvopredmetnih) u znanstvenom području humanističkih znanosti i 3 studija u području društvenih znanosti. Umjetnička akademija izvodi 5 sveučilišnih preddiplomskih studija od toga 2 u području društvenih znanosti. Studijski program je direktno vezan uz potrebe na tržištu rada, svijest o važnosti kulturalnih gledišta u ukupnom razvoju regije, pružanje novih atraktivnijih i raznorodnih sadržaja u području društvenih i humanističkih znanosti,. Značajna pozicija predloženog studija je na interdisciplinarnosti i ustroju sveučilišnog studija, što omogućuje mobilnost nastavnika i suradnika iz znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja. Strossmayera, a istovremeno i mogućnost uključivanja profesionalnih stručnjaka iz kulture i medija (kazališta, galerije, muzeji, medijske kuće, profesionalne udruge i sl.) s područja istočne Hrvatske Partneri u izvoñenju studija Partnerska europska sveučilišta s kojima je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku potpisnik mreže sveučilišta u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Mañarskoj. Sloveniji, Poljskoj i Češkoj (Njemačka-Marburg, Austrija-Klagenfurt, Italija-Udine, Mañarska-Pečuh, Szombathelyu, Slovenija-Maribor) zatim valja istaknuti suradnju sa stalnim partnerima University of Applied Sciences Pforzheim, Augsburg University, The Fakultet of Busuness and Economics University of Applied Sciences Fridberf-Giessen, University Leonardo de Vinci (Paris) Wirtschaftsuniversitat Wien te Sveučilište u Mostaru i Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Tuzli. Isto tako partneri u izvoñenju studija su hrvatska sveučilišta s kojima osječko Sveučilište ima potpisane ugovore o suradnji: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku koji imaju srodne studijske programe u području kulture, medija i komunikologije. U izvoñenju preddiplomskog interdisciplinarnog studija Kulturologije uključene su sve znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice osječkog Sveučilišta iz područja društvenih, humanističkih znanosti i područja umjetnosti: Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, Učiteljski fakultet, Filozofski fakultet, Katolički bogoslovni fakultet i Umjetnička akademija. Partneri izvan Sveučilišta su ustanove u kulturi uz čiju će se suradnju izvoditi terenska nastava, praksa i radionice u okviru vježbi (primjerice televizija, radio, novinske kuće, galerije, muzeji, kazališta, knjižnice, škole, protokoli lokalne uprave i samouprave) na području istočne Hrvatske.


15

Struktura studija Sveučilišni preddiplomski interdisciplinarni studije Kulturologije strukturiran je semestralno i nastava se izvodi u 6 semestara odnosno 3 godine preddiplomskog studija. Prema studijskom programu sveučilišnog preddiplomskog interdisciplinarnog studija Kulturologije, studij ima tri smjera:

o Kulturalni menadžment o Medijska kultura o Knjižničarstvo

U uvodnom dijelu studijskog program navedena je definicija kulturalnih studija koji kroz interdisciplinarnost nastoje povezati više različitih znanosti (znanost o o književnosti, jezikoslovlje,sociologiju, povijest, teorije medija, filozofiju) u analizi kulture kao „načina života“ odreñenih ljudskih zajednica. Ovaj jedinstveni studijski program svoju interdisciplinarsnot temlji i na tri smjera u okviru kulturologije: Kulturalni menadžement, Medijska kultura i Knjižničarstvo i obrazuje stručnjake u području kulture s uskim profilacijama u navedena tri smjera. Studijski program sadržajno je strukturiran kroz:

o Obvezne opće kolegije o Obvezne stručne kolegije o Obvezne radionice o Izborni kolegiji

Skupina obveznih općih kolegija predstavlja zajednički modul za sve tri godine studija odnosno 6 semestara za sve smjerove: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo. Skupina obveznih općih kolegija kao zajednički modul sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije sadrži niz općeobrazovnih kolegija koji obrazuju studente na teorijskoj razini i omogućavaju proučavanje različitih znanstvenih polja i znanstvenih grana u okviru društvenih i humanističkih znanosti te umjetnosti: književnosti, jezikoslovlja, filozofije, povijesti, ekonomije, prava, informacijskih znanosti i umjetnosti posebice za razumijevanje kompleksnog fenomena kulture s naglaskom na metodološki pluralizam. Skupina obveznih stručnih kolegija omogućuju studentu izborom jednog tri smjera usko profiliranje u području kulture: Kulturalnog menadžmenta, Medijske kulture ili Knjižničarstva. Skupina obveznih stručnih kolegija predstavlja modul stručnih kolegija u svakom pojedinom smjeru i obrazuje studente za užu profilaciju u okviru kulture s naglaskom na ekonomiju-menadžment i upravljanje u kulturi, medijsku kulturu i komunikologiju te knjižničarstvo. Obvezne radionice u sva tri smjera uz obrazovanje na teorijskoj i stručnoj razini omogućavaju stručno osposobljavanje na praktičnoj razini te suradnju s ustanovama kulture i stručnjacima iz prakse kako bi studenti bili u okruženju struke za koju se obrazuju (kazališta, galerije, muzeji, državni arhiv, knjižnice (opće i specijalne) visoka učilišta, medijske kuće, nakladničke tvrtke te u djelatnostima vezanim za različite oblike javnog komuniciranja te poslove organizacije i upravljanja u privatnom i javnom sektoru u području kulture. Obvezne radionice predstavljaju neposredno povezivanje teorijskih spoznaja u struci i praktičnog dijela struke uz asistenciju visoko profesionalnih stručnjaka iz kulture s naglaskom na Kulturalni menadžment, Medijsku kulturu ili Knjižničarstvo. Praktični dio nastave kroz obvezne radionice predstavlja novi pristup u izvoñenju nastave izvan visokog učilišta i čini povezivanje prakse, znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja, što je u skladu sa Zakonom o


16

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Izborni kolegiji su strukturirani na način da se student bira izborni kolegij iz pojedinog smjera, te izborni iz kulturologije koji su isti zborni kolegiji za sva tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo te mogućnost izbora izbornih kolegija iz svih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta koje je utvrdio Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Tri skupine izbora izbornih kolegija čine veću pokretljivost studenta u okviru samog sveučilišnog interdsiciplinarnog studija Kulturologije u sva tri smjera, ali i veću pokretljivost studenta u okviru Sveučilišta.

Kompetencije na preddiplomskoj razini Studenti se na preddiplomskom studiju Kulturologije osposobljavaju za stručni rad u području kulture za: kulturalni menadžment, medijsku kulturu i knjižničarstvo. Nakon završenog preddiplomskog studija (sveučilišni prvostupnik) stječe osposobljenost za stručni rad u ustanovama kulture (kazališta, galerije, muzeji) u medijima, u novinarstvu, u odnosima s javnošću, različitim oblicima javne komunikacije i knjižnicama. Kompetencije na diplomskoj razini Studenti se na sveučilišnom diplomskom interdisciplinarnom studiju Kulturologije u dvije godine studija nastavljaju studij u području kulturologije prema izabranom smjeru: Kulturalni menadžment, Medijsku kulturu i Knjižničarstvo. Nakon završenog diplomskog studija (mag. kulturologije prema izabranom smjeru) stječe osposobljenost za visokostručni rad u ustanovama kulture (kazališta, galerije, muzeji) u medijima, u novinarstvu, u odnosima s javnošću, različitim oblicima javne komunikacije i knjižnicama. Akademski nazivi koji se stječu završetkom studija: Po završetku preddiplomskih studija kulturologije stječe se naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica uz kvalifikaciju prema odabranom modulu kako slijedi: Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica(baccalareus/baccalaurea) Kulturologije i Kulturalnog menadžmenta Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica(baccalareus/ baccalaurea) Kulturologije i Medijske kulture Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica(baccalareus/ baccalaurea) Kulturologije i Knjižničarstva Po završetku diplomskog studija kulturologije stječe magistar/magistrica prema odabranom smjeru kako slijedi: magistar/magistrica kulturologije i medijske kulture magistar/magistrica kulturologije i knjižničarstva magistar/magistrica kulturologije i kulturološkog menadžmenta


17

3.2.2. Popis obveznih i izbornih kolegija s brojem sati aktivne nastave i ECTS bodovima Sveučilišnog interdisciplinarnog preddidplomskog i diplomskog studija Kulturologija za smjerove: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo Preddiplomski studij Kulturologija Smjer: Kulturalni menadžment

Prva godina - I. i II. semestar

Naziv kolegija Broj

nastavnih sati (z/lj)

Broj praktičnih Sati (z/lj)

Broj bodova (ETCS)

Uvod u kulturalne studije 20/0 10/0 4 Uvod u kulturalnu antroplogiju 0/20 0/10 4 Uvod u informacijske i komunikacijske tehnologije*

20/0 0/10 3

Ekonomika kulture 0/20 0/10 3 Hrvatski jezik u povijesno-kulturnom kontekstu

20/0 10/0 3

Hrvatski književni jezik 1 0/20 0/10 3 Engleski jezik 20/0 10/0 2 Njemački jezik 0/20 0/10 2

OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ

Tjelesna i zdravstvena kultura 1 i 2 10/10 20/20 Menadžment 20/0 10/0 3 Osnove računovodstva 20/0 10/0 3 Pravni temelji javnog menadžmenta 0/20 0/10 3

OBVEZNI STRUČNI KOLEGIJ

Organizacijski menadžment 1* 0/20 0/10 3 Preddiplomski seminar 0/20 0/10 2 Baze podataka i procesi 30/0 4 Praksa komunikacije 20/0 10/0 4 Informacijska pismenost 0/20 0/10 2 Seminarski projekt 1 (do kraja ak.godine)

0/30 3

OBVEZNE RADIONICE

Izborni iz kulturalnog menadžmenta: Planiranje kulture 20/0 10/0 2 Kulturni turizam i kulturna baština 0/20 0/10 2 Izborni kulturologije: Intermedijalna književnost 20/0 10/0 2 Autobiografska kultura 0/20 0/10 2 Mañarski jezik 1. i 2. 20/20 10/10 3

IZBORNI KOLEGIJ

Izborni Sveučilišta: Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH I. semestar – 26; II. semestar – 25 (uključen i seminarski projekt u zbroj ECTS bodova) Izbor izbornih kolgija minimalno DVA kolegija po semestru __________________________________________________________________ Znakom zvjezdice (*) označeni su kolegiji koji se mogu slušati na engleskom jeziku


18

Druga godina - III. i IV. semestar

Naziv kolegija Broj



Broj bodova (ETCS)

Znanost i kultura 1 20/0 10/0 4 Znanost i kultura 2 0/20 0/10 4 Statistika 20/0 0/10 3 Regionalna kultura u europskom kontekstu

20/0 10/0 4

Metodologija istraživanja u kulturi* 0/20 0/10 4 Hrvatski književni jezik 2 0/20 0/10 3 Engleski jezik 20/0 10/0 2 Njemački jezik 0/20 0/10 2

OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ

Tjelesna i zdravstvena kultura 1 i 2 10/10 20/20 Financijsko računovodstvo 20/0 10/0 4 OBVEZNI

STRUČNI KOLEGIJ

Marketing u kulturi 0/20 0/10 3

Menadžment znanja* 20/0 10/0 4 Poslovni plan 20/0 10/0 3 Oblikovanje mrežnih stranica * 0/30 4 E-marketing 0/30 3

OBVEZNE RADIONICE

Seminarski projekt 2 (do kraja ak.godine)

0/30 3

Izborni iz kulturalnog menadžmenta: Strategijski menadžment 20/0 10/0 2 Uvod u poduzetništvo 0/20 0/20 2 Izborni kulturologije: Svjetska književnost 20/0 10/0 2 Popularna kultura 0/20 0/10 2 Mañarski jezik 3. i 4. 20/20 10/10 3

IZBORNI KOLEGIJ

Izborni Sveučilišta:

Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH III. semestar – 27; IV. semestar – 26 (uključen i seminarski projekt u zbroj bodova) Izbor izborna minimalno DVA kolegija po semestru ____________________________________________________________________ Znakom zvjezdice (*) označeni su kolegiji koji se mogu slušati na engleskom jeziku


19

Treća godina - V. i VI. semestar

Naziv kolegija Broj



Broj bodova (ETCS)

Povijest hrvatske kulture 1 20/0 10/0 3 Povijest hrvatske kulture 2 0/20 0/10 3 Interkulturalna komunikacija* 20/0 0/10 4 Religija i kultura 0/20 0/10 4 Umjetnost i kultura 20/0 10/0 4 Retorika i kultura 0/20 0/10 4 Engleski jezik 20/0 10/0 2

OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ

Njemački jezik 0/20 0/10 2 Novac i financiranje 20/0 10/0 3 Porezna politika 0/20 0/10 3

OBVEZNI STRUČNI KOLEGIJ Operacijski mendžment 20/0 10/0 3

Menadžment kvalitete* 20/0 10/0 3 Rad na projektu 30/0 4 Istraživanja u odnosima s javnošću 0/20 0/10 3 Strategije oglašavanja 0/20 0/10 4

OBVEZNE RADIONICE

Individualna izrada završnog rada 0/30 3 Izborni iz kulturalnog menadžmenta Menadžment ljudskih resursa 20/10 10/10 2 Urbani menadžment 0/20 0/10 2 Izborni kolegij kulturologije Hrvatska periodika kao medij 20/0 10/0 2 Mañarski jezik 5. i. 6. 20/20 10/10 3

IZBORNI KOLEGIJ

Izborni Sveučilišta Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH V. semestar – 26; VI. semestar – 26; (uključen i završni rad) Izbor izborna minimalno TRI kolegija po semestru


20

Diplomski studij Kulturologija Smjer: Kulturalni menadžment

Prva godina - I. i II. semester

Naziv kolegija

Broj nastavnih sati (z/lj)


Broj bodova (ETCS)

Teorije identiteta 1 20/0 10/0 4 Teorije identiteta 2 0/20 0/10 4 Sociologija kulture 20/0 0/10 4

OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ Kulturna industrija 0/20 0/10 4 Kultura i gospodarstvo 20/0 10/0 3 Menadžersko odlučivanje 0/20 0/10 3 Menadžment dogañanja 20/0 10/0 4


Menadžment promjene* 0/20 0/10 4 Menadžment koncerta 20/0 40/0 5 Menadžment kazališta 0/20 0/40 5 OBVEZNE

RADIONICE Seminarski projekt ( do kraja akademske godine)

30/30 5

Izborni iz kulturalnog menadžmenta:

Intelektualno vlasništvo* 20/0 10/0 3 Komunalni rad u kulturi 0/20 0/10 3 Izborni iz kulturologije: Kultura slobodnog vremena 20/0 10/0 3 Grad i kultura 0/20 0/10 3

IZBORNI KOLEGIJ

Interkulturalizam 20/0 10/0 3 Izborni iz Sveučilišta: Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH I. semestar – 20 II. Semestar – 25; (uključen i seminarski rad) Izbor izborna minimalno TRI kolegija po semestru _____________________________________________________________ Znakom zvjezdice (*) označeni su kolegiji koji se mogu slušati na engleskom jeziku


21


Naziv kolegija



Broj bodova (ETCS)

Analiza kulture i kulturalnih praksi: kritika i vrednovanje

30/0 15/0 3 OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ Imagologija kulture* 30/0 15/0 3 Institucijski sustav Europske unije* 30/0 15/0 3 OBVEZNI

STRUČNI KOLEGIJ

Osnove radnog prava i zapošljavanja 30/0 15/0 3

Menadžment knjižnice* 30/0 30/0 4 OBVEZNE RADIONICE Menadžment muzeja i izložbi 30/0 30/0 4

Individualne mentorske konzultacije i izrada diplomskog rada

45/45 30

Izborni iz kulturalnog menadžmenta: Ekonomika roda 20/0 10/0 3 Pedagogija kulture 20/0 10/0 3 Psihologija u upravljanju djelatnosti kulture

20/0 10/0 3

Izborni iz kulturologije: Kulturni bestijarij 20/0 10/0 3

IZBORNI KOLEGIJ

Feminističke teorije i kulturalni studiji

20/0 10/0 3

Izborni iz Sveučilišta:

Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH III. semestar – 20; Izbor izborna minimalno TRI kolegija po semestru ( u IV. semstaru- Individualne mentorske konzultacije i izrada diplomskog rada)


22

Preddiplomski studij Kultrulogija Smjer: Medijska kultura


Naziv kolegija

Broj nastavni

h sati (z/lj)

Broj praktični

h Sati (z/lj)

Broj bodova (ETCS)

Uvod u kulturalne studije 20/0 10/0 4 Uvod u kulturalnu antroplogiju 0/20 0/10 4 Uvod u informacijske i komunikacijske tehnologije*

20/0 0/10 3


20/0 10/0 3


OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ

Tjelesna i zdravstvna kultura 1 10/10 20/20 Osnove novinarstva 20/0 10/0 3 Tipologija medija* 20/0 10/0 3 Kulturna memorija i masovni mediji* 0/20 0/10 3


Stilovi medijske kulture 0/20 0/10 3 Umijeće javnog nastupa 20/0 10/0 4 Kultura govorenja, čitanja i pisanja 20/0 10/0 4 Javno medijska pismenost 0/30 2 Izvješćivanje u pisanim medijima 0/30 2

OBVEZNE RADIONICE


0/30 3

Izborni medijske kulture: Svjetski pretraživači* 0/20 0/10 2 Novi medijski žanrovi 20/0 10/0 2 Izborni kulturologije: Intermedijalna književnost 20/0 10/0 2 Autobiografska kultura 0/20 0/10 2 Mañarski jezik 1. I 2. 20/20 10/10 3

IZBORNI KOLEGIJ


Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH I. semestar – 26; II. semestar – 25 (uključen seminarski projekt u zbroj bodova) Izbor izborna minimalno DVA kolegija po semestru ___________________________________________________________________ Znakom zvjezdice (*) označeni su kolegiji koji se mogu slušati na engleskom jeziku


23


Naziv kolegija Broj



Broj bodova (ETCS)


20/0 10/0 4


OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ

Tjelesna i zdravstvna kultura 1 i 2 10/10 20/20 Etika i medijska kultura 10/0 10/0 4 OBVEZNI

STRUČNI KOLEGIJ

Istraživačke metode u medijskoj kulturi* 0/30 3

Pragmalingvistika 20/0 10/0 4 Kreativno pisanje 30/0 3 Video snimanje 0/30 4 Video montaža 1 0/30 3

OBVEZNE RADIONICE


0/30 3

Izborni medijske kulture: Blog-virtualna knjiga* 20/0 10/0 2 Fotografija 0/20 0/20 2 Istraživanje u odnosima s javnošću 20/0 10/0 2 Izborni kulturologije: Svjetska književnost 20/0 10/0 2 Popularna kultura 0/20 0/10 2 Mañarski jezik 1. i 2. 20/20 10/10 3

IZBORNI KOLEGIJ


Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH III. semestar – 24; IV. semestar – 26 (uključen seminarski projekt u zbroj bodova) Izbor izborna minimalno TRI kolegija po semestru


24


Naziv kolegija



Broj bodova (ETCS)

Povijest hrvatske kulture 1 20/0 10/0 3 Povijest hrvatske kulture 2 0/20 0/10 3 Interkulturalna komunikacija* 20/0 10/0 4 Religija i kultura 0/20 0/10 4 Umjetnost i kultura 20/0 10/0 4 Retorika i kultura 0/20 0/10 4 Engleski jezik 20/0 10/0 2

OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ

Njemački jezik 0/20 0/10 2 Medijska pismenost i civilno društvo 20/0 10/0 3 Zakonodavstvo u medijskoj kulturi 0/20 0/10 3

OBVEZNI STRUČNI KOLEGIJ Organizacija medijskih kampanja* 20/0 10/0 3

Web dizajn* 10/0 20/0 3 Video montaža 2 30/0 4 Radio snimanje 0/30 3 Multimedija 0/10 0/20 4

OBVEZNE RADIONICE

Individualna izrada završnog rada 0/30 3 Izborni kolegij medijske kulture: Filmska umjetnost kao odraz kulture 20/0 10/0 2 TV produkcija 0/20 0/10 2 Komunikacijski sustavi* 20/0 10/0 2 Izborni kolegij kulturologije Hrvatska periodika kao medij 20/0 10/0 2 Mañarski jezik 5. i. 6. 20/20 10/10 3

IZBORNI KOLEGIJ

Izborni Sveučilišta Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH V. semestar – 26; VI. semestar – 26 (uključen je završni rad); Izbor izborna minimalno TRI kolegija po semestru


25

Diplomski studij Kulturologija Smjer Medijska kultura


Naziv kolegija



Broj bodova (ETCS)


OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ Kulturna industrija 0/20 0/20 4 Dokumentarna reportaža 1 10/0 20/0 3 Dokumentarna reportaža 2 0/10 0/20 3 Mediji i društvo* 20/0 10/0 4 Medijska umjetnost 0/20 0/10 4 Dokumentarana reporataža (pisani mediji, radio) 1

10/0 20/0 5

Dokumentarana reportaža (TV) 2

0/30 5


_____________ OBVEZNE

RADIONICE

Seminarski projekt (do kraja akademske godine)

30/30 5

Izborni iz medijske kulture Popularna televizija* 20/0 10/0 3 Medijske kultura u srednjoj Europi*

0/20 10/0 3

Hrvatski publicisti 20/0 10/0 3 Izborni iz kulturologije: Kultura slobodnog vremena 20/0 0/10 3 Grad i kultura 0/20 0/10 3

IZBORNI

KOLEGIJ

Interkulturalizam 20/0 10/0 3 Izborni iz Sveučilišta: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH I. semestar – 20; II. Semestar – 25; Izbor izborna minimalno TRI kolegija po semestru _______________________________________________________________ Znakom zvjezdice (*) označeni su kolegiji koji se mogu slušati na engleskom jeziku


26


Naziv kolegija



Broj bodova (ETCS)

Analiza kulture i kulturalnih praksi:kritika i vrednovanje


KOLEGIJ Imagologija kulture* 30/ 0 15/0 3 Rod, spol, medij* 30/0 15/0 3 Tekstualnost inarativnost u medijskoj kulturi

30/0 15/0 3 OBVEZNI STRUČNI KOLEGIJ

Kratki filim 20/0 40/0 4 Propaganda u medijskoj kulturi* 20/0 40/0 4 OBVEZNE

RADIONICE Inividualne mentorske konzultacije i izrada diplomskog rada

45/45 30

Izborni iz medijske kulture Hrvatska škola animiranog filma 20/0 10/0 3 Radio drama 20/0 10/0 3 Izborni iz kulturologije: Kulturni bestijarij 20/0 10/0 3 Feminističke teorije i kulturalni studiji

20/0 10/0 3

IZBORNI KOLEGIJ

Izborni iz Sveučilišta: Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH kolegija: III..semestar 20 bodova Izbor izborna minimalno TRI kolegija u semestru IV semestar - Inividualne mentorske konzultacije i izrada diplomskog rada 30 bodova


27

Preddiplomski studij Kulturologija Smjer: Knjižničarstvo


Naziv kolegija



Broj bodova (ETCS)

Uvod u kulturalne studije 20/0 10/0 4 Uvod u kulturalnu antropologiju 0/20 0/10 4 Uvod u informacijske i komunikacijske tehnologije*

20/0 0/10 3


20/0 10/0 3


OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ

Tjelesna i zdravstvena kultura 1 i 2 10/10 20/20 Uvod u informacijske znanosti* 30/0 4 Povijest knjige i knjižnica 1 20/0 10/0 3 Povijest knjige i knjižnica 2 0/20 0/10 3 Uvod u znanstvenoistraživački rad 0/20 0/10 2 Osnove knjižničarstva i organizacija knjižnica 1

20/0 10/0 3


Osnove knjižničarstva i organizacija knjižnica 2

0/20 0/10 3

Kultura govorenja čitanja i pisanja 20/0 10/0 3 Izgradnja knjižničnih zbirki 0/30 3 OBVEZNE

RADIONICE Seminarski projekt 1 (do kraja ak. godine)

0/30 3

Izborni knjižničarstva Knjižnice panonskog prostora 20/0 10/0 2 Informacijska pismenost 0/20 0/10 2 Izborni kulturologije: Intermedijalna književnost 20/0 10/0 Autobiografska kultura 0/20 0/10 2 Mañarski jezik 1. i 2. 20/20 10/10 3

IZBORNI KOLEGIJ

Izborni Sveučilišta: Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH I. semestar – 25; II. semestar – 26 (uključen seminarski projekt u zbroj bodova) Izbor izborna minimalno DVA kolegija po semestru ____________________________________________________________________ Znakom zvjezdice (*) označeni su kolegiji koji se mogu slušati na engleskom jeziku


28


Naziv kolegija Broj



Broj bodova (ETCS)


20/0 10/0 4


OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ

Tjelesna i zdravstvena kultura 1 i 2 10/10 20/20 Katalogizacija 1* 20/0 10/0 3 Katalogizacija 2* 0/20 0/10 3 Klasifikacijski sustavi 1 20/0 0/10 3 Klasifikacijski sustavi 2 0/20 0/10 3


Zaštita grañe 20/0 10/0 3 Organizacija knjižnične grañe 30/0 2 Oblikovanje mrežnih stranica * 0/30 2 Baze podataka 0/30 2

OBVEZNE RADIONICE


0/30 3

Izborni knjižničarstva: Knjižnica kao mjesto odgoja za nenasilje i suradnju

0/20 0/10 2

Psihologija korisnika 0/20 0/10 2 Izborni kulturologije: Svjetska književnost 20/0 10/0 2 Popularna kultura 0/20 0/10 2 Mañarski jezik 3. i 4. 20/20 10/10 3 Izborni Sveučilišta:

IZBORNI KOLEGIJ

Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH III. semestar – 24; IV. semestar – 26 (uključen seminarski projekt u zbroj bodova) Izbor izborna minimalno TRI kolegija po semestru


29


Naziv kolegija Broj


Broj praktičnih sati (z/lj)

Broj bodova (ETCS)

Povijest hrvatske kulture 1 20/0 10/0 3 Povijest hrvatske kulture 2 0/20 0/10 3 Interkulturalna komunikacija* 20/0 10/0 4 Religija i kultura 0/20 0/10 4 Umjetnost i kultura 20/0 10/0 4 Retorika i kultura 0/20 0/10 4 Strani jezik 1 20/0 10/0 2

OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ

Strani jezik 2 0/20 0/10 2 Informacijski izvori i službe 1 20/0 10/0 3 Informacijski izvori i službe 2 0/20 0/10 3 Sustavi za označivanje i pretraživanje 1 10/0 20/0 3 Sustavi za označivanje i pretraživanje 2 0/10 0/20 3 Bibliografski izvori 20/0 10/0 2


Menadžment znanja* 20/0 10/0 3 Izložba u knjižnici 10/0 20/0 2 Kritičko mišljenje 0/10 0/20 2 OBVEZNE

RADIONICE Seminarski projekt 3 (do kraja ak.godine)

0/30 3

Izborni knjižničarstvo: Menadžment knjižnice* 0/20 0/10 2 Zakonska regulativa knjižničarstva 20/0 0/10 2 Izborni kulturologije Hrvatska periodika kao medij 20/0 10/0 2 Mañarski jezik 5. i. 6. 20/20 10/10 3

IZBORNI KOLEGIJ

Izborni Sveučilišta

Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH V. semestar – 26; VI. semestar – 24 (uključen je završni rad); Izbor izborna minimalno TRI kolegija po semestru


30

Diplomski studij Kulturologija Smjer: Knjižničarstvo


Naziv kolegija Broj



Broj bodova (ETCS)


OBVEZNI OPĆI

KOLEGIJ Kulturna industrija 0/20 0/10 4 Organizacija i upravljanje informacijskim ustanovama

0/20 0/10 4

Školske knjižnice u obrazovnom procesu

20/0 10/0 5 OBVEZNI STRUČNI KOLEGIJ

Suvremene nastavne strategije* 20/0 10/0 5 Utjecajno komuniciranje* 0/20 0/10 4

Graña lagana za čitanje 10/0 20/0 3 OBVEZNE RADIONICE Javni govor 10/0 0/02 3 Seminarski projekt 4 do kraja

akademske godine) 0/30 4

Izborni iz knjižničarstva: Knjižnice u radu s djecom s posebnim potrebama

20/0 10/0 4

Didaktika 0/20 0/10 4 Alternativne škole i knjžnica 20/0 10/0 3 Izborni iz kulturologije: Kultura slobodnog vremena 20/0 10/0 2 Grad i kultura 20/0 10/0 2

IZBORNI KOLEGIJ

Interkulturalizam 0/20 0/10 2 Izborni iz Sveučilišta: Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH I. semestar – 21; II. Semestar – 23; Izbor izborna minimalno TRI kolegija po semestru _____________________________________________________________ Znakom zvjezdice (*) označeni su kolegiji koji se mogu slušati na engleskom jeziku


31


Naziv kolegija



Broj bodova (ETCS)

Analiza kulture i kulturalnih praksi:kritika i vrednovanje


KOLEGIJ Imagologija kulture* 30/ 0 15/0 3 Vrjednovanje rada u knjižnici 30/0 10/0 3 Menadžment dogañaja* 20/0 10/0 3

OBVEZNI STRUČNI KOLEGIJ Digitalne knjižnice* 15/0 30/0 3

Javne knjižnice 30/0 3 Digitalizacija baštinske kulture * 30/0 3 OBVEZNE

RADIONICE Inividualne mentorske konzultacije i izrada diplomskog rada

45/45 30

Izborni iz knjižničarstv Baštinske knjižnice 20/0 10/0 3 Višedisciplinarni projekti * 20/0 10/0 3 Specijalne knjižnice 20/0 10/0 3 Sveučilišne knjižnice * 20/0 10/0 3 Izborni iz kulturologije: Kulturni bestijarij 20/0 10/0 3 Feminističke teorije i kulturalni studiji

20/0 10/0 3

IZBORNI KOLEGIJ

Izborni iz Sveučilišta: Napomena: Ukupan zbroj bodova OBAVEZNIH kolegija: III..semestar 21 bod Izbor izborna minimalno TRI kolegija u semestru IV semestar - Inividualne mentorske konzultacije i izrada diplomskog rada 30 bodova Povjerenstvo za preddiplomske, diplomske i stručne studije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) provelo je postupak vrednovanja studijskog programa sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kultorologija smjerovima: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo i u skladu s člankom 9. Pravila za provedbu vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uputilo 14. srpnja 2009. godine Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Izvješće o vrednovanju studijskog programa sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U navedenom Izvješću Povjerenstvo je utvrdilo da je uz predloženi studijski program predlagatelj je priložio:Odluku Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o


32

prihvaćanju studijskog programa sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija od 7. srpnja 2008. godine Iz priložene dokumentacije Povjerenstvo je utvrdilo da je:

• studijski program je 8. kolovoza 2008. godine putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa upućen Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje

• u skladu sa Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju Uprava Sveučilišta je zatražila povrat studijskog programa 21. travnja 2009. godine od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za znanost i visoko obrazovanje

• uz studijski program priloženo je pozitivno izvješće o financijskoj evaluaciji pokretanja sveučilišnog preddiplomskog interdisciplinarnog studija Kulturologija prof.dr.sc. Ante Uglešića, izvjestitelja i člana Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja od 4. svibnja 2009. godine.

Elaborat o studijskom programu sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studijskog programa Kulturologije (u daljnjem tekstu: Elaborat) sadrži u skladu s člankom 4. stavkom 1. Pravila:

• studiju o opravdanosti izvoñenja studijskog programa • Odluku Senata o imenovanju Povjerenstva za izradu studijskog programa

sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija od 24. rujna 2007. godine iz koje je vidljivo iz sastava Povjerenstva i suradnika Povjerenstva da su izradi predloženog studijskog programa sudjelovali sveučilišni nastavnici iz znanstvenog područja društvenih i humanističkih znanosti te umjetničkog područja (polja: ekonomije, filologije, informacijskih znanosti, dramskih i likovnih umjetnosti )

Povjerenstvo je utvrdilo da je predloženi studijski program Kulturolgije: u skladu s misijom i strateškim ciljevima Sveučilišta usporediv s programima drugih visokih učilišta i usporedivost s razinom

akreditiranih srodnih studijskih programa u zemljama EU osigurana vertikalna mobilnost studenata u nacionalnom i meñunarodnom prostoru visokog obrazovanja ishodi učenja definirani u skladu sa zahtjevima strukovnih udruženja i tržišta rada što jamči buduću zapošljivost završenih studenata sadržaj studijskog programa, nastavne metode i studentsko opterećenje osiguravaju stjecanje definiranih izlaznih znanja, vještina i kompetencija pridijeljeni ECTS bodovi koji omogućavaju nacionalnu i meñunarodnu mobilnost i pridijeljeni na način da definiraju sve obveze studenata uvidom u sadržaj pojedinačnih kolegija utvrñeno je de ne postoji raskorak izmeñu predloženog sadržaja nekog kolegija i sati nastave odnosno ECTS bodova koji su mu pridijeljeni. predlagatelj studijskog programa u programu je istaknuo da primjenjuje adekvatne i transparentne selekcijske postupke za upis na studijski program znanstveno-nastavne sastavnice koje sudjeluju u izvoñenju studija Kulturologije ispunjavanje uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti u području i polju u kojem se izvodi predloženi program-upisne su u upisnik znanstvenih organizacija koje vodi Ministarstvo. nastavnici i suradnici -ukupan broj nastavnika i suradnika na preddiplomskom i diplomskom studiju Kulturologije je 167 nastavnika i suradnika od toga 104 nastavnika i suradnika s osječkog Sveučilišta i 63 nastavnika i suradnika (vanjskih suradnika) što je


33

62% nastavnika i suradnika s osječkog Sveučilišta i 38% vanjskih suradnika.Nositelja kolegija je ukupno 99 od toga 72 s osječkog Sveučilišta i 27 vanjskih suradnika, što je ukupno 73% nastavnika s osječkog Sveučilišta i 27% vanjskih suradnika. Slijedom navedenog na predloženom studijskom programu evidentno je da više od polovice nastavnika su stalno zaposleni nastavnici osječkog Sveučilišta odnosno 73% nastavnika u odgovarajućem znanstveno-nastavnom zvanju (docent, izvanredni profesor i redoviti profesor).U prvoj godini pokretanja studija upisat će se po 30 studenta na svakom smjeru što je ukupno 90 studenata na 104 nastavnika i suradnika te omjer studenta i stalno zaposlenih nije veći od 1:30. financijska evaluacija priložena je uz studijski program iz koje je vidljiv troškovnik s projekcijom troškova za izvedbu studijskog programa

Uz studiji program priložene su pozitivne recenzije tri recenzenta kako slijedi:

1. prof.dr.sc. Vinko Kandžija, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (kulturalni menadžment)

2. doc. dr. sc. Pero Maldini, docent Odjela za komunikologiju,Sveučilište u Dubrovniku (medijska kultura)

3. doc.dr. sc. Senada Dizdar, šef Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu (knjižničarstvo)

Iz priloženih recenzija vidljivo je da us recenzenti utvrdili da je predloženi studijski program od strateškog značaja za osječko Sveučilište i da postoje opravdani razlozi za pokretanje sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije i osposobljavanju specijaliziranog profila stručnjaka-kulturologa smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo te da je očekivani ishod studija primjeren i realan u odnosu na postavljenje ciljeve, a kompetencije i vještine stečene završetkom studija čine prvostupnike kulturologije smjera kulturni menadžment, medijska kultura i knjižničarstvo i mag. kulturologije konkurentnim na tržištu rada i odgovaraju iskazanim potrebama tržišta. Sva tri recenzenta su izdala preporuku za pokretanje predloženog studijskog programa Kulturologije. Povjerenstvo je predložilo Senatu donošenje Odluke za ustroj i izvedbu studijskog programa sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija smjer: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo te ustroj i izvedbu sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog studija Kulturologija: smjer kulturalni mendžment, medijska kultura i knjižničarstvo u akademskoj 2009/2010. godini na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Senat je prihvatio prijedlog Povjerenstva i sukladno Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju („Narodne novine br. 45/09.) donio 20. srpnja 2009. godine Odluku o ustroju prvog sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo.


34

3.3. Ustroj i tijela sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologija

Sveučilišni interdicisplinarni preddiplomski Kulturologija s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo ustrojen je Odlukom Senata od 20. srpnja 2009.godine. Za voditelja studija imenovana je Odlukom Senata od 20. srpnja 2009. godine prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, redovita profesorica u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta u Osijeku. Za voditelje smjerova imenovani su: Kulturalni menadžment prof. dr. sc. Dražen Barković, redoviti profesor u trajnom zvanju Medijska kultura prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, izvanredna profesorica Knjižničarstvo doc. dr. sc. Jasmina Lovrinčević, docentica U srpnju je konstituiran Kolegij sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologija u sastavu: 1. Prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, redovita profesorica u trajnom zvanju voditeljica

sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog studija Kulturologija 2. Prof. dr. sc. Dražen Barković, prorektor Sveučilišta, redoviti profesor u trajnom

zvanju i voditelj smjera Kulturalni menadžment 3. Prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica Umjetničke akademije, izvanredna

profesorica i voditeljica smjera Medijska kultura 4. Doc. dr. sc. Jasmina Lovrinčević, docentica i voditeljica smjera Knjižničarstvo, 5. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić, redovita profesorica u trajnom zvanju

Ekonomskog fakulteta/društvene znanosti/smjer Kulturalni menadžment 6. Mr.sc.Vera Erl, viši predavač viši predavač Umjetničke akademije i na smjeru

Knjižničarstvo Odlukom Senata od 28. rujna 2009. godine ustrojeno je Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije Ustrojem Sveučilišnog vijeća za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije prenosi odlučivanje o pojedinim pitanjima iz dijela nadležnosti Senata vezano za nastavnu i znanstvenu djelatnost. Odredbom članka 60. i 61. Statuta Sveučilišta utvrñeno je: „Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije (u daljem tekstu: Vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije) je stručno tijelo Senata koje čine dvanaest (12) nastavnika Sveučilišta u znanstveno-nastavnim zvanjima koji izvode nastavu na sveučilišnim interdisciplinarnim preddiplomskim i diplomskim studijima. Članovi Vijeća za sveučilišne i interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije biraju se na temelju posebne Odluke Senata vodeći računa o zastupljenosti svih znanstvenih područja u okviru kojih je ustrojen sveučilišni interdisciplinarni preddiplomski i diplomski studij. Voditelj sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija je po funkciji član Vijeća za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije.


35

Mandat članova Vijeća za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije traje četiri godine. Ustroj Vijeća za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije i provedba postupka izbora članova Vijeća utvrñuje se posebnom Odlukom Senata.“ Nadležnost Sveučilišnog Vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije: bira predsjednika Vijeća za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije izmeñu svojih članova,

• donosi izvedbene planove nastave za sveučilišni interdisciplinarni preddiplomski i diplomski studiji,

• provjerava ispunjenost (pristupnika natječaja) općih uvjeta te psihofizičkih osobina za izbor u zvanja u interdisciplinarnom području,

• provjerava Nužne uvjeta Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja,

• provjerava i druge uvjeta propisanim Statutom Sveučilišta ili pravilnicima Sveučilišta, • izrañuje izvješća o provjeri ispunjenosti uvjeta za izbor u zvanja, • bira znanstvenike, nastavnike i suradnike u znanstveno-nastavna, nastavna, suradnička

i stručna zvanja te izbor znanstvenih novaka u interdisciplinarnom području za koje postupak izbora, na temelju ovlaštenja Senata, provodi Vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije,

• usklañuje ustrojavanje i izvoñenje nastave, potiče prijedloge novih studijskih programa te nastavnih predmeta u okviru interdisciplinarnog područja i

• obavlja i druge poslove u skladu s ovim Statutom i općim aktima Sveučilišta. Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije konstituirano je 29. rujna 2009. godine u sastavu:

1. Prof. dr. sc. Dražen Barković, prorektor Sveučilišta, redoviti profesor u trajnom zvanju i voditelj smjera Kulturalni menadžment

2. Doc. dr. sc. Jasmina Lovrinčević, docentica i voditeljica smjera Knjižničarstvo, 3. Prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, redovita profesorica u trajnom zvanju voditeljica

sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog studija Kulturologija 4. Prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica Umjetničke akademije, izvanredna

profesorica i voditeljica smjera Medijska kultura 5. Prof. dr. sc. Goran Rem, prodekan i redoviti profesor Filozofskog

fakulteta/humnanističke znanosti/zajednički modul Kulturologija 6. Prof. dr. sc. Antun Šundalić, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta/društvene

znanosti/zajednički modul Kulturologija 7. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić, redovita profesorica u trajnom zvanju

Ekonomskog fakulteta/društvene znanosti/smjer Kulturalni menadžment 8. Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomskog

fakulteta/društvene znanosti/smjer Kulturalni menadžment 9. Izv. prof. Davor Bobić, prodekan i izvanredni profesor Umjetničke

akademije/umjetničko područje 10. Doc. Robert Raponja, docent Umjetničke akademije/Umjetničko područje/smjer

Medijska kultura 11. Prof. dr. sc. Kata Ivić, izvanredna profesorica Ekonomskog fakulteta/društvene

znanosti/smjer Knjižničarstvo 12. Prof. dr. sc. Ninoslav Novak, izvanredni profesor Ekonomskog

fakulteta/društvene znanosti/smjer Knjižničarstvo


36

Na konsituirajućoj sjednici donijet je Poslovnik Sveučilišnog vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije. U skladu sa Statutom Sveučilišta i Poslovnikom Sveučilišnog vijeća izabrani su predsjednik i zamjenik Sveučilišnog vijeća te tajnik. Predsjednik: Prof. dr. sc. Dražen Barković, prorektor Sveučilišta, redoviti profesor u trajnom zvanju i voditelj smjera Kulturalni menadžment, Zamjenica predsjednika; Doc. dr. sc. Jasmina Lovrinčević, docentica i voditeljica smjera Knjižničarstvo, zamjenica predsjednika Tajnica Sveučilišnog vijeća: Mr.sc. Vera Erl, viši predavač viši predavač Umjetničke akademije i na smjeru Knjižničarstvo Slijedom navedenog ustrojena su: TIJELA SVEUČILIŠNOG INTERDISCIPLINARNOG STUDIJA KULTUROLOGIJA: 1. Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije

Tijela Sveučilišnog vijeća: Predsjednik Zamjenik predsjednika Tajnik Stručno-savjetodavno tijelo Sveučilišnog vijeća: Kolegij sveučilišnog interdicisiplinarnog studija Kulturologija 2. Voditelj svečilišnog interdisiciplinarnog studija Kulturologija Voditelji smjerova: Kulturalni menadžment Medijska Kultura Knjižničarstvo Stručne-administrativne, pravne, tajničke i tehničke poslove za potrebe tijela sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologija obavlja Tajništvo Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Ustrojen je Ured za studente studija Kulturologija.


37

4. SVEUČILIŠNI NASTAVNICI U akademskoj godini 2009./2010. nastavnu i znanstvenu djelatnost na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama izvodi 952 sveučilišna nastavnika i suradnika, od kojih je 454 u znanstveno-nastavnom zvanju (docent, izvanredni profesor, redoviti profesor), 94 u nastavnom zvanju (viši predavač, predavač, profesor visoke škole, viši lektor, lektor), 374 u suradničkom zvanju (viši asistent i asistent) i 30 u stručnim zvanjima koji sudjeluju u prvedbi znanstvenih i stručnih projekata (stručni savjetnik, viši stručni suradnik i stručni suradnik).

Pregled broja znanstvenika, nastavnika i suradnika na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u akademskoj godini 2009./2010.

Tablica 3..

Znanstveno-nastavna/umjetničko-nastavna sastavnica R

edov

iti p

rofe

sor

Izva

nre

dn

i pro

feso

r

Doc

ent

Viš

i pre

dav

ač

Pre

dav

ač

Pro

feso

r vi

soke

šk

ole

Viš

i lek

tor

Lek

tor

Viš

i asi

sten

t

Asi

sten

t V

iši

stru

čni

sura

dn

ik

Str

učn

i su

rad

nik

UK

UP

NO

Ekonomski fakultet 21 10 2 5 0 0 0 0 2 22 0 62 Elektrotehnički fakultet 7 7 11 6 3 1 0 0 2 32 7 76 Filozofski fakultet 10 16 15 4 4 0 4 2 9 53 0 117 Grañevinski fakultet 6 8 9 8 3 0 0 0 0 19 0 53 Katolički bogoslovni fakultet 1 1 6 0 2 0 0 0 4 11 0 25 Medicinski fakultet 22 35 40 1 5 0 0 0 7 32 0 142 Poljoprivredni fakultet 46 14 22 9 2 0 0 0 3 28 9 133 Pravni fakultet 5 8 12 5 1 0 0 0 2 13 0 46 Prehrambeno tehnološki 13 7 12 2 0 1 0 0 3 11 6 55 Strojarski fakultet 10 8 5 3 1 0 0 0 2 7 3 39 Učiteljski fakultet 2 3 11 6 1 1 0 1 3 39 0 67 Umjetnička akademija 0 5 9 3 8 0 0 0 1 20 0 46 Odjel za matematiku 3 2 6 0 2 0 0 0 0 14 0 27 Odjel za fiziku 1 0 6 0 0 0 0 0 1 6 0 14 Odjel za biologiju 2 5 3 0 0 0 0 0 0 17 2 2 31 Odjel za kemiju 1 1 5 0 0 0 0 0 3 7 1 18 Sveučilište u Osijeku Kulturologija 1 1 SVEUKUPNO 150 130 174 52 32 3 4 3 42 332 2 28 952

U Pregledu u tablici 3. prikazan je ukupan broj 952 znanstvenika, nastavnika i suradnika na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama osječkog Sveučilišta. Uzimajući u obzir činjenicu da se Sveučilišni odjel za kulturologiju osniva u interdisciplinarnom području znanosti iz područja društvenih i humanističkih znanosti uz suradnju umjetničkog područja u tablici 4. prikazan je broj nastavnika prema znanstveno-nastavnim sastavnicama iz interdisciplinarnog područja društvenih i humanističkih znanosti.


38

Pregled broja znanstvenika, nastavnika i suradnika iz interdisciplinarnog područja

znanstveno područje društvenih i humanističkih znanosti Tablica 4.

Red. broj

Znanstveno područje/znanstveno-nastavna sastavnica

Broj nastavnika i suradnika

. DRUŠTVENE ZNANOSTI 1. Ekonomski fakultet 62 2. Pravni fakultet 46 3. Učiteljski fakultet 67 Ukupno: 3 fakulteta Ukupno: 175 . HUMANISTIČKE ZNANOSTI 1. Katolički bogoslovni fakultet 25 2 Filozofski fakultet 117 Ukupno: 2 fakulteta Ukupno: 142 SVEUKUPNO

317

U Pregledu u tablici 4. evidentno je da na sveučilišnim studijima u području društvenih i humanističkih znanosti nastavu izvodi 317 nastavnika i suradnika. Novi interdisciplinarni studij Kulturologije ustrojen je interdisciplinarnom području znanosti u dva znanstvena područja: društvenih i humanističkih znanosti koje obuhvaćaju 33% sveučilišnih nastavnika i suradnika na osječkom Sveučilištu. 4.1. Pregled broja nastavnika i suradnika prema studijskom programu sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturlogija Preddiplomski studij Kulturologije: U tablici 5. Pregled nositelja općih obveznih kolegija vidljivo je da od 18 nositelja općih obveznih kolegija je 4 vanjska suradnika i to 2 nastavnika koji već sudjeluju kao vanjski suradnici u izvoñenju nastave na osječkom Sveučilištu, 1 s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i 1 predavača za strane jezike (njemački i engleski jezik)

• Smjer Kulturalni menadžment: Na smjeru Kulturalni menadžment je 25 nositelja kolegija i obveznih radionica od toga 23 s osječkog Sveučilišta 17 s Ekonomskog, 3 Pravnog i 2 s Učiteljskog fakulteta, 1 Filozofskog fakultet te 2 suradnika iz prakse u obveznim radionicama.

• Smjer Medijska kultura Na smjeru Medijska kultura je 26 nositelja kolegija od toga 8 suradnika u obveznim radionicama, 18 nositelja obveznih stručnih i izbornih kolegija, a od toga 11 sa osječkog Sveučilišta. 3 Umjetnička akademije, 3 Filozofski fakultet. 1 Učiteljski, 1 Elektrotehnički, 1 Pravni i 1 Ekonomski fakultet i 7 vanjskih suradnika.

• Smjer Knjižničarstvo Na smjeru Knjižničarstvo je 20 nositelja kolegija od toga 2 suradnika iz prakse u obveznim radionicama, 16 s osječkog Sveučilišta od toga 4 s Ekonomskog, 4 s Filozofskog , 4 s Učiteljskog , 2 s Umjetničke akademije, 1 Pravnog i 1 Prehrambeno


39

tehnološkog fakulteta te 1 nastavnik s Filozofskog fakulteta i 1 gostujući nastavnik iz Londona. Slijedom navedenog u predloženom studijskom programu pregledno je u tablicama iskazan broj nastavnika i suradnika te vanjskih suradnika kako slijedi:

Pregled nositelja kolegija na studiju Kulturologije prema zvanjima sa znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Tablica 5. R.br. Redoviti profesori Izvanredni

profesori Docenti Viši predavači

predavači

1. Prof. dr. sc. Dražen Barković

Prof. dr. sc. Ivana Barković

Doc. dr. sc. Boris Bakota

Mr. sc. Maja Bubalo

2. Prof. dr. sc. Branka Brlenić Vujić

Prof. dr. sc. Branimir Dukić

Doc. dr. sc. Milan Čačić

Mr. sc. Vera Erl

3. Prof. dr. sc. Luka Crnković

Prof. dr. sc. Kata Ivić

Doc. dr. sc. Branko Kuna

Dubravko Ižakovič predavač

4. Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

Prof. dr. sc. Mane Medić

Doc. dr. sc. Milka Lukić

Mr. sc. Ranka Jindra

5. Prof. Dr. sc. Sanda Ham

Prof. dr. sc. Ninoslav Novak

Doc. dr. sc. Jasmina Lovrinčević

Dr. sc. Anñelka Metzing

6. Prof. dr. sc. Jasna Horvat

Prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić

Doc. dr. sc. Damir Matanović

Ljerka Radoš predavač

7. Prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić

Prof. dr. sc. Drago Žagar

Doc. dr. sc. Rajko Odobaša

Anñelko Mrkonjić predavač

8. Prof. dr. sc. Zlatko Kramarić

Doc. dr. sc. Ivica Raguž

Željko Rišenr

9. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić

Doc. dr. sc. Dubravka Smajić

Mr. sc. Ljerka Sedaln Koenig

10. Prof. dr. sc. Branimir Marković

Doc. dr. sc. Željko Uvanović

11. Prof. dr. sc. Branko Matić

Doc. dr. sc. Mario Vinković

12. Prof. dr. sc. Marcel Meler

Doc. dr. sc. Predrag Zima

13. Prof. dr. sc. Petar Proklin

Doc. Rober Raponja

14. Prof. dr. sc. Drago Ružić

Doc. Vladimir Frelih

15. Prof. dr. sc. Antun Šundalić

16. Prof. dr. sc. Željko Turkalj

17. Prof. dr. sc. Goran Rem

UKUPNO. 17 UKUPNO:7 UKUPNO: 14 UKUPNO:9

SVEUKUPNO: 47 nastavnika


40

Pregled nositelja kolegija-vanjskih suradnika na studiju Kulturologije prema zvanjima



predavači

1. Prof. dr. sc. Vinko Brešić

Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Doc. dr. sc. Aida Slavić

Mr. sc. Branka Balen

2. Prof. dr. sc. Stjepan Malović

Prof. dr. sc. Najil Kurtić

Doc. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar

Dr. sc. Bruno Kragić

3. Prof. dr. sc. Anñelko Milardović

Prof. dr. sc. Zvonko Maković

4. Prof. dr. sc. Pavle Rudan, akademik

Prof. dr. sc. Ivan Ladislav Galeta

5. Prof. dr. sc. Miroslav Tuñman

UKUPNO. 5 UKUPNO: 4 UKUPNO:2 UKUPNO: 2


Pregled suradnika-asistenata i stručnih suradnika

iz prakse koji sudjeluju u izvoñenju nastave

Tablica 7. R.br. Asistenti Stručnisuradnici iz

prakse

1. Martina Briš Mr. sc.

Mario Bajto 2. Mirta Bijuković Dana Budisavljević

3. Mr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Siniša Bjedov

4. Josipa Forjan Igor Gajin 5. Jerko Glavaš Dario Grgić 6. Krešimir Grgić Danijel Dozet 7. Marija Ham Ivana Draganić 8. Tatjana Ileš Željka Fuderer Levak 9. Sanja Jukić Dr. sc. Dinka Kovačević 10. Višnja Križanović Vlastimir Kusik 11. Valetnina Majednić Gordan Nuhanović 12. Ana Mikić Dijana Pavlović 13. Jadranka Mlikota Zorica Branković 14. Majkl Mikulić Zoran Tolj 15. Franjo Nagulov Dr. sc. Nives Tomašević 16. Mladen Pancić Mr. sc. Marina Vinaj

17. Dr. sc. Kristina Peternai Andrić

Milan Živković Frešenticki

18. Tone Podmanicki 19. Silvija Tomić 20. Mr. sc. Krešimir Šimić

UKUPNO. 20 UKUPNO. 17

SVEUKUPNO: 37 suradnika


41

Prema prikazu nastavnika koji su nositelji studija općih obveznih i općih stručnih kolegija te obveznih radionica i izbornih kolegija iz smjera te izbornih kolegija iz studija Kulturologije vidljivo je da nastavu izvodi 47 nastavnika osječkog Sveučilišta i to 17 redovitih profesora, 7 izvanrednih profesora 14 docenata te 6 viših predavača i 3 predavača. U izvoñenju nastave sudjeluju i 20 asistenta koji sudjeluju u izvedbi dijela nastavnog procesa s znanstveno-nastavnih sastavnica i umjetničko-nastavnih sastavnica osječkog Sveučilišta

Pregled nositelja kolegija na studiju Kulturologije

sa znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Tablica 7.

Redni broj

Znanstveno-nastavna sastavnica Broj nastavnika

1. Ekonomski fakultet 18 2. Elektrotehnički fakultet 1 3. Filozofski fakultet 10 4 Katolički bogoslovni fakultet 1 5. Pravni fakultet 6 6 Prehrambeno tehnološki fakultet 1 7. Učiteljski fakultet 4 8. Umjetnička akademija 5 SVEUKUPNO 8 47

Iz tablice je vidljivo da pokretanje sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije predstavlja proširenje integrativne funkcije Sveučilišta na način da se nastavnici osječkog Sveučilišta uključe u realizaciju izvedbe nastave i na taj način se ostvaruje i mobilnost nastavnika u okviru Sveučilišta. Vanjski suradnici iz drugih sveučilišta, javnih instituta koji će pomoći u izvoñenju nastave je 13 te stručnjaci iz prakse 17 koji će svojim dugogodišnnjim iskustvom u radu u kulturnim ustanovama (knjižnice,kazališta, muzeji, galerije, nakladničke kuće) te medijima (medijske kuće, agencije i uredi za odnose s javnošću, maretinške agencije i sl.) pomoći u izvoñenju obveznih radionica. Slijedom navedenih pregleda nastavnika-nositelja kolegija na sveučilišnom interdisciplinarnom studiju Kulturologije vidljivo je da 72% je nastavnika sa osječkog Sveučilišta, a 28% nastavnika je vanjskih suradnika s drugih sveučilišta i instituta. U izvoñenju ukupne nastave (obvezni opći kolegiji, obvezni stručni kolegiji, obvezne radionice, izborni kolegiji smjera i izborni kolegiji Kulturologije) sudjeluje ukupno 67 nastavnika i suradnika s osječkog Sveučilišta, što je 67% i 17 stručnih suradnika iz prakse što je 25% vanjskih suradnika u izvedbi cjelokupnog preddiplomskog studija Kulturologije na sva tri smjera. Diplomski studij Kulturologije: U tablici 8. Pregled nositelja općih obveznih kolegija vidljivo je da od 5 nositelja općih obveznih kolegija je 3 vanjska suradnika 2 s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i 1 s Instituta za filozofiju i 2 nastavnika s Osječkog Sveučilišta 1 s Ekonomskog fakulteta i 1 s Umjetničke akademije.Na smjeru Kulturalni menadžment je 14 nositelja kolegija i obveznih radionica od toga 12 s osječkog Sveučilišta 6 s Ekonomskog, 2 Pravnog, 1 s Filozofskog fakulteta, 1 s Poljoprivrednog fakulteta, 1 s Umjetničke akademije i 1 s Učiteljskog fakulteta te 2 suradnika iz prakse u obveznim radionicima..Na smjeru Medijska kultura je 14 nositelja kolegija od toga 5 suradnika u obveznim radionicima, 9 nositelja obveznih stručnih i izbornih kolegija, a


42

od toga 1 sa osječkog Sveučilišta s Umjetnička akademije i 8 vanjskih suradnika.Na smjeru Knjižničarstvo je 13 nositelja kolegija od toga 1 suradnik iz prakse u obveznim radionicima, 8 s osječkog Sveučilišta od toga 2 s Ekonomskog, 2 s Filozofskog, 1 s Umjetničke akademije, 3 s Učiteljskog i 2 vanjska suradnika s Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1 gostujući nastavnik iz Londona.

Pregled nositelja kolegijana studiju Kulturologije prema zvanjima sa znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera



predavači

1. Prof. dr. sc. Dražen Barković

Prof. dr. sc. Vladimir Cini

Doc. Davor Bobić

Mr. sc. Maja Bubalo

2. Prof. dr. sc. Zlatko Kramarić

Prof. dr. sc. Mane Medić

Doc. dr. sc. Branko Kuna

Mr. sc. Vera Erl

3. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić

Prof. dr. sc. Goran Marjanović

Doc. dr. sc. Jasmina Lovrinčević

Dr. sc. Anñelka Metzing

4. Prof. dr. sc. Marcel Meler

Prof. dr. sc. Sanja Nikčević

Doc. dr. sc. Vesnica Mlinarević

DragutinKatalenac Predavač

5. Prof. dr. sc. Ivan Štefančić

Prof. dr. sc. Branko Novak

Doc. dr. sc. Rajko Odobaša

6. Prof. dr. sc. Željko Turkalj

Prof. dr. sc. Anñelka Peko

Doc. dr. sc. Mario Vinković

7. Prof. dr. sc.

Goran Rem Prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić

8. Prof. dr. sc.

Zlata Šundalić

UKUPNO: 7 UKUPNO:8 UKUPNO: 6 UKUPNO: 4 SVEUKUPNO: 27

Pregled nositelja kolegija-vanjskih suradnika na studiju Kulturologije prema zvanjima

Tablica 9.

R.br. Redoviti profesori Izvanredni profesori

Docenti Viši predavači predavači

1. Prof. dr. sc. Ivan Cifrić

Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Dod. dr. sc. Marina Ćizmić Horvat

Mr. sc. Branka Balen

2. Prof. dr. sc. Stjepan Malović

Prof. dr. sc. Zvonko Maković

Dr. sc. Srećko Lipovčan

Dr. sc. Bruno Kragić

3. Prof. dr. sc. Anñelko Milardović

Prof. dr. sc. Milorad Stojević

Doc. dr. sc. Aida Slavić

Dr. sc. Zoltan Medve

4. Doc. dr. sc.

Hrvoje Stančić

5. Doc. dr. sc. Vlado

Zrnić

UKUPNO. 3 UKUPNO: 3 UKUPNO:5 UKUPNO: 3



43

Pregled suradnika-asistenata i stručnih suradnika

iz prakse koji sudjeluju u izvoñenju nastave Tablica 10.

R.br. Asistenti Stručnisuradnici iz Prakse

1. Mirta Bijuković Zorica Branković

2. Mr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Željka Fuderer Levak

3. Jerko Glavaš Dr. sc. Dinka Kovačević 4. Ivan Trojan Vlastimir Kusik 5. Mladen Pancić Gordan Nuhanović 6. Marija Ham Dijana Pavlović 7. Suzana Marajnić Zvonimir Jurić 8. Martina Briš Davor Šarić 9. Vlasta Markasović Veronika Čelić Tica 10. Sanja Jukić Vlastimir Kusik 11. Tatajana Ileš Dr. sc. Zvjezdana Dukić 12. Valetnina Majdenić Dr. sc. Nives Tomašević 13. Mr. sc. Marina Vinaj 14. Dražena Vrselja 15. Milan Živković Frešentacki 16. Dr. Branimir Bošnjak 17. Ivan Paić

UKUPNO. 12 UKUPNO. 17

SVEUKUPNO: 29 suradnika

Prema prikazu nastavnika koji su nositelji studija općih obveznih i općih stručnih kolegija te obveznih radionica i izbornih kolegija iz smjera te izbornih kolegija iz studija Kulturologije vidljivo je da nastavu izvodi 21 nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju osječkog Sveučilišta i to 7 redovitih profesora, 8 izvanrednih profesora 7 docenata te 3 viša predavača i 1 predavač.U izvoñenju nastave sudjeluju i 12 asistenta koji sudjeluju u izvedbi dijela nastavnog procesa s znanstveno-nastavnih sastavnica i umjetničko-nastavnih sastavnica osječkog Sveučilišta

Pregled broja nastavnika na znanstveno-nastavnim i umjetničko nastavnim sastavnicama Sveučilišta

Tablica 7. Redni broj

Znanstveno-nastavna sastavnica Umjetničko-nastavna sastavnica

Broj nastavnika

1. Ekonomski fakultet 8 2. Filozofski fakultet 7 5. Pravni fakultet 2 6 Poljoprivredni fakultet 1 7. Učiteljski fakultet 3 8. Umjetnička akademija 4 SVEUKUPNO 8 25

Iz tablice je vidljivo da nastavu izvode nastavnici iz društvenog i humanističkog te umjetničkog područja koji imaju zaključen ugovor o radu na navedenim znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama Sveučilišta.


44

Vanjski suradnici iz drugih sveučilišta, javnih instituta koji će pomoći u izvoñenju nastave je 16 te 17 stručnjaka iz prakse koji će svojim dugogodišnjim iskustvom u radu u kulturnim ustanovama (knjižnice,kazališta, muzeji, galerije, nakladničke kuće) te medijima (medijske kuće, agencije i uredi za odnose s javnošću, marketinške agencije i sl.) pomoći u izvoñenju obveznih radionica. Slijedom navedenih pregleda nastavnika-nositelja kolegija na sveučilišnom interdisciplinarnom studiju Kulturologije vidljivo je da 56% je nastavnika sa osječkog Sveučilišta, a 54% nastavnika je vanjskih suradnika s drugih sveučilišta i institutua. U izvoñenju ukupne nastave (obvezni opći kolegiji, obvezni stručni kolegiji, obvezne radionice, izborni kolegiji smjera i izborni kolegiji Kulturologije) sudjeluje ukupno 37 nastavnika i suradnika s osječkog Sveučilišta i 17 stručnih suradnika iz prakse što je 45% vanjskih suradnika u izvedbi cjelokupnog diplomskog studija Kulturologije na sva tri smjera. Nastavnici i suradnici Ukupan broj nastavnika i suradnika na preddiplomskom i diplomskom studiju Kulturologije je 167 nastavnika i suradnika od toga 104 nastavnika i suradnika s osječkog Sveučilišta i 63 nastavnika i suradnika (vanjskih suradnika) što je 62% nastavnika i suradnika s osječkog Sveučilišta i 38% vanjskih suradnika. Nositelja kolegija je ukupno 99 od toga 72 s osječkog Sveučilišta i 27 vanjskih suradnika, što je ukupno 73% nastavnika s osječkog Sveučilišta i 27% vanjskih suradnika. Slijedom navedenog na predloženom studijskom programu evidentno je da više od polovice nastavnika su stalno zaposleni nastavnici osječkog Sveučilišta odnosno 73% nastavnika u odgovarajućem znanstveno-nastavnom zvanju (docent, izvanredni profesor i redoviti profesor) U prvoj godini pokretanja studija upisano je ukupno 135 studenta na studiju što je na 104 nastavnika i suradnika te omjer studenta i stalno zaposlenih nastavnika na osječkom Sveučilištu nije veći od 1:30.


45

5. PLAN POTREBA KADROVA Za ustroj Sveučilišnog odjela za kulturologiju i izvoñenje nastave na studiju Kulturologija potrebno je osigurati odgovarajući broj nastavnika i suradnika u skladu sa studijskim programima i izvedbenim planovima nastave. Isto tako posebno valja istaknuti da su vlastiti kadrovi najznačajniji čimbenik rada i razvoja Odjela za kulturologiju Potreban broj nastavnika i suradnika u nastavi u nastavnim i suradničkim zvanjima za izvoñenje nastave na sveučilišnom studijima odreñen je studijskim programima i s definiranim brojem sati nastave i nastavnim opterećenjem uzimajući u obzir normative definirane u Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje. Plan kadrova (nastavnika i suradnika) potrebno je izraditi prema smjerovima na temelju studijskog programa i izvedbenog plana nastave u kojem se treba utvrditi nastavno opterećenje i to prema studijskim grupama i to godišnje (ljetni i zimski semestar) ukupno sati predavanja, seminara i vježbi za svaki nastavni predmet i ukupno. Zatim treba definirati sukladno normativima iz Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje za djelatnike u nastavnim i suradničkim zvanjima nastavne obveze i sukladno tome izračunati potreban broj nastavnika i suradnika (izraditi plan kadrova za pojedine kolegije i studijske smjerove) Nakon toga potrebno je odrediti ustroj radnih mjesta na Sveučilišnom odjelu za kulturologiju za nastavnike, suradnike i stručno-administrativno, tehničko i pomoćno osoblje. Na temelju Odluke o ustrojstvu radnih mjesta potrebno je zatražiti suglasnost Senata Sveučilišta za radna mjesta i raspisati natječaj za provoñenje postupka izbora u nastavna i suradnička zvanja i odgovarajuća radna mjesta i nakon završetka postupka izbora u zvanja, zaključiti ugovore o rada s nastavnicima i suradnicima na Sveučilištu. U prijelaznom razdoblju potrebno je za nastavnike osječkog Sveučilišta koji sudjeluju u izvoñenju nastave na sveučilišnom interdisciplinarnom studiju Kulturologija potrebno je osigurati sredstva za dodatni rad u nastavi iznad nastavne norme prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje te za 13 vanjskih suradnika te 21 stručnog suradnika iz prakse. Ukupno nastavno opterećenje nastavnika na matičnim fakultetima i predloženom studijskom programu nije više od 14 norma sati tjedno za nastavnike u znanstveno-nastavnom zvanju odnosno 22 norma sati za nastavnike u nastavnim zvanjima. Iz Izvješća o financijskoj evaluaciji izvjestitelja Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja od 4. svibnja 2009. godine evidentno je da sveukupni broj nastavnih sati na godišnjoj razini iznosi u prvoj godini preddiplomskog studija studija 1680 sati, a u drugoj završnoj godini diplomskog studija 3253 sati što je po nastavniku u prosjeku 44,2 (u prvoj godini studija) odnosno 42 sata (u drugoj godini diplomskog studija) što je minimalno godišnje opterećenje koje se bez ikakvih poteškoća može izvoditi kontinuirano ili u kondeziranom obliku. U Planu radnih mjesta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u sljedećem petogodišnjem razdoblju potrebno je planirati odgovarajući nastavnika i suradnika za razvoj sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije i Odjela za kulturologiju.

Plan kadrova 2010/2011.-2014/2015.

Redni broj

Znanstveno-nastavna zvanja Suradnička zvanja

1. 10 10 SVEUKUPNO

20 nastavnika i suradnika


46

6. RAZVOJ KADROVA Za osiguranje kvalitete nastave na sveučilišnom interdisciplinarnom studiju Kulturologija i razvoj Odjela za kulturologiju neophodno je osigurati razvoj kadrova. Odjel za kulturologiju mora osigurati potrebnu jezgru vlastitih kadrova za sve studijske programe na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Za osiguranje vlastitih nastavnika i suradnika treba planirati sustavni pristup izbora u znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja i odgovarajuća radna mjesta te izbore u naslovna zvanja i to posebice stručnih suradnika iz prakse na području istočne Hrvatske. Razvoj znanstveno-nastavne strukture omogućit će uključivanje nastavnika u meñunarodne projekte, sustavno organiziranje studijskih boravaka na inozemnim visokim učilištima, sudjelovanje na meñunarodnim konferencijama i seminarima i uspostavljanje suradnje s inozemnim visokim učilištima, organiziranje razmjene nastavnika, asistenata i studenata na osnovi reciprociteta, uključivanje u europske i svjetske projekte meñunarodne suradnje visokih učilišta. Posebnu brigu treba posvetiti razvoju suradničke strukture (asistenti i viši asitenti) te znanstvenog podmlatka i stimulirati njihov dolazak na Odjel za kulturologiju kroz rješavanje stambenih pitanja i omogućavanje specijalističkog usavršavanja i studijskih boravka u inozemstvu. Isto tako potrebno je osmisliti sustavan pristup u rješavanju kadrovske problematike na način da se provedu izbori u naslovna zvanja, kako bi se dobili kvalificirani nastavnici i suradnici za izvoñenje nastave i na temelju suglasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za nova razvojna radna mjesta utvrditi potreban broj stalnih radnih mjesta u sljedećem trogodišnjem razdoblju i na taj način omogućiti stvaranje vlastitih kadrova neophodnih za izvoñenje nastave na sveučilišnom interdicisiplinarnom studiju Kulturologija na svim smjerovima.Potrebno je postupno stvarati uvjete za veću mobilnost nastavnika i studenata. U prvoj godini ustrojavanja Odjela za kulturologiju potrebno je na temelju sporazuma o prijelazu i suglasnosti nastavnika i suradnika omogućiti svim nastavnicima i suradnicima prijelaz s matičnih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavni sastavnica na Odjel za kulturologiju. Slijedom navedenog prema evidenciji potencijalnih nastavnika i suradnika koji su suglasni da u akademskoj 2010./2011. godini potpišu ugovore o radu na Sveučilištu i postanu nastavnici i suradnici Odjela za kulturologiju utvrñeno je pregled nastavnika i suradnika kako slijedi u tablici 11.

Pregled nastavnika i suradnika na Odjelu za kulturologiju u akademskoj 2010/2011.

Tablica 11.

Znanstveno-nastavna

zvanja

Nastavna zvanja

Suradnička

zvanja

Stručnazvanja

UKUPNO

Red. prof.

Izv. prof.

Docent

Predavač

Viši

asistent

Asistent

Stručn

i Sur.

3 2 5 1 11


47

Prema pregledu u tablici 11. iu prvoj godini ustrojavanja Odjela za kulturologiju u znanstveno-nastavnom zvanju docenta bila bi 3 nastavnika i to na način da se izvrši supstitucija jednog nastavnika koji odlazi u mirovinu 30. rujna 2010. godine u trajnom zvanju višeg predavača i omogući izbor nastavnika vanjskog suradnika u naslovnom zvanju docenta na radno mjesto docenta..Isto tako do realiziralo bi radno mjesto za 1 znanstvenika-povratnika iz inozemstva i jedan nastavnik s 50% radnog vremena omogućio bi se prijelaz s Učiteljskog fakulteta na Odjel za kulturologiju. Dva nastavnika u nastavnom zvanju predavača zaposlena su na Umjetničkoj akademiji koji izvode nastavnu na zajedničkom modulu Kuturologija i koji bi na temelju sporazuma o prijelazu sklopili bi ugovor o radu na Sveučilištu i Odjelu za kulturologiju. Od navedena dva nastavnika jedan nastavnik je u postupku stjecanja doktorata znanosti na Filozofskom fakultetu i 2011. godini ostvario bi uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta. U suradničkom zvanju asistenta je 5 asistenta i to 1 asistent na smjeru Knjižničarstvo koji jeuprosincu 2009. godine zaposlen na smjeru Knjižničarstvo, jedan asistent je 5. svibnja 2010. izabran na smjeru Medijska kultura i 1 asistent bi se izabrao u rujnu 2010. godine na smjeru Kulturalni menadžment. Osim toga jedan asistent je zaposlen 2008. godine na Umjetničkoj akademiji i koji bi na temelju sporazuma o prijelazu s 1. listopada sklopio ugovor o radu na Sveučilištu na Odjelu za kulturologiju za sudjelovanje u izvedbi nastave na zajedničkom modulu Kulturologija te 1 asistent na Filozofskom fakultetu. Isto tako omogućio bi se prijelaz 1 stručnog suradnika iz rektorata na Odjel za kulturologiju za provedbu stručnih projekata u obveznim radionicama. Slijedom navedenog obrazloženja treba istaknuti da je postupak ustrojavanja studija Kulturologije trajao godinu dana te da je u akademskoj 2009/2010. godini ustrojen studij kao sveučilišni interdisciplinarni preddiplomski studij i započelo izvoñenje nastave. Sveučilišni interdisciplinarni studij ne može imati formiranu print-listu za plaće zaposlenika, stoga su uz suglasnost Ministarstva znanosti obrazovanja i športa nastavnici i suradnici uvršteni dijelom u print-liste za plaće na Umjetničkoj akademiji i u rektoratu Sveučilišta. Osnivanjem i ustrojavanjem Sveučilišnog odjela za kulturologiju formirala bi se print-lista za plaće zaposlenika Odjela za kulturologiju prema utvrñenoj proceduri u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Osim navedenog uz uvažavanje činjenice da je Sveučilišni odjel za kulturologiju prvi sveučilišni odjel u interdisciplinarnom znanstvenom području potrebno je omogućiti veću mobilnost nastavnika i studenta na osječkom Sveučilištu i to na znanstveno-nastavnim sastavnicama u okviru znanstvenih područja društvenih i humanističkih znanosti i to posebice u srodnim kolegijima u okviru studijskih programa koji izvode nastavnici na matičnim znanstveno-nastavnim sastavnicama i sveučilišnom interdisiciplinarnom studiju Kulturologija. Za početak rad Odjela za kulturologiju potrebno je zaposliti tajnika Odjela, voditelja ureda za financijske i računovodstvene poslove te jednog administrativnog tajnika. U prijelaznom razdoblju do osiguranja radnih mjesta u stručno-administrativnim službama Odjela za kulturologiju, očekuje se pomoć Tajništva i stručno-administrativnih ureda Sveučilišta. Odjel za kulturologiju ima jednog zaposlenog stručnog referenta za studentska pitanja u Uredu za studente studija Kulturologija koji je na print-listi za plaće rektorata Sveučilišta.


48

7. STUDENTI

Na sveučilišnom preddiplomski interdisciplinarni studij Kulturologija s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo u I. godini preddiplomskog studija upisano je 135 studenta prema smjerovima kako slijedi prema prikazu u tablici 12.:

Pregled broja studenta na studiju Kulturologija u akademskoj 2009/2010. godini

Tablica 12.

Kulturologija Smjer

Potpuna subvencija.

Djelomična subvencija.

Izvanredni studenti

Ukupno

Kulturalni menadžment

11

12

18

41

Medijska kultura

20

23

21

64

Knjižničarstvo

10

11

9 30

SVEUKUPNO

41 46 48 135

Iz tablice je vidljivo da je u I. godinu studija na smjeru Medijska kultura upisan najveći broj studenta i to 64 studenta uz uvažavanje istog broja rezultata ostvarenih na razredbenom ispitu i povećanje upisne kvote zbog velike zainteresiranosti studenta za upis na smjer Medijska kultura, dok je na druga dva smjera: Kulturalni menadžment upisna kvota povećana za 11 mjesta, a na smjeru Knjižničarstvo upisan je optimalan broj studenta. . U akademskoj 2010/2011. godini prema utvrñenim upisnim kvotama na sva tri smjera upisala bi se 30 studenta imajući u vidu provedbu Bolonjskog procesa i iskustvo u I. godini izvoñenja nastave utvrñeno je da je zbog zahtjevnosti studijskog programa i izvoñenja nastave kroz obvezne opće kolegije zajedničke za sve studente te obvezene stručne kolegije i obvezne radionice i izvoñenje praktične nastave optimalan broj studenta prema smjeru je 30 studenta i izvoñenje nastave jedne do dvije studijske grupe 15 (studenta) koje vode voditelji smjera.. Optimalan broj studenta po izbornim predmetima je 10-15 iz kulturologije i za izborne predmete Sveučilišta. Pravo upisa na sveučilišni preddiplomski studij Kulturologija imaju osobe sa završenom četverogodišnjom školom i položenom državnom maturom, vrednovanjem ocjena iz srednje škole s 30% (300 bodova) te obveznih predmeta viša razina hrvatski i strani jezik prema pojedinim smjerovima te osnovana razina matematika i izborni predmet povijest s 10% i vrednovanje posebnih postignuća. . Upis na diplomski studij Kulturologija provodi se na temelju javnog Natječaja koji objavljuje Senat Sveučilišta u skladu sa Statutom Sveučilišta. Pravo upisa na studij ostvaruju studenti koji su završili sveučilišni preddiplomski studij Kulturologije prema izabranom smjeru s prosjekom ocjena najmanje 3,5.


49

7.1. Prijedlog upisa studenata u srednjoročnom razdoblju

Utvrñivanje upisne kvote za upis studenta na sveučilišni preddiplomski studij Kulturologija srednjoročnom razdoblju od akademske 2010./2011.. godine treba biti usklañen s potrebama tržišta rada. Dinamika upisa studenata prikazana je u tablici 13.

Dinamika upisa studenata na studij Kulturologija za razdoblje od akademske 2010./2011.godine do akademske 2013/2014 godine

Tablica 13.

Trogodišnje razdoblje 2010./11-2013./14..

Akademske 2010,/2011. Akademska 2013/2014.

Kulturologija Smjer

Redoviti studenti.

Izvanredni Studenti

Redoviti studenti.

Izvanredni studenti

Kulturalni menadžment

15

15

15

15

Medijska kultura

15

15

15

15

Knjižničarstvo

15

15

15

15

SVEUKUPNO

45 45 45 45

U tablici 13. prikazana je dinamika upisa broja studenata uzimajući u obzir prvu godinu ustroja Odjela za kulturologiju i provedbu upisa na temelju rezultata državne mature na pojedine smjerove. Prema pregledu dinamike upisa evidentno je da se planira isti broj upisa redovitih i izvanrednih studenata 45 studenta na sva tri smjera što je ukupno ujednoj akademskoj godini 90 studenta na studiju Kulturologija. Tijekom srednjoročnog razdoblja od 2010./2011. godine do 2013/2014. godine ne planira se povećanje broja upisanih studenata koji bi se upisivali na sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologija i predviña se ukupno 270 studenta u sljedeće tri godine studija. Isti broj studenta predviña se u prvoj godini izvoñenja diplomskog studija 2011/2012. godine te upisa druge generacije studenta na diplomskom studiju 2003/2014. godine, što je ukupno 180 studenta na sva tri smjera na diplomskom studiju u dvije godine studija..


50

8. PRIJEDLOG USTROJA ODJELA ZA KULTUROLOGIJU Odjel za kulturologiju je znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sastavnica Sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni i stručni rad u interdisciplinarnome znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti te sudjeluje u izvedbi studija. Temeljni akt Odjela za kulturologiju je Pravilnik Odjela. Pravilnikom Odjela u skladu sa Statutom Sveučilišta pobliže se ureñuje djelatnost, poslovanje Odjela,ovlasti i način odlučivanja tijela Odjela, izvoñenje sveučilišnih studija, status nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika, status studenata i druga pitanja značajna za Odjel. Rad Odjela za kulturologiju temelji se izvršavanjem odreñenih djelatnosti i to:

a) znanstveno-nastavne, znanstvenoistraživačke i stručne djelatnosti, koje se ostvaruju u katedrama kao temeljnim ustrojbenim jedinicama,

b) zajedničkim djelatnostima (pravnim, računovodstvenim, administrativnim, tehničkim, pomoćnim i drugim poslovima) koji se ostvaruju u Odjelu u središnjoj službi (Tajništvu), kao posebnoj ustrojbenoj jedinici.

8.1. Katedra Temeljena ustrojbena jedinica Odjela za kulturologiju je katedra. Odredbom članka 16. Statuta Sveučilišta utvrñeno je: „Katedre se osnivaju u pravilu za više srodnih predmeta. Članovi katedre su nastavnici, suradnici i znanstvenici koji izvode nastavu, odnosno sudjeluju u izvoñenju nastave iz istog, odnosno srodnih predmeta. Predsjednik katedre predstavlja katedru te rukovodi njezinim radom. Predsjednika katedre biraju članovi katedre izmeñu sebe. Predsjednik katedre bira se na dvije godine. Ista osoba može biti ponovno izabrana za predsjednika.“ U prvoj godini ustrojavanja Odjela za kulturologiju (u daljnjem tekstu: Odjel) u skladu s Odlukom Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o sastavu ustrojbenih jedinica predviña se ustrojavanje četiri katedre:

1. Katedra za kulturalni menadžment 2. Katedra za medijsku kulturu 3. Katedra za knjižničarstvo Djelatnost katedre je: • ustrojavanje i izvoñenje nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti, • predlaže nove studijske programe u interdisciplinarnom znanstvenom području iz

kojih Odjel sudjeluje u izvedbi nastavu, • predlaže izmjene i dopune studijskog programa u sadržaju nastavnih predmeta

(obveznih i izbornih) koje izvode ili sudjeluju u izvoñenju nastave nastavnici i suradnici, koji su članovi katedre

• predlaže izvedbeni plan nastave iz nastavnih predmeta za preddiplomske, diplomske i poslijediplomske (doktorske i specijalističke) studije na kojima izvodi ili sudjeluje u izvoñenju nastave,


51

• predlaže plan novih radnih mjesta u okviru katedre, • predlaže plan napredovanja nastavnika i suradnika katedre, • vodi brigu o usavršavanju svojih članova, posebice asistenta i znanstvenih novaka, • predlaže usavršavanje svojih članova u zemlji i inozemstvu, • izrañuje prijedlog nabave znanstvene i nastavne opreme, • predlaže Vijeću Odjela imenovanje voditelja studentima preddiplomskih i diplomskih

studija, • predlaže znanstvene programe i projekte te razvojne i stručne projekte, • brine o pokrivenosti nastave, udžbenicima i priručnicima te • obavlja i druge poslove iz djelokruga svoga rada.

Razvojem Odjela predviña se ustrojavanje odsjeka. Odsjeci osnivaju se za izvoñenje nastavnoga, znanstvenoga i stručnog rada. 8.2. Tajništvo Tajništvo je ustrojbena jedinica za obavljanje pravnih, stručno-administrativnih, financijsko-računovodstvenih, poslova unaprjeñenja i osiguranja kvalitete, poslova vezanih za studentska pitanja, tehničkih i pomoćnih poslova na Odjelu te druge poslove vezane za uspješan rad Odjela utvrñene Pravilnikom Odjela i drugim općim aktima. Tajništvo ima niže ustrojbene jedinice u svom sastavu. Radom Tajništva rukovodi Tajnik Odjela.

8.3. Knjižnica Knjižnica je ustrojbena jedinica Odjela za obavljanje knjižnično-informacijske zadaće i poslova vezanih za nastavne, znanstveno-istraživačke i stručne potrebe Odjela. Odjelski knjižnični sustav sa svojim knjižnično-informacijskim uslugama dio je sveučilišnog knjižničnog sustava. Knjižnicu predstavlja i njenim radom rukovodi voditelj Knjižnice.

Stručno vijeće Odjela svojom odlukom utvrñuje ustrojstvo Odjela, sukladno Odluci Senata Sveučilišta o sastavu ustrojbenih jedinica na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama. Popis i opis poslova ustrojbenih jedinica Odjela, te opis radnih mjesta i uvjeta koje trebaju ispunjavati zaposlenici na tim radnim mjestima, propisuje se Odlukom o ustrojstvu radnih mjesta.


52

Organizacijski ustroj Odjela za kulturologiju

Iz organizacijskog ustroja vidljivo je u budućem razvoju Odjela potrebno ustrojiti katedre kao temeljne ustrojbene jedinice za nastavnu i znanstvenu djelatnost Odjela te Ured pročelnika za obavljanje stručnih i administrativnih poslova Ured pročelnika čine pročelnik, zamjenik pročelnika, pomoćnik pročelnika i voditelj ureda pročelnika. Ured dekana i Tajništvo obavlja sve stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe svih tijela Odjela te organizira sve poslove vezane za organizaciju rada Odjela skladu sa Zakonom, Statutom Sveučilišta, Pravilnikom Odjela i drugim općim aktima.

ODJEL ZA KULTUROLOGIJU

KATEDRE

Ured pročelnika

PROČELNIK

Tajništvo - Ured općih i kadrovskih poslova - Ured za studente - Ured za financije i računovodstvo - Knjižnica - Ured tehničkih poslova

Katedra za kulturalni menadžment

Katedra za medijsku kulturu

Katedra za knjižničarstvo


53

9. DJELATNOST ODJELA ZA KULTUROLOGIJU Djelatnost Odjela utvrñena je člankom 64. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te člankom 8. Statuta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 9.1. Nastavna djelatnost Nastavna djelatnost temelji se studijskom programu sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologije kao temeljnog akta za izvoñenje nastave u interdisciplinarnom znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti. Nastavna djelatnost detaljno je prikazana u poglavlju 3., 4., 5 i 6. ovog Elaborata. 9.2. Znanstvena djelatnost Znanstvena djelatnost Odjela za kulturologiju temeljila bi se na sudjelovanju znanstvenika i nastavnika te suradnika na znanstvenim projektima koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Isto tako osposobljavanje znanstvenih novaka za znanstvenoistraživački rad na znanstvenim projektima omogućilo bi formiranje znanstvenog podmlatka i daljnji razvoj Odjela za kulturologiju. Osim toga treba predvidjeti zajedničke znanstvene programe u interdisciplinarnom znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti- Kulturologija iz različitih znanstvenih polja i grana: književnosti, sociologije, filozofije, povijesti, umjetnosti, informacijskih i komunikacijskih znanosti, teorije medija, kulturalnog menadžmenta i upravljanja. Cilj je interdisciplinarnog znanstvenog programa istraživati sva kulturna i znanstvena postignuća kao razne vidove jednog cjelovitog kulturnog izraza u užem kontekstu regionalna kultura u hrvatskoj kulturi te u širem u širem kontekstu hrvatska kultura u europskoj kulturi. Odjel za kulturologiju predviña aktivno se uključiti u meñunarodnu i meñusveučilišnu suradnja Sveučilišta u Osijeku koja se ostvaruje se u okviru bilateralne suradnje s tridesetak europskih sveučilišta s kojima je potpisan Ugovor o meñunarodnoj suradnji. U budućem razvoju Odjela za kulturologiju i stjecanjem odgovarajućih uvjeta predviña se ustrojavanje trećeg ciklusa obrazovanja: poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Kulturologija i to sudjelovanjem znanstvenika i nastavnika s znanstveno-nastavnih sastavnica (fakulteti: Ekonomski, Pravni, Filozofski Katolički bogoslovni) i umjetničko-nastavnih sastavnica. Umjetnička akademija Sveučilišta u zajednički sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Kulturologija. 9.3. Stručni rad i cjeloživotno obrazovanje

Odjel za kulturologiju treba doprinositi razvoju struke i obrazovati usko profilirane stručnjake kulturologe iz područja kulturalnog menadžmenta, medijske kulture i knjižničarstva na prostoru istočne Hrvatske.. Posebne kompetencije i vještine u programskim modulima studija Kulturologija na preddiplomskoj i diplomskoj razini osiguravaju konkurentnost na tržištu rada i to posebice pri zapošljavanju na poslovima organizacije i upravljanja u kulturnim ustanovama (kazalištima, galerijama, muzejima) medijskim kućama, marketinškim stručnjacima te u poslovima vezanim za odnose s javnošću u državnim i javnim službama, zatim u poslovima vezanim za kulturni turizam te stručnjake-kulturologe u području knjižnične djelatnosti.


54

U okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja potrebno je izraditi studijski program poslijediplomskog specijalističkog studija za stjecanje specijalističkih znanja i obrazovanje specijalista u području kulture. Potrebno je izraditi i različite programe usavršavanja kao neformalne programe imajući u vidu različite seminare, radionice i sl. Navedenim programima omogućile bi se dodatne kompetencije i različiti vidovi dokvalifikacije za potrebe tržišta i mogućnost zapošljavanja u okruženju kojem djeluje Sveučilište. 10. TIJELA ODJELA ZA KULTUROLOGIJU Tijela Odjela su: pročelnik i Vijeće Odjela. 10.1. Pročelnik Pročelnik predstavlja i zastupa Odjel i upravlja njegovim radom u skladu sa Statutom Sveučilišta. Pročelnik je odgovoran za zakonitost, provedbu Statuta Sveučilišta, Pravilnika Odjela i odluka sveučilišnih tijela na Odjelu. Pročelnik je po funkciji član Sveučilišnog vijeća za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije. Pročelnik ustrojava rad i poslovanje Odjela u skladu sa Statutom Sveučilišta i Pravilnikom Odjela. Pročelnik je za svoj rad odgovoran Rektoru, Senatu i Vijeću Odjela. Pročelnik najmanje jednom godišnje podnosi Vijeću Odjela i Senatu izvješće o svom radu i poslovanju Odjela. Za pročelnika može biti izabran nastavnik Odjela u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog ili redovitog profesora, koji ima ugovor o radu na Odjelu. Pročelnik se bira na vrijeme od četiri godine, a ista osoba može biti izabrana za pročelnika najviše dva puta uzastopce. Izbor pročelnika potvrñuje Senat Sveučilišta. Postupak izbora pročelnika, ovlasti i djelokrug rada utvrñen je Statutom Sveučilišta i Pravilnikom Odjela. Pročelniku u radu pomažu zamjenik pročelnika, pomoćnik pročelnika i tajnik Odjela. Izbor zamjenika i pomoćnika pročelnika te tajnika Odjela utvrñeni su Statutom Sveučilišta i Pravilnikom Odjela. 10.2. Vijeće Odjela Vijeće Odjela (u daljnjem tekstu: Vijeće) čine svi redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, predstavnici nastavnika izabranih u nastavna zvanja, predstavnici suradnika izabranih u suradnička zvanja koji imaju Ugovor o radu na Odjelu te predstavnici studenata. Mandat predstavnika nastavnika i suradnika u Vijeću Odjela traje četiri godine. Ista osoba može biti ponovno izabrana za predstavnika u Vijeću. Studentski zbor Odjela bira predstavnike studenata u Vijeće Odjela, sukladno Pravilniku i Statutu Studentskog zbora Odjela


55

Mandat izabranih predstavnika studenata traje dvije godine u skladu s posebnim Zakonom i Statutom Studentskog zbora Odjela.. Pročelnik, zamjenik i pomoćnik pročelnika su članovi Vijeća po položaju. Tajnik sudjeluje u radu Vijeća bez prava glasa. Djelokrug rada Vijeća i način odlučivanja Vijeća te radi stalnih i povremenih tijela pobliže se ureñuje Pravilnikom Odjela 11. PROSTOR I OPREMA Odjel za kulturologiju u izvoñenju nastave sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije koji je jedinstven studij na osječkom Sveučilištu upravo zbog interdisciplinarnosti studija predviñeno na više lokacija u okviru prostora koji je u vlasništvu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku:

o Prostor u zgradi Studentskog centra u Osijeku (velika dvorana-200 mjesta i 1 učionica za 70 mjesta, povremeno se može koristiti multimedijalna učionica Studentskog zbora i Ured za studente)

o Prostor u zgradi rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku U zgradi rektorata Sveučilišta su dvije opremeljene predavaonica kapaciteta 50 +75 sjedećih mjesta za teorijski izvoñenje nastave i aula Sveučilišta i 1 kabinet za nastavnike. (ukupna površina 383,87 m2 U zgradi rektorata je i jedna računalna učionica s 10 računala. Za potrebe izvoñenja nastave mogu se koristiti prostori na Ekonomskom, Filozofskom, Učiteljskom fakultetu, Umjetničkoj akademiji, odnosno nastavnici koji su navedenih matičnih fakulteta mogu nastavu izvoditi i u prostorima Fakulteta. Praktičan rad i obvezne radionice planiraju se izvoditi u suradnim ustanovama kulture: Muzej Slavonije, Galerija likovnih umjetnosti Osijek, Galerija Waldinger,Hrvatsko narodno kazalište, Gradsko kazalište Požega,Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, fakultetske knjižnice (ukupno 12 knjižnica) Predavaonice u zgradi rektorata Sveučilišta opremljene su sa audivizualnim nastavnim pomagalima: kompjuter, LCD projktor. Aula Sveučilišta ima 110 mjesta i namijenjena je za održavanje meñunrodnih konferencija i raspolaže suvremenom opremom za simultano prevoñenje. Prostorne potrebe za obvezene opće, stručne i izborne kolegije: Jedna (1) velika predavaonica za zajednički modul Kulturologije za cca 150 mjesta Jedna (1) predavaonica za smjer Kulturalni menadžment za cca 50 mjesta Jedna (1) predavaonica za smjer Medijska kultura za cca 70 mjesta Jedna (1) predavonica za smjer Knjižničarstvo za cca 40 mjesta Dvije (2) multimedijalne učionice za najmanje 40 mjesta za obvezne radionice (mogu se kombinirati predavaonice da istovremeno budu multimedijalne učionice) Nastavnici i administracija: 1 Ured za pročelnika + ured administrativnog tajnika 5 nastavnih sobe za 3-5 osoba ( za nastavnike, asistente i vanjske suradnike) 1 Ured za tajnika 1 Ured za financijsko-računovodstvene poslvoe 1 Ured za studente za 2 stručna referenta Popis radilišta (nastavnih baza) za provoñenje praktične nastave


56

11.1. Pregled nastavnih baza za izvoñenje praktične nastave kroz obvezne radionice

Redni broj

Naziv nastavane baze (kulturne ustanove, medijske kuće)

1. Agencija za obnovu osječke Tvrñe 2. Državni arhiv Osijek 3. Galerija likovnih umjetnosti Osijek 4. Gradske galerije Osijek 5. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda 6. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 7. Gradsko kazalište Požega 8. Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci 9. Kazalište Virovitica 10. Muzej Slavonije Osijek 11. Gradski muzej Vukovar 12. Gradski muzej Požega 13. Muzej Brodskog prisavlja 14. Hrvatska radio televizija-HTV studio Osijek 15. Slavonska televizija/STV 16. Osječka televizija/OSTV 17. VTV/Vinkovačka televizija 18. Digital studio d.o.o za filmsku i video produkciju Šibenik 19. HR-radio postaja Osijek 20. Gradski radio Osijek 21. Slavonski radio Osijek 22. Glas slavonije 23. Večernji list-Regionalni centar Osijek 24. Jutarnji list-Reginalni centar Osijek 25. Vukovarske novine 26. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 27. Gradska knjižnica Slavonski Brod 28. Gradska knjižnica Vukovar 29. Gradska knjižnica Vinkovci 30. Knjižnice znanstveno-nastavnih i umjetničko nastavnih

sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ( 12 knjižnica)

SVEUKUPNO: 42 nastavne baze


57

12. FINANCIRANJE Djelovanje Odjela za kulturologiju prve godine postojanja odreñeno je načinom njegovog financiranja. Prve godine nužno će se morati riješiti niz problema vezanih uz financiranje tekućeg poslovanja, zapošljavanje potrebnog kadra, osiguranje prostora i opreme.

13. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA U Elaboratu o opravdanosti osnutka i načinu ustroja Odjela za kulturologiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prikazana je opravdanost osnutka i način ustrojavanja Odjela za kulturologiju.. Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisiciplinarne preddiplomske i diplomske studije kao ovlašteno Vijeće za izradu ovog Elaborata i Vijeće koje je pokrenulo incijativu za ustroj Sveučilišnog odjela za kulturologiju utvrdilo je da postoji opravdana potreba za ustrojem Odjela koja se temelji na prvom sveučilišnom interdisiciplinarnom preddiplomskom studiju Kulturologija na osječkom Sveučilištu. Sveučilišno vijeće je utvrdilo da postoje uvjeti za osnivanje Odjela za kulturologiju kao nove znanstveno-nastavne sastavnice u skladu Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statutu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te da postoji odgovarajući prostor i oprema u skladu s normativima za izvoñenje nastave. Isto tako u prvoj godini ustrojavanja Odjela postoji odgovarajući broj nastavnika i suradnika na osječkom Sveučilištu za izvoñenje nastave na sveučilišnom interdisciplinarnom preddiplomskom studiju Kulturologija na smjerovima Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo.Odjel za kulturologiju u prvoj godini ustrojavanja očekuje pomoć i suradnju znanstveno/umjetničkih-nastavnih sastavnica iz područja društvenih i humanističkih znanosti te umjetničkog područja. Osnivanje Odjela za kulturologiju je i doprinos provedbi reforme visokog obrazovanja prepoznatljivom pod nazivom „Bolonjski proces“ uz uvažavanje činjenice da se hrvatsko visoko obrazovanje temelji na europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji. Polazeći od činjenice da je Sveučilište u Osijeku značajan činitelj razvitka istočne Hrvatske, od iznimne je važnosti u dugoročnim planovima razvitka Sveučilišta predvidjeti nove studijske programe i odgovoriti izazovima vremena i potrebama regije, kako u društvu, tako i u akademskoj zajednici.. Novi sveučilišni interdsiciplinarni studij Kulturologije od strateškog je značaja za osječko Sveučilište, jer je to prvi sveučilišni preddiplomski interdisciplinarni studij u prvom ciklusu visokog obrazovanja, koji promiče europsku dimenziju obrazovanja, mobilnost nastavnika i studenta u okviru Sveučilišta. Ustroj Odjela za kulturologiju i izvedba studija Kulturolgije temelji se na činjenici da je grad Osijek-sveučilišni grad, najveći grad i najveće kulturno središte na području istočne Hrvatske s bogatim kulturnim nasljeñem i tri stoljeća dugom tradicijom visokog obrazovanja. Isto tako jedna od odrednica strategije razvoja osječkog Sveučilišta upravo je studij Kulturologije, koji omogućuje daljnji razvoj visokog obrazovanja u području kulture za novi profil stručnjaka- kulturologa kroz tri programska smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo za niz kulturnih i javnih ustanova u gradovima: Osijek,Vukovar, Vinkovci, Slavonski Brod, Požega i Virovitica.

Documents

ELABORAT O OPRAVDANOSTI OSNUTKA I NAČINU USTROJA ...rektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1533_6.pdf · Kulturologija je znanost o kulturi, a kulturalni studiji označavaju naziv za