SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

MINJA VILOTIĆNATAŠA TUBINIDA TRAVICA

EKSTREMNI SPORTOVISEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2010.

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

OPATIJA

EKSTREMNI SPORTOVISEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Sportski turizam Studenti: Minja Vilotić 002624 R-17Mentor: Prof. Zlatko Verunica Nataša Tubin 002584 R-17

Ida Travica 003116 R-17

Opatija, prosinac 2010. godine

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................2

1. POJAM EKSTREMNIH ŠPORTOVA...................................................................................3

2. PODJELA EKTREMNIH ŠPORTOVA.................................................................................4

2.1. Podjela zračnih ekstremnih športova...............................................................................4

2.2. Podjela kopnenih ekstremnih športova............................................................................6

2.3. Podjela vodenih ekstremnih športova..............................................................................9

4. EKSTREMNI ŠPORTOVI U HRVATSKOJ.......................................................................12

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................14

LITERATURA.........................................................................................................................15

II

UVOD

Fizička aktivnost sastavni je dio života suvremenog čovjeka. Športovi od uobičajenih, pa

do ekstremnih, ali i onih koji se javljaju u novije vrijeme kao što je golf, zauzimaju značajni

dio svakodnevice velikog broja ljudi.

Šport je zdravi način poticanja dobrog raspoloženja i održavanja tijela u dobroj formi. U

novije vrijeme sve su traženiji ekstremni športovi te stoga i ne čudi njihova povećana ponuda.

Novi oblici ekstremnih športova ubrzano rastu sukladno njihovoj potražnji.

U ovom seminarskom radu obrađena je tema ekstremnih športova. Rad je podijeljen na

četiri međusobno povezane cjeline. U prvom djelu definiran je pojam ekstremnih športova,

njihova podjela, te se navode neke od zanimljivih pustolovnih utrka i kupova.

Drugi dio sadrži opsežnu podjelu ekstremnih športova te opis svakoga športa pojedinačno,

njegovu bit i važnost.

Treći dio zahvaća samu prehranu i njezinu važnost kod sportaša koji se bave ekstremnim

sportovima.

Posljednji, četvrti dio obuhvaća ekstremne športove zastupljene u Hrvatskoj sa posebnim

osvrtom na ponudu Istre koja obiluje različitim vrstama adrenalinskih športova.

2

1. POJAM EKSTREMNIH ŠPORTOVA

Ekstremni športovi svakim danom privlače sve više ljudi, najviše one ovisne o adrenalinu.

Ljudima polako postaju dosadni športovi u kojima sve više prevladava politika i novac, i na

vrhu su oni koji imaju veću moć i bogatstvo. Tako počinju vladati ekstremni športovi i

zaokupljati svijet jer u njima nema granica. Prvakom se ne postaje novcem nego odlučnošću i

hrabrošću.

Ekstremni športovi su davno stekli veliku popularnost u svijetu i gomilu zaljubljenika u

ovakvu vrstu sporta. Ovakvi športovi privlače odlučne i hrabre, željne pravog izazova i

vrhunskog užitka. Prateći svjetske trendove, sve je više zaljubljenika u ekstremne športove,

koji osjetivši jednom adrenalin, izazivan na taj način, uvijek se nanovo vraćaju. Ekstremni

športovi sami po sebi privlače našu pažnju jer sve ono što smo naučeni vidjeti vode preko

granice normale.1

No ekstremni sportovi imaju i svoju drugu stranu. Više nego u 'normalnim' sportovima tu

se mogu vidjeti lomovi ruku i nogu, razbijene glave i nosovi, posjekotine i masnice.

Ekstremnim se športovima smatraju svi oni športovi koji u sebi sadrže visok rizik od

smrti. Obično uključuju brzinu, visinu, visoki stupanj fizičkog naprezanja, specijaliziranu

opremu i akrobacije. Natjecanja u takvim športovima nazivaju se X Games.2

U ekstremne sportove ubrajaju se: base jumping, brdski biciklizam, bungee skokovi, ice

climbing, jet ski, kitesurfing, padobranstvo (parachuting), paintball, paragliding, pustolovne

utrke, rafting, skateboarding, snowboarding, športsko penjanje, turno skijanje i zmajarenje.

Neke od zanimljivih pustolovnih utrka i kupova, koji nesumnjivo izazivaju obilno lučenje

adrenalina, su, npr.: HTmobile Cro Challenge 2004 (Paklenica), Red Bull Big Wall Speed

Climbing (Paklenica), Velebit trecking maraton (Velebit), Extreme Sport Summer "Vanka

regule"- (Sutivan), HT mobile Soul&Stile – (Brač) ili Globe World Cup Skateboarding, Lion

1 http://demo.ctk-rijeka.hr/Ekstremni_sportovi/index.htm

2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Ekstremni_%C5%A1portovi

3

Winter Challenge 2004, UCI SuperX WC2003, Ecochallenge (Fiji), Wild Places Challenge

(Novi Zeland).

2. PODJELA EKTREMNIH ŠPORTOVA

ZRAK KOPNO VODA

Base jumping Brdski biciklizam Jet ski

Bungee skokovi Ice climbing Kitesurfing

Padobranstvo Paintball Rafting

Paraglajding Pustolovne utrke

Zmajarstvo Skateboarding

Snowboarding

Športsko penjanje

Turno skijanje

2.1. Podjela zračnih ekstremnih športova

BASE jumping je adrenalinski trip koji se sastoji od skakanja padobranom ili

kombinacije padobrana i posebnog odijela “wingsuite” sa objekata kao što su: zgrade,

mostovi, litice i slično. Sam naziv "BASE" akronim je za četiri kategorije objekata sa kojih se

može skakati -  Buildig, Antenna, Span, Earth. BASE je značajno opasniji od sličnih

ekstremnih športova, a osmišljen je od filmaša Carla Boenisha.3

BASE skokovi se odvijaju na značajno manjim visinama i sa fiksiranih objekata koji služe

kao platforma za skok. Zbog puno manjih brzina BASE skakači imaju manju kontrolu nad

samim padanjem i mogu se lako početi prevrtat zbog čega postoji velik rizik od zaplitanja u

užad padobrana ( kod skoka sa 150 m visine do tla treba 5,6 sekundi).

Iako je očito riječ o adrenalinskom ekstremnom športu sa visokom stopom smrtnosti,

popularnost mu sve više raste. Nakon što se prijeđe i preko toga, problem jedino može

predstavljati visoka cijena ovakve zabave (4-5 tisuća eura).

3 http://www.budi.in/1754-clanak-base-jumping--opasan-skok.aspx

4

Bungee skokovi (engl.: bungee - „pojas“, „uže“) označava vrstu ekstremnih športova,

kod kojeg se skače uglavnom naglavce iz visoke zgrade u dubinu. Slijedi slobodni pad kojeg

zaustavlja uže od gume za koje je svezan skakač na platformi za skakanje. Kao platforme za

skok rabe se primjerice mostovi ili tornjevi visoke zgrade ili posebno postavljene dizalice.

Duljina gumenog užeta se određuje i prilagođava prema tjelesnoj težini skakača, a zbog

elastičnosti užeta osoba koja skoči nekoliko puta oscilira prema gore i dolje.

Većina skakača navodi kao razlog za skokove primjerice posebno uzbuđenje ili zbog

prevladavanja straha (uglavnom straha od visine).

Nesreće u bungee skokovima:

13. svibnja 2000.: 22-godišnjak pri skoku sa žičare u Stechelbergu (Švicarska) izgubio život,

zbog greške u pripremi konopca.

21. lipnja 2003.: 31-godišnjak je poginuo pri skoku s TV tornja u Dortmundu jer je konopac

punknuo.

10. kolovoza 2004.: Na proslavi u Daunu 14-godišnja djevojka ispala iz bungee-kugle i

poginula.

Padobranstvo (eng. Ski diving) je relativno noviji šport koji podrazumjeva iskakanje iz

aviona, balona ili helikoptera i prizemljenje pomoću padobrana. Padobranstvo je akcija za

izvođenja akrobacija tijekom slobodnog pada, nakon čega slijedi otvaranje padobrana.

Padobran je naprava koja služi za usporavanje ubrzanog pada kroz atmosferu. Izum

padobrana mnogi pripisivaju Leonardo da Vinciu iako dokazi o skicama sličnih naprava kao i

pokušaja pojedinaca u korištenju naprava nalik padobranu u cilju sigurnog spuštanja s visine

postoje i prije Leonardovih crteža. 4

Tipičan skok uključuje pojedinačno skakanje iz aviona (obično zrakoplovom, ali ponekad

helikopter), na oko 4.000 metara (oko 13.000 metara) nadmorske visine, i slobodnog pada na

neko vrijeme (oko minute). Prije aktiviranja padobrana potrebno je usporiti slijetanje do

sigurne brzine (oko 5 do 7 minuta).

4 http://hr.wikipedia.org/wiki/Padobran

5

Paraglajding je jedan od najmlađih zračnih sportova i jedan od najlakših i

najjednostavnijih načina da ostvarite svoj san o letenju. Među ekstremnim športovima

paragliding ima sve više poklonika. Naime, radi se o slobodnom letenju, odnosno

padobranskom jedrenju (paraglajding). Padobransko jedrenje je slobodno letenje uz pomoć

jednostavne letjelice u obliku padobrana.5

To je šport koji spada u kategoriju aero sportova. Nastao je početkom osamdesetih tako

što su planinari i alpinisti u alpama tražili najjednostavniji način kako sići s osvojenih vrhova,

te su u tu svrhu koristili stare sportske padobrane.

Prvi paraglider je počela proizvoditi firma Ailes de K u Švicarskoj 1984. godine i to u

samo nekoliko primjeraka, a nakon toga u punoj, komercijalnoj proizvodnji 1985. godine.

Osnivač ove firme Laurent de Kalbermatten se smatra "ocem" paragliding-a.

Zmajarstvo (eng. Hang gliding) je jedan od najjedostavnijih, najjeftinijih i

najslobodnijih oblika bavljenja letenjem. Pilot visi obješen za zmaja i rukama drži bazu

trokuta-speedbar. Pomicanjem speedbara naprijed/nazad (tj. svog tijela u odnosu na speedbar)

pilot ubrzava/usporava. Pomicanjem speedbara lijevo/desno pilot radi zaokrete.

U Hrvatskoj se tipično leti do 2500 m, a preleti su 30-70 km. Pilot ne mora imati cilj da

odleti što dalje, može se jednostavno motati negdje na nebu. Letovi obično traju 2 do 4 sata.

Vremenski najduži let je 18 sati. Najdulji prelet 495 km. Najveća postignuta visina 7000 m.

2.2. Podjela kopnenih ekstremnih športova

Naziv mountain – biking ili brdski biciklizam odnosi se na svaku vožnju naročito

dizajniranim terenskim biciklom (brdski bicikl, mountain bike) izvan izgrađenih prometnih

pravaca. To se ponajprije odnosi na brdske i šumske puteljke, ali i na urbana područja gdje

god se zahtijeva vještina terenske vožnje (npr. niz stepenice, u parkovima).6

Neke od disciplina brdskog biciklizma su: Cross country, Downhill, Uphill, Freestyle,

Dualslalom i Trials.

5 http://www.extreme.org.ba/paraglajding/discipline.html6 http://hr.wikipedia.org/wiki/Brdski_biciklizam

6

Ice climbing - moderno se ledno penjanje, kao i sve discipline, razvilo iz klasičnog

alpinizma. U početku su se penjači kao i danas penjali na velike stijene u Alpama i svjetskim

velgorjima, pri čemu su veliki dijelovi tih stijena bili okovani ledom kojega su morali

savladati. Morali su pronaći tehnike i načine savladavanja kao i najpraktičniju opremu za

penjanje leda. Led kojim su se penjali bio je sve teži, duži, sve tanji i opasniji.7

Za one pustolovna duha, ekstremiste ovisne o adrenalinu, penjanje ledenim sigama i

zamrznutim slapovima zimi je pravi izazov. Uz ekstremno skijanje, "ice climbing" spada u

opasnu varijantu zimske avanture u koju će se upustiti samo najhrabriji penjači.

Ledno penjanje zaleđenim slapovima se na natjecanjima ocjenjuje se ocjenama od WI 1

do WI 8 (WI – water ice). Težina ovisi o dužini i strmini te o različitosti dužine najstrmijih

dijelova, kao i o mogućnosti osiguravanja u takvom ledu.

Paintball je igra, prvi puta održana u SAD-u 1981. godine. To je igra u kojoj se sudionici

natječu u timu ili samostalno s ciljem izbacivanja jednog ili više protivnika, gađajući i

označujući ih kuglicama koje sadrže boju iz paintball markera. Pobjednik je ona strana ili

igrač koji prvi postigne cilj ili posljednji ostane u igri. Paintball se može igrati na vanjskim

površinama i unutar objekata koji se nazivaju paintball terenima ili poljima.8

Pustolovne utrke su kombinacija dvije ili više športskih disciplina, među kojima najčešće

susrećemo orijentaciju i navigaciju u prirodi, trčanje, vožnju brdskog bicikla, veslanje, te

savladavanje prepreka penjanjem ili drugim pri kojima se koristi uže.9

Utrke mogu trajati od nekoliko sati (sprint utrke), pa sve do desetak dana (ekspedicijske

utrke). Tijekom trajanja ovog tipa utrka, najčešće ne postoji takozvano mrtvo vrijeme, u

kojem bi se trkači mogli odmoriti. Umjesto toga, kako bi se odmorili, trkači moraju

"žrtvovati" vrijeme od trke.

Na pustolovnim utrkama natjecatelji nastupaju u timovima. Općenito je pravilo da su

timovi veći što su trke duže. Tako su kod sprint utrka timovi najčešće dvočlani, dok kod

višednevnih oni mogu brojati i do pet članova.

7 http://adventure-sport.net/Stijena/Alpinizam/Cuja-otkriva-sve-o-lednom-penjanju.html8 http://hr.wikipedia.org/wiki/Paintball9 http://hr.wikipedia.org/wiki/Pustolovne_utrke

7

Skateboarding (u nas poznat i kao skejtanje) naziv je za ekstremni šport u kojem osoba

(skejter) stoji na posebnoj dasci s kotačima na dvije osovine (skateboardu ili skejtu) te

pritom izvodi razne trikove. Sam naziv dolazi od dvije engleske riječi: skate, što znači

"klizati" te board, što znači "daska".10

Skateboarding se razvio 1970-ih godina u SAD-u, a dominaniraju dva stila skejtanja:

street, skejtanje na ulici pri čemu se za trikove koristi bilo što po čemu se daska može voziti te

vert (od vertical = "okomito"), stil koji je tipičan za razna natjecanja i kojeg karakteriziraju

veći skokovi i veća visina izvođenja trikova, obično u posebno izrađenim "polucijevima" -

half pipe.

U Hrvatskoj postoji vrlo malo razumijevanja u institucijama vlasti za izgradnju

skateboarding sadržaja te je lokalna vlast u Fažani početkom 2010. čak i srušila jedan zid koji

su lokalni skejteri koristili.

Snowboarding ili daskanje na snijegu je zimski šport u kojem snowboarderi stoje na

dasci (snowboardu) koja je u prosjeku dugačka između 150 i 160 cm i široka 25 cm. Za

razliku od skijanja kod snowboarda se ne koriste skijaški štapovi, a snowboarderi ne stoje

uspravno kao skijaši nego su postrance ili na strani, nose buce posebno dizajnirane za

snowboard, i koje su zakvačene za dasku pomoću vezova.11

Snowboard je nastao u SAD-u 1960-ih kao kombinacija surfanja, skejetinga i skijanja. U

program zimskih olimpijskih igara ušao je 1998. u Naganu.

Športsko penjanje (eng. Rock climbing ) je disciplina koja se razvila iz alpinizma, a

karakterizira je slobodno svladavanje penjačkih smjerova bez korištenja tehničke opreme za

napredovanje, već se oprama koristi za spriječavanje eventualnih padova.12

Za razliku od alpinizma smisao sportskog penjanja je savladavanje što težih detalja stijene

"slobodnom tehnikom" bez obzira na visinu uspona. Športsko penjanje prakticira se na

takozvanim športskim smjerovima, karakterističnim prvenstveno svojom malom dužinom (8 -

30 metara) i unaprijed postavljenim sigurnim međuosiguranjima, najčešće ekspanzivnim

klinovima u malim razmacima, čime športski smjerovi (kao i športsko penjanje općenito)

postaju daleko sigurniji u odnosu na klasične alpinističke smjerove.

10 http://hr.wikipedia.org/wiki/Skateboarding 11 http://hr.wikipedia.org/wiki/Snowboard 12 http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0portsko_penjanje

8

Turno skijanje je na prvi pogled mješavina alpskog skijanja, skijaškog trčanja i

planinarenja, što turnom skijašu osigurava veliku raznolikost i istinski kontakt sa netaknutom

prirodom.13

Turno skijanje je dobilo naziv od "tura" koje čovjek radi sa skijama. Konkretno, turni

skijaš radi unaprijed zacrtane ture koje ovise o samoj konfiguraciji terena, ali je prisutna

velika sloboda u odabiru dijelova planine.

Ljudi koji se dugi niz godina bave turnim skijanjem kažu da se taj osjećaj ne može mjeriti

ni sa čime jer je čovjeku na raspolaganju priroda u svom najboljem svijetlu. Netaknuti snijeg,

nezagađeni okoliš, velike količine "powdera", i veličanstveni krajolici koje ne možemo

upoznati sa skijaških žičara niti na bilo koji drugi način.

Posebno treba napomenuti da je za ovakav oblik rekreacije potrebno imati vrlo dobru

kondiciju te je potrebno jako dobro poznavanje planina i općenito vrlo dobra moć orijentacije.

2.3. Podjela vodenih ekstremnih športova

Jet ski ili skuter za vodu je rekreacijsko vozilo za jednu osobu (stajaći i sjedeći) ili za

dvije do četiri osobe (sjedeći). Jet ski je ime modela kojeg je proizveo Kawasaki, ali je postalo

opće prihvaćeno kao naziv za sve skutere na vodi. Zbog njihove relativno niske cijene te

slobode i sigurnosti koju pružaju vlasnicima, jet skijevi su postali popularna vozila za

rekreaciju, a obvezna dodatna oprema obuhvaća sigurnosni prsluk i kacigu.14

Jet Ski prvi je izmislio Matt Bradley 1968. godine dok je pokušavao osmisliti "Autobus za

more". 1970. godine ponestalo mu je novca te je bio prisiljen odustati od svojih planova.

Godinu da na kasnije nepoznata osoba uspjela je dobiti dizajn i prodati ga tvrtki Kawasaki.

Europsko prvenstvo u jet skiju utemeljeno je 1987. godine i jedno je od najboljih serija

brzinskih utrka. Prvenstvo se održava bez obzira na vremenske uvjete.

Alpe Adria Kup je savez čije su članice Hrvatska, Slovenija i Austrija. Cilj mu je povećati

interes za jet ski. Dio kupa koji se vozi u Hrvatskoj obuhvaća utrke na Čiču u Velikoj Gorici,

Zadru, na novaljskoj plaži Zrće te u Poreču.

13http://www.skijanje.hr/skijanje/tehnike/clanak/turno-skijanje?id=12415 14 http://hr.wikipedia.org/wiki/Jet_ski

9

Kitesurfing ekstremni vodeni šport, kombinacija letenja sa zmajem (kite flying) i surfanja

(windsurfing). Kitesurfer stoji na kiteboardu s nogama u fusevima (vezovi) i koristi snagu

velikog zmaja visoko u zraku koji ga vuče po površini vode. Osim vožnje kitesurfing

omogućava izvođenje različitih akrobacija. Nakon što se vine u zrak, kitesurferu slijedi

dugotrajan boravak u zraku (hang time), a potom spuštanje uz akrobatske skokove.15

Šport novijeg datuma. 1998. smatra se godinom početka njegove ekspanzije.

Natjecanja u kitesurfingu se održavaju u dvije discipline:

Freestyle – ocjenjivanje trikova (visina, kompliciranost, dojam, doskok)

hang time – suci mjere vrijeme od kada natjecatelj skoči do trenutka kada ponovno ne

dotakne površinu vode

Rafting (eng. Raft = splav) vrsta je športa, obično na rijeci, gdje se grupa ljudi (između 4

i 10) spušta gumenim čamcem niz riječne brzace, s ciljem uzbuđenja, avanture i druženja.

Rafting je, iako spada u skupinu ekstremnih športova te premda postoje međunarodna

natjecanja, prvenstveno vid športske rekreacije.16

Čamci ("gumenjaci" ili "raft") za rafting napravljeni su od izuzetno otporne višeslojne

gume te imaju više odvojenih zračnih komora. Duljina rafta je između 3 i 6 metara. Svaki

putnik u raftu ("rafter") opremljen je veslom, zaštitnim plutajućim prslukom i kacigom.

Precizne upute daju se početnicima, obično turistima, kojih se ovi moraju striktno pridržavati

tijekom raftinga.

Brojne rijeke u Hrvatskoj poznate su između ostalog i po raftingu. To su: Dobra, Kupa,

Zrmanja, Mrežnica i Krka.

15 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kitesurfing 16 http://hr.wikipedia.org/wiki/Rafting

10

3. PREHRANA ZA EKSTREMNE ŠPORTOVE

Ekstremni športovi ili "športovi adrenalina" dijele se na najmanje dvadesetak disciplina

koje su vrlo heterogene, ali imaju zajedničku karakteristiku – izazovne su i često vrlo opasne,

zahtijevaju ekstreman napor, veliku energiju i brz oporavak. To s jedne strane znači znalačko

iskorištavanje glikogenskih rezervi u mišićima i štednju "goriva", a s druge strane umijeće

brzog oporavka.17

Izazov niza opasnosti koje dolaze u valovima rezultira obilnim lučenjem adrenalina, što

znači maksimalno uzbuđenje i rapidno trošenje energetskih rezervi. Hormon adrenalin (koji

luče nadbubrežne žlijezde) ima vrlo važno i složeno biološko djelovanje pa nema sustava u

tijelu koji nije pod njegovim utjecajem. On je "gospodar" anabolizma i metabolizma; sve

kreće od njega i na njemu završava

Temeljno pravilo za sportaše ekstremnih športova jest ne preskakati obroke i stalno

uzimati energijske koncentrate koji moraju biti pri ruci (u ruksaku ili torbi). Što se tiče

tekućine, ovi sportaši moraju doslovce "plivati" u tekućini, tj. stalno je uzimati, pa boca s

izvorskom vodom mora stalno biti nadohvat ruke.

Prehrana za ekstremne športove mora obilovati energentima, a glavni su – ugljikohidrati.

Glikogenske rezerve koje se troše za vrijeme ogromnih napora, kakvi su primjerice penjanje

uz strmu golu liticu visoku 1000 m, "pune se" jedino ako u obrocima dominiraju

ugljikohidrati. Da bi se to postiglo, neophodno je u prehrani uvijek imati tjesteninu, kruh,

voće, krumpir, kuhano povrće, grah, pecivo i druge škrobne namirnice, posebice ukoliko

nakon jednog nastupa ili treninga u vrlo kratkom roku (svega 2 do 3 dana) slijedi drugi. Ono

što je "ispražnjeno" mora se napuniti, a za taj proces potrebno je vrijeme.18

Zaključujemo da sportaši u nekoj od ekstremnih disciplina moraju raspolagati energetskim

rezervama, a da bi to bilo moguće, moraju dnevno konzumirati 490 – 650 g ugljikohidrata.

Budući da škrobne namirnice nisu samo čisti ugljikohidrati, mora se pojesti daleko više voća,

povrća, tjestenine i kruha da bi se osigurao takav unos. Poslije natjecanja nastupa faza odmora

i obnove, gdje se energijski unos smanjuje na "normalu" sve do nove prigode.

17 http://www.coolinarika.com/printable/clanak/prehrana-za-ekstremne-sportove 18 http://www.coolinarika.com/printable/clanak/prehrana-za-ekstremne-sportove

11

4. EKSTREMNI ŠPORTOVI U HRVATSKOJ

Kada je riječ o športu i športskom turizmu, Hrvatska ponuda ne zaostaje za većinom

suvremenih turističkih zemalja. Pored uobičajenih sportova kao što su odbojka na pijesku,

tenis, biciklizam i brdski biciklizam, u ponudi su razni oblici ekstremnih športova.19

Padobranstvo, paragliding, bungee jumping, pustolovne utrke, rafting, zmajarenje,

mountainbiking, planinarenje i penjanje nisu rijetkost. Ako govorimo o morskim sportskom

turizmu, tu hrvatska ponuda prednjači, te su uobičajeni surfanje, kitesurfing, wakeboarding,

skijanje na vodi, windsurfing, ronjenje na dah, jedrenje, kayaking, jet ski i mnogi drugi

sportovi kojih je svakim danom sve više, sukladno njihovoj sve većoj potražnji i želji za

avanturom.

Područje Istre nudi različite sadržaje za one željne ekstremnih športova.

Kad je nebo nad Porečom vedro i kad puše lagani vjetar, nad dolinom rijeke Mirne

okupljaju se „osvajači neba“. Oni koji su se jednom okusili čari paraglidinga kažu da je

iskustvo nezaboravno! A osim oslobađajućeg osjećaja letenja u sjećanju ostaje umirujuća

ljepota krajolika.20

Neki će radije odabrati skakanje s padobranom. Njih očekuje sportska zračna luka

Crljenka, nadomak Poreča. Za početak će možda neodlučno odabrati panoramsku vožnju

avionom ili jedrilicom iznad rivijere koja je po mnogo čemu jedinstvena, ponajviše po crti

dodira mediteranskog zelenila i plavetnila mora.

Speleološka društva povest će odvažne na istraživanje podzemlja, dok su za penjačke

ekspedicije neizostavne strme padine jadranskog fjorda - Limskog kanala. Nagrada za napor

bit će pogled na neponovljivu kreaciju prirode pod nogama osvajača litice.

Adrenalin park Akros je jedinstveni sadržaj na području izazova i doživljaja.

Omogućuje kontroliranu i sigurnu adrenalinsku zabavu, upotrebljava se i u rekreacijske,

studijske, razvojne i terapeutske namjene. U tehničkom pogledu predstavlja prepreke na visini

19 http://www.croatia-holidays.in/sportski-turizam/62-sportski-turizam/263-sportski-turizam.html 20 http://www.to-porec.com/hr/ekstremni-sportovi-u-hrvatskoj

12

od 8 do 12 metara (npr. Flying fox, Pamper pole, Giant swing...), koje je moguće svladati

individualno i grupno.

Za sportsko penjanje je u Istri uređeno, zasad, devet penjališta: Zlatni rt kod Rovinja,

Limski kanal, Dvigrad, Istarske toplice, Raspadalica ponad Buzeta, Vranjska draga kod tunela

Učka, potom kod Pazina, Mošćeničke drage, Vintijana kraj Pule i Rapca. Na devet uspona po

takozvanim kratkim stijenama od 20 do 30 metara visine, ima 270 opremljenih uspona. Na

istarskim stijenama punim raznovrsnih prepreka mogu se dobro izmoriti i vrhunski sportaši i

početnici. Pogodnost je Istre za ovaj sport, osim prekrasne očuvane prirode koju freeclimberi

sve više cijene, to što su stijene uglavnom južno orijentirane pa se i za hladnijeg vremena

može penjati u kratkim rukavima.21

21 http://www.to-porec.com/hr/ekstremni-sportovi-u-hrvatskoj

13

ZAKLJUČAK

Mnogim ljudima uobičajeni športovi poput nogometa, košarke, tenisa postaju dosadni.

Oni imaju višak adrenalina i žele ga 'ispucati' i tako se sve više okreću aktivnostima koje im

to mogu pružiti.

Osim onih koji žive za adrenalin, i međusobno se natječu, pokušavaju biti bolji od drugih i

pomaknuti granice, u “divljim vodama” ekstremnih športova zahvaćeno je sve više običnih

ljudi koji isprobavaju svoje mogućnosti i upuštaju se u ekstremne pothvate. U ovom često

monotonom svijetu ljudima je potrebno nešto više, a ekstremni športovi pružaju nešto više.

Tko se jednom upusti u ekstremni šport taj ostaje zauvijek uhvaćen u tu vrstu športa.

14

LITERATURA

Internetske stranice:

1. www.demo.ctk-rijeka.hr

2. www.wikipedia.org

3. www.budi.in

4. www.extreme.org

5. www.adventure-sport.net

6. www.skijanje.hr

7. www.coolinarika.com

8. www.croatia-holidays.in

9. www.to-porec.com

15